Štrajk upozorenja održaće se prvog septembra, a rok do kojeg bi Vlada trebalo da se izjasni je 15. septembar. Prosvjetni radnici traže socijalni dijalog, centralizovani obračun zarada bez njihovog umanjenja i povećanje plata od prvog januara, za makar 10 odsto - rekao je predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E.
Neće biti totalne obustave nastave prvog septembra jer će, prema njegovim riječima, štrajk upozorenja Sindikata prosvjete trajati najviše sat. On kaže da nije cilj da se nanese šteta bilo kome, već da se skrene pažnja na situaciju u prosvjeti, prvenstveno u resornom i Ministarstvu finansija i premijeru.
- Julska plata za 75 odsto zaposlenih u osnovnom obrazovanju umanjena je do 50 pa i više eura. Na to smo i ranije upozoravali. Međutim, od kraja juna Ministarstvo prosvjete i Ministarstvo finansija odlučili su da prekinu socijalni dijalog sa Sindikatom prosvjete i primijene novi način obračuna zarada u osnovnom obrazovanju. Jednostavno ne komuniciraju više sa sindikatom iako su sami govorili da postoji način da se primijeni novi sistem obračuna zarada, ali bez njihovih umanjena. Ipak, odustali su od toga bez objašnjenja, bez obrazloženja, jednostavno su se povukli - rekao je Božović.
Kaže da se prvi put dešava da se umanjuju plate zaposlenima u prosvjeti bez valjanog obrazloženja.
- Skoro dva mjeseca ih pozivamo da sjednemo da razgovaramo, da nađemo kompromisno rješenje. Da ima imalo dobre volje s druge strane, rješenje je na dohvat ruke, vrlo je ostvarljivo, realno. Međutim, oni se jednostavno oglušuju o sve naše pozive, nikakav komentar sa druge strane nemamo. Štrajk upozorenja je zapravo korak kojim prosvjetni radnici pokušavaju da skrenu pažnju Vladi i kažu im da ne mogu tako da se ponašaju. To je neozbiljno, pozivamo ih da sjednemo i razgovaramo. Prosvjetni radnici su ogorčeni ovakvim načinom komunikacije države prema njima - isitče Božović.
Podjseća da drugi put u dvije godine Vlada jednostrano tumači Granski kolektivni ugovor i to, kako kaže, na štetu zaposlenih.
- To je nezamislivo u trenutku kada se priprema reforma školstva, kada se ulaže veliki novac u opremanje škola, u infrastrukturu, u renoviranje krovova, fasada, stolarija, informatičke opreme. Nastavnike dovode do situacije u kojoj su nezadovoljni, frustrirani. Ionako naša plata nije prevelika, a oni je dodatno smanjuju - kaže Božović.
Način promjena obračuna zarada, objašnjava on, bez promjene pravne regulative je nonsens, pa je cilj da se štrajkom upozorenja privoli socijalni partner na razgovor. Komentarišući informacije Televizije E iz Ministarstva prosvjete, da je centralizovani obračun pravedniji, Božović kaže da je loše što socijalni partneri komuniciraju putem medija.
- Ispada da je do sada bila jedna totalna nepravda i javašluk u obračunu zarada. Implicitno, Sindikat je kriv za to, zaposleni, kao da oni mogu da dođu sebi da obračunavaju platu, da nešto urade. Sve do sada što je rađeno, bilo je isključivo u skladu sa Granskim kolektivnim ugovorom - tvdi Božović.
Podsjeća da je prosječna plata u prosvjeti oko 940 eura, a da je na nivou države 1.010 eura. Računica pokazuje da je prosječna plata u prosvjeti 60 eura ispod prosjeka na nivou države.
- Nemamo mi ništa protiv centralizacije i novog načina obračuna, ali ako postoji način da se nama ostave plate ovakve kakve jesu zašto to ne uraditi? Najviše su pogođene moje koleginice i kolege sa višedecenijskim stažom, oni najiskusniji među nama, kao i oni koji imaju naučna, ili nastavnička zvanja, ljudi koji su ulagali u sebe. Država te ljude na ovakav način “čašćava” - poručio je Božović.
Smatra da se na prosvjetnje radnike krenulo đonom. Dodaje da nezadovoljan prosvjetni radnik ne može da iznese planirane reforme u školstvu.
- Prije dva mjeseca isti ista ta Vlada odobrava je dodatke poslaničkim klubovima na savjetnike i konsultante - milion i 320 hiljada godišnje! Taman toliko će uzeti prosvjetnim radnicima da bi se kompenzovalo partijama, za službena putovanja - rekao je Božović.
Smatra da ministar Novica Vukovića uzima na zub prosvjetne radnike iz, kako kaže, osvete zbog prošlogodišnjeg štrajka u vezi sa povećanjem zarada. Podsjeća i da su najavili krivične prijave zbog kršenja Granskog kolektivnog ugovora i da je rok koji su postavili Vladi da im izađe u susret 15. septembar.
- Prvi uslov je da sjednemo da razgovaramo, drugi uslov je da se kroz Granski kolektivni ugovor nađe rješenje - centralizovani obračun zarada, ali bez umanjenja, i treći - tražimo da od prvog januara bude uvećana zarada svim prosvjetnim radnicima za makar 10 odsto - zaključio je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9wp8QUbicws&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Božović: Na prosvjetne radnike krenulo se đonom

Vlast u Crnoj Gori zavisi od uspjeha protesta u Srbiji i studenstke buduće liste na izborima jer vlast koju imate sada je desničarska, nacionalistička i instalirana iz Srbije i ta vlast neće pasti dok mi ne srušimo režim Aleksandra Vučića u Srbiji. Kada dođe do smjene Vučića tada će moći da se promijeni vlast u Crnoj Gori - poručio je u razgovoru za Portal ETV advokat i potpredsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Olenik.
On smatra da jedinstveni front koji je protiv Vučića u jedinstvenoj listi je nešto što može da mobiliše sve građane u Srbiji i može da dovede do smjene vlasti. Studenti mogu sve, ali ne mogu sami. Olenik ukazuje da ukoliko podrže studente kao u Kosijeriću i Zaječaru pobjeda je sigurna.
<h2>SNAGA JEDINSTVENOG FRONTA</h2>
Upravo su lokalni izboru u Zaječaru i Kosijeriću pokazali kolika je snaga jedinstvenog fronta - studenata i opozicije, čak opozicija, prema njegovim riječima, ne mora ni da se navodi posebno.
- Uprkos angažovanju ogromnog policijskog aparata, kriminalaca, ogromnog novca, u prvim preliminarnim izborima razlika je 51 glas što znači ako se jedno mjesto biračko obori i ako se ponovi glasanje moguće je čak i da formalno opozicija pobijedi u Kosijeriću. Sada znamo metod i način da se organizujemo za parlamentarne izbore koje tražimo, ali istovremeno i Vučić takođe na ovaj način čita ove rezultate i sada će još više pokušati da odloži odnosno ne raspiše vanredne parlamentarne izbore - kazao je Olenik.
On je u razgovoru naveo i da je Liga socijaldemokrata Vojvodine imala svoje mobilne ekipe tokom izbornog dana u Kosijeriću i Zaječaru i iz prve ruke znaju načine na koje su pokušali ali i djelimično uspjeli da pokradu ove izbore. Olenik je ukazao da je bilo manipulacija biračkim spiskovima, da su dovozili ljude da glasaju ali ne samo to - &nbsp;dva mjeseca pred izbore aktivisti SNS sa kriminalcima su kupovali glasove u Kosijeriću i Zaječaru.
<h2>NOVA DIMENZIJA</h2>
- Ovo je pokazalo koliko nam fali pravosuđe odnosno u ovom slučaju Tužilaštvu koje će efikasno da spriječi ovakve stvari ali i pored toga mi još uvijek nemamo zvanične podatke jer ti rezultati koje imamo nijesu zvanični, tek slijede prigovori i žalbe. S obzirom na to da je razlika mala, ne bih se iznenadio da rezultati budu u našu korist, odnosno opozicije. Ono što je bitno za ove nepravilnosti je da mi znamo da prvo moramo da pobijedimo Vučića sa većom razlikom na izborima, a onda da tu izbornu volju branimo na ulici i ta odbrana izbornih rezultata je ono što sad živimo i vidimo u Kosijeriću i Zaječaru - kazao je Olenik.
Izbori u Kosijeriću i Zaječaru, prema njegovim riječima, imaju jednu novu dimenziju – psihološku pred parlamentarne izbore koje opozicija zajedno sa studentima traži. I to je taj psihološki efekat – kako su organizovali i prošli na ovim izborima što ukazuje da tako mogu i na republičkom nivou i to je poruka koju svi pokušavaju da pošalju svojim biračima.
Olenik je istakao da ne može da se sakrije da dobra organizacija i podrška opozicije, građana, aktivista studentskoj listi može ravnopravno da utiče u izbornom nadmetanju sa mašinerijom vlasti, policijom, kriminalcima, kupovinom glasova i prosto je vidljivo, kako kaže, da sada imaju metod, mehanizam način kako i na republičkom nivou mogu da se suprotstave Vučićevom režimu.
Na pitanje kako komentariše poziv Vučića na dijalog, prema riječima Olenika, teško je voditi dijalog „kada vam je vilica polomljena“.
<h2>VUČIĆEVA OSVETA</h2>
- Poziv za dijalog najbolje govori o vrsti propagande. Svim radikalima, populistima i desničarima su najveći protivnici ne političke stranke jer neke od njih korumpiraju, privode, zatvaraju, nego slobodnomisleći obrazovani ljudi a to je Univerzitet. Vučić je ušao u sukob sa Univeritetom, profesorima, studentima mnogo prije pobune zbog pada nadstrešnice u Novom Sadu. Vučić će iako je pri kraju vlasti pokušati &nbsp;da dok još uvijek ima poluge moći da se obračuna sa Univerzitetom. Dok pričam uhapšeno je više profesora i asistenata u Novom Sadu i to mora nazvati Vučićevom osvetom - kazao je Olenik.
Prema njegovom mišljenju, Vučić smatra da je dovoljno glasova kupio i pokrao u Kosijeriću i u Zaječaru i da može da krene u osvetu.
Olenik smatra da je predsjednik Srbije osokoljen ozbiljnim uspjehom u kupovini i prekrajanju glasova u ta dva grada i njegova procjena je da se sad treba obračunati sa slobodnomislećim ljudima, Univerzitetom, profesorima i studentima.
- Najbitnije je da sada izađemo i pokažemo solidarnost i zajedništvo, jer ako mu prođu hapšenja studenta i profesora u Novom Sadu sljedeći smo mi i sve će pojedinačno da nas hapsi. On sada čeka i gleda kakva će da bude naša reakcija, koliko ćemo snažno i odlučno da reagujemo u zaštiti uhapšenih profesora. Ako procijeni da je taj otpor slab, bojim se da smo svi mi sljedeći u redu za hapšenje i hapsiće nas jednog po jednog. Zato pozivam sve da izađemo na ulice i pokažemo koliko nas je i da ne postoji ta policija, niti vojska koja može da nas spriječi ukoliko smo solidarni - kazao je Olenik.

Marija Žižić

1084x550

Olenik: Kad dođe do smjene Vučića moći će da se promijeni i vlast u Crnoj Gori

Uredba o normativima i standardima uslova rada univerziteta i fakulteta, za djelatnosti koje se finansiraju iz budžeta, izmijenjena je mimo zakona, zbog čega sporne izmjene treba ukinuti - ocijenili su Studenti u blokadi.
Oni su na svom Instagram nalogu naveli da su izmjene propisa u direktnoj suprotnosti sa principima o kvalitetu i pristupačnosti obrazovanja koje je ova neformalna grupa iznijela u svom četvrtom studentskom zahtjevu, a sama Uredba „ruši temelje visokog obrazovanja“.
- Zakon o visokom obrazovanju (propisuje da normative i standarde) utvrđuje Vlada, na predlog Nacionalnog saveta i po pribavljanju mišljenja Konferencije unverziteta i Konferencije akademija i visokih škola. Smatramo da nije ispoštovana zakonska procedura, te je neophodno da se ova Uredba stavi van snage. Podsjećamo da Vlada u tehničkom mandatu, ni prema Ustavu, ni prema Zakonu, nema pravo da donosi uredbe, već samo da izvršava tekuće poslove - navodi se u njihovoj objavi.
Novom Uredbom o normativima i standardima uslova rada univerziteta i fakulteta za djelatnosti koje se finansiraju iz budžeta promijenjena je struktura radnog vremena nastavnika i saradnika.
Prema prethodnim propisima, bilo je predviđeno da se nastavno-naučno osoblje 20 sati sedmično bavi nastavom i povezanim aktivnostima, a drugih 20 sati je bilo posvećeno naučnoistraživačkom, odnosno umjetničkom radu.
Izmjenama Uredbe, koju je 24. marta usvojila Vlada Srbije u tehničkom mandatu, taj odnos se mijenja, pa se za nastavu odvaja 35 sati sedmično, a za naučnoistraživački ili umjetnički rad samo pet sati.

Studenti u blokadi zatražili ukidanje uredbe kojom su smanjene plate profesorima

Neto platu veću od 4.000 eura u januaru je primilo 29 osoba u Crnoj Gori, a na prvom mjestu je ljekar subspecijalista u barskoj Opštoj bolnici sa zaradom od 4.962 eura.
To pokazuje dokument "1.000 najvećih neto zarada u januru 2025." koji je objavilo Ministarstvo finansija.
Drugu po redu najveću platu primio je vanredni profesor Filozofskog fakulteta (4.882 eura), dok je na trećem mjestu jedan od direktora Kliničkog centra Crne Gore sa 4.646 eura neto.
Na četvrtom mjestu je redovni profesor Pomorskog fakulteta u Kotoru sa platom od 4.585 eura, a odmah iza njega direktor Kliničko-bolničkog centra Berane Milorad Magdelinić sa zaradom od 4.397.
Prate ih dva načelnika iz Kliničkog centra Crne Gore sa 4.316, odnosno 4.238 eura, te ljekar specijalista iz Kliničko-bolničkog centra u Meljinama sa 4.221 eura, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu koji je u januaru imao 4.216 eura, a šef službe u Kliničko-bolničkom centru u beranama 4.206 eura.
<h2>Tužioci i sudije</h2>
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković je na 16. mjestu sa neto platom od 4.140 eura, dok je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović 47. sa 3.767.
Sudija u Višem sudu koji postupa u predmetima organizovanog kriminala, korupcije i pranja novca, terorizma i ratnih zločina nalazi se na 86. mjestu sa platom od 3.515 eura, dok drugi prima platu od 3.341 euro, treći 3.152 eura...
Sudija Apelacionog suda koji se bavi istim predmetima prima platu od 3.155 eura.
Predsjednik Višeg suda u Bijelom Polju Milan Smolović je na 137. mjestu sa zaradom od 3.366 eura, dok je predsjednica Apelacionog suda Mirjana Popović na 147. mjestu sa platom od 3.334 eura.
<h2>Raonić zaokružuje prvih 100</h2>
Na listi je i generalni direktor Radio-televizije Crne Gore Boris Raonić sa 3.471 i on se nalazi na 100. mjestu na spisku Ministarstva finansija.&nbsp;
Raonićev pomoćnik za tehnologiju u Televiziji Crne Gore primio je platu od 2.773 eura, pomoćnik za korporativne poslove 2.651 euro, a onaj za razvoj programa 2.626 eura.
Urednik u Desku TV primio je u januaru platu od 2.500 eura.

Tamara Klikovac

Platu veću od 4.000 eura primilo 29 osoba, najveća ljekaru u barskoj bolnici

Nagrada Oktoih podstrek je za dobitnike tog najvećeg državnog priznanja u oblasti obrazovanja, ali i motivacija mladima da krenu njihovim stopama, kazala je ministarka prosvjete, nauke i obrazovanja, Anđela Jakšić Stojanović.
Nagradu Oktoih ove godine dobili su profesor Prirodno-matmatičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore Miljan Bigović, nastavnica istorije u podgoričkoj Gimnaziji “Slobodan Škerović” Vesna Kovačević i nastavnica geografije u rožajskoj Gimnaziji „30. septembar“ Sabaheta Ramović.
Jakšić Stojanović je na dodjeli nagrada rekla da se danas slave oni koji su na Cetinju štampali prvu ćiriličnu knjigu Južnih slovena – Oktoih prvoglasnik.
- Danas, više od V vjekova kasnije, divimo se nasljeđu koje nam je ostavljeno u amanet, spremni da prenesemo luču znanja generacijama ispred nas - poručila je Jakšić Stojanović.
Ona je dodala da se danas slave i oni koji vaspitavaju i obrazuju djecu.
- Oni koji svojim primjerom pokazuju da ne postoji ljepši i plemenitiji poziv od poziva prosvjetnog radnika - kazala je Jakšić Stojanović.
Čestitajući dobitnicima, Jakšić Stojanović je kazala da je sigurna da će im nagrada biti podstrek za budući rad, ali i motivacija mladim da krenu njihovim stopama”.
Predsjednik žirija Martin Ćalasan podsjetio je da je prva knjiga Oktoih nastala u mračnim vremenima kada je, kako je naveo, prijetio nestanak ne samo države, nego i naroda.
- Đurađ iz Mletaka ne donosi puške, neko štampariju - rekao je Ćalasan.
Tadašnji vladar Crne Gore, kako je dodao, znao je da knjiga narodu donosi znanje.
- Sloboda počinje tamo gdje završava neznanje - poručio je Ćalasan.
Prema njegovim riječima, i danas su znanje i kultura mač i štit kroz koji se može osigurati opstanak.
On je, obrazlažući odluku žirija, rekao da je Ramović ostavila neizbrisiv trag prepoznat kroz generacije mladih iz Rožaja.
Ćalasan je kazao da se Ramović, između ostalog, pokazala kao istinski lider u obrazovnoj zajednici, a posebno u realizaciji vannastavnih aktivnosti.
Prema njegovim riječima, Kovačević, koja je angažovana u obrazovnim reformama i mentorstvu učenika na takmičenjima, doprinosi obrazovanju u raznim oblasima.
Ćalasan je rekao da je Bigović pokazao nepokolebljivu posvećenost isticanju mladih talenata, kao i da ima veliki broj radova u međunarodnim časopisima, na konferencijama i seminarima.
- Kao pedagog i naučnik pokazuje sposobnost da inspiriše u motiviše mlade umove - poručio je Ćalasan.
Bigović, u ime dobitnika nagrade, kazao da je to priznanje odraz zalaganja da doprinesu nauci i obrazovanju.
- Nagrada predstavlja obavezu da u daljem radu budemo još i bolji - kazao je Bigović.
Nagrada „Oktoih“ dodjeljuje se građaninu Crne Gore ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore za ostvarene izuzetne rezultate u oblasti vaspitanja i obrazovanja, kao i učeničkog i studentskog standarda.
Današnjoj dodjeli u Vili Gorica prisustvovali su predstavnici državne vlasti i lokalnih vlasti, diplomatskog kora, civilnog sektora, naučne i obrazovne zajednice u Crnoj Gori.

Jakšić Stojanović: Spremni da luču znanja prenesemo budućim generacijama

Više od 1.500 univerzitetskih profesora podržalo je danas javnim pismom studente u njihovim protestima i zahtjeve, a spisak potpisnika se neprestano širi.
- Poštovane građanke i građani Srbije, mi, nastavnici, saradnici i istraživači univerziteta širom Srbije odlučno stojimo uz svoje studente u zajedničkoj borbi za bolje društvo - poručili su profesori sa univerziteta u Srbiji.
Oni su oštro osudili svaki pokušaj vlasti da zastraši koleginice i kolege studentkinje i studente javnim dijeljenjem njihovih privatnih podataka, širenjem neistina o njima, kao i slanjem policijskih službenika i agenata Bezbjednosno-informativne agencije na njihove adrese i adrese njihovih roditelja.
- Ovim putem ponovo apelujemo na nadležne organe da savjesno i odgovorno obavljaju svoj posao - podvukli su profesori.

Srbija: Više od 1.500 univerzitetskih profesora podržalo studente

Sjutra se navršavaju dvije godine od kad je podnijeta krivična prijava Specijalnom državom tužilaštvu protiv bivšeg rukovodstva Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, na čelu sa Vesnom Bratić, zbog organizovane zloupotrebe službenog položaja na način što su nezakonito razriješeni direktori preko 220 vaspitno-obrazovnih ustanova u 2021. godini.
Na to su podsjetili u Centru za građansko obrazovanje (CGO) uz pitanje koliko još treba čekati na pravdu u ovom slučaju.
- Koliko je ovo pravno jasna stvar ukazuje podatak iz maja 2024. godine - od 140 pokrenutih postupaka čak 130 pravosnažno je, do tada, okončano u korist smijenjenih direktora, sa tendencijom da i ostali imaju taj ishod. Vlada je za odštetu inicijalno predvidjela 300.000 eura - no taj iznos je već gotovo potrošen, a dio direktora nije obeštećen - što znači da će šteta za građane i građanke Crne Gore dodatno rasti - ustvrdili su u CGO.
Oni pitaju što je još nejasno SDT-u.
- &nbsp;Kada će doći red na profesionalno procesuiranje ovog nespornog slučaja? Zašto Vesna Bratić uživa drugačiji tretman u odnosu na druge javne funkcionere protiv kojih su podnešene krivične prijave Tužilaštvu? - podvukli su u CGO.
Javnost, dodaju oni, zaslužuje i odgovor na pitanje: dokle se stiglo sa regresnom tužbom koju je protiv Bratić najavljivala zaštitnica imovinsko-pravnih interesa?
- Selektivna primjena zakona ozbiljno ugrožava inače nisko povjerenje u pravosudni sistem, ali i predstavlja opasnu kočnicu uspostavljanju funkcionalne vladavine prava - zaključili su u CGO.

Sjutra će biti dvije godine od kad je podnijeta krivična prijava protiv Bratić, koliko još treba čekati na pravdu?

Profesori Gimnazije "Slobodan Škerović" jedan za drugim negoduju zbog dopisa koji je u ime svih njih, bez prethodnih konsultacija, danas upućen javnosti i ministarki prosvjete, nauke i inovacija Anđeli Jakšić-Stojanović.
Sa mejl adrese profesorigimnazije@gim-pg.edu.me danas popodne je poslato saopštenje medijima u kome "Profesori Gimnazije" navode da se vodi "besprizorna medijska kampanja čiji je cilj brutlan napad na školu i njenog rukovodioca".
U pismu, ispod kog su izostala imena profesora koji su stali iza napisanog, zamjera se ministarki što nije osudila, kako su rekli, "linč kojem su bez prava na odbranu do danas izloženi" zbog ukazivanja na slučaj seksualnog uznemiravanja i traženja odgovornosti direktorice škole Biljane Vučurović zbog neadekvatne reakcije.
Prvobitno je javno istupio profesor matematike u Gimnazije Mato Kankaraš koji se ogradio od dopisa i napomenuo da je nedopustivo oglašavanja u ime svih profesora, bez njihovog pristanka.
Nakon toga uslijedile su reakcije i drugih profesora, a mejl prepiska sa autorima pisma osvanula je na društvenim mrežama.
U mejlu koji potpisuju Peđa Ražnatović, Dragana Ilić i Miomir Brajović navodi se da je reagovanje napravljeno u cilju očuvanja dostojanstva prosvjetnih radnika škole, te da je većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa prijedlogom dopisa.
Traže i da se izjasne oni koji nijesu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fdidileja%2Fstatus%2F1867656513453686813%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1867656513453686813%7Ctwgr%5E1de8583794998f76d43a8f3dab3331bc3fb032b3%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uslijedio je odgovor jedne profesorice koja je kazala da je bila u zbornici i da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma.
- Nijesam znala ni da je proces pisanja u toku - navela je ona u mejlu.
Još jedna profesorica se izjasnila da nije saglasna sa obraćanjem u ime svih profesora bez prethodnih konsultacija.
Danas je ispred te obrazovne ustanove održan protest sa koga je veliki broj građana zastražio ostavku direktorice Gimnazije "Slobodan Škerović" Biljane Vučurović i zabranu rada u obrazovnim institucijama profesoru književnosti Radomanu Čečoviću za dokazano i priznato seksualno uznemiravanje.
Prosvjetna inspekcija je sinoć predložila razrešenje Vučurović. Organizatori protesta su izrazili zahvalnost Ministarstvu prosvjete, nauke, inovacija i pravde, resornoj ministarki Anđeli Jakšič Stojanović, Ministarstvu pravde, kao i nevladinim organizacijama Prima i Roditelji, koje su pokazale da će se zalagati za zakon, a ne političke interese.

Profesori Gimnazije zloupotrijebljeni: "Bila sam u zbornici i niko me nije upoznao sa sadržajem pisma"

Profesor matematike u Gimnaziji "Slobodan Škerović" Mato Kankaraš ogradio se od dopisa upućenog javnosti i ministarki prosvjete, nauke i inovacija Anđeli Jakšić Stojanović, a koje potpisuju "Profesoti Gimnazije". Odnos koji ste pokazali prema nama nedopustiv“
- Kao jedan od profesora Gimnazije „Slobodan Škerović“, želim da se javno ogradim od pomenutog saopštenja prije svega zato što ono počiva na netačnoj informaciji – a to je navod da je ono donešeno u ime svih profesora ove ustanove. To može samo biti odraz mišljenja nekolicine sastavljača koji nijesu imali nikakav mehanizam kojim bi se mogao ispitati konsenzus povodom ovog napisa - naveo je Kankaraš u obraćanju za javnost.
Ovako nešto, navodi on, može samo da se donese na sjednici nastavničkog vijeća, a nikako u komisijama. Tvrdi da im je kao profesorima saopštenje proslijeđeno mejlom nakon što su ga pročitali u medijima i to sa njihovim potpisom.
- Kao da smo neka beslovesna bića koja po automatizmu podržavaju sve što se pred njih stavi, pa se ne pitaju ni za mišljenje. Primjera radi, saopštenje profesora Gimnazije „Slobodan Škerović“ povodom prepisivačkog skandala prošle školske godine smo tri sata raspravljali na nastavničkom vijeću - dodao je Kankaraš.
Prema njegovim riječima, ovakav način oglašavanja u ime svih zaposlenih i bez njihovog pristanka je nedopustiv.
- Isto kao što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dozvolili, bilo svjesno ili nesvjesno, da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od profesora naše škole kao i moguću štetu koju taj pojedinac mogao prouzrokovati zbog nje. Da bi apsurd bio potpun, u ovom saopštenju se govori o slovu zakona, a sam počiva na falsifikatu kao osnovi - zaključio je Kankaraš.
Sa mejl adrede profesorigimnazije@gim-pg.edu.me danas popodne je poslato saopštenje medijima u kome "Profesori Gimnazije" navode da se vodi "besprizotna medijska kampanja čiji je cilj brutlan napad na školu i njenog rukovodioca".
U pismu, ispod kog su izostala imena profesora koji su stali iza napisanog, zamjera se ministarki što nije osudila, kako su rekli, "linč kojem su bez prava na odbranu do danas izloženi".

Profesor Gimnazije Mato Kankaraš se ogradio od dopisa ministarki: Nedopustivo je oglašavanja u ime svih, bez njihovog pristanka

Neophodno je izvršiti inkluziju sadržaja roda u formalni obrazovni sistem, bilo da se radi o posebnom kurikulumu ili sastavnim dijelovima predmeta koji se već predaju, a kako bi obrazovanje učinkovitije doprinijelo formiranju zrelih i zdravih osoba sa izgrađenim odnosom prema sebi, drugima i okruženju - ocijenjeno je na treningu za nastavni kadar o podučavanju o rodnim temama, koji je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u Podgorici, u okviru projekta Protiv rodnih stereotipa i seksizma!, a uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.&nbsp;
Trening je okupio 18 profesora/ki srednjih i osnovnih škola iz Tivta, Nikšića, Podgorice, Bijelog Polja, Plava, Rožaja, Berana, Ulcinja, Sutomora i Nikšića i pružio im, kako su istakli su CGO, dodatna znanja i metode rada sa učenicima/cama koje razvijaju rodnu osjetljivost i osnažuju ih za aktivnu prevenciju u vršnjačkoj grupi, školi i zajednici, kao i kako da obrade pojavu i prepoznavanje seksističkog ponašanja i govora mržnje u medijskom i realnom prostoru, uz modalitete prevencije i postupke prijavljivanja.&nbsp;
- Promjene koje uvodimo u obrazovanje da bismo bolje odgovorili na specifične potrebe djevojčica ili dječaka, mladih žena ili muškaraca često će biti iste ili slične promjenama koje se uvode kako bi se svima pružilo kvalitetnije obrazovanje. Svaka promjena koju nastavnici mogu uvesti, a koja promovira rodnu ravnopravnost kroz obrazovanje će direktno unaprijediti sveukupni kvalitet obrazovanja - istakla je Ervina Dabižinović, koordinatorka Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, koja je bila jedna od predavačica.
Ona je poručila da je za uspješno i potpuno angažovanje učenika i učenica u procesu učenja, podjednako važan način na koji se sadržaji prenose, kao i sam sadržaj.
Ona je predstavila bazične pristupe nastavi koji poboljšavaju rodno osjetljivo, participatorno i inkluzivno učenje, kao i osnovni pojmovnik politika rodne ravnopravnosti, uz preporuku da se sadržaji koji se tiču roda vežu razvoja seksualnosti, ali i šire za izgradnju tolerancije i kvalitetnog mira.&nbsp;
- Seksizam je sveprisutan u našem javnom prostoru, u medijima politici i društvu. Žene često nijesu ni svjesne da seksičisticke ideje i rodne norme projektuju ne samo na druge žene nego i na sebe - izjavila je Vesna Rajković Nenadić, novinarka i edukatorka iz Instituta za medije Crne Gore.&nbsp;
Rajković je istakla da seksizam stvara atmosferu u kojoj se nasilje prema ženama i djevojčicama počinje tolerisati.
- Zato &nbsp;je uloga medija bitna, ali i građana i građanki da počnu prepoznavati koji mediji šire tu vrstu spornog sadržaja - naglasila je ona, &nbsp;podsjećajući na značaj edukacije javnosti o načinima prijavljivanja seksističkog govora, te pozvala pravosudne organe da adekvatno primjenjuju zakonske mehanizme koji su im na raspolaganju.
- Na ovaj trening sam se prijavila da unaprijedim znanja i vještine oko rodnih tema. Povezivanje i razmjena iskustva sa drugima u nastavnom procesu kroz specifične situacije, kao i cjelokupno predavanje i primjeri dali su dosta odgovora na koji način iskoristiti učionicu kao mjesto gdje se može mijenjati svijest i napraviti promjena. Ovo je neiscrpna i značajna tema koju sam samo osvijestila i treba provlačiti kroz nastavni sadržaj na kreativan način - istakla je Hasija Omerbegović-Loshiq, profesorka sociologije u SMŠ „Bratstvo-jedinstvo“ u Ulcinju.
Učešće na seminaru o rodnim temama je, kaže, izuzetno inspirativno iskustvo.
- Dobili smo duboke uvide u ključne aspekte rodne ravnopravnosti, a to nas osnažuje znanjem, i otvara prostor za konstruktivnu razmjenu mišljenja. Atmosfera je dinamična i motivišuća, a stručne predavačice nude praktične primjere i strategije za unaprijeđenje društvenih odnosa. Zahvaljujem se organizatorima na odličnoj realizaciji i prilici da budemo dio ovog programa - kazala je Karmen Trivundža, prof. CSBH jezika i književnosti OŠ „Božidar Vuković Podgoričanin“ u Podgorici.&nbsp;
Slične utiska ima i Senada Đešević, prof. CSBH jezika i književnosti MŠ „Bećo Bašić“ u Plavu.
- Seminar je uključio i radionice koje su unaprijedile moje pedagoške vještine i omogućio razmjenu iskustava s koleginicama kroz primjere dobre prakse. Ovo je bila dobra prilika da unaprijediim razumijevanje rodnih koncepata kroz interaktivne diskusije. Dobila sam i konkretne alate za integraciju rodne perspektive u nastavne planove i programe, kao i prilagođene pristupe za rad s učenicima/cama različitog uzrasta - zaključuje ona.

1250x600

Rodno osjetljiva nastava ključ za unaprjeđenje kvaliteta obrazovanja i promociju ravnopravnosti

Time što se fim ,,Roda” izmjestio u Crnogorsku kinoteku, gdje je sinoć prikazan, pokazao je slabost institucija, jer nije bilo garancija od Uprave policije, niti od donosilaca odluka da je bezbjedno da se taj film glada na ulici - rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, predstavnica Centra za građansko obrazovanje Sara Čabarkapa.
Prekidanje filma ,,Roda” na Džada Film Festu nije izolovan incident, kaže Čabarkapa, jer se već u maju počelo sa veličanjem lika i djela ratnog zločinca Pavla Đurišića, nastavilo se tokom ljeta, dodaje ona, i na kraju je cijelo ljeto bilo obilježeno incidentima.
- Ne možemo govoriti o izlolovanim incidentima, a ono o čemu moramo govoriti jeste da je izostala prava reakcija institucija. Mi iz civilnog sektora smo na to ukazivali kada se sve ovo i prethodnih mjeseci dešavalo, tražili smo reakciju institucija, a ona se nije desila. Kada nema reakcije institucija to se uvijek doživi kao prećutno odobravanje, zbog toga se ovo i dalje nastavlja - rekla je Čabarkapa.
Važno je, ističe Čabarkapa, podsjetiti da je albanski jezik - jezik u službenoj upotrebi prema Ustavu Crne Gore, a da albanska zajednica čini barem pet odsto stanovništva Crne Gore. Podsjeća i da se svakoga dana u Crnoj Gori izvodi u školama različita nastava na albanskom jeziku.
- Albanski jezik je jezik ove države i to da se ta netrpeljivost sa nekakvih političkih, dnevno političkih tema, zapravo prenijela i na ulice i da film ne može biti pogledan zato što je na jednom od naših jezika, to bi trebalo da bude alarm za sve donosioce odluka. Nijesam sigurna da je bio, jer mi nijesmo dobili nikakvu reakciju od gradonačelnika Podgorice, od premijera Milojka Spajića, imali smo neku vrstu reakcije od predsjednika Crne Gore, koji je sinoć pogledao film, ali svakako to je moglo biti urađeno možda i prvog dana, sa nekom malo oštrijom osudom svega što se zapravo desilo na toj projekciji - istakla je Čabarkapa.
Poručuje je da je najzabrinjavajući izostanak policijske reakcije, jer je na tom prikazivanju bilo pripadnika policije koji, kako tvrdi, nijesu reagovali.
- Ovakvi incidenti se dešavaju i u drugim zemljama, nije naša zemlja posebna zbog toga, ali u drugim državama se reaguje, ne dozvoljava se da grupa nekih nacionalista određuje šta može da se dešava u zemlji, a šta ne može. &nbsp;To je crnogorski film, većinska produkcija je iz Crne Gore, režiser je rođen u Crnoj Gori, radnja filma se dešava u Crnoj Gori, to je po svemu naš film, koji neko doživljava kao ne samo strani, nego neprihvatljiv, zbog toga što je na jeziku koji je jedan od jezika u Ustavu Crne Gore - naglasila je Čabarkapa.
Gošća Televizije E se osvrnula na gotovo svakodnevne primjere vršnjačkog nasilja i nasilja uopšte i podsjetila da je evidentan porast nasilja u društvu, koji u stopu prati i, dodaje ona, porast nacionalizma.
Podsjetila je da se u školama dešavaju nacionalistički incidenti, a jedan takav slučaj izviđa OT u Baru, zbog učenika koji je u O.Š.,,Meksiko” pjevao ,,nož, žica, Srebrenica”.
- Što se tiče nasilja i onoga što se dešava u školama tome smo svjedočili prethodne nedjelje, budući da je počela školska godina, pa su počeli i takvi incidenti. I tu imamo isti problem kada je riječ o institucijama, toliko se često ponavlja vršnjačko nasilje, toliko često čitamo o tome u medijima i onda se postavlja pitanje koliko je toga što mi ne čitamo u medijima, odavno je već bilo vrijeme da naše institucije na to reaguju. Za takav problem u društvu mora postojati nekakav širi dijalog - zaključila je Čabarkapa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F7jiQclZ6H5s%3Fsi%3DXJcYHTFXV1lT6b41&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Čabarkapa: U Crnoj Gori nije bezbjedno gledati crnogorski film na jednom od jezika Ustava Crne Gore, u drugim državama se ne dozvoljava grupi nacionalista da određuju šta može

U želji da uguši višemjesečne proteste u Srbiji, autokratski predsjednik Aleksandar Vučić je krenuo silom i na sve one koji žele da profesionalno rade svoj posao i na kritički nastrojene državne službenike, a više ne štedi ni uvrede na račun zvaničnika Evropske unije, piše austrijski Štandard.
Dnevnik piše da je u petak uveče u Novom Sadu srpska policija ponovo primijenila "ekstremnu silu" protiv mirnih demonstranata, a da su još i prije protesta ministarstvo unutrašnjih poslova i tabloidi najavili da su mogući "sukobi sa demonstrantima".
- U Srbiji se već duže vrijeme podozrijjeva da nasilju skloni pojedinci namjerno potkopavaju mirne proteste. U petak je grupa od oko 20 maskiranih osoba počela da baca kamenice i petarde na policajce. Policija, međutim, nije izolovala tu grupu, nego je krenula na građane, porodice i stariji ljudi du bježali od pendreka - piše dnevnik.
List navodi da su uhapšene i dvije novinarke, iako su se legitimisale kao predstavnice medija. Takvo ekstremno policijsko nasilje u Srbiji, prema pisanju Štandarda, traje već nedjeljama i "režim očigledno pokušava da zastraši i diskredituje demonstrante".
Austrijski dnevnik piše da je Vučić na konferenciji za novinare i poslanike Evropskog parlamenta koji su doputovali u Novi Sad da bi prisustvovali protestima, vrijeđao nazivajući ih "ološem Evropske unije koji je došao da bi uništio Srbiju".&nbsp;
"Poštujem Ursulu fon der Lajen, ali najgori evropski ološ je doputovao u Novi Sad da podrži nasilje".
- Vučićev režim trenutno sasvim očigledno vodi protivofanzivu, dok demonstranti traže da se što prije održe izbori. Ličnosti koje odbijaju da služe režimu, i umjesto toga se pridržavaju profesionalne etike u obavljanju posla, dospijevaju pod pritisak - piše dnevnik.
Kao najnoviji primjer, <a href="https://n1info.rs/search/?query=%C5%A1tandard" target="_blank">Štandard</a> navodi slučaj komandatna Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) Spasoja Vulevića, koji je otpušten i mora u penziju jer je odbio da suprotno avilima angažuje svoju jedinicu protiv demonstranata i da je pretvori u pretorijanskiu gardu režima.
- To otpuštanje samo je deo veće akcije čišćenja" u srpskoj policiji - piše Štandard, pozivajući se i na pisanje nezavisnih medija u Srbiji.

Štandard: Vučić krenuo u nasilni obračun sa demonstrantima i svima koji odbijaju da služe režimu

Porez koji neko plaća od izdavanja nekretnine se uvijek preliva na krajnjeg korisnika, a to je taj zakupac i njemu u datom momentu odgovara da nema napisani ugovor, rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, advokatica Nina Radulović.
U Crnoj Gori je česta praksa da se ugovori između stanodavaca i podstanara ne potpisuju, ostavljajući obje strane, a naročito stanare, bez adekvatne pravne zaštite. Prema podacima Poreske uprave u Podgorici je prošle godine potpisano tek oko 12.500 ugovora, dok u nekim sjevernim opštinama, poput Žabljaka, nije zaključen nijedan ugovor. Udruženje podstanara Crne Gore procjenjuje da više od 80 posto podstanara živi bez ugovora, a prema procjenama ekonomskih analitičara crnogorska ekonomija gubi između 20 i 30 miliona eura godišnje zbog nelegalnog izdavanja stanova. 
- Definitivno imamo veliki problem i puno tih ugovora o zakupu stana, iako je to protivno Zakonu o obligacionim odnosima, koji reguliše ovu materiju, zaista nije zaključeno u zakonom propisanoj formi - rekla je Radulović. 
Objašnjava da sve što nije zaključeno u pisanoj formi se ostavlja regulaciji od strane samog Zakona, a u slučaju pisane forme primijenjivale bi se zakonske odredbe.
- De facto se ugovori dešavaju, a de jure imamo nepoštovanje onoga što je propisano, a to su ugovori koji su obavezni iz prostog razloga, zato što imovina koja se stiče, prihod koji se stiče zahvaljujući izdavanju nekretnina. Da li je to u pitanju stambeni prostor, ili je u pitanju poslovni prostor, jeste prihod koji je oporeziv. Ne bih ja baš rekla da su samo stanodavci odgovorni za ovu situaciju, odgovorno tvrdim da su jednako odgovorni i zakupci, zato što taj porez koji neko plaća se uvijek preliva na krajnjeg korisnika, a to je taj zakupac i njemu u datom momentu odgovara da nema napisani ugovor, da uđe u jedan nonšalantan odnos tipa ,,lako ćemo”, zato što mu je u samom startu jeftiniji zakup za umanjenje poreske obaveze - zaključila je Radulović.

Radulović: Odgovorno tvrdim da su jednako odgovorni i zakupci i stanodavci za izbjegavanje potpisivanja ugovora o zakupu

Najmanje četiri osobe su ubijene, a više od deset povrijeđene u pucnjavi koja se jutros dogodila u okupiranom Istočnom Jerusalemu, potvrdile su izraelske vlasti.
Incident se desio na prometnom Ramot čvorištu, tokom jutarnje gužve u saobraćaju.
Prema podacima izraelske hitne pomoći Magen David Adom, najmanje 15 osoba zadobilo je povrede. Među njima je pet osoba u životno ugroženom stanju, dok je više ljudi lakše povrijeđeno od razbijenog stakla.
Izraelska policija je saopštila da su "dvojica napadača neutralisana", te da se događaj tretira kao "teroristički napad". Snage sigurnosti zatvorile su pristupne puteve i rasporedile dodatne jedinice na terenu.
Mediji u Izraelu javljaju da se napad dogodio dok su se vozila kretala jednom od glavnih saobraćajnica u Jerusalemu. Situacija je i dalje pod policijskom istragom.

Pucnjava u Istočnom Jerusalimu: Četvoro mrtvih, više od deset povrijeđenih

Ima tu neke lude simbolike da aktuelna crnogorska vlast padne baš na kolektoru. Možete vjerovati u sudbinu, možete biti zagovornici da se sve na ovom svijetu dešava sasvim slučajno i bez nekog reda i pravila, ali nikako ne možete biti ravnodušni prema situaciji da će pored svih razlika u stavovima, svađa I sukoba, netrpeljivosti, zaklinjanja nad svetinjama da neće nikada jedni sa drugima – najvjerovatnije pasti na sanitanom otpadu i fekalnim vodama.
Već se duže vrijeme među konstituentima, kako lokalne tako i državne, vlasti lome koplja oko toga đe će, da li će, i hoće li se kolektor graditi na teritoriji zetskog Botuna. Jedni su u svojim predizbornim nastupima čvrsto obećali svojim biračima da će se kolektor graditi u Botunu, dok su drugi još čvršće, Ostoga im, obećali da neće. To je ono šta su kazali lakovjernim glasačima, no izgleda da je tikva pukla kada su se našli pred evropskim zvaničnicima, nimalo naivnima, i zajednički obećali da hoće.
Dakle, jedni su lagali, ili birače ili evropske izaslanike, dok su ovi drugi lagali samo koalicione pratnere prije nego li su im ovi prvi dali podršku za formiranje vlasti.
U ovoj situaciji samo je laž konstanta, sve ostalo su nijanse sive. Jer kako ono bješe – laž je nacionalni interes.
I sve bi bilo ok, makar još neko vrijeme, da PES-ovci nisu javno progovorili o tome kako su svi dali čvrsta obećanja Evropskoj uniji da će ovaj ekološki problem, koji blokira jedno od najizazovnijih poglavlja o životnoj sredini, biti riješen. Evropi je, izgleda, napokon dosta praznih deklarativnih zalaganja za EU vrijednosti i standarde pa sada hoće i konkretne poteze. Ni oni im više ništa ne vjeruju na riječ.
Vlada Milojka Spajića je pokušala da sve ovo provuče na mala vrata, tako što je izmjene planske dokumentacije izglasala na jednoj od mnogih telefonskih sjednica. Sjetimo se se da je jedno od sijaset neispunjenih obećanja aktualnog premijera bilo i da će sve sjednice najvećeg organa izvršne vlasti biti javne i trasnparentane, na način što će se sve direktno prenositi. Od svega toga dobili smo online lajkove ministara na predloge zakona, izmjene planova i mnoga druga izjašnjenja iz njihovog domena.&nbsp;
Zli jezici govore da su vladina zasjedanja rađena na ovaj način jer u sali za sastanke prosto nema dovoljno stolica da svi ministri, potpredsjenici, Prvi potpredsjednik i premijer sjednu. Drugi, pak, kažu da je razlog u tome što je ovako mnogo sigurnije jer među ministrima vlada tolika ljubav i međusobno uvažavanje da je pametnije da se ne srijeću i gledaju u oči.
Bilo kako bilo, strateški urbanistički plan je usvojen, prvi put u istoriji parlamentarnih demokratija bez dana javne rasprave, bez konsultovanja struke, krijući, pod okriljem internetske tmine.
I, dok su jedni lajkovali i bez trunke lične i profesionalne odgovornosti sve spakovali preko noći, dvojica, koji nisu članovi vlade, našli su se u čudu.
Jedan je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, a drugi predsjednik DNP-a, Zećanin Milan Knežević.&nbsp;
Prvi je mislio da će mandat u fotelji prvog administrativca grada proći sa nekoliko plastičnih čunjeva na bulevarima, desetak metara prekopane ulice Vojislavljevića, par crkava, jednom srušenom džamijom, jednom pravoslavnom gimnazijom, uz par stambenih zgrada ako ga Zabjelčani ne provale (a jesu) - i bez nekih većih trzavica i kapitalnih investicija.&nbsp;
Umjesto toga, po njega sasvim neočekivano, funkcija je počela da traži i odgovornost. Iako je istu pokušao u ovom slučaju, nevješto, prebaciti na Agenciju za životnu sredinu, po starom oprobanom sistemu – muko moja pređi na drugoga, ili ne bi se ja tu nešto miješao – nije prošlo.&nbsp;
Dosjetili se koalicioni partneri da to tako neće moći pa ga ucjenili jedinim do čega mu je stalo, a nije dobrobit građna Podgorice - foteljom. Optužbe su otišle čak do nivoa ličnih uvreda, prijetnji tužbama, i onim šta im je najmilije u vokabularu kada ne znaju šta bi drugo moglo – optužbama za organizovani kriminal. Još da je tu Milo kao nekada - sreći ne bilo kraja. Ovako moraju jedni na druge.
I, dok su se, sudeći po otpužbama Milana Kneževića, podgoričke fekalije kriminalno udružile u zločinački čin protiv njega i njegovih istomišljenika, on lično, poput Mujovića, takođe prvi put, osjeća teret sudjelovanja u vlasti. Vrijeme lagodnog poslaničkog djelovanja u državnoj Skupštini je izgleda daleko iza njega.&nbsp;
Bilo je sasvim lijepo izigravati žrtvu režima, pajaca koji baci po koju pošalicu, skepa neku pjesmu-rugalicu, i voditi politički život bez ikakve odgovornosti za bilo šta. Sada više neće moći tako. Neće moći svojim Zećanima pričati jednu, koalicionim partnerima drugu, EU treću, a Vučiću neku sasvim desetu priču. Došlo je vrijeme da se pokaže nešto i na djelu.&nbsp;
Hoće li, ostaje da vidimo. Ako je suditi po njegovim dosadašnjim obećanjima, praznim prijetnjama, zaklinjanjima u svetinje i druga čudesa - neće. Što bi narod rekao - nisi nas Milane na to navikao. Jedino što se za njega čini kao idelano rješenje jeste da - poput nedavnog predloga da Vučićevoj ingeniznoj državičkoj veličini pokloni aerodrome i prugu - pokloni i kolektor. Od koga mu je - dobro mu. A i nekako bi mu i pristajalo.
Prođe avgust, prođe i ljeto, prođe i sezona ako je i počinjala, i sada nam dolazi jesen. Neka nova politička jesen. Godine su nam počinjale januarom pa trajale decenije, osvježilo nas je u avgustu pa spalilo sve što smo generacijama stvarili, pa je možda došlo vijeme i za jesen.
…I opet neka pisma duga, 
očajna pisma bez adrese, 
a nigdje drage, nigdje druga, 
samo ta jesen, opet jesen…
i opet sam si, Nikoliću - Vito
Dodaću, da ne zamjeri nikšićki boem tuge i sjete - i opet sama si moja Crna Goro!

Crna Gora je prelijepa država – šteta što je naseljena

Na putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići, desila se pucnjava u kojoj je ranjena djevojka T.S. (24) koja je bila na motoru sa Cetinjaninom Stefanom Beladom koji je blizak jednom kriminalnom klanu - saznaje Televizija E.
Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko 14.15 sati, a T.S. se trenutno ukazuje ljekarska pomoć.
Prema informacijama TV E, izvršilac je pucao sa motora - na Beladu koji je ostao nepovrijeđen. T.S, sa druge strane, ima više povreda od projektila - ali je stabilno.
Belada je, inače, prošle godine zajedno sa Dušanom Đuranovićem uhapšen u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Portal 24ur tada je pisao da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore.
Na njega je 2012. godine na Cetinju u tuči potegao pištolj i bezuspješno ispalio hitac Dejan Milačić. Belada se tada zvao Milo.
On je, odlukom Apelacionog suda, bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog pokušaja da ubije Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista.
Iz Uprave policije je, nakon današnje pucnjave, saopšteno da preduzimaju hitne mjere i radnje kako bi utvrdili okolnosti događaja.
- U odnosu na ovaj događaj policijski službenici regionalnih centara bezbjednosti “Jug” i “Centar”, odjeljenja bezbjednosti Budva i Cetinje, ali i drugih organizacionih jedinica Uprave policije koje su im stavljene na raspolaganje, preduzimaju hitne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, rasvjetljavanja događaja i identifikacije i procesuiranja izvršilaca - kazali su u policiji.

Djevojka ranjena u pucnjavi kod Brajića, na motoru bila sa Stefanom Beladom

Na Cetinju su uočene pojačane policijske snage uoči skupa „Cetinje pamti 5.9. 2021.“ povodom četiri godine od belvederskih dešavanja i brutalne akcije policijskih snaga prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="CT"> <figcaption>Foto: Portal ETV/Duško Mihailović</figcaption> </figure>  Kako je najavljeno, okupljanje počinje u 17 sati na platou pored Biljarde ispred Cetinjskog manastira. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-17-sati-pocinje-skup-cetinje-pamti-5-9-2021-belveder-borba-koja-nikad-ne-prestaje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U porti Cetinjskog manastira, reporter Portala ETV vidio je tivatskog paroha Crkve Srbije Mijajla Backovića, osnivača &nbsp;militantnog pravoslavnog bratstva Miholjski zbor. Miajlo Backović je poznat i po bliskim odnosima sa Rusijom. Tako je predsjedniku Vladimiru Putinu 2014. godine u ime mještana ponudio zemljište blizu Tivta. - ... Ako mu treba za rezidenciju, kuću za odmor ili vilu, Grblju bi bila velika čast - rekao je tada Backović. Prema pisanju medija, bio je na osnivanju proruske grupe "Balkanski kozaci" i povezivan sa prokremljanskim motociklističkim klubom "Noćni vukovi". U razgovoru za njemački "Špigl" 2023, paroh je umanjivao rizik da se crkva iskoristi kao srpsko-rusko oruđe za destabilizaciju Crne Gore. Tvrdio je i da nema nikakve veze sa politikom i da ga zanima samo vjera. Osim u mantiji, Backović se može vidjeti i u vojnoj uniformi 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije. Backoviću je u januaru ove godine ispred doma zapaljen luksuzni automobil BMW X6.

Pojačane policijske snage uoči skupa, Mijajlo Backović uočen u porti Cetinjskog manastira

Crnogorski bedem ne može biti srušen dok je nepokorenog Belvedera, jednako prije 90 i prije četiri godine, poručila je Danica Nikolić na skupu „Cetinje pamti 5.9.2021. povodom obilježavanja četiri godine od belvederskih dešavanja i policijske akcije prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru&nbsp; Skup je počeo danas u 17 sati intoniranjem himne, nakon čega su građani odali počast nevinim žrtvama dva zločina koja su se dogodila u tom gradu, kao i Dejanu Božoviću, stradalom vojniku u Kučima. - Krenuli su silom, ne zbog ustoličenja, jer nije riječ o vjerskoj, nego parapolitičkoj i paravojnoj organizaciji, već da bi popove pratile horde njihovih vojnika čiji je zadatak bio da na sred Cetinja razviju tuđinske zastave i naprave klerofašističku orgiju u srcu Crne Gore. Završili su silom – suzavcima, gumenim mecima, pendrecima i lažima. Prevarili su se da su pobijedili time što su dva popa ugurali u manastir pod pancir ćebadima i oružanom pratnjom. Izgubili su, jer je fašizam osuđen da izgubi svaku bitku - kazala je Nikolić. Ističe da je Belveder bio i ostao simbol zajedništva i otpora, te da je nakon događaja od 4. i 5. septembra „crnogorsko društvo osvješćenije i jedinstvenije u borbi protiv klerofašizma. - Na Belvederu nijesmo branili samo sebe i Cetinje, već i čitavu Crnu Goru. Doći ćemo do istine o onome što se dešavalo te noći, o komandama da se cijeli grad zasuje suzavcem, o gumenim mecima, o lažima da smo mi napadali policiju. Dužni smo to i žrtvama cetinjskih masakara i njihovim porodicama koje svakog dana traže pravdu. Kako su oni stajali sa nama na Belvederu, stajaćemo i mi sa njima, gdje god bude trebalo - poručila je ona. Nikolić je naglasila da Crna Gora mora ostati spremna na nove borbe.&nbsp; - Pred nama je vrijeme novih protesta i novih reakcija na njihove brutalne akcije. I iz toga ćemo, kao i uvijek, izaći kao pobjednici, jer nas je Mladen Lompar davno naučio da nikad ovđe neće biti posljednjeg boja – mi smo vječita meta - poručila je Nikolić.&nbsp; <h2>Čelebić: Ne damo te Crna Goro</h2> Rajo Čelebić je u obraćanju okupljenima poručio da je ponosan što može pozdraviti sve građane Crne Gore, bez obzira na vjeru i nacionalnost, naglašavajući da je „Crna Gora majka svih svojih sinova i kćeri“. - Pozdravljam sve one kojima je Crna Gora majka, zbog koje se raduju, pjevaju i plaču. Ali pozdravljam i one druge, koje je iz iste majke iznjedrila, a koji je ne vole i ponižavaju - kazao je Čelebić, dodajući da takvo ponašanje ne može izbrisati ljubav i privrženost rodoljuba. U svom govoru citirao je pjesmu crnogorskog rodoljuba Komnena Bulatovića, podsjetivši na istoriju Rovačke republike i stradanje njegovih predaka. „Ako te crna pogubija snađe, poginućeš, majko, od zla domaćega“, recitovao je stihove kojima je, kako je rekao, želio da ukaže na unutrašnje prijetnje po opstanak države. Čelebić je posebno istakao značaj sekularne i multietničke Crne Gore, pozdravivši Slavka Perovića, koga je nazvao „jednim od najvećih boraca za nezavisnu i građansku državu“.&nbsp; Govor je završen zajedničkim pokličem „Ne damo te, Crna Goro!“. Podsjećamo, Čelebićev automobil je, kada je iz Herceg Novog krenuo na Cetinje 4. septembra 2021, na Trojici zaustavila policija, odakle je nastavio pješke da bi u ranim jutarnjim satima stigao u prijestonicu. Široj javnosti je poznat iz video snimka gdje sam, noseći crnogorski barjak, policajcima u opremi za razbijanje demontaracija, koji su ga spriječili da priđe manastiru, govori: "Imate levor, ubijte me"  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Rajo Čelebić "> <figcaption>Rajo Čelebić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Barović: Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora</h2> Govor Aleka Barovića prenosimo u cjelosti:&nbsp; Evo smo ti došli, prijestoni grade Perjanico slobode i junaštva Gnijezdo sokolova, diko crnogorska Evo smo ti došli Lovćene, crnogorski gromobrane Vilo naša, zakletvo prađedovska Evo smo ti došli manastire, crnogorski si bio i ostao Oko tebe smo se vazda kupili i vazda će nas ođe biti Evo smo ti došli cetinjski svetitelju, blagoslovi tvoje Crnogorce Evo smo ti došli Belvedere, ponosu naš, a sramoto izdajnička. Došli da se śetimo, tih noći i tih dana Da se śetimo crnogorske sloge&nbsp; Da se śetimo suzavaca i plotuna Da se śetimo kome basta Da se śetimo i ko ne smje Da se śetimo hrabrih Da se śetimo i izdajnika I da nikad ne zaboravimo Śetimo se i svih onih kojih više nema a bili su tu sa nama. Śetimo se i onog hrabrog Očinića koji nas taj dan povede, sreća ga pratila đe gođ da je. Došli smo da pokažemo da nas još ima Da smo još živi Da nas nisu zgazili, a šćeli su. Došli smo da odamo počast Belvederu, istorijskom događaju crnogorske nacije. Belvederu od prije četiri godine, ali i Belvederu od prije devedeset godina, jer je ovaj drugi samo nastavak onog prvog. Došli smo i da se podśetimo kako je to kad nas okupi sloga i čista ljubav prema državi. Kako je to kad se Crnogorci skupe pod svoj barjak. Onda nam niko ne može ništa, a spram nas su sve sile male i ništavne. Ajmo da se skupimo opet Ajmo da našoj lovćenskoj misli naša sloga da krila Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora. Živjeli Crnogorci Živjelo crnogorstvo Da je vječna Crna Gora  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Alek Barović "> <figcaption>Alek Barović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Ivanović: Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane&nbsp;</h2> Novinar, Belvederac, Darko Ivanović obratio se na Cetinju prisutnima porukom da je Crna Gora „zemlja ljubavi, zajedništva i vjere u građansku državu“, naglašavajući da povjerenje u Cetinje i njegovu simboliku ostaje snažan temelj crnogorske slobode. - Ja vjerujem, iako nijesam vjernik. Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane, vjerujem u vladavinu prava i u državu ljubavi. Na Belvederu nijesam branio manastir ili religiju, nego vjeru u tu građansku Crnu Goru - kazao je Ivanović. Svoj govor oblikovao je kroz tri slike - vjeru, sujeverje i povjerenje. Kao sliku vjere naveo je zajedništvo i solidarnost, „vjeru u komšiju“, dok je kroz sliku sujeverja evocirao sjećanja na barikade i otpor 2021. godine, ističući da mu je svaki trag paljenih guma bio podsjetnik na zajedništvo i ljubav koja okuplja građane. Treću sliku – povjerenje – vezao je za Cetinje, koje je nazvao lučom slobode. - Imam povjerenje da će Cetinje i dalje držati tu luču, kao svetionik koji pokazuje put svima nama. Tuđin je uvijek do kapija dolazio, ali je svaki put lomio zube - poručio je. Ivanović je podsjetio i na svoje lično iskustvo s Cetinjem, rekavši da ga je taj grad oblikovao kao čovjeka i da mu je dao pasoš za gordost i podsjetnik da u hrabrosti ipak ima prvih.&nbsp; Završio je riječima da je zajedno s "uličnim vitezovima“ odlučio da "Belveder neće pasti“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Darko Ivanović "> <figcaption>Darko Ivanović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Svetlana Pajović Mušić: Belveder je simbol crnogorskog jedinstva i slobode</h2> Svetlana Pajović Mušič naglasila je da je Belveder simbol crnogorskog otpora kroz vjekove i podsjetila na važnost nacionalnog jedinstva i kulture sjećanja. - Okupljeni ponovo na ovom svetom, istorijskom mjestu, crnogorskog zborovanja, ishodištu svih naših bitaka i pobjeda kroz vjekove, vraćamo se sebi i svemu što nas veže. Nemamo luksuz kratkog pamćenja, te će stoga obilježavanje Belvedera postati tradicionalno svake prve nedjelje u septembru. Jer kultura sjećanja je uslov opstanka i temelj naše borbe za slobodu, a nacionalno jedinstvo je zapovijest u borbi za građansku i antifašističku Crnu Goru - istakla je Pajović-Musić.&nbsp; Ona je podsjetila na riječi Rada Tomova da su crkve narodne, te kritikovala postupke crkve Srbije i državnog vrha 2021. godine. - Uz pomoć izdaje u državnom vrhu i zloupotrebe institucija, crkva Srbije nasilno je ustoličila Micovića, nedostojnog, uz nasilje koje nije viđeno ni doživljeno od Drugog svjetskog rata. Kao i tada, tako i danas, obavezni smo se voditi isključivo odbranom Crne Gore na svakom koraku, jer samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo pobijediti fašističko zlo koje je snašlo Crnu Goru - dodala je Pajović-Musić.&nbsp; Istakla je ulogu okupljenih građana kao čuvara crnogorskih vrijednosti: - Vi ste čuvari državotvornosti, antifasizma, ustavnog poretka, ognjišta, slobodarstva i crnogorstva, crnogorske crkve, jezika i kulture, vi ste čuvari istine. Danas, na ovom istorijskom mjestu, ujedinjeni u borbi protiv uzurpatora crnogorskih oltara i svetinja, zaklinjemo se pred precima, potomcima i Lovćenom: čuvaćemo ono što je krvlju stečeno, čuvaćemo duh crnogorskog jedinstva i slobode. Naša zakletva je – Crna Gora slobodna, ponosna i vječna - naglasila je ona.&nbsp; Pajović Mušić je podsjetila i na, kako je kazala, sramne postupke pojedinih državnih i crkvenih zvaničnika 2021. godine, poručivši da crnogorski narod neće zaboraviti.&nbsp; - Nijesmo zaboravili izdajnički čin potpisnika tzv. TU, Dritana Abazovića, niti poruke i prijetnje dok smo čuvali manastire toga jutra. Ništa oni nijesu završili i nek znaju da ima nešto više od života, što se čašću neumrlom zove, a što smo branili i branićemo – uz jedan simbol i poruku otpora: Belveder - istakla je Pejović-Musić.&nbsp; Na kraju pozvala okupljene da pođu na Kruševo ždrijelu da daju podršku građanima koji od februara blokiraju put Cetinje-Podgorica u znak protesta zbog neadekvatnog postupanja policije i države u slučaju dva masakra u Prijestonici. Blokada puta traje do 20 sati i 26 minuta.&nbsp; U nastavku možete poslušati dio govora Pajović-Musić.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F7A3QTkZM2i0%3Fsi%3DFXsCJFw0Q8H2JsB3&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fue-u2uxIdvw%3Ffeature%3Dshared&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Dobro došli na četvrtu godišnjicu obilježavanja simbola građanskog otpora, dostojanstva, slobode i nacionalnog jedinstva, sažetog u jednoj riječi i jednom simbolu – Belveder - poručila je u ime organizatora Centra za građanska prava, Svetlana Pajović-Musić.&nbsp; Ona je poručila da Belveder pripada svima koji su tih dana bili na Cetinju, kao i svim našim patriotama koje tada nijesu mogle biti tu, ali su bile srcem uz sve – i to i danas ostaju. &nbsp; - Svrha ovog okupljanja, osim obilježavanja godišnjice Belvedera, koji je i opomena i obaveza svakog crnogorskog patriote, jeste prije svega poziv na nacionalno jedinstvo - poručila je Pajović-Musić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danica Nikolić "> <figcaption>Danica Nikolić i Svetlana Pajović-Musić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>Građani se okupljaju ispred Cetinjskog manastira (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup "> <figcaption>Veliki broj građana nosi crnogorsku zastavu (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  Uskoro opširnije...&nbsp;

Tag: profesori