Gradovi na Crnogorskom primorju tradicionalno su među najatraktivnijim destinacijama za Novogodišnje praznike jer lokalne turističke organizacije angažuju nabolja imena sa muzičke scene regiona za koncerte na otvorenom. Nepuna dva mjeseca dijeli nas od dočeka Nove 2026. godine i rezervacije smještaja već su počele.
Programi su višednevni, a to je odlična šansa za vlasnike smještajnih kapaciteta da rade i tokom zime, ali ipak, neki manji hoteli vjerovatno neće raditi.
Primorski portal saznaje da su cijene noćenja u budvanskim hotelima za Novu godinu od 60 pa do nekoliko stotina eura.
Budva sprema sedmodnevni novogodišnji program, koji bi, prema za sada nezvaničnim najavama, trebalo da prevaziđe minule koncepcije dočeka. Istraživali smo kakva su očekivanja hotelijera u prijestonici turizma i kakve su trenutne najave za kraj decembra i početak januara.
Osim što se prethodnih decenija pozicionirala kao najposjećenija destinacija tokom ljeta, Budva privlači turiste tokom cijele godine. Na tronu je kao omiljeni grad za uživanje u čarolijama Novogodišnjih praznika.
Prema riječima predsjednika Udruženja hotela Crne Gore, Nikole Pejovića uoči i po Novoj godini u Budvi prosječno boravi između 25 i 30 hiljada gostiju.
- Da li će se taj promet održati više od dvije do tri noći, pitanje je. Mislim da su se ljudi više vezali 31. decembar i 1. januar. Kada je riječ o gostima iz regiona, Hrvati i Bosanci će najvjerovatnije vezati tri dana, a Makedonci i Srbi dva dana. Agencije su već popunile i prodale novogodišnje aranžmane, a ono što je ostalo doći će u Budvu - kazao je Pejović.&nbsp;
On je mišljenja da Novogodišnji program je potrebno ranije objaviti.
Sagovornik Primorskog portala navodi da Budva godinama unazad organizuje najbolje dočeke, ali da je problematično kasno objavljivanje programa.
- Program bi trebalo objaviti što ranije, da budemo prvi u tome i da imamo najveće zvijezde, kao što ih imamo svake godine. Činjenica je da i 2. i 3. januara imamo dobre programe, ali pitanje je da li će ljudi ostati toliki vremenski period. Individualci koji imaju stanove na području Budve svakako će doći - istakao je Pejović.
Prema informacijama Udruženja hotela, cijene noćenja u budvanskim hotelima krajem decembra i početkom januara kretaće se od 60 do 300 eura.
Pojedini hoteli, kako je Pejović rekao, neće biti otvoreni jer njihovi vlasnici smatraju da to nije isplativo u zimskom periodu, dok će hoteli kapaciteta od 200 do 500 kreveta organizovati sopstvene novogodišnje programe i dešavanja.
<h2>U najavi sedam koncertnih večeri – od Aca Pejovića do tribjut rok sastava</h2>
Novogodišnji muzičko-zabavni program u crnogorskoj metropoli turizma još uvijek nije oficijalno objavljen, a kako je medijima nezvanično saopšteno iz Turističke organizacije Budva koncerti će se održavati od 29. decembra do 4. januara.
Kao glavne zvijezde večeri, kako su mediji već objavili, nastupiće Mirza Selimović, Marko Louis, Aco Pejović, Bijelo Dugme, Breskvica i Sergej Ćetković, dok je posljednji segment rezervisan za nastup tribjut bendova koji izvode repertoar sastava ABBA i AC/DC i Dejvida Bouvija.
Organizovani novogodišnji dočeci u Budvi započeli su 1999. godine, kada je grad prvi put priredio koncert na otvorenom u starogradskom ambijentu, što je tada bila novina u Crnoj Gori. Od tada Budva postaje prepoznatljiv regionalni centar novogodišnjih proslava na Jadranu.
Tokom 2000-ih, manifestacija je prerasla u višednevni program koji uključuje nastupe najpoznatijih muzičkih imena iz regiona, dok je gradski trg u Budvi redovno okupljao desetine hiljada posjetilaca.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Hotelijeri problematizuju kasno objavljivanje novogodišnjih programa

U Sindikatu zaposlenih Radio Televizije Crne Gore (RTCG) ukazali su da u prvim 100 najplaćenijih u toj firmi nema onih proizvode program.
- Teško drugome ako mu prvi kroji kapu, a nije za njega. Prvi, koji se pita, je prezadovoljan. Davno obezbijeđen. On je ispunio svoju životnu misiju. Sebi može samozadovoljno reći: "Riznice su moje pune! Dušo moja veseli se u bezbrižnosti." Takvome stomak ne krči osim ako nije na nekoj tik tok dijeti. Njemu je ostalo da se kulturno uzdiže. Da preslušava klasiku do besvijesti i da drugima koji ga okružuju puni klasikom uši ne bi li i oni spoznali istinske vrijednosti. I bez obzira što je davno sebi obezbijedio egzistenciju, prvi uzme 3500 eura plus razne beneficije. Mjesečno. Drugi, njemu bliski, uzmu 2660 eura plus razne beneficije - naveli su oni.
Naredni, kako su kazali, rukovodeći prstenovi uzmu mnogo više od zvaničnog prosjeka zemlje u kojoj rade.&nbsp;
- (Zato generalni ne odustaje od 735000€ varijabile godišnje). Koliko ko od njih zaslužuje i šta ko zna je za posebnu analizu. Prvi i drugi (njemu bliski) su pravnici, ekonomisti i inženjeri koji rade u najznačajnijoj medijskoj firmi u državi. &nbsp;Zato im valjda nije bitno što među prvih 100 najplaćenijih pozicija u firmi nema produkcijskih zanimanja (novinara, snimatelja, montažera, tonaca, realizatora, reditelja). Ovi u zagradama su radnici trećeg reda koji su daleko od prvih. Na dnu ljestvice. Oni proizvode program i obavljaju poslove zbog kojih RTCG postoji - ukazali su u Sindikatu zaposlenih.
Oni prave rezultate kojima se, kako su kazali, prvi hvali.
- Ali oni su na platežnom dnu i ne mogu se odlijepiti. Mjesecima se pregovara da bi se odlijepili. Ali prvi ne želi da se potrudi i pronađe način da obezbijedi 300000 eura na godišnjem nivou i riješi taj problem. Ne želi da djelimično pretoči nestvarno velikih 735000 eura za varijabile u plate i učini da se oni sa dna ljestvice osjete poštovanim radnicima koji od svog rada mogu dostojanstveno da žive. Ali će zato prvi u održavanje i adaptaciju zgrade, koja liči na bušan lonac pri svakoj većoj kiši, od početka svog nelegalnog mandata potrošiti 3,7 miliona eura, a u video nadzor 300000 eura kao da smo radnici, ili ne daj bože zatvorenici, Spuškog zatvora - istakli su u Sindikatu.
Prvi će, kažu, takođe spoljnim saradnicima na godišnjem nivou dati 450000 eura.
- Među njima ima stalno zaposlenih radnika RTCG. Znamo ko su. Spadaju u one druge za koje je prvi, a i oni su za njega i briga ih za sudbinu kolega sa kojima svakodnevno sarađuju i bez njih ne mogu ništa uraditi. Plata na platu uspavljuje savjest i drži usta začepljenim - naveli su u Sindikatu zaposlenih RTCG.
Do sada je, ističu, održano pet sastanaka u pregovaračkom procesu, a menadžmentu detaljno objašnjeno zašto je bitno da radnici u produkciji, programu i tehnici budu bolje pozicionirani na ljestvici koeficijenata.
- I da nije dovoljno da samo top menadžment, rukovodioci sektora i inženjeri iz Novog sindikata budu zadovoljni. Sindikat zaposlenih RTCG je spreman da se svim pozicijama na ljestvici koeficijent umanji za 0.4, čime bi se godišnji troškovi za plate umanjili za 250000 eura u odnosu na naš prvobitni predlog - naveli su oni.
Lopta je, podvlače, na strani menadžmenta.
- Ako ne uvaže radnike čija zanimanja pripadaju produkciji, programu i tehnici i ne pronađu način da obezbijede 300000 eura na godišnjem nivou, čime bi se riješila ova situacija koja u suštini nije komplikovana (jer novca za to ima u budžetu teškom preko 21 milion), onda nakon prvog istorijskog štrajka radnika RTCG iz 2023. lako može doći i do drugog. I to sve u mandatu jedinog nelegalnog direktora RTCG u njenoj istoriji - zaključili su u saopštenju.

1250x600

1084x550

Sindikat zaposlenih: Među prvih 100 najplaćenijih u RTCG nema onih koji proizvode program

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pokrenuo je stipendijski program za najbolje crnogorske studente na prestižnim univerzitetima u inostranstvu.
- U Crnoj Gori koja se mijenja, znanje je najvažniji resurs koji imamo, to je temelj lične, društvene i državne budućnosti. U vremenu kada je lakše otići, odluka da se vratite i ostanete u svojoj zemlji, da gradite budućnost ovdje, postaje čin odgovornosti i ljubavi prema svojoj zemlji - saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Služba predsjednika Crne Gore raspisala je Javni poziv za dodjelu deset stipendija studentima koji školovanje nastavljaju na prestižnim univerzitetima u inostranstvu.
- Ova inicijativa šalje snažnu poruku podrške znanju, izvrsnosti i predanosti, sa ciljem da se podrže studenti koji svojim zalaganjem, rezultatima i ambicijama predstavljaju budućnost Crne Gore. Stipendije u ukupnom iznosu od 50.000 eura (po 5.000 eura po studentu) obezbijeđene su novčanom podrškom kompanije „Mtel“” - navode u saopštenju.
Pravo na prijavu imaju studenti koji:
• posjeduju diplomu „Luča“,
• studiraju na univerzitetima visokorangiranim na Šangajskoj listi,
• imaju zapažene akademske uspjehe i priznanja sa međunarodnih takmičenja.
“Podsjećamo da rok za podnošenje prijava traje do ponedeljka 28. jula”, ističu iz Milatovićevog kabineta.
Pozivaju sve kvalifikovane studente da se prijave.
- Izražavamo iskrenu zahvalnost kompaniji Mtel na prepoznavanju značaja ulaganja u obrazovanje i razvoj mladih talenata. Predsjednik Crne Gore u kontinuitetu radi na afirmaciji znanja i stvaranju prilika za mlade ljude, prepoznajući ih kao ključni potencijal razvoja našeg društva. Učiti znači birati teži, ali ispravan put, a vratiti se i ostati znači vjerovati da Crna Gora može biti dom dostojan naših snova - zaključuje se u saopštenju.

Milatović pokrenuo stipendijski program: Po 5.000 eura za deset najboljih studenata, prijave otvorene do ponedjeljka

Povodom Dana državnosti upriličen defile Gradske muzike i malih mažoretki rekonstruisanom Njegoševom ulicom &nbsp; Povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore u Herceg Novom je sinoć upriličen defile Gradske muzike i malih mažoretki kroz centar grada, od glavnog trga, pa rekonstruisanim dijelom Njegoševe ulice, do parka “Boke”. Defileu se pridružila i delegacija Opštine Herceg Novi na čelu sa predsjednikom Opštine, Stevanom Katićem i predsjednikom Skupštine opštine, Milošem Konjevićem. Predsjednik Opštine, Stevan Katić ukazao je da je u Herceg Novom dobra tradicija da se svake godine na Dan državnosti stavi fokus na neki od značajnih projekata u gradu. Prošle godine je 13. jula završena rekonstrukcija šetališta u Igalu, prije tri godine istog datuma su otvorili javnu garažu, dok je sinoćni defile bio prvi javni događaj u Njegoševoj ulici koja je u finalnoj fazi velikog projekta rekonstrukcije. - Radovi koji su trajali od novembra prethodne godine skoro su privedeni kraju, nekih 93 posto je urađeno. Ostale su još neke finese koje bi trebalo završiti na jesen. Njegoševa ulica je zablistala, dobili su se širi trotoari, potpuno je rekonstruisana kanalizaciona i atmosferska mreža, kao i javna rasvjeta. Ugrađeno je nešto više od 2.000 kvadrata zaista kvalitetnog kamena. Sve ovo je bilo veoma zahtjevno da se realizuje u prethodnom periodu, te bih zahvalio svim saradnicima iz Agencije za izgradnju i razvoj, sekretaru za urbanizam, arhitekti konzervatoru Marloviću i svim ljudima koji su radili predano kako bi se radovi u ovoj ulici priveli kraju i da danas imamo jednu ovako lijepu sliku koja se šalje iz Herceg Novog za veliki praznik kakav je Dan državnosti - ispričao je Katić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071410078_b6e0c776b9a11267e298aad564c760f8e7c3308c494ee4463f3afa9ee0ff95a1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025071410078_b6e0c776b9a11267e298aad564c760f8e7c3308c494ee4463f3afa9ee0ff95a1" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="defile u novom"> </figure>  Podsjetio je da je vrijednost projekta rekonstrukcije Njegoševe ulice 1,5 miliona eura, a izvođač radova je konzorcijum “AB Gradnja”. - Njegoševa ulica je posljednji put doživjela ozbiljnu rekonstrukciju 1965. godine. Mislim da je ovo sada urađeno veoma kvalitetno, te da građani Herceg Novog i njihova pokoljenja ne moraju da brinu i da je sve urađeno kvalitetno za minimum narednih pola vijeka - istakao je Katić. Na značaj projekta rekonstrukcije Njegoševe ulice ukazao je i Miloš Konjević, predsjednik SO Herceg Novi. - Mislim da je ovo srce grada i da je Njegoševa ulica dobila jedan novi sjaj. Na ponos svih građana i turista, ulica će se koristiti decenijama. Nastavljamo da sređujemo staro jezgro grada i sa projektima koji su u najavi, a fokus ćemo staviti i na pijacu, spomenik Mirku Komnenoviću, Škver i zvonik - kazao je Konjević. Srđan Marlović, autor konzervatorskog projekta, napomenuo je da je rekonstrukcija Njegoševe ulice kompleksan projekat zato što nije u pitanju samo jedna parcela i pojedinačan objekat, već jedan od najznačajnijih infrastrukturnih pravaca grada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071410078_8d75b99c5530c357b86f692284f143edb08277c8793d69c52fc18c9ce1a49323.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025071410078_8d75b99c5530c357b86f692284f143edb08277c8793d69c52fc18c9ce1a49323" data-rendition-name="original" width="1601" height="1080" loading="lazy" alt="defile u novom"> </figure>  - Sama ta definicija da se radi o jednom od najstarijih djelova grada govori o količini problema sa kojima smo se zapravo nosili prilikom ove rekonstrukcije. To je sada sve iza nas, ostaje nam određeni dio poslova koji se prvenstveno odnosi na istočni dio koji je najdelikatniji, jer je u pitanju kontakt projektovanog dijela Njegoševe ulice sa istorijskim, pješačkim dijelom ulice. To je posao koji je ostavljen za nakon turističke sezone. Kompletne aktivnosti su ubrzane da bi se stanovništvu i turistima osigurao jedan novi komfor - rekao je Marlović.&nbsp; Dodao je da je rekonstrukcijom ulica dobila šire trotoare, a privrednici znatno komforniji pristup lokalima. - Ovo je jedan viši stepen urbaniteta ovog dijela grada. Kroz materijalizaciju koja je upotrijebljena po prvi put imamo segregaciju saobraćaja prema brzini kretanja. Imamo kameni pločnik za pješake, granitnu kocku za stacionarni saobraćaj, imamo i asfalt koji je namijenjen sporom saobraćaju. Ideja je bila da se brzina kretanja automobila kroz Njegoševu uspori, da sigurnost bude znatno veća - saopštio je Marlović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071410078_a56a7715472a12639784ceba7a44e22f9cf740cfa0f63baf69afa4d70e39de04.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025071410078_a56a7715472a12639784ceba7a44e22f9cf740cfa0f63baf69afa4d70e39de04" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="defile u novom"> </figure>  Skrenuo je pažnju i na dva najznačajnija projektantska gesta u ovom projektu. - Izvršena je korekcija ose Njegoševe ulice i tom prilikom je zgrada nekadašnjeg Narodnog doma postala dno dubinske vizure Njegoševe ulice i taj cijeli pravac je podcrtan jednom značajnom rekonstrukcijom, a to je kameni potporni zid prema parku “Boke”. Dobili smo jedan novi urbanistički motiv grada - poručio je Marlović. Zadovoljstvo zbog privođenja kraju radova na izuzetno značajnom, ali kompleksnom projektu kakav je rekonstrukcija Njegoševe izrazio je i sekretar za prostorno planiranje i izgradnju Opštine Herceg, Vladislav Velaš. Velaš je ovom prilikom najavio i nove značajne pojekte.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071410078_18db6240e3ac54a257a5043bae8e4e9ff275ad15b8c8e11847a3fd9453ee5768.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025071410078_18db6240e3ac54a257a5043bae8e4e9ff275ad15b8c8e11847a3fd9453ee5768" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="defile u novom"> </figure>  - Krećemo u realizaciju projekta panoramske gondole Igalo – Ilinica, neka to bude projekat koji ćemo otvoriti sljedeće godine na Dan državnosti. U proteklom periodu je odrađeno dosta toga vezano za sam projekat, završeni su istražni radovi, tako da je glavni projekat u fazi revizije skoro gotov. Određene saglasnosti se još čekaju i vrlo brzo možemo očekivati početak radova na izvođenju i tog objekta - najavio je Velaš. Osim malih mažoretki i Gradske muzike, koji su dobru atmosferu pronijeli centrom grada, prolaznike je sinoć svojim repertoarom pjesama posvećenih Herceg Novom i Crnoj Gori zabavio i dječiji hor “Cvrkutići”.

Herceg Novi obilježio Dan državnosti uz muziku, mažoretke i novu Njegoševu

Porast posjećenosti Cetinja, raznovrstan ljetnji program i nova ponuda za produženi boravak turista – ključne su poruke koje je, gostujući u programu Radio Cetinja, saopštio direktor Turističke organizacije Prijestonice Nikola Jablan.
U susret Danu državnosti Crne Gore, Prijestonica Cetinje, Turistička organizacija i Centar za kulturu priredili su dvodnevni program koji počinje danas u 10 časova tradicionalnom manifestacijom “Miris lipa i meda” na Balšića pazaru, dok će večeras od 21 sat na Studentskom trgu nastupiti crnogorski izvođači Žuti Serhatlić, Zdravko Đuranović i Igor Đurović. Centralni događaj obilježiće koncert regionalne zvijezde Doris Dragović, koji je zakazan za sjutra u 22 sata, takođe na Studentskom trgu.
Govoreći o manifestaciji “Ljeto u Prijestonici”, koja traje do 20. septembra, Jablan je istakao da je ovogodišnji program sadržajno bogat, pažljivo osmišljen i namijenjen svim generacijama, od djece do ljubitelja muzike, gastronomije, kulture i tradicije.
- Osmislili smo raznovrstan program tokom cijelog ljeta. Vjerujem da će svi uživati i da će Cetinje biti mjesto susreta, zabave i kulture - naglasio je Jablan u programu Radio Cetinja.
Tokom jula i avgusta planirano je niz atraktivnih dešavanja. ”Susret horova” biće održan 18. i 19. jula na Ljetnjoj pozornici, a odmah zatim, od 25. do 27. jula Montenegro Beer Fest, za koji, kako Jablan navodi, već sada vlada veliko interesovanje. Kraj jula donosi Međunarodni festival folklora (31. jul – 3. avgust), sa ansamblima iz zemlje i regiona, koji će publici predstaviti bogatstvo tradicionalne igre, pjesme i nošnje.
Avgust, prema riječima našeg sagovornika, donosi još intenzivniji ritam, sa nastupom DJ Marka Nastića, koncertom Dženana Lončarevića i porodičnim ”Family vikendom” koji će se održati od 22. do 24. avgusta na Dvorskom trgu i u gradskom parku.
Septembar je rezervisan za gastronomiju, užitke i mirise tradicionalne kuhinje. Program Mjeseca gastronomije počeće Riječkom noći 6. septembra, a nastaviće se Međunarodnim Sajmom pršuta 19. i 20. septembra. Kako navodi Jablan, sezona će biti zaokružena tradicionalnom manifestacijom “Njeguška trpeza”, koja okuplja proizvođače autentičnih proizvoda i čuva duh Njeguša i Lovćena.
- Sve ove manifestacije imaju za cilj da očuvaju kulturni identitet Cetinja, privuku što više posjetilaca i afirmišu grad kao nezaobilaznu destinaciju na turističkoj mapi Crne Gore - poručio je on.
Prema podacima Turističke organizacije Prijestonice, Cetinje je od početka godine posjetilo oko 64.000 turista, što je, kako ističe, oko pet odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Naš sagovornik naglašava da je posebno izražen tzv. cruising turizam, organizovani izleti za goste sa kruzera, koji su najčešće iz SAD-a, Velike Britanije, Poljske, Francuske i Izraela, i koji pokazuju interesovanje da upoznaju crnogorsku istoriju, kulturu i duh Prijestonice.
- Porast broja turista je rezultat dobrog planiranja i pokazatelj da smo u proteklom periodu napredovali u veoma važnim segmentima kada je u pitanju digitalna marketing promocija, posjete sajmovima turizma, veliki broj studijskih posjeta Prijestonici kao i direktna saradnja sa turoperatorima i agencijama - kazao je Jablan.
Iako smještajni kapaciteti i dalje predstavljaju izazov, on je istakao da je značajan korak naprijed učinjen otvaranjem hotela Grand, koji sada raspolaže sa oko stotinu soba i trenutno je popunjen sportskim selekcijama na pripremama.
U cilju produženog boravka turista na Cetinju, Turistička organizacija razvila je novi turistički proizvod za jednodnevne izlete kao i trodnevne, petodnevne i sedmodnevne aranžmane, uključujući Nacionalne parkove Lovćen i Skadarsko jezero, Rijeku Crnojevića, Njeguše, lokalnu turističku privredu i čitav spektar kulturnih i prirodnih atrakcija.
- Kreirali smo turistički proizvod kako bi omogućili da Cetinje bude grad u kojem se turisti duže zadržavaju i stiču kompletnu sliku prirodnih ljepota i kulturne vrijednosti Prijestonice. Naš grad ima sve što je potrebno za autentično i sadržajno turističko iskustvo – naglasio je Jablan, dodajući da ponudu realizuju licencirani vodiči, vozači i lokalni partneri, a da su u cilju podsticanja privrede u državi predstavljeni paket aranžmani turističkim agencijama iz Crne Gore.
Jablan je na kraju naglasio da Cetinje ovog ljeta ne nudi samo manifestacije već da postaje živa pozornica tradicije, kulture i zabave.
- Grad pod Lovćenom biće mjesto gdje se duh istorije miješa sa zvucima moderne zabave, a svakodnevica pretvara u doživljaj – zaključio je direktor Turističke organizacije Prijestonice Cetinje Nikola Jablan.

Jablan: Grad pod Lovćenom biće mjesto gdje se duh istorije miješa sa zvucima moderne zabave, a svakodnevica pretvara u doživljaj

Dvadeset šesto izdanje jedne od najznačajnijih kulturnih manifestacija u glavnom gradu – „Podgoričko kulturno ljeto“, koje će trajati do 21. septembra i tokom nepuna četiri mjeseca publici ponuditi raznovrstan i bogat kulturni program, svečano je otvoreno juče na Trgu nezavisnosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601120624_2b5bd8a5eab69583426ff237e00281c62de57e19da46ebd709a49fcbde196b87.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601120624_2b5bd8a5eab69583426ff237e00281c62de57e19da46ebd709a49fcbde196b87" data-rendition-name="original" width="2048" height="1367" loading="lazy" alt="Podgoričko kulturno ljeto"><figcaption>Sa otvaranja Podgoričkog kulturnog ljeta(Photo: Glavni grad Podgorica)</figcaption></figure>  Otvaranje manifestacije obilježeno je svečanim programom u kojem je nastupio hor „Zvjezdice“; održan je veliki dječiji maskenbal "Svijet dječje maske", kao i festival folklora "Svi plešemo, srce igrom darujemo", u kojem je učestvovalo 13 folklornih ansambala sa teritorije Podgorice. Koncertu na Trgu prethodio je defile Hercegovačkom, Njegoševom i Ulicom slobode, koji je završen zajedničkim kolom oko fontane – kao simbolom zajedništva, tradicije i kulturnog identiteta Glavnog grada. Festival folklora organizovali su Sekretarijat za kulturu i Turistička organizacija Podgorice, u saradnji s Udruženjem folklornih ansambala Crne Gore – regija Podgorica. Otvarajući manifestaciju, sekretarka Sekretarijata za kulturu Snežana Tomanović istakla je da "Podgoričko kulturno ljeto" nije samo niz događaja, već snažna kulturna platforma koja objedinjuje umjetnost, zajedništvo i dijalog. – Ova manifestacija donosi radost stvaranja, ljepotu različitosti i snagu zajedništva – jer kultura je temelj na kojem gradimo otvorenu i savremenu Podgoricu. Ove godine, kao i svih prethodnih, težili smo da kreiramo program koji će obuhvatiti najrazličitije forme umjetničkog izraza – od muzike, književnosti, pozorišta i filma, do vizuelnih umjetnosti. Vodili smo se idejom da svako pronađe nešto što ga zanima i da kultura bude istinski prostor susreta - poručila je Tomanović. Tokom trajanja manifestacije, posjetioci će imati priliku da uživaju u programima iz oblasti književnosti, muzike, pozorišta, filma i vizuelnih umjetnosti, uz učešće istaknutih umjetnika i stvaralaca iz Crne Gore i regiona.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601120624_8a0f3313116042e279ea68cae6313b4a7962a6074ff3e5a37bbc810b4af625cb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601120624_8a0f3313116042e279ea68cae6313b4a7962a6074ff3e5a37bbc810b4af625cb" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Podgoričko kulturno ljeto"><figcaption>Sa otvaranja Podgoričkog kulturnog ljeta(Photo: Glavni grad Podgorica)</figcaption></figure>  I ove godine, u junu, publiku očekuju renomirani festivali: Rockstrikcija, Underhill, Raspust – Festival dječje radosti (u saradnji sa BrainOBrain Montenegro i TO Podgorica), Regionalni književni festival LiTeritorija, Međunarodni književni festival „Odakle zovem“, kao i Made In New York Jazz Festival. Poseban segment manifestacije biće posvećen najuspješnijima – “Dan najboljih”, kojim se promovišu najbolji učenici osnovnih i srednjih škola iz Podgorice. "Dan najboljih" odžaće se 16. i 17. juna na Trgu nezavisnosti. Program manifestacije biće objavljivan mjesečno, a sve najave i aktuelne informacije biće dostupne na sajtu Glavnog grada i na društvenim mrežama Sekretarijata za kulturu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601120624_d006d6bcf255c8d6153e99f0ec8c2bb6fcf68dd18d4662da4aca3c6470f136cb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601120624_d006d6bcf255c8d6153e99f0ec8c2bb6fcf68dd18d4662da4aca3c6470f136cb" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Podgoričko kulturno ljeto"><figcaption>Sa otvaranja Podgoričkog kulturnog ljeta(Photo: Glavni grad Podgorica)</figcaption></figure>  Organizator manifestacije „Podgoričko kulturno ljeto“ je Sekretarijat za kulturu Glavnog grada, u saradnji s gradskim ustanovama kulture, te brojnim domaćim i međunarodnim partnerima, ambasadama i organizacijama koje svojim doprinosom obogaćuju kulturni život Podgorice.

Snažna kulturna platforma koja objedinjuje umjetnost, zajedništvo i dijalog

Kulturno - informativni centar „Budo Tomović” biće i tokom juna mjesto okupljanja umjetnika, stvaralaca i ljubitelja kulture. Repertoar će obuhvatiti raznovrsne umjetničke forme koje podstiču i promovišu bogatstvo kulturne raznolikosti, saopšteno je iz KIC-a. Muzički program KIC-a počeće 5. juna sa koncertom flautistkinje Elene Golubović, učenice Umjetničke škole za muziku i balet „Vasa Pavić“. Premijerni nastup biće organizovan u okviru ciklusa „Mladi talenti“ koji mladim izvođačima pruža priliku da javno nastupe, predstave svoje izvođačke vještine i podijele svoj talenat sa publikom.&nbsp; Jedan od najpoznatijih gitarista i kompozitora sa Balkana Vlatko Stefanovski obilježiće pedeset godina muzičke karijere 13. juna koncertom na velikoj sceni KIC-a. Stefanovski će sa svojim trijom izvesti autorske kompozicije sa novog albuma „London session” i obrade tradicionalnih makedonskih pjesama.&nbsp; Praznik muzike 21. jun ove godine slavimo uz nastupe mladih i neafirmisanih crnogorskih muzičara i bendova koji će svoju originalnu muziku izvesti uživo pred publikom. Spoj različitih žanrova ujediniće se u ritam stvaralaštva, slobode i mladalačke energije. Pozorišna radionica DODEST koja je prepoznatljiva po razvoju mladih scenskih talenata i istraživanju teatarskog izraza, 3. juna organizuje premijeru predstave „Ja i mi”. Pred podgoričkom publikom 5. juna biće izvedena i predstava „Safra", koja na veoma živopisan način oslikava događaje iz svakodnevnog života. Svoje ispovijesti i iskustva dijeliće sa publikom na duhovit, ali pomalo i ironičan način glumice Milica Šćepanović i Marija Labudović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053110050_b1a081420da4f5e48b89126b891f09d26f79216d9ca2cd16de6287a551525ccb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053110050_b1a081420da4f5e48b89126b891f09d26f79216d9ca2cd16de6287a551525ccb" data-rendition-name="original" width="700" height="977" loading="lazy" alt="program za jun"> </figure>  Istaknuti crnogorski umjetnik prepoznatljivog izraza Roman Đuranović 3. juna biće gost tribine „Podgoričke priče”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053110050_6b0d4915687db50434c5b04e0c240aa1370b036f5a8131edeba0f8e71cb87f9f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053110050_6b0d4915687db50434c5b04e0c240aa1370b036f5a8131edeba0f8e71cb87f9f" data-rendition-name="original" width="540" height="540" loading="lazy" alt="program za jun"> </figure>  Deveto izdanje regionalnog književnog festivala „LiTeritorija“ pod nazivom „Književnost nakon AI-ja: nove književne prakse“ organizovaćemo od 16. do 18. juna. Reprezentativan pregled najvažnijih novih književnih praksi u regionu, za tri festivalska dana, biće dat kroz razgovore u kojima će učestvovati Vladimir Arsenić, Ivana Dražić, Nedžad Ibrahimović i Vasko Raičević, sa piscima Anom Vučković, Larom Mitraković, Melidom Travančić i Ilijom Đurovićem. Završni segment festivala posvećen je Forumu mladih pisaca, grupi koja već deset godina djeluje u okviru KIC-a „Budo Tomović“ i okuplja istaknute mlade autore iz Crne Gore.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053110050_ee11b24c029948fc3e3a656e5d2172f3bfb189269825ceb52a2012cb458cd4bc.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025053110050_ee11b24c029948fc3e3a656e5d2172f3bfb189269825ceb52a2012cb458cd4bc" data-rendition-name="original" width="7087" height="7087" loading="lazy" alt="program za jun"> </figure>  Likovni program KIC-a nastaviće da promoviše raznovrsnost vizuelnih izraza, pa će publika od 20. juna do 8. jula biti u prilici da pogleda izložbu „Na talasima žanrova” posvećenu različitim muzičkim žanrovima. Riječ je postavci koja pruža uvid u višedecenijsku muzičku arhivu i umjetnički razvoj naše ustanove. U KIC-u će 3. juna biti otvorena i izložba fotografija „Desert Rose: Između pustinje i rijeke” Mine Suvačarov koja reflektuje autorkinu posvećenost fotografiji kao umjetničkoj formi.&nbsp; Filmski program KIC-a 3. juna organizovaće u digitalizovanoj bioskopskoj sali projekciju nastavka slavne akcione franšize sa Tomom Kruzom, filma „Nemoguća misija - konačna odmazda”. Na repertoaru će 19. juna biti i film „Granice, kiše” (2018) čiju režiju potpisuju Nikola Mijović i Vlastimir Sudar.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053110050_e8c1e111b8ce06176c99d2b02d7dc7d0365642f62bedae466ae29b52731dc9f9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025053110050_e8c1e111b8ce06176c99d2b02d7dc7d0365642f62bedae466ae29b52731dc9f9" data-rendition-name="original" width="5977" height="8340" loading="lazy" alt="program za jun"> </figure>  &nbsp;

U KIC-u Vlatko Stefanovski trio, festival LiTeritorija, film „Nemoguća misija - konačna odmazda”...

Program pod nazivom „Zašto i zato – Borka Pavićević, veče s prijateljima“ biće održan u petak, 29. novembra u 19 sati u prostorijama Ogranka Matice crnogorske u Herceg Novom.&nbsp;
Matica crnogorska organizuje ovaj program u znak sjećanja na istaknutu dramaturškinju i građansku aktivistkinju koja je preminula prije pet godina.
U programu učestvuju Ljiljana Dufgran, publicistkinja, nekadašnja predsjednica PEN Centra Švedska, višegodišnja članica upravnog odbora Savjeta za kulturu Švedske i članica Matice crnogorske, prof. Radmila Vojvodić, pozorišna rediteljka i dramska spisateljica, Želimir Žilnik, filmski reditelj, &nbsp;prof. dr Nedžad Ibrahimović, književnik i teoretičar književnosti i filma, nekadašnji predsjednik PEN Centra BiH i prof. mr Janko Ljumović, producent i član upravnog odbora Matice crnogorske.&nbsp;
Nasljeđe Borke Pavićević (1947–2019), dramaturškinje i građanske aktivistkinje u polju kulture, publicistike, civilnog društva i aktivizma čini je jedinstvenom personom, kako u jugoslovenskom, tako i postjugoslovenskom kontekstu. Nakon diplomiranja na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu radila je u više beogradskih pozorišta, Ateljeu 212, Bitefu, teatru „Nova osećajnost“ koji je osnovala, KPGT-u, i Beogradskom dramskom pozorištu, iz koga je sa mjesta umjetničke direktorice smijenjena 1993. godine zbog političkog i javnog djelovanja. Osnivačica je i direktorka Centra za kulturnu dekontaminaciju (1994–2019).&nbsp;
Dobitnica je nagrade Hirošima fondacije za mir i kulturu 2004, nagrade „Routes Princess Margriet &nbsp;Award“ Evropske kulturne fondacije za 2009. godinu, nagrade „Osvajanje slobode“ koju dodjeljuje fond „Maja Maršićević Tasić“ 2005. godine, i nosilac je Ordena legije časti Republike Francuske 2005. godine.
Njene knjige eseja i kolumni „Moda“ (1994), „Na ex – Postdejtonska moda“ (1998), „Glava u Torbi“ (2017) i „Glava u torbi II“ (2024) čine složenu mrežu ljudi i događaja kojima je zajednički imenitelj kultura otpora, a svjedoče vrijednosti koje je zastupala u polju aktivističke kulture i umjetnosti, antiratnih pokreta i građanskog aktivizma, interkulturnog dijaloga, politike pomirenja i mnogih drugih važnih tema.
- Tekstovi i projekti Borke Pavićević predstavljaju uzbudljiv arhiv kome se može prilaziti na različite načine, pa tako i kroz veče sa prijateljima u Herceg Novom, gradu koji je voljela i u kojem je često boravila. Zbog svega toga naslov programa je jednostavan „Zašto i zato – Borka Pavićević“. „Zašto i zato“ je i naslov njenog predgovora za knjigu „Glava u torbi“, ali i naslov koji se čita kao jasan i uvijek spreman odgovor Borke Pavićević da kaže i djeluje polazeći od potrebe da razumije vrijeme u kome smo živjeli, da potakne pamćenje protiv zaborava događaja i ličnosti i kako sama ističe „pojma o celini, i današnju preku potrebu, da se razume, a time i menja stvarnost.“ Na svako „Zašto?“ Borka Pavićević je beskompromisno odgovarala: Zato - saopšteno je iz Matice crnogorske.

Kultura otpora kao zajednički imenitelj svih eseja i kolumni

Prijestonica Cetinje, posredstvom Sekretarijata za obrazovanje, sport i mlade i Sekretarijata za kulturu, a u saradnji sa lokalnim sportskim klubovima i kulturnim ustanovama, organizovala je bogat program proslave 13. novembra - Dana Prijestonice. 
Program počinje 1. novembra promocijom projekta “Intelektualna kritika fašizma 1933-1941 u Crnoj Gori”, autora Bobana Batrićevića. Izložba Matice crnogorske “Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka” biće otvorena 4. novembra, a dan kasnije svi zainteresovani moći će da pogledaju izložbu “Žena... nosilac društvenog razvoja u socijalizmu”, autorke Biljane Drašković. 
- Program se nastavlja u petak, 8. novembra otvaranjem izložbe “Dani prkosa i slobode – Cetinje 1941-1944” na Dvorskom trgu. 9. novembra održaće se 18. Međunarodni judo turnir “13. novembar” kao i Otvoreni kup Prijestonice u bench press-u i dead lift-u. Sportski program nastavlja se Bilijar turnirom “Cetinje OPEN” koji će biti održan 10. novembra, kao i XXII Međunarodnom atletskom uličnom trkom “Oslobođenje Cetinja” 12. novembra - saopšteno je iz Prijestonice Cetinje.
Glavni dio programa biće Svečana sjednica Skupštine Prijestonice Cetinje, koja će biti održana 13. novembra, sa početkom u 12 sati, dok će prije toga biti položeni vijenci na Spomen kosturnicu i kod Vlaške crkve. Takođe, tradicionalni Crnogorski likovni salon „13. novembar“ biće otvoren 12. novembra u galeriji „Miodrag Dado Đurić“.
- Pored ovih aktivnosti, programom je predviđeno i otvaranje izložbe „49 narodnih heroja“, takmičenje za mlade “Crna Gora i njena sloboda”, predstava umjetničke igre “Velika od Prijestonice”, Cetinje Montenegro Fight III, a za kraj programa proslave Dana Prijestonice održaće se promocija knjige “Suverena Crna Gora”, autora Radovana Radonjića - navedeno je u saopštenju Prijestonice Cetinje.

Raznovrstan program povodom 13. novembra - Dana Prijestonice Cetinje

Budilnik na Televiziji E donosi detalje kampanje "Jedan lijek za duži životni vijek" kojom se jača svijest o značaju dostupnosti ljekova za rijetke bolesti.&nbsp;
U susret Međunarodnom danu svjetskih standarda provjeravamo u čemu Crna Gora postavlja standarde.&nbsp;
Pitamo i koliki je problem što trećina škola u Crnoj Gori nema produženi boravak za djecu, a najavljujemo i rekonstrukciju fudbalskog terena u Ulcinju.&nbsp;
U Budilniku savjeti kako smanjiti gojaznost kod mladih, pokazujemo i jutarnje vjezbe za laksi početak dana.
Od 9 do 11 h je vrijeme rezervisano za još jedan Srećan dan.&nbsp;
Oktobar mjesec je vrijeme za preventivne preglede, kao i podrške svim ženama koje se bore sa karcinomom dojke. Slogan ovogodišnje kampanje „Pođi na kontrolu“ je „Nisi sama, tu smo za tebe”.&nbsp;
Ovo je tema kojom ćemo se baviti u Srećnom danu i ugostiti Damiru Murić, psihološkinju na Institutu za onkologiju i Anu Aleksić, iz NVO Brini o sebi.
Ekipa Srećnog dana bavi se novim crnogorskim filmom, koji je izazvao pozitivne kritike i publike, i stručne javnosti, „Planeta 7693".&nbsp;
Naš sagovornik je reditelj filma, Gojko Berkuljan.&nbsp;
O nagradama i novoj seriji "Bunar" razgovaramo sa glumicom Majom Čampar.

Jutro na TV E: U čemu Crna Gora postavlja standarde, podrška ženama koje se bore sa karcinomom dojke, Gojko Berkuljan...

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: program