U Sindikatu zaposlenih Radio Televizije Crne Gore (RTCG) ukazali su da u prvim 100 najplaćenijih u toj firmi nema onih proizvode program.
- Teško drugome ako mu prvi kroji kapu, a nije za njega. Prvi, koji se pita, je prezadovoljan. Davno obezbijeđen. On je ispunio svoju životnu misiju. Sebi može samozadovoljno reći: "Riznice su moje pune! Dušo moja veseli se u bezbrižnosti." Takvome stomak ne krči osim ako nije na nekoj tik tok dijeti. Njemu je ostalo da se kulturno uzdiže. Da preslušava klasiku do besvijesti i da drugima koji ga okružuju puni klasikom uši ne bi li i oni spoznali istinske vrijednosti. I bez obzira što je davno sebi obezbijedio egzistenciju, prvi uzme 3500 eura plus razne beneficije. Mjesečno. Drugi, njemu bliski, uzmu 2660 eura plus razne beneficije - naveli su oni.
Naredni, kako su kazali, rukovodeći prstenovi uzmu mnogo više od zvaničnog prosjeka zemlje u kojoj rade.&nbsp;
- (Zato generalni ne odustaje od 735000€ varijabile godišnje). Koliko ko od njih zaslužuje i šta ko zna je za posebnu analizu. Prvi i drugi (njemu bliski) su pravnici, ekonomisti i inženjeri koji rade u najznačajnijoj medijskoj firmi u državi. &nbsp;Zato im valjda nije bitno što među prvih 100 najplaćenijih pozicija u firmi nema produkcijskih zanimanja (novinara, snimatelja, montažera, tonaca, realizatora, reditelja). Ovi u zagradama su radnici trećeg reda koji su daleko od prvih. Na dnu ljestvice. Oni proizvode program i obavljaju poslove zbog kojih RTCG postoji - ukazali su u Sindikatu zaposlenih.
Oni prave rezultate kojima se, kako su kazali, prvi hvali.
- Ali oni su na platežnom dnu i ne mogu se odlijepiti. Mjesecima se pregovara da bi se odlijepili. Ali prvi ne želi da se potrudi i pronađe način da obezbijedi 300000 eura na godišnjem nivou i riješi taj problem. Ne želi da djelimično pretoči nestvarno velikih 735000 eura za varijabile u plate i učini da se oni sa dna ljestvice osjete poštovanim radnicima koji od svog rada mogu dostojanstveno da žive. Ali će zato prvi u održavanje i adaptaciju zgrade, koja liči na bušan lonac pri svakoj većoj kiši, od početka svog nelegalnog mandata potrošiti 3,7 miliona eura, a u video nadzor 300000 eura kao da smo radnici, ili ne daj bože zatvorenici, Spuškog zatvora - istakli su u Sindikatu.
Prvi će, kažu, takođe spoljnim saradnicima na godišnjem nivou dati 450000 eura.
- Među njima ima stalno zaposlenih radnika RTCG. Znamo ko su. Spadaju u one druge za koje je prvi, a i oni su za njega i briga ih za sudbinu kolega sa kojima svakodnevno sarađuju i bez njih ne mogu ništa uraditi. Plata na platu uspavljuje savjest i drži usta začepljenim - naveli su u Sindikatu zaposlenih RTCG.
Do sada je, ističu, održano pet sastanaka u pregovaračkom procesu, a menadžmentu detaljno objašnjeno zašto je bitno da radnici u produkciji, programu i tehnici budu bolje pozicionirani na ljestvici koeficijenata.
- I da nije dovoljno da samo top menadžment, rukovodioci sektora i inženjeri iz Novog sindikata budu zadovoljni. Sindikat zaposlenih RTCG je spreman da se svim pozicijama na ljestvici koeficijent umanji za 0.4, čime bi se godišnji troškovi za plate umanjili za 250000 eura u odnosu na naš prvobitni predlog - naveli su oni.
Lopta je, podvlače, na strani menadžmenta.
- Ako ne uvaže radnike čija zanimanja pripadaju produkciji, programu i tehnici i ne pronađu način da obezbijede 300000 eura na godišnjem nivou, čime bi se riješila ova situacija koja u suštini nije komplikovana (jer novca za to ima u budžetu teškom preko 21 milion), onda nakon prvog istorijskog štrajka radnika RTCG iz 2023. lako može doći i do drugog. I to sve u mandatu jedinog nelegalnog direktora RTCG u njenoj istoriji - zaključili su u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sindikat zaposlenih: Među prvih 100 najplaćenijih u RTCG nema onih koji proizvode program

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pokrenuo je stipendijski program za najbolje crnogorske studente na prestižnim univerzitetima u inostranstvu.
- U Crnoj Gori koja se mijenja, znanje je najvažniji resurs koji imamo, to je temelj lične, društvene i državne budućnosti. U vremenu kada je lakše otići, odluka da se vratite i ostanete u svojoj zemlji, da gradite budućnost ovdje, postaje čin odgovornosti i ljubavi prema svojoj zemlji - saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Služba predsjednika Crne Gore raspisala je Javni poziv za dodjelu deset stipendija studentima koji školovanje nastavljaju na prestižnim univerzitetima u inostranstvu.
- Ova inicijativa šalje snažnu poruku podrške znanju, izvrsnosti i predanosti, sa ciljem da se podrže studenti koji svojim zalaganjem, rezultatima i ambicijama predstavljaju budućnost Crne Gore. Stipendije u ukupnom iznosu od 50.000 eura (po 5.000 eura po studentu) obezbijeđene su novčanom podrškom kompanije „Mtel“” - navode u saopštenju.
Pravo na prijavu imaju studenti koji:
• posjeduju diplomu „Luča“,
• studiraju na univerzitetima visokorangiranim na Šangajskoj listi,
• imaju zapažene akademske uspjehe i priznanja sa međunarodnih takmičenja.
“Podsjećamo da rok za podnošenje prijava traje do ponedeljka 28. jula”, ističu iz Milatovićevog kabineta.
Pozivaju sve kvalifikovane studente da se prijave.
- Izražavamo iskrenu zahvalnost kompaniji Mtel na prepoznavanju značaja ulaganja u obrazovanje i razvoj mladih talenata. Predsjednik Crne Gore u kontinuitetu radi na afirmaciji znanja i stvaranju prilika za mlade ljude, prepoznajući ih kao ključni potencijal razvoja našeg društva. Učiti znači birati teži, ali ispravan put, a vratiti se i ostati znači vjerovati da Crna Gora može biti dom dostojan naših snova - zaključuje se u saopštenju.

Milatović pokrenuo stipendijski program: Po 5.000 eura za deset najboljih studenata, prijave otvorene do ponedjeljka

Povodom Dana državnosti upriličen defile Gradske muzike i malih mažoretki rekonstruisanom Njegoševom ulicom &nbsp; Povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore u Herceg Novom je sinoć upriličen defile Gradske muzike i malih mažoretki kroz centar grada, od glavnog trga, pa rekonstruisanim dijelom Njegoševe ulice, do parka “Boke”. Defileu se pridružila i delegacija Opštine Herceg Novi na čelu sa predsjednikom Opštine, Stevanom Katićem i predsjednikom Skupštine opštine, Milošem Konjevićem. Predsjednik Opštine, Stevan Katić ukazao je da je u Herceg Novom dobra tradicija da se svake godine na Dan državnosti stavi fokus na neki od značajnih projekata u gradu. Prošle godine je 13. jula završena rekonstrukcija šetališta u Igalu, prije tri godine istog datuma su otvorili javnu garažu, dok je sinoćni defile bio prvi javni događaj u Njegoševoj ulici koja je u finalnoj fazi velikog projekta rekonstrukcije. - Radovi koji su trajali od novembra prethodne godine skoro su privedeni kraju, nekih 93 posto je urađeno. Ostale su još neke finese koje bi trebalo završiti na jesen. Njegoševa ulica je zablistala, dobili su se širi trotoari, potpuno je rekonstruisana kanalizaciona i atmosferska mreža, kao i javna rasvjeta. Ugrađeno je nešto više od 2.000 kvadrata zaista kvalitetnog kamena. Sve ovo je bilo veoma zahtjevno da se realizuje u prethodnom periodu, te bih zahvalio svim saradnicima iz Agencije za izgradnju i razvoj, sekretaru za urbanizam, arhitekti konzervatoru Marloviću i svim ljudima koji su radili predano kako bi se radovi u ovoj ulici priveli kraju i da danas imamo jednu ovako lijepu sliku koja se šalje iz Herceg Novog za veliki praznik kakav je Dan državnosti - ispričao je Katić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071410078_b6e0c776b9a11267e298aad564c760f8e7c3308c494ee4463f3afa9ee0ff95a1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025071410078_b6e0c776b9a11267e298aad564c760f8e7c3308c494ee4463f3afa9ee0ff95a1" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="defile u novom"> </figure>  Podsjetio je da je vrijednost projekta rekonstrukcije Njegoševe ulice 1,5 miliona eura, a izvođač radova je konzorcijum “AB Gradnja”. - Njegoševa ulica je posljednji put doživjela ozbiljnu rekonstrukciju 1965. godine. Mislim da je ovo sada urađeno veoma kvalitetno, te da građani Herceg Novog i njihova pokoljenja ne moraju da brinu i da je sve urađeno kvalitetno za minimum narednih pola vijeka - istakao je Katić. Na značaj projekta rekonstrukcije Njegoševe ulice ukazao je i Miloš Konjević, predsjednik SO Herceg Novi. - Mislim da je ovo srce grada i da je Njegoševa ulica dobila jedan novi sjaj. Na ponos svih građana i turista, ulica će se koristiti decenijama. Nastavljamo da sređujemo staro jezgro grada i sa projektima koji su u najavi, a fokus ćemo staviti i na pijacu, spomenik Mirku Komnenoviću, Škver i zvonik - kazao je Konjević. Srđan Marlović, autor konzervatorskog projekta, napomenuo je da je rekonstrukcija Njegoševe ulice kompleksan projekat zato što nije u pitanju samo jedna parcela i pojedinačan objekat, već jedan od najznačajnijih infrastrukturnih pravaca grada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071410078_8d75b99c5530c357b86f692284f143edb08277c8793d69c52fc18c9ce1a49323.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025071410078_8d75b99c5530c357b86f692284f143edb08277c8793d69c52fc18c9ce1a49323" data-rendition-name="original" width="1601" height="1080" loading="lazy" alt="defile u novom"> </figure>  - Sama ta definicija da se radi o jednom od najstarijih djelova grada govori o količini problema sa kojima smo se zapravo nosili prilikom ove rekonstrukcije. To je sada sve iza nas, ostaje nam određeni dio poslova koji se prvenstveno odnosi na istočni dio koji je najdelikatniji, jer je u pitanju kontakt projektovanog dijela Njegoševe ulice sa istorijskim, pješačkim dijelom ulice. To je posao koji je ostavljen za nakon turističke sezone. Kompletne aktivnosti su ubrzane da bi se stanovništvu i turistima osigurao jedan novi komfor - rekao je Marlović.&nbsp; Dodao je da je rekonstrukcijom ulica dobila šire trotoare, a privrednici znatno komforniji pristup lokalima. - Ovo je jedan viši stepen urbaniteta ovog dijela grada. Kroz materijalizaciju koja je upotrijebljena po prvi put imamo segregaciju saobraćaja prema brzini kretanja. Imamo kameni pločnik za pješake, granitnu kocku za stacionarni saobraćaj, imamo i asfalt koji je namijenjen sporom saobraćaju. Ideja je bila da se brzina kretanja automobila kroz Njegoševu uspori, da sigurnost bude znatno veća - saopštio je Marlović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071410078_a56a7715472a12639784ceba7a44e22f9cf740cfa0f63baf69afa4d70e39de04.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025071410078_a56a7715472a12639784ceba7a44e22f9cf740cfa0f63baf69afa4d70e39de04" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="defile u novom"> </figure>  Skrenuo je pažnju i na dva najznačajnija projektantska gesta u ovom projektu. - Izvršena je korekcija ose Njegoševe ulice i tom prilikom je zgrada nekadašnjeg Narodnog doma postala dno dubinske vizure Njegoševe ulice i taj cijeli pravac je podcrtan jednom značajnom rekonstrukcijom, a to je kameni potporni zid prema parku “Boke”. Dobili smo jedan novi urbanistički motiv grada - poručio je Marlović. Zadovoljstvo zbog privođenja kraju radova na izuzetno značajnom, ali kompleksnom projektu kakav je rekonstrukcija Njegoševe izrazio je i sekretar za prostorno planiranje i izgradnju Opštine Herceg, Vladislav Velaš. Velaš je ovom prilikom najavio i nove značajne pojekte.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071410078_18db6240e3ac54a257a5043bae8e4e9ff275ad15b8c8e11847a3fd9453ee5768.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025071410078_18db6240e3ac54a257a5043bae8e4e9ff275ad15b8c8e11847a3fd9453ee5768" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="defile u novom"> </figure>  - Krećemo u realizaciju projekta panoramske gondole Igalo – Ilinica, neka to bude projekat koji ćemo otvoriti sljedeće godine na Dan državnosti. U proteklom periodu je odrađeno dosta toga vezano za sam projekat, završeni su istražni radovi, tako da je glavni projekat u fazi revizije skoro gotov. Određene saglasnosti se još čekaju i vrlo brzo možemo očekivati početak radova na izvođenju i tog objekta - najavio je Velaš. Osim malih mažoretki i Gradske muzike, koji su dobru atmosferu pronijeli centrom grada, prolaznike je sinoć svojim repertoarom pjesama posvećenih Herceg Novom i Crnoj Gori zabavio i dječiji hor “Cvrkutići”.

Herceg Novi obilježio Dan državnosti uz muziku, mažoretke i novu Njegoševu

Porast posjećenosti Cetinja, raznovrstan ljetnji program i nova ponuda za produženi boravak turista – ključne su poruke koje je, gostujući u programu Radio Cetinja, saopštio direktor Turističke organizacije Prijestonice Nikola Jablan.
U susret Danu državnosti Crne Gore, Prijestonica Cetinje, Turistička organizacija i Centar za kulturu priredili su dvodnevni program koji počinje danas u 10 časova tradicionalnom manifestacijom “Miris lipa i meda” na Balšića pazaru, dok će večeras od 21 sat na Studentskom trgu nastupiti crnogorski izvođači Žuti Serhatlić, Zdravko Đuranović i Igor Đurović. Centralni događaj obilježiće koncert regionalne zvijezde Doris Dragović, koji je zakazan za sjutra u 22 sata, takođe na Studentskom trgu.
Govoreći o manifestaciji “Ljeto u Prijestonici”, koja traje do 20. septembra, Jablan je istakao da je ovogodišnji program sadržajno bogat, pažljivo osmišljen i namijenjen svim generacijama, od djece do ljubitelja muzike, gastronomije, kulture i tradicije.
- Osmislili smo raznovrstan program tokom cijelog ljeta. Vjerujem da će svi uživati i da će Cetinje biti mjesto susreta, zabave i kulture - naglasio je Jablan u programu Radio Cetinja.
Tokom jula i avgusta planirano je niz atraktivnih dešavanja. ”Susret horova” biće održan 18. i 19. jula na Ljetnjoj pozornici, a odmah zatim, od 25. do 27. jula Montenegro Beer Fest, za koji, kako Jablan navodi, već sada vlada veliko interesovanje. Kraj jula donosi Međunarodni festival folklora (31. jul – 3. avgust), sa ansamblima iz zemlje i regiona, koji će publici predstaviti bogatstvo tradicionalne igre, pjesme i nošnje.
Avgust, prema riječima našeg sagovornika, donosi još intenzivniji ritam, sa nastupom DJ Marka Nastića, koncertom Dženana Lončarevića i porodičnim ”Family vikendom” koji će se održati od 22. do 24. avgusta na Dvorskom trgu i u gradskom parku.
Septembar je rezervisan za gastronomiju, užitke i mirise tradicionalne kuhinje. Program Mjeseca gastronomije počeće Riječkom noći 6. septembra, a nastaviće se Međunarodnim Sajmom pršuta 19. i 20. septembra. Kako navodi Jablan, sezona će biti zaokružena tradicionalnom manifestacijom “Njeguška trpeza”, koja okuplja proizvođače autentičnih proizvoda i čuva duh Njeguša i Lovćena.
- Sve ove manifestacije imaju za cilj da očuvaju kulturni identitet Cetinja, privuku što više posjetilaca i afirmišu grad kao nezaobilaznu destinaciju na turističkoj mapi Crne Gore - poručio je on.
Prema podacima Turističke organizacije Prijestonice, Cetinje je od početka godine posjetilo oko 64.000 turista, što je, kako ističe, oko pet odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Naš sagovornik naglašava da je posebno izražen tzv. cruising turizam, organizovani izleti za goste sa kruzera, koji su najčešće iz SAD-a, Velike Britanije, Poljske, Francuske i Izraela, i koji pokazuju interesovanje da upoznaju crnogorsku istoriju, kulturu i duh Prijestonice.
- Porast broja turista je rezultat dobrog planiranja i pokazatelj da smo u proteklom periodu napredovali u veoma važnim segmentima kada je u pitanju digitalna marketing promocija, posjete sajmovima turizma, veliki broj studijskih posjeta Prijestonici kao i direktna saradnja sa turoperatorima i agencijama - kazao je Jablan.
Iako smještajni kapaciteti i dalje predstavljaju izazov, on je istakao da je značajan korak naprijed učinjen otvaranjem hotela Grand, koji sada raspolaže sa oko stotinu soba i trenutno je popunjen sportskim selekcijama na pripremama.
U cilju produženog boravka turista na Cetinju, Turistička organizacija razvila je novi turistički proizvod za jednodnevne izlete kao i trodnevne, petodnevne i sedmodnevne aranžmane, uključujući Nacionalne parkove Lovćen i Skadarsko jezero, Rijeku Crnojevića, Njeguše, lokalnu turističku privredu i čitav spektar kulturnih i prirodnih atrakcija.
- Kreirali smo turistički proizvod kako bi omogućili da Cetinje bude grad u kojem se turisti duže zadržavaju i stiču kompletnu sliku prirodnih ljepota i kulturne vrijednosti Prijestonice. Naš grad ima sve što je potrebno za autentično i sadržajno turističko iskustvo – naglasio je Jablan, dodajući da ponudu realizuju licencirani vodiči, vozači i lokalni partneri, a da su u cilju podsticanja privrede u državi predstavljeni paket aranžmani turističkim agencijama iz Crne Gore.
Jablan je na kraju naglasio da Cetinje ovog ljeta ne nudi samo manifestacije već da postaje živa pozornica tradicije, kulture i zabave.
- Grad pod Lovćenom biće mjesto gdje se duh istorije miješa sa zvucima moderne zabave, a svakodnevica pretvara u doživljaj – zaključio je direktor Turističke organizacije Prijestonice Cetinje Nikola Jablan.

Jablan: Grad pod Lovćenom biće mjesto gdje se duh istorije miješa sa zvucima moderne zabave, a svakodnevica pretvara u doživljaj

Dvadeset šesto izdanje jedne od najznačajnijih kulturnih manifestacija u glavnom gradu – „Podgoričko kulturno ljeto“, koje će trajati do 21. septembra i tokom nepuna četiri mjeseca publici ponuditi raznovrstan i bogat kulturni program, svečano je otvoreno juče na Trgu nezavisnosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601120624_2b5bd8a5eab69583426ff237e00281c62de57e19da46ebd709a49fcbde196b87.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601120624_2b5bd8a5eab69583426ff237e00281c62de57e19da46ebd709a49fcbde196b87" data-rendition-name="original" width="2048" height="1367" loading="lazy" alt="Podgoričko kulturno ljeto"><figcaption>Sa otvaranja Podgoričkog kulturnog ljeta(Photo: Glavni grad Podgorica)</figcaption></figure>  Otvaranje manifestacije obilježeno je svečanim programom u kojem je nastupio hor „Zvjezdice“; održan je veliki dječiji maskenbal "Svijet dječje maske", kao i festival folklora "Svi plešemo, srce igrom darujemo", u kojem je učestvovalo 13 folklornih ansambala sa teritorije Podgorice. Koncertu na Trgu prethodio je defile Hercegovačkom, Njegoševom i Ulicom slobode, koji je završen zajedničkim kolom oko fontane – kao simbolom zajedništva, tradicije i kulturnog identiteta Glavnog grada. Festival folklora organizovali su Sekretarijat za kulturu i Turistička organizacija Podgorice, u saradnji s Udruženjem folklornih ansambala Crne Gore – regija Podgorica. Otvarajući manifestaciju, sekretarka Sekretarijata za kulturu Snežana Tomanović istakla je da "Podgoričko kulturno ljeto" nije samo niz događaja, već snažna kulturna platforma koja objedinjuje umjetnost, zajedništvo i dijalog. – Ova manifestacija donosi radost stvaranja, ljepotu različitosti i snagu zajedništva – jer kultura je temelj na kojem gradimo otvorenu i savremenu Podgoricu. Ove godine, kao i svih prethodnih, težili smo da kreiramo program koji će obuhvatiti najrazličitije forme umjetničkog izraza – od muzike, književnosti, pozorišta i filma, do vizuelnih umjetnosti. Vodili smo se idejom da svako pronađe nešto što ga zanima i da kultura bude istinski prostor susreta - poručila je Tomanović. Tokom trajanja manifestacije, posjetioci će imati priliku da uživaju u programima iz oblasti književnosti, muzike, pozorišta, filma i vizuelnih umjetnosti, uz učešće istaknutih umjetnika i stvaralaca iz Crne Gore i regiona.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601120624_8a0f3313116042e279ea68cae6313b4a7962a6074ff3e5a37bbc810b4af625cb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601120624_8a0f3313116042e279ea68cae6313b4a7962a6074ff3e5a37bbc810b4af625cb" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Podgoričko kulturno ljeto"><figcaption>Sa otvaranja Podgoričkog kulturnog ljeta(Photo: Glavni grad Podgorica)</figcaption></figure>  I ove godine, u junu, publiku očekuju renomirani festivali: Rockstrikcija, Underhill, Raspust – Festival dječje radosti (u saradnji sa BrainOBrain Montenegro i TO Podgorica), Regionalni književni festival LiTeritorija, Međunarodni književni festival „Odakle zovem“, kao i Made In New York Jazz Festival. Poseban segment manifestacije biće posvećen najuspješnijima – “Dan najboljih”, kojim se promovišu najbolji učenici osnovnih i srednjih škola iz Podgorice. "Dan najboljih" odžaće se 16. i 17. juna na Trgu nezavisnosti. Program manifestacije biće objavljivan mjesečno, a sve najave i aktuelne informacije biće dostupne na sajtu Glavnog grada i na društvenim mrežama Sekretarijata za kulturu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601120624_d006d6bcf255c8d6153e99f0ec8c2bb6fcf68dd18d4662da4aca3c6470f136cb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601120624_d006d6bcf255c8d6153e99f0ec8c2bb6fcf68dd18d4662da4aca3c6470f136cb" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Podgoričko kulturno ljeto"><figcaption>Sa otvaranja Podgoričkog kulturnog ljeta(Photo: Glavni grad Podgorica)</figcaption></figure>  Organizator manifestacije „Podgoričko kulturno ljeto“ je Sekretarijat za kulturu Glavnog grada, u saradnji s gradskim ustanovama kulture, te brojnim domaćim i međunarodnim partnerima, ambasadama i organizacijama koje svojim doprinosom obogaćuju kulturni život Podgorice.

Snažna kulturna platforma koja objedinjuje umjetnost, zajedništvo i dijalog

Kulturno - informativni centar „Budo Tomović” biće i tokom juna mjesto okupljanja umjetnika, stvaralaca i ljubitelja kulture. Repertoar će obuhvatiti raznovrsne umjetničke forme koje podstiču i promovišu bogatstvo kulturne raznolikosti, saopšteno je iz KIC-a. Muzički program KIC-a počeće 5. juna sa koncertom flautistkinje Elene Golubović, učenice Umjetničke škole za muziku i balet „Vasa Pavić“. Premijerni nastup biće organizovan u okviru ciklusa „Mladi talenti“ koji mladim izvođačima pruža priliku da javno nastupe, predstave svoje izvođačke vještine i podijele svoj talenat sa publikom.&nbsp; Jedan od najpoznatijih gitarista i kompozitora sa Balkana Vlatko Stefanovski obilježiće pedeset godina muzičke karijere 13. juna koncertom na velikoj sceni KIC-a. Stefanovski će sa svojim trijom izvesti autorske kompozicije sa novog albuma „London session” i obrade tradicionalnih makedonskih pjesama.&nbsp; Praznik muzike 21. jun ove godine slavimo uz nastupe mladih i neafirmisanih crnogorskih muzičara i bendova koji će svoju originalnu muziku izvesti uživo pred publikom. Spoj različitih žanrova ujediniće se u ritam stvaralaštva, slobode i mladalačke energije. Pozorišna radionica DODEST koja je prepoznatljiva po razvoju mladih scenskih talenata i istraživanju teatarskog izraza, 3. juna organizuje premijeru predstave „Ja i mi”. Pred podgoričkom publikom 5. juna biće izvedena i predstava „Safra", koja na veoma živopisan način oslikava događaje iz svakodnevnog života. Svoje ispovijesti i iskustva dijeliće sa publikom na duhovit, ali pomalo i ironičan način glumice Milica Šćepanović i Marija Labudović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053110050_b1a081420da4f5e48b89126b891f09d26f79216d9ca2cd16de6287a551525ccb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053110050_b1a081420da4f5e48b89126b891f09d26f79216d9ca2cd16de6287a551525ccb" data-rendition-name="original" width="700" height="977" loading="lazy" alt="program za jun"> </figure>  Istaknuti crnogorski umjetnik prepoznatljivog izraza Roman Đuranović 3. juna biće gost tribine „Podgoričke priče”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053110050_6b0d4915687db50434c5b04e0c240aa1370b036f5a8131edeba0f8e71cb87f9f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053110050_6b0d4915687db50434c5b04e0c240aa1370b036f5a8131edeba0f8e71cb87f9f" data-rendition-name="original" width="540" height="540" loading="lazy" alt="program za jun"> </figure>  Deveto izdanje regionalnog književnog festivala „LiTeritorija“ pod nazivom „Književnost nakon AI-ja: nove književne prakse“ organizovaćemo od 16. do 18. juna. Reprezentativan pregled najvažnijih novih književnih praksi u regionu, za tri festivalska dana, biće dat kroz razgovore u kojima će učestvovati Vladimir Arsenić, Ivana Dražić, Nedžad Ibrahimović i Vasko Raičević, sa piscima Anom Vučković, Larom Mitraković, Melidom Travančić i Ilijom Đurovićem. Završni segment festivala posvećen je Forumu mladih pisaca, grupi koja već deset godina djeluje u okviru KIC-a „Budo Tomović“ i okuplja istaknute mlade autore iz Crne Gore.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053110050_ee11b24c029948fc3e3a656e5d2172f3bfb189269825ceb52a2012cb458cd4bc.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025053110050_ee11b24c029948fc3e3a656e5d2172f3bfb189269825ceb52a2012cb458cd4bc" data-rendition-name="original" width="7087" height="7087" loading="lazy" alt="program za jun"> </figure>  Likovni program KIC-a nastaviće da promoviše raznovrsnost vizuelnih izraza, pa će publika od 20. juna do 8. jula biti u prilici da pogleda izložbu „Na talasima žanrova” posvećenu različitim muzičkim žanrovima. Riječ je postavci koja pruža uvid u višedecenijsku muzičku arhivu i umjetnički razvoj naše ustanove. U KIC-u će 3. juna biti otvorena i izložba fotografija „Desert Rose: Između pustinje i rijeke” Mine Suvačarov koja reflektuje autorkinu posvećenost fotografiji kao umjetničkoj formi.&nbsp; Filmski program KIC-a 3. juna organizovaće u digitalizovanoj bioskopskoj sali projekciju nastavka slavne akcione franšize sa Tomom Kruzom, filma „Nemoguća misija - konačna odmazda”. Na repertoaru će 19. juna biti i film „Granice, kiše” (2018) čiju režiju potpisuju Nikola Mijović i Vlastimir Sudar.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053110050_e8c1e111b8ce06176c99d2b02d7dc7d0365642f62bedae466ae29b52731dc9f9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025053110050_e8c1e111b8ce06176c99d2b02d7dc7d0365642f62bedae466ae29b52731dc9f9" data-rendition-name="original" width="5977" height="8340" loading="lazy" alt="program za jun"> </figure>  &nbsp;

U KIC-u Vlatko Stefanovski trio, festival LiTeritorija, film „Nemoguća misija - konačna odmazda”...

Program pod nazivom „Zašto i zato – Borka Pavićević, veče s prijateljima“ biće održan u petak, 29. novembra u 19 sati u prostorijama Ogranka Matice crnogorske u Herceg Novom.&nbsp;
Matica crnogorska organizuje ovaj program u znak sjećanja na istaknutu dramaturškinju i građansku aktivistkinju koja je preminula prije pet godina.
U programu učestvuju Ljiljana Dufgran, publicistkinja, nekadašnja predsjednica PEN Centra Švedska, višegodišnja članica upravnog odbora Savjeta za kulturu Švedske i članica Matice crnogorske, prof. Radmila Vojvodić, pozorišna rediteljka i dramska spisateljica, Želimir Žilnik, filmski reditelj, &nbsp;prof. dr Nedžad Ibrahimović, književnik i teoretičar književnosti i filma, nekadašnji predsjednik PEN Centra BiH i prof. mr Janko Ljumović, producent i član upravnog odbora Matice crnogorske.&nbsp;
Nasljeđe Borke Pavićević (1947–2019), dramaturškinje i građanske aktivistkinje u polju kulture, publicistike, civilnog društva i aktivizma čini je jedinstvenom personom, kako u jugoslovenskom, tako i postjugoslovenskom kontekstu. Nakon diplomiranja na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu radila je u više beogradskih pozorišta, Ateljeu 212, Bitefu, teatru „Nova osećajnost“ koji je osnovala, KPGT-u, i Beogradskom dramskom pozorištu, iz koga je sa mjesta umjetničke direktorice smijenjena 1993. godine zbog političkog i javnog djelovanja. Osnivačica je i direktorka Centra za kulturnu dekontaminaciju (1994–2019).&nbsp;
Dobitnica je nagrade Hirošima fondacije za mir i kulturu 2004, nagrade „Routes Princess Margriet &nbsp;Award“ Evropske kulturne fondacije za 2009. godinu, nagrade „Osvajanje slobode“ koju dodjeljuje fond „Maja Maršićević Tasić“ 2005. godine, i nosilac je Ordena legije časti Republike Francuske 2005. godine.
Njene knjige eseja i kolumni „Moda“ (1994), „Na ex – Postdejtonska moda“ (1998), „Glava u Torbi“ (2017) i „Glava u torbi II“ (2024) čine složenu mrežu ljudi i događaja kojima je zajednički imenitelj kultura otpora, a svjedoče vrijednosti koje je zastupala u polju aktivističke kulture i umjetnosti, antiratnih pokreta i građanskog aktivizma, interkulturnog dijaloga, politike pomirenja i mnogih drugih važnih tema.
- Tekstovi i projekti Borke Pavićević predstavljaju uzbudljiv arhiv kome se može prilaziti na različite načine, pa tako i kroz veče sa prijateljima u Herceg Novom, gradu koji je voljela i u kojem je često boravila. Zbog svega toga naslov programa je jednostavan „Zašto i zato – Borka Pavićević“. „Zašto i zato“ je i naslov njenog predgovora za knjigu „Glava u torbi“, ali i naslov koji se čita kao jasan i uvijek spreman odgovor Borke Pavićević da kaže i djeluje polazeći od potrebe da razumije vrijeme u kome smo živjeli, da potakne pamćenje protiv zaborava događaja i ličnosti i kako sama ističe „pojma o celini, i današnju preku potrebu, da se razume, a time i menja stvarnost.“ Na svako „Zašto?“ Borka Pavićević je beskompromisno odgovarala: Zato - saopšteno je iz Matice crnogorske.

Kultura otpora kao zajednički imenitelj svih eseja i kolumni

Prijestonica Cetinje, posredstvom Sekretarijata za obrazovanje, sport i mlade i Sekretarijata za kulturu, a u saradnji sa lokalnim sportskim klubovima i kulturnim ustanovama, organizovala je bogat program proslave 13. novembra - Dana Prijestonice. 
Program počinje 1. novembra promocijom projekta “Intelektualna kritika fašizma 1933-1941 u Crnoj Gori”, autora Bobana Batrićevića. Izložba Matice crnogorske “Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka” biće otvorena 4. novembra, a dan kasnije svi zainteresovani moći će da pogledaju izložbu “Žena... nosilac društvenog razvoja u socijalizmu”, autorke Biljane Drašković. 
- Program se nastavlja u petak, 8. novembra otvaranjem izložbe “Dani prkosa i slobode – Cetinje 1941-1944” na Dvorskom trgu. 9. novembra održaće se 18. Međunarodni judo turnir “13. novembar” kao i Otvoreni kup Prijestonice u bench press-u i dead lift-u. Sportski program nastavlja se Bilijar turnirom “Cetinje OPEN” koji će biti održan 10. novembra, kao i XXII Međunarodnom atletskom uličnom trkom “Oslobođenje Cetinja” 12. novembra - saopšteno je iz Prijestonice Cetinje.
Glavni dio programa biće Svečana sjednica Skupštine Prijestonice Cetinje, koja će biti održana 13. novembra, sa početkom u 12 sati, dok će prije toga biti položeni vijenci na Spomen kosturnicu i kod Vlaške crkve. Takođe, tradicionalni Crnogorski likovni salon „13. novembar“ biće otvoren 12. novembra u galeriji „Miodrag Dado Đurić“.
- Pored ovih aktivnosti, programom je predviđeno i otvaranje izložbe „49 narodnih heroja“, takmičenje za mlade “Crna Gora i njena sloboda”, predstava umjetničke igre “Velika od Prijestonice”, Cetinje Montenegro Fight III, a za kraj programa proslave Dana Prijestonice održaće se promocija knjige “Suverena Crna Gora”, autora Radovana Radonjića - navedeno je u saopštenju Prijestonice Cetinje.

Raznovrstan program povodom 13. novembra - Dana Prijestonice Cetinje

Budilnik na Televiziji E donosi detalje kampanje "Jedan lijek za duži životni vijek" kojom se jača svijest o značaju dostupnosti ljekova za rijetke bolesti.&nbsp;
U susret Međunarodnom danu svjetskih standarda provjeravamo u čemu Crna Gora postavlja standarde.&nbsp;
Pitamo i koliki je problem što trećina škola u Crnoj Gori nema produženi boravak za djecu, a najavljujemo i rekonstrukciju fudbalskog terena u Ulcinju.&nbsp;
U Budilniku savjeti kako smanjiti gojaznost kod mladih, pokazujemo i jutarnje vjezbe za laksi početak dana.
Od 9 do 11 h je vrijeme rezervisano za još jedan Srećan dan.&nbsp;
Oktobar mjesec je vrijeme za preventivne preglede, kao i podrške svim ženama koje se bore sa karcinomom dojke. Slogan ovogodišnje kampanje „Pođi na kontrolu“ je „Nisi sama, tu smo za tebe”.&nbsp;
Ovo je tema kojom ćemo se baviti u Srećnom danu i ugostiti Damiru Murić, psihološkinju na Institutu za onkologiju i Anu Aleksić, iz NVO Brini o sebi.
Ekipa Srećnog dana bavi se novim crnogorskim filmom, koji je izazvao pozitivne kritike i publike, i stručne javnosti, „Planeta 7693".&nbsp;
Naš sagovornik je reditelj filma, Gojko Berkuljan.&nbsp;
O nagradama i novoj seriji "Bunar" razgovaramo sa glumicom Majom Čampar.

Jutro na TV E: U čemu Crna Gora postavlja standarde, podrška ženama koje se bore sa karcinomom dojke, Gojko Berkuljan...

Zavod za zapošljavanje (ZZZ) odlučio je da preusmjeri dodatnih 250 hiljada eura u program Podsticaji za samozapošljavanje, čime je ukupan fond za ovu godinu povećan na 750 hiljada eura.
Ova odluka potvrđena je na današnjoj sjednici Upravnog odbora ZZZ, kojom je predsjedavao Aleksandar Šipčić. 
 
- Dodatna sredstva omogućiće da najmanje 75 nezaposlenih osoba pokrenu sopstveni biznis, umjesto prvobitno planiranih 50, što značajno proširuje podršku samozapošljavanju - navodi se u saopštenju. 
 
Preusmjerenje sredstava realizovano je iz postojećih potprograma Obrazovanje i osposobljavanje odraslih i Pasivne mjere tržišta rada, s ciljem da se podrži veći broj nezaposlenih koji žele da započnu sopstveni posao. 
 
Konkurs za ovaj program već je raspisan, a prijave su u toku. ZZZ poziva sve nezaposlene osobe koje imaju poslovne ideje i žele da se samozaposle, da iskoriste ovu priliku i prijave se na konkurs. 
 
- Program Podsticaji za samozapošljavanje predstavlja ključnu mjeru Zavoda u borbi protiv nezaposlenosti i promociji preduzetništva, pružajući podršku onima koji žele da preuzmu inicijativu i pokrenu sopstveni biznis - zaključuje se u saopštenju.

Dodatnih 250 hiljada eura za samozapošljavanje

Selektor crnogorske reprezentacije Robert Prosinečki izjavio je nakon utakmice sa Hrvatskom u Zagrebu na pitanje o ostavci da sjutra putuju za Crnu Goru, pa će razgovarati s čelnicima i vidjeti što će dalje biti.
Komentarišući utakmicu ocijenio je da nije bilo lako.
- Neću reći da je crveni karton promijenio tok, no bilo ko je protiv Hrvatske s igračem manje u problemu je. Hrvatska je igrala jako dobro, pas igrom su stvorili mnogo šansi i zasluženo pobijedili. Ne znam bi li bilo drukčije da nije bilo crvenog kartona. Dobro smo izgledali do 35. minute, oni su imali posjed ali nisu ozbiljnije prijetili do tada - rekao je, pored ostalog, Prosinečki.

Prosinečki o ostavci: Sjutra ću razgovarati sa čelnicima i vidjećemo što ćemo dalje

Snažna eksplozija odjeknula je danas oko 16 sati u Domu zdravlja u Rožajama, pri čemu su, prema nezvaničnim informacijama portala Javnog servisa, uništene dvije prostorije koje su služile za administrativne poslove.
U trenutku eksplozije u prostorijama nije bilo osoblja niti pacijenata, tako da, na sreću, niko nije povrijeđen.
Uzrok eksplozije za sada nije poznat. Policija i nadležne službe su na terenu, a uviđaj je u toku.
Više informacija očekuje se nakon završetka istrage.
Uprkos incidentu, rad u Domu zdravlja će se nastaviti prema planiranoj dinamici. Svi zakazani pregledi i druge zdravstvene usluge biće realizovani bez odlaganja.

Eksplozija u Domu zdravlja u Rožajama, nema povrijeđenih

Najmanje deset osoba je poginulo, a 61 je povrijeđena nakon što je teretni voz udario autobus na od Grada Meksika, izvijestile su lokalne vlasti u ponedjeljak.
Do nesreće je došlo u industrijskoj zoni na auto-putu između Atlakomulka, grada oko 115 kilometara sjeverozapadno od Grada Meksika, i Maravatija, u blizini savezne države Mičoakan.
Scene s mjesta događaja pokazale su da je prednji dio na gornjem spratu autobusa razbijen, a metalni dio veoma udubljen, dok su spasioci požurili na mjesto događaja.
Kabinet državnog tužioca savezne države Meksiko saopštio je da je poginulo sedam žena i tri muškarca.

U naletu voza na autobus u Meksiku poginulo 10, povrijeđeno više od 60 ljudi

U Skadru je pokušan atentat na Erogena Brajovića, koga su crnogorski istražni organi ranije teretili da je vođa kriminalne ogranizacije i da je planirao više ubistava.&nbsp;
Brajović je, kako prenosi albanski mediji, ranjen u napadu, a dvije osobe su ubijene i još jedna ranjena.&nbsp;
Glavna meta napada, kako navode, bio je 43-godišnji Erogen Brajović, poznat i kao Vaso. Ubijeni su Armando Pali i 31-godišnji Liridon Kraja, tjelohranitelj Erogena Brajovića.&nbsp;
Osumnjičeni 29-godišnji Ragip Gila uhapšen je nakon što je izazvao saobraćajnu nezgodu prilikom bjekstva.
Erogen Brajović je, kako piše Portal RTCG, pred Višim sudom u Podgorici bio optužen da je vođa kriminalne grupe koja je planirala više ubistava. Prema navodima iz optužnice, Brajović, Ranko Radulović i Igor Vukotić pripremali su likvidacije bivših, sada uhapšenih, policijskih službenika Zorana Lazovića, Duška Golubovića i Duška Koprivice, njegovog sina Strahinje Koprivice i navodnih članova „kavačkog klana” Darka Janjića, Radovana Mujovića, braće Nikole i Vladimira Banićevića.
Iako je Crna Gora tražila njegovo izručenje, albanski nadležni organi odbili su to 2019, godine, jer je on državljanin te zemlje.&nbsp;
Prema izvorima iz istrage za Report TV, Brajović je sjedio sa Armandom Palijem u kafiću kada je Gila ušao i ispalio više hitaca ka njima.
- Cilj atentata sumnja se da je bio Erogen Brajović - navode izvori ovog albanskog medija.
Tridesetogodišnji Ragip Gila bio je naoružan sa dvije puške, nosio je pancirku i motorom došao do lokala, koji je ostavio upaljen. Nakon napada, pokušao je pobjeći, zaplijenivši automobil tipa BMW pod prijetnjom oružja.
Policija ga je uhapsila nakon što se zabio u dva vozila i pokušao preći rijeku Kir.
Ragip Gila nije nepoznat policiji – u decembru 2023. godine uhapšen je sa arsenalom oružja, a pušten iz zatvora u martu 2025. nakon što je odslužio kaznu za drogu. Nakon izlaska iz zatvora, šest mjeseci kasnije, u septembru, izvršio je ovaj atentat. Priznao je pred istražiteljima da je želio ubiti Erogena Brajovića. Postoje sumnje da je Gila djelovao kao plaćeni ubica.
Erogen Brajović je brat Denisa Brajovića, koji je isporučen iz Dubaija zbog ubistva Gjin Ndoja 2020. godine.
Armando Pali, ranije član opštinskog savjeta, nema kriminalni dosije. Tridesetjednogodišnji Liridon Kraja bio je tjelohranitelj Brajovića.
Istraga se fokusira na moguće motive osvetničkog karaktera, s obzirom na članstvo Brajovića u klanu Bajri. Policija je pretresla kuće porodice Lici, poznate po sukobu sa klanom Bajri, ali bez privođenja ikoga. Nije jasno da li je napad povezan sa masakrom u Dobraču iz 2024. godine ili nedavnom likvidacijom 34-godišnjeg Kristiana Kole 4. septembra u Skadru.

U pucnjavi u Skadru ranjen Erogen Brajović

Na putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići, desila se pucnjava u kojoj je ranjena djevojka T.S. (24) koja je bila na motoru sa Cetinjaninom Stefanom Beladom koji je blizak jednom kriminalnom klanu - saznaje Televizija E.
Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko 14.15 sati, a T.S. se trenutno ukazuje ljekarska pomoć.
Prema informacijama TV E, izvršilac je pucao sa motora - na Beladu koji je ostao nepovrijeđen. T.S, sa druge strane, ima više povreda od projektila - ali je stabilno.
Belada je, inače, prošle godine zajedno sa Dušanom Đuranovićem uhapšen u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Portal 24ur tada je pisao da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore.
Na njega je 2012. godine na Cetinju u tuči potegao pištolj i bezuspješno ispalio hitac Dejan Milačić. Belada se tada zvao Milo.
On je, odlukom Apelacionog suda, bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog pokušaja da ubije Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista.
Iz Uprave policije je, nakon današnje pucnjave, saopšteno da preduzimaju hitne mjere i radnje kako bi utvrdili okolnosti događaja.
- U odnosu na ovaj događaj policijski službenici regionalnih centara bezbjednosti “Jug” i “Centar”, odjeljenja bezbjednosti Budva i Cetinje, ali i drugih organizacionih jedinica Uprave policije koje su im stavljene na raspolaganje, preduzimaju hitne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, rasvjetljavanja događaja i identifikacije i procesuiranja izvršilaca - kazali su u policiji.

Djevojka ranjena u pucnjavi kod Brajića, na motoru bila sa Stefanom Beladom

Na Cetinju su uočene pojačane policijske snage uoči skupa „Cetinje pamti 5.9. 2021.“ povodom četiri godine od belvederskih dešavanja i brutalne akcije policijskih snaga prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="CT"> <figcaption>Foto: Portal ETV/Duško Mihailović</figcaption> </figure>  Kako je najavljeno, okupljanje počinje u 17 sati na platou pored Biljarde ispred Cetinjskog manastira. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-17-sati-pocinje-skup-cetinje-pamti-5-9-2021-belveder-borba-koja-nikad-ne-prestaje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U porti Cetinjskog manastira, reporter Portala ETV vidio je tivatskog paroha Crkve Srbije Mijajla Backovića, osnivača &nbsp;militantnog pravoslavnog bratstva Miholjski zbor. Miajlo Backović je poznat i po bliskim odnosima sa Rusijom. Tako je predsjedniku Vladimiru Putinu 2014. godine u ime mještana ponudio zemljište blizu Tivta. - ... Ako mu treba za rezidenciju, kuću za odmor ili vilu, Grblju bi bila velika čast - rekao je tada Backović. Prema pisanju medija, bio je na osnivanju proruske grupe "Balkanski kozaci" i povezivan sa prokremljanskim motociklističkim klubom "Noćni vukovi". U razgovoru za njemački "Špigl" 2023, paroh je umanjivao rizik da se crkva iskoristi kao srpsko-rusko oruđe za destabilizaciju Crne Gore. Tvrdio je i da nema nikakve veze sa politikom i da ga zanima samo vjera. Osim u mantiji, Backović se može vidjeti i u vojnoj uniformi 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije. Backoviću je u januaru ove godine ispred doma zapaljen luksuzni automobil BMW X6.

Pojačane policijske snage uoči skupa, Mijajlo Backović uočen u porti Cetinjskog manastira

Crnogorski bedem ne može biti srušen dok je nepokorenog Belvedera, jednako prije 90 i prije četiri godine, poručila je Danica Nikolić na skupu „Cetinje pamti 5.9.2021. povodom obilježavanja četiri godine od belvederskih dešavanja i policijske akcije prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru&nbsp; Skup je počeo danas u 17 sati intoniranjem himne, nakon čega su građani odali počast nevinim žrtvama dva zločina koja su se dogodila u tom gradu, kao i Dejanu Božoviću, stradalom vojniku u Kučima. - Krenuli su silom, ne zbog ustoličenja, jer nije riječ o vjerskoj, nego parapolitičkoj i paravojnoj organizaciji, već da bi popove pratile horde njihovih vojnika čiji je zadatak bio da na sred Cetinja razviju tuđinske zastave i naprave klerofašističku orgiju u srcu Crne Gore. Završili su silom – suzavcima, gumenim mecima, pendrecima i lažima. Prevarili su se da su pobijedili time što su dva popa ugurali u manastir pod pancir ćebadima i oružanom pratnjom. Izgubili su, jer je fašizam osuđen da izgubi svaku bitku - kazala je Nikolić. Ističe da je Belveder bio i ostao simbol zajedništva i otpora, te da je nakon događaja od 4. i 5. septembra „crnogorsko društvo osvješćenije i jedinstvenije u borbi protiv klerofašizma. - Na Belvederu nijesmo branili samo sebe i Cetinje, već i čitavu Crnu Goru. Doći ćemo do istine o onome što se dešavalo te noći, o komandama da se cijeli grad zasuje suzavcem, o gumenim mecima, o lažima da smo mi napadali policiju. Dužni smo to i žrtvama cetinjskih masakara i njihovim porodicama koje svakog dana traže pravdu. Kako su oni stajali sa nama na Belvederu, stajaćemo i mi sa njima, gdje god bude trebalo - poručila je ona. Nikolić je naglasila da Crna Gora mora ostati spremna na nove borbe.&nbsp; - Pred nama je vrijeme novih protesta i novih reakcija na njihove brutalne akcije. I iz toga ćemo, kao i uvijek, izaći kao pobjednici, jer nas je Mladen Lompar davno naučio da nikad ovđe neće biti posljednjeg boja – mi smo vječita meta - poručila je Nikolić.&nbsp; <h2>Čelebić: Ne damo te Crna Goro</h2> Rajo Čelebić je u obraćanju okupljenima poručio da je ponosan što može pozdraviti sve građane Crne Gore, bez obzira na vjeru i nacionalnost, naglašavajući da je „Crna Gora majka svih svojih sinova i kćeri“. - Pozdravljam sve one kojima je Crna Gora majka, zbog koje se raduju, pjevaju i plaču. Ali pozdravljam i one druge, koje je iz iste majke iznjedrila, a koji je ne vole i ponižavaju - kazao je Čelebić, dodajući da takvo ponašanje ne može izbrisati ljubav i privrženost rodoljuba. U svom govoru citirao je pjesmu crnogorskog rodoljuba Komnena Bulatovića, podsjetivši na istoriju Rovačke republike i stradanje njegovih predaka. „Ako te crna pogubija snađe, poginućeš, majko, od zla domaćega“, recitovao je stihove kojima je, kako je rekao, želio da ukaže na unutrašnje prijetnje po opstanak države. Čelebić je posebno istakao značaj sekularne i multietničke Crne Gore, pozdravivši Slavka Perovića, koga je nazvao „jednim od najvećih boraca za nezavisnu i građansku državu“.&nbsp; Govor je završen zajedničkim pokličem „Ne damo te, Crna Goro!“. Podsjećamo, Čelebićev automobil je, kada je iz Herceg Novog krenuo na Cetinje 4. septembra 2021, na Trojici zaustavila policija, odakle je nastavio pješke da bi u ranim jutarnjim satima stigao u prijestonicu. Široj javnosti je poznat iz video snimka gdje sam, noseći crnogorski barjak, policajcima u opremi za razbijanje demontaracija, koji su ga spriječili da priđe manastiru, govori: "Imate levor, ubijte me"  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Rajo Čelebić "> <figcaption>Rajo Čelebić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Barović: Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora</h2> Govor Aleka Barovića prenosimo u cjelosti:&nbsp; Evo smo ti došli, prijestoni grade Perjanico slobode i junaštva Gnijezdo sokolova, diko crnogorska Evo smo ti došli Lovćene, crnogorski gromobrane Vilo naša, zakletvo prađedovska Evo smo ti došli manastire, crnogorski si bio i ostao Oko tebe smo se vazda kupili i vazda će nas ođe biti Evo smo ti došli cetinjski svetitelju, blagoslovi tvoje Crnogorce Evo smo ti došli Belvedere, ponosu naš, a sramoto izdajnička. Došli da se śetimo, tih noći i tih dana Da se śetimo crnogorske sloge&nbsp; Da se śetimo suzavaca i plotuna Da se śetimo kome basta Da se śetimo i ko ne smje Da se śetimo hrabrih Da se śetimo i izdajnika I da nikad ne zaboravimo Śetimo se i svih onih kojih više nema a bili su tu sa nama. Śetimo se i onog hrabrog Očinića koji nas taj dan povede, sreća ga pratila đe gođ da je. Došli smo da pokažemo da nas još ima Da smo još živi Da nas nisu zgazili, a šćeli su. Došli smo da odamo počast Belvederu, istorijskom događaju crnogorske nacije. Belvederu od prije četiri godine, ali i Belvederu od prije devedeset godina, jer je ovaj drugi samo nastavak onog prvog. Došli smo i da se podśetimo kako je to kad nas okupi sloga i čista ljubav prema državi. Kako je to kad se Crnogorci skupe pod svoj barjak. Onda nam niko ne može ništa, a spram nas su sve sile male i ništavne. Ajmo da se skupimo opet Ajmo da našoj lovćenskoj misli naša sloga da krila Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora. Živjeli Crnogorci Živjelo crnogorstvo Da je vječna Crna Gora  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Alek Barović "> <figcaption>Alek Barović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Ivanović: Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane&nbsp;</h2> Novinar, Belvederac, Darko Ivanović obratio se na Cetinju prisutnima porukom da je Crna Gora „zemlja ljubavi, zajedništva i vjere u građansku državu“, naglašavajući da povjerenje u Cetinje i njegovu simboliku ostaje snažan temelj crnogorske slobode. - Ja vjerujem, iako nijesam vjernik. Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane, vjerujem u vladavinu prava i u državu ljubavi. Na Belvederu nijesam branio manastir ili religiju, nego vjeru u tu građansku Crnu Goru - kazao je Ivanović. Svoj govor oblikovao je kroz tri slike - vjeru, sujeverje i povjerenje. Kao sliku vjere naveo je zajedništvo i solidarnost, „vjeru u komšiju“, dok je kroz sliku sujeverja evocirao sjećanja na barikade i otpor 2021. godine, ističući da mu je svaki trag paljenih guma bio podsjetnik na zajedništvo i ljubav koja okuplja građane. Treću sliku – povjerenje – vezao je za Cetinje, koje je nazvao lučom slobode. - Imam povjerenje da će Cetinje i dalje držati tu luču, kao svetionik koji pokazuje put svima nama. Tuđin je uvijek do kapija dolazio, ali je svaki put lomio zube - poručio je. Ivanović je podsjetio i na svoje lično iskustvo s Cetinjem, rekavši da ga je taj grad oblikovao kao čovjeka i da mu je dao pasoš za gordost i podsjetnik da u hrabrosti ipak ima prvih.&nbsp; Završio je riječima da je zajedno s "uličnim vitezovima“ odlučio da "Belveder neće pasti“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Darko Ivanović "> <figcaption>Darko Ivanović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Svetlana Pajović Mušić: Belveder je simbol crnogorskog jedinstva i slobode</h2> Svetlana Pajović Mušič naglasila je da je Belveder simbol crnogorskog otpora kroz vjekove i podsjetila na važnost nacionalnog jedinstva i kulture sjećanja. - Okupljeni ponovo na ovom svetom, istorijskom mjestu, crnogorskog zborovanja, ishodištu svih naših bitaka i pobjeda kroz vjekove, vraćamo se sebi i svemu što nas veže. Nemamo luksuz kratkog pamćenja, te će stoga obilježavanje Belvedera postati tradicionalno svake prve nedjelje u septembru. Jer kultura sjećanja je uslov opstanka i temelj naše borbe za slobodu, a nacionalno jedinstvo je zapovijest u borbi za građansku i antifašističku Crnu Goru - istakla je Pajović-Musić.&nbsp; Ona je podsjetila na riječi Rada Tomova da su crkve narodne, te kritikovala postupke crkve Srbije i državnog vrha 2021. godine. - Uz pomoć izdaje u državnom vrhu i zloupotrebe institucija, crkva Srbije nasilno je ustoličila Micovića, nedostojnog, uz nasilje koje nije viđeno ni doživljeno od Drugog svjetskog rata. Kao i tada, tako i danas, obavezni smo se voditi isključivo odbranom Crne Gore na svakom koraku, jer samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo pobijediti fašističko zlo koje je snašlo Crnu Goru - dodala je Pajović-Musić.&nbsp; Istakla je ulogu okupljenih građana kao čuvara crnogorskih vrijednosti: - Vi ste čuvari državotvornosti, antifasizma, ustavnog poretka, ognjišta, slobodarstva i crnogorstva, crnogorske crkve, jezika i kulture, vi ste čuvari istine. Danas, na ovom istorijskom mjestu, ujedinjeni u borbi protiv uzurpatora crnogorskih oltara i svetinja, zaklinjemo se pred precima, potomcima i Lovćenom: čuvaćemo ono što je krvlju stečeno, čuvaćemo duh crnogorskog jedinstva i slobode. Naša zakletva je – Crna Gora slobodna, ponosna i vječna - naglasila je ona.&nbsp; Pajović Mušić je podsjetila i na, kako je kazala, sramne postupke pojedinih državnih i crkvenih zvaničnika 2021. godine, poručivši da crnogorski narod neće zaboraviti.&nbsp; - Nijesmo zaboravili izdajnički čin potpisnika tzv. TU, Dritana Abazovića, niti poruke i prijetnje dok smo čuvali manastire toga jutra. Ništa oni nijesu završili i nek znaju da ima nešto više od života, što se čašću neumrlom zove, a što smo branili i branićemo – uz jedan simbol i poruku otpora: Belveder - istakla je Pejović-Musić.&nbsp; Na kraju pozvala okupljene da pođu na Kruševo ždrijelu da daju podršku građanima koji od februara blokiraju put Cetinje-Podgorica u znak protesta zbog neadekvatnog postupanja policije i države u slučaju dva masakra u Prijestonici. Blokada puta traje do 20 sati i 26 minuta.&nbsp; U nastavku možete poslušati dio govora Pajović-Musić.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F7A3QTkZM2i0%3Fsi%3DFXsCJFw0Q8H2JsB3&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fue-u2uxIdvw%3Ffeature%3Dshared&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Dobro došli na četvrtu godišnjicu obilježavanja simbola građanskog otpora, dostojanstva, slobode i nacionalnog jedinstva, sažetog u jednoj riječi i jednom simbolu – Belveder - poručila je u ime organizatora Centra za građanska prava, Svetlana Pajović-Musić.&nbsp; Ona je poručila da Belveder pripada svima koji su tih dana bili na Cetinju, kao i svim našim patriotama koje tada nijesu mogle biti tu, ali su bile srcem uz sve – i to i danas ostaju. &nbsp; - Svrha ovog okupljanja, osim obilježavanja godišnjice Belvedera, koji je i opomena i obaveza svakog crnogorskog patriote, jeste prije svega poziv na nacionalno jedinstvo - poručila je Pajović-Musić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danica Nikolić "> <figcaption>Danica Nikolić i Svetlana Pajović-Musić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>Građani se okupljaju ispred Cetinjskog manastira (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup "> <figcaption>Veliki broj građana nosi crnogorsku zastavu (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  Uskoro opširnije...&nbsp;

(VIDEO/FOTO) "Cetinje pamti 5.9.2021.“ Pajović-Musić: Samo zajedno možemo pobijediti fašističko zlo koje nas je snašlo

Direktor Doma učenika i studenata i nekadašnji predsjednik SO Berane Goran Kiković prisustvovao je polaganju vijenca na spomenik Aleksandru I Karađorđeviću u Tifranskoj klisuri kod Donjeg Zaostra, na starom putu Berane – Bijelo Polje, tradicionalno uz raširene srpske zastave.
U njegovom društvu su bili predstavnici Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu i Ambasade Srbije u Podgorici, a nakon polaganja vijenca, oni su posjetili Srpsku kuću u Beranama.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fdijasporars%2Fposts%2Fpfbid02uHJHUssqcJzN53af2timEdyxTVXXYBECw6UMXyD7dw4iUir8ruedwvW4oKeuupqjl&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kiković je, inače, jedan od zagovarača podizanja spomenika Pavlu Đurišiću, a predlagao je i da ulica u Beranama nosi naziv po ratnom zločincu Ratku Mladiću, pa su njegovo naimenovanje na funkciju direktora Doma učenika i studenata pratili komentari i fotografije na društvenim mrežama, gdje je opisan kao veliki pristalica četničkog pokreta.
Kiković, koji je po struci istoričar, već dvadesetak godina revizionističkim tretiranjem istorije potencira ideju da se četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, poznatom po ratnim zločinima u Drugom svjetskom ratu, podigne spomenik. Kiković je jedan od organizatora četničkih skupova koji se od 2003. godine organizuju u Gornjem Zaostru u blizini Berana gdje je tokom rata bio štab Pavla Đurišića.
On stoji iza nevladinih organizacija Srpski monarhistički pokret i Srpski kulturni centar ,,Župan Prvoslav“, koje su predložile da beranske ulice ponesu imena osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, kao i četničkih komandanata u Drugom svjetskom ratu vojvode Momčila Đujića i Pavla Đurišića.
Kiković je i jedan od osnivača Srpskog kulturnog centra ,,Župan Prvoslav“, kao i član Upravnog odbora tog udruženja, a nosilac je i „titule“ četničkog vojvode, baš kao i predsjednik NSD-a Andrija Mandić.

Tag: program