Najavljivao sam upravo ovo što se danas dešava - duge liste čekanja i prebacivanje troškova zdravstvene zaštite na pacijente. Prošle godine građani su iz svog džepa platili više od 60 miliona eura za ljekove, tri puta više nego prije nekoliko godina - kazao je za Televiziju E bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić komentarišući stanje u zdravstvenom sistemu od uvođenja programa Evropa sad 1.
Građani zamijeraju duge liste čekanja, skuplje ljekove i neadekvatno ponašanje medicinskog osoblja. Stručnjaci ocjenjuju da je takvo stanje u zdravstvenom sistemu posljedica nedostatka novca u zdravstvu do kojeg je doveo projekat Evropa sad 1. Njime je, uz povećanje plata i penzija, ukinuto plaćanje doprinosa Fondu za zdravstveno osiguranje što je ostavilo sistem bez stabilnog izvora finansiranja.
Čirgić je u emisiji "24 sata" istakao da su privatne klinike, koje su do 2020. radile s minusom, danas imaju procvat što jasno pokazuje da državni zdravstveni sistem loše funkcioniše.
Smatra da bez sistemskih promjena slijede još veći problemi.
- Kolaps sistema, bruka sistema, nastala je onog momenta kada smo imali smrtni slučaj novorođenčadi. Podsjeticu vas na još jedan slučaj koji se desio prošle godine kada je umrla porodilja Drita Tafa. Za mene je to poraz sistema i suštinski kolaps - naveo je Čirgić.
Govoreći o finansijama, ne očekuje da će država da obezbijedi nedostajući novac.
- S tim da se može obezbjeđivati dok imaju mogućnost za zaduživanjem. Zaduživaće se kao što čine svake godine, sve više, a vidimo da zdravstveni sistem sve teže funkcioniše - rekao je Čirgić.
Novinarka Antene M Biljana Jovićević kazala je da su mnogi stručnjaci najavljivali da će se ukidanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje u povećanjem plata na uštrb toga prije ili kasnije pokazati kao problem.
Novinar Monitora Zoran Radulović naveo je da ćemo shvatiti da je povišica nekome donijela ogroman novac, a nekome ne baš puno, te da smo izgubili ono što je najvažnije.
- Pravo na kvalitetno ili besplatno liječenje - istakao je on.
Da u Fondu nedostaje novca ranije je upozoravao i bivši direktor Vuk Kadić, koji je nedavno razriješen sa te funkcije.&nbsp;
Prijedlogom budžeta za 2025. za zdravstvo je opredijeljeno oko 450 miliona, oko 80 manje nego što je Fond tražio. Od toga je za ljekove namijenjeno 140 miliona. Da to neće biti ni blizu dovoljne sume ukazuje podatak da je tokom ove godine na ljekove fakturisano više od 300 miliona.
Dok ministar finansija Novica Vuković poručuje da ulaganje u zdravstvo nije trošak, već investicija, pacijenti svakodnevno osjećaju posljedice hroničnog nedostatka novca.&nbsp;
Novi model finansiranja, najavljen u budžetu za narednu godinu, tek treba da pokaže da li će crnogorski zdravstveni sistem uspjeti da stane na zdrave noge.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Čirgić: Bez sistemskih promjena slijede još veći problemi

Nakon što je PES u Podgorici uvećao cijene vode za 41 odsto sad planiraju da u narednim mjesecima uvećaju cijene usluga Čistoće i Deponije, kazao je šef Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Klikovac.
Klikovac je na mreži X imao pitanje za premijera.
- Hoće li Milojko Spajić pozvati građane Podgorice da bojkotuju plaćanje usluga ovih preduzeća koja uvećavaju cijene zbog Programa Evropa sad - pitao je Klikovac.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1886671692916797621%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Klikovac: Hoće li Spajić pozvati na bojkot plaćanje usluga preduzeća koja dižu cijene zbog Programa Evropa sad?

Bojkot trgovačkih lanaca od strane građana Hrvatske zbog visokih cijena, najbolji su dokaz da poskupljenja i u Crnoj Gori nijesu imala nikakve veze sa programima Evropa sad 1 i 2 - ocijenio je član predsjedništva Pokreta Evropa sad i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović dodajući da je opozicija to dugo vremena tvrdila „populistički i neutemeljeno“.
Minimalne plate i penzije uvećane su, ističe on, tri puta, a prosječne zarade skoro duplo.
- Podsjećam, 2009. godine u jeku svjetske ekonomske krize, kada smo imali veliku inflaciju u svijetu i u Crnoj Gori, tadašnja vlast i sadašnja opozicija su simbolično uvećali zarade i penzije, pravdajući se da su nemoćni zbog globalnih poskupljenja na koje nemaju nikakav uticaj - naveo je Pejović.
Do poskupljenja je došlo, tvrdi on, zbog „određenih alavih trgovaca“ i rata u Ukrajini.

Pejović: Bojkot u Hrvatskoj dokaz da poskupljenja nijesu imala veze sa programima Evropa sad 1 i 2

Iz Ujedinjenih Nacija zahtijevaju „potpunu istragu“ zbog ubistva žene američko-turskog porijekla u petak na protestu u okupiranoj Zapadnoj Obali.
Lokalni mediji su izvijestili da su izraelske snage ubile 26-godišnju Ajsenur Ezgi Ejgi, demonstrantkinju protiv širenja jevrejskih naselja u gradiću Beita nadoma Nablusa.
Iz izraelske vojske su kazali da „ispituju navode da je strana državljanka ubijena usljed pucanja u toj oblasti“.
Njena porodica saopštila je da su u šoku i žalosti zbog smrti njihove voljene Ajsenur, „strastvene i žustre aktivistkinje za ljudska prava“.
Snimci pokazuju da je ubijena metkom koji su ispalio pripadnik izraelske vojske, kazali su članovi njene porodice i pozvali Ameriku da ispita slučaj.
Iz Vašingtona su pozvali Izrael da sprovede istragu.
Oni su „duboko pogođeni tragičnom smrću američke državljanke“, ističe portparol Nacionalnog savjeta za bezbjednost Bijele kuće Šon Savet.
- Kontaktirali smo vladu Izraela, zatražili više informacija i istragu incidenta &nbsp;dodaje.
Ali, porodica ubijene smatra da u ovim okolnostima izraelska istraga „nije adekvatna“ i poziva na nezavisnu istragu Amerike „kako bi se pobrinuli da se krivci pozovu na potpunu odgovornost“.
- Potpunu istragu okolnosti ubistva traže i Ujedinjene nacije - kazao je portparol generalnog sekretara UN Stefan Dujarik.
Civili „moraju da se zaštite u svakom trenutku“, dodao je.
Na snimcima sa mjesta incidenta se vidi kako ljekari užurbano ubacuju Ejgi u ambulantno vozilo.
Bilo je i „vojnika na krovovima sa uperenim puškama“, kaže izraelski aktvista Džonatan Polak koji je bio na protestu i govorio je za BiBiSi (BBC).
Čuo je dva pucnja, „između kojih je prošlo sekund ili dva“, dodaje.
- Čuo sam da mi neko doziva ime na engleskom i viče: "Pomozite nam. Potrebna nam je pomoć. Potrebna nam je pomoć". Potrčao sam ka njima - opisuje Polak.
Ejgi je „ležala na zemlji ispod maslinovog drveta, gdje je iskrvarila na smrt iz rane u glavi“, kaže.
- Stavio sam ruku ispod i pokušao da zaustavim krvarenje. Pogledao sam gore i vidio da su vojnici imali čist pogled ka nama. Provjerio sam joj puls i bio je veoma, veoma slab - priča Polak.
Protest u petak bio je prvi za Ejgi sa Međunarodnim pokretom solidarnosti, grupom koja zastupa prava Palestinaca, kaže on.
U bolnici Rafidija u Nablusu je kasnije konstatovana njena smrt.
Doktor Fuad Nafa, direktor bolnice, potvrdio je da je američka državljanka u dvadesetim godinama preminula pošto je „upucana u glavu“.
- Tokom aktivnosti izraelskih bezbjednosnih snaga u oblasti Beite, snage su odgovorile vatrom ka glavnim izazivačima nasilnih aktivnosti, koji su bacali kamenje na njih i bili su prijetnja - saopštili su iz Izraelskih odbrambenih snaga (IDF).
- IDF provjerava navode da je strana državljanka ubijena usljed pucanja u oblasti. Detalji i okolnosti incidenta u kojoj je pogođena su pod istragom - dodali su.
Polak kaže da je bilo sukoba sa izraelskim snagama, ali da je ocijenio da oni „nisu ugroženi“.
- Nije bilo ni bacanja kamenja tamo gde je aktivistkinja ubijena - tvrdi on.
Američki državni sekretar Entoni Blinken je nazvao incident „tragičnim gubitkom“, a turski predsjednik Redžep Erdogan nazvao je napad izraelskih snaga „varvaskim“ činom.
Porodica Ejgi se bori sa novom realnošću poslije njene smrti.
. Poput maslinovog drveta ispod kojeg je ležala kada je ispustila posljednji dah, Ajsenur je bila snažna, lijepa i plijenila je energijom. Njeno prisustvo u našim životima bespotrebno, nasilno i bespravno oduzela je izraelska vojska - kažu.
Ejgi je rođena u Antaliji, a prije tri mjeseca je diplomirala na Univerzitetu Vašington u gradu Sijetlu, gdje je studirala psihologiju i jezike i kulture Bliskog Istoka.
Izraelske snage su se povukle iz grada Dženina i izbjegličkog kampa u okupiranoj Zapadnoj Obali u petak, poslije devetodnevne operacije.
Najmanje 36 Palestinaca je ubijeno, od čega 21 u Dženinu, kažu iz palestinskog Ministarstva zdravlja.
Iako se tvrdi da je većina ubijenih pripadalo oružanim grupama, među stradalima je bilo i djece, dodali su.

UN traži istragu zbog ubistva američko-turske demonstrantkinje u Zapadnoj Obali

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković ukazao je da je i uoči izbora u Podgorici 2022. godine - jedini politički program Pokreta Evropa sad bila prosječna plata od 1.000 eura.
- Epilog: 1. Nekoliko mjeseci nakon promjene vlasti, plate u Glavnom gradu su smanjene, prvi put u istoriji; 2. Godinu kasnije, grad je u totalnom haosu - naveo je Vuković u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
Poručio je građanima da o tome misle 29.septembra.

Vuković: I uoči prethodnih izbora jedini politički program PES-a bila je prosječna plata

Njemački kancelar Fridrih Merc kazao je da Evropa mora da ‘‘podigne cijenu rata‘‘ u Ukrajini kako bi Rusiju primorala na prekid vatre.
- Prekid vatre još nije na dnevnom redu, sasvim očigledno, jer ga Rusija ne želi. Zato moramo da nastavimo sa podizanjem cijene rata, kako bi Rusija shvatila da nema smisla da ga nastavlja - rekao je Merc tokom govora na partijskoj konferenciji CSU, prenose agencije.
Ranije danas njemački predsjednik Frank Valter Štajnmajer rekao je da ruska aneksija Krima i napad na Ukrajinu predstavljaju istorijsku prekretnicu.
Prema njegovim riječima, mora se spriječiti scenario u kojem se regioni ili čitave države tretiraju kao vlasništvo nekoliko velikih sila i pozvao na aktivniju ulogu međunarodne zajednice.

Merc: Moramo podići cijenu rata kako bi Rusiju primorali na primirje

Čuveni časopis Vogue Arabio uvrstio je Kotor u najpoželjnije svjetske destinacije za vjenčanja.
Tako se crnogorski primorski grad našao na listi pored Kapadokie (Turska), Pulje (Italija), Kazbegi i Gudaurija (Gruzija), Akabe (Jordan), Tangera (Maroko) i 
Bakalara (Meksiko).
- Osim uobičajenih izbora, parovi sve češće biraju spoj klasičnih i neočekivanih destinacija za svoj veliki dan. Vjenčanje je ona životna prilika koja treba da se odvija na mjestu koje djeluje duboko lično, mjestu koje odražava vašu dušu. Ipak, tokom dugog perioda, destinacijska vjenčanja bila su vezana za iste slike: osunčane toskanske vinograde ili razglednički savršene vile nad vodom na Maldivima. Lijepo, svakako, ali sve predvidljivije. Iako destinacijska vjenčanja bilježe snažan rast, a globalno tržište bi, prema procjenama, do 2035. godine moglo dostići vrijednost od 68 milijardi dolara, interesovanja su se promijenila. Ulaskom u 2026. godinu, parovi ispisuju novu priču: napuštaju klasične lokacije u korist autentičnih, nekonvencionalnih destinacija koje imaju dušu - stoji, pored ostalog <a href="https://www.voguearabia.com/article/wedding-locations-for-2026">u tekstu koji je objavio Vogue Arabia</a>.
U dijelu koji se odnosi na Kotor, autor teksta ističe da je Crna Gora i dalje u velikoj mjeri neotkrivena, što privlači parove koji žele intimna ekskluzivna vjenčanja, daleko od glavnih dešavanja.
- Pejzaž se prirodno smjenjuje od surovih planina do srednjovjekovnih gradova i duž bistrog pojasa jadranske obale. Romantika se krije u detaljima. Kotor, sa kaldrmisanim ulicama, vjekovnim crkvama i baroknim palatama, djeluje kao da je zaustavljen u vremenu — naročito tokom večeri osvijetljenih svijećama - ističe se.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDQXkTljAR23%2F%3Futm_source%3Dig_embed&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ljepotom je prostor u članku zaslužio i Perast za koga autor navodi da nudi nježniji kontrast. 
- Grad bez automobila i neodoljivo šarmantan, sa crkvama uz obalu i istorijskim fasadama, savršen je za intimna vjenčanja. Heritage Grand Perast dočarava romantiku zaliva kroz panoramske poglede i nenametljiv mediteranski šarm, dok hoteli Forza Terra i Forza Mare, smješteni u UNESCO-om zaštićenom Kotoru, predstavljaju jednu od najprefinjenijih adresa u Crnoj Gori za vjenčanja obilježena elegancijom - navedeno je u tekstu.

Vogue Arabia uvrstio Kotor među najpoželjnije svjetske destinacije za vjenčanja: "Romantika se krije u detaljima"

Francuski predsjednik Emanuel Makron je u svom godišnjem obraćanju o vanjskoj politici kritikovao administraciju Donalda Trampa, optužujući Sjedinjene Američke Države za podrivanje globalnog poretka zasnovanog na pravilima. Njegov istup uslijedio je nakon smjene venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura i obnovljenih američkih prijetnji u vezi sa Grenlandom.
- Sjedinjene Američke Države su etablirana sila koja se postepeno udaljava od nekih svojih saveznika i oslobađa se međunarodnih pravila koja je nekada promovisala - izjavio je Makron.
Makron je u svom govoru oslikao sliku svijeta u kojem grabljive globalne sile nastoje da uspostave sopstvene sfere uticaja, naglašavajući pritom da SAD dominiraju zapadnom hemisferom.&nbsp;
- Razvijamo se u svijetu velikih sila, u kojem postoji stvarna namjera da se svijet podijeli. Ono što se dogodilo tokom posljednjih nekoliko mjeseci, pa čak i posljednjih nekoliko dana, ne umanjuje ovu procjenu - rekao je Makron.
<h2>Optužbe</h2>
Iako u svom govoru nije neposredno pomenuo Venecuelu ili Grenland, francuski predsjednik je optužio SAD za kršenje pravila u trgovini i „nekih elemenata bezbjednosti“. Oba slučaja predstavljaju veliku zabrinutost za Pariz, koji učestvuje u oblikovanju evropskog odgovora na Trampove poteze.
Zanimljivo je da se Makron ranije i sam našao na udaru kritika zbog svoje blage početne reakcije na smjenu Madura. Tada je na internetu napisao da se Venecuela „može samo radovati“ njegovom odlasku, ne navodeći pritom da li je način na koji je svrgnut bio u skladu sa međunarodnim pravom.
<h2>Njemački predsjednik žestoko napao Trumpa</h2>
I njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmajer oštro je kritikovao američku vanjsku politiku pod predsjednikom Donaldom Trampom i pozvao svijet da ne dozvoli da se svjetski poredak pretvori u „razbojničku jazbinu“ u kojoj beskrupulozni uzimaju što žele.
U neobično oštroj izjavi, koja se očigledno odnosi na postupke poput svrgavanja venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, njemački predsjednik je rekao da globalna demokratija nikada nije bila ovako ugrožena.
Iako je uloga njemačkog predsjednika uglavnom ceremonijalna, njegove riječi imaju posebnu težinu.
<h2>„Slom vrijednosti našeg najvažnijeg partnera“</h2>
Nazvavši rusku aneksiju Krima i invaziju na Ukrajinu prekretnicom, Štajnmajer je kazao da ponašanje SAD-a predstavlja drugi istorijski „lom“ u globalnom poretku.
- Zatim, tu je i slom vrijednosti našeg najvažnijeg partnera, SAD-a, koji je pomogao u izgradnji ovog svjetskog poretka. Potrebno je spriječiti da se svijet pretvori u razbojničku jazbinu, u kojoj najbeskrupulozniji uzimaju što god žele, u kojoj se regioni ili čitave države tretiraju kao vlasništvo nekolicine velikih sila - rekao je Štajnmajer u govoru na simpozijumu kasno u srijedu, o kojem su mediji izvijestili u četvrtak.

Makron oštro kritikovao Trampa: SAD se udaljava od saveznika i oslobađa se međunarodnih pravila

Odbornički klubovi Nove srpske demokratije (NSD), Socijalističke narodne partije (SNP) i Ujedinjene Crne Gore (UCG) u Skupštini Glavnog grada zatražili su hitnu reakciju nadležnih organa povodom, kako su naveli, višedecenijskog urbanističkog haosa u zoni vodoizvorišta Mareza.
U saopštenju se navodi da je kanalski sistem, koji je projektovan kao vitalni dio infrastrukture za zaštitu i regulaciju voda, postao prostor za sumnjive investicije i neplansku gradnju, za šta odgovornost pripisuju bivšem režimu predvođenom DPS-om.
Odbornički klubovi posebno ukazuju na problem neadekvatnih priključaka i objekata koji su, kako navode, nikli duž trase kanala. Prema njihovim riječima, ovakva gradnja, omogućena koruptivnim urbanističkim planovima, direktno ugrožava stabilnost sistema i integritet slivnog područja Mareze, dok su privatni interesi investitora, kako tvrde, bili ispred strateške bezbjednosti vodosnabdijevanja Podgorice.
Kao najdrastičniji primjer navode kompleks DG Arena u Donjoj Gorici, uz pitanje ko je i na osnovu kojih studija izdao urbanističko-tehničke uslove za objekte velikih gabarita u neposrednoj blizini vodoizvorišta i kanalskog sistema.
U saopštenju se dalje ističe da je betonizacija ovog osjetljivog područja, uz brojne sporne priključke koji opterećuju zonu kanala, rezultat političkog pritiska na nadležne službe Glavnog grada, čime su, kako navode, trajno ugroženi prirodni procesi u tlu i dovedena u pitanje dugoročna sigurnost najvećeg gradskog vodoizvorišta.
Klubovi odbornika NSD, SNP i UCG zatražili su od nadležnog tužilaštva hitno pokretanje istrage protiv svih odgovornih lica u organima i službama koje su odobrile urbanističko-tehničke uslove i saglasnosti za DG Arenu i druge sporne objekte duž kanala, utvrđivanje krivične odgovornosti za nesavjestan rad u službi i ugrožavanje vodoizvorišta kao javnog dobra, kao i identifikaciju svih štetnih priključaka nastalih tokom vladavine DPS-a i njihovo procesuiranje.
Kako su poručili, vrijeme nekažnjenog uništavanja Podgorice zarad, kako navode, tajkunskih interesa je prošlo, te da Mareza pripada svim građanima, a ne privilegovanim pojedincima, uz poruku da će istrajati u zahtjevu da svi odgovorni za, kako su naveli, urbanistički zločin, odgovaraju pred zakonom.

Tag: program-evropa-sad