Bojkot trgovačkih lanaca od strane građana Hrvatske zbog visokih cijena, najbolji su dokaz da poskupljenja i u Crnoj Gori nijesu imala nikakve veze sa programima Evropa sad 1 i 2 - ocijenio je član predsjedništva Pokreta Evropa sad i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović dodajući da je opozicija to dugo vremena tvrdila „populistički i neutemeljeno“.
Minimalne plate i penzije uvećane su, ističe on, tri puta, a prosječne zarade skoro duplo.
- Podsjećam, 2009. godine u jeku svjetske ekonomske krize, kada smo imali veliku inflaciju u svijetu i u Crnoj Gori, tadašnja vlast i sadašnja opozicija su simbolično uvećali zarade i penzije, pravdajući se da su nemoćni zbog globalnih poskupljenja na koje nemaju nikakav uticaj - naveo je Pejović.
Do poskupljenja je došlo, tvrdi on, zbog „određenih alavih trgovaca“ i rata u Ukrajini.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pejović: Bojkot u Hrvatskoj dokaz da poskupljenja nijesu imala veze sa programima Evropa sad 1 i 2

Nominalno mi primamo veće plate, ali suštinski nemamo veći životni standard i suštinski cijene su daleko veće, nego što je povećanje plata, što obesmišljava sistem ekonomije, u kom bi trebalo da sa rastom BDP- a građani osjete benefite boljeg života - kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, doktor ekonomskih nauka Jovan Rabrenović.
Od 1. oktobra primjenjuje se program Evropa sad 2, a Unija slobodnih sindikata dobila je od početka mjeseca više od stotinu žalbi zbog obračuna zarada. Među onima koji su se žalili sindikatu na obračun zarada su i zaposleni koji su na porodiljskom ili roditeljskom odsustvu, a koji tvrde da im nije isplaćen iznos pomenutim programom.
Po žalbama zaposlenih evidentno je da program Evropa sad 2, kaže Rabrenović, nije najbolje osmišljen, jer je došlo do, dodaje on, kolizije određenih zakonskih rješenja, te, kako kaže, zakoni u našoj državi ne mogu da prate sve elemente, ističe on, programa Evropa sad 2.
- Kao posljedica toga što je život često nepredvidiv u odnosu na same zakone koji nijesu mijenjani došlo je do situacije da određeni broj zaposlenih trpi posljedice takvog, možda, i ishitrenog i nedovoljno planiranog ekonomskog programa Evropa sad 2, te zaposleni koji su na porodiljskom ili roditeljskom odsustvu imaju problem sa rješavanjem svojih osnovnih egzistencijalnih pitanja, odnosno sa zaradama koje nijesu na nivou onih koje bi trebale u skladu sa programom Evropa sad 2 da budu - rekao je Rabrenović.
Sagovornik "Budilnika" ohrabruje sve zaposlene kako u javnom, tako i u privatnom sektoru, da sve probleme koje imaju, kako kaže, prilikom isplata zarada i njihovim iznosom, dodaje on, da apeluju na sindikate, kako bi sindikati što prije krenuli sa prijedlozima, ističe on, ka Vladi.
Vlada na najbolji način nije sagledala sve negativne posljedice, objašnjava Rabrenović, primjene Evropa sad 2, a te posljedice, dodaje on, sada dolaze do izražaja, prvenstveno, cijeni on, u dijelu gdje zaposleni imaju nelogično niže zarade i od minimalne.
- Ako je programom Evropa sad 2 predviđeno da minimalna zarada sa srednjom školom bude 600 eura, sa visokim obrazovanjem da bude 800 eura, a često imamo primjer da zaposleni primaju tih 450, ne primaju 600 eura. Imamo primjer da ni pripravnici neće primati 800 eura, koliko je minimalna zarada, nego će primati značajno manji iznos. Vlada i ljudi koji su kreirali program Evropa sad 2 nijesu na najbolji način osmisli program, i na taj način uspjeli da preduprijede eventualne posljedice koje će biti negativne i negativno se odraziti na zarade zaposlenih i njihov status u preduzećima - istakao je Rabrenović.
Na dohodak zaposlenih se preliva 5 posto, objašnjava Rabrenović, koje je se tim postupkom ne uplaćuje kao doprinos za penziono osiguranje, dodaje on, a drugih 5,5 posto iz iste namjene, samo što je to bio trošak poslodavca, je, ističe on, ostavljeno poslodavcu na volju da li će ih uplatiti za zarade.
- Kada je došlo do primjene programa Evropa sad 2 desilo se da je tih 5 posto, koje su zaposleni izdvajali za fond PIO prešao na plate zaposlenih i za tih 5 posto su zarade povećane, ali onih 5,5 koje su poslodavci izdvajali, nije prebačen zaposlenima, nego je ostao poslodavcima. Ispalo je da su najveći dobitnici Evropa sad 2 upravo poslodavci koji su uspjeli sebi da zadrže 5,5 posto koje su izdvajali državi, za sebe, odnosno za preduzeća kojima rukovode i čiji su vlasnici… Evropa sad 1 i Evropa sad 2, pored određenih pozitivnih posljedica, koje ima za zaposlene i za čitav sistem Crne Gore, ima određeni broj negativnih posljedica, koji se odražava u svakodnevnom životu i koji će dovesti, i dovode već, do povećanja cijena, inflacija, nekih nestabilnosti i nesigurnosti na ekonomskom tržištu. Dovode do nesigurnosti što se tiče egzistencije, posebno nesigurnosti koje će imati zaposleni, kada je u pitanju određivanja visina penzija, koje će imati po odlasku u penziju, jer samim ovim uvećanjima, svjesni smo da dio novca koji je sad išao u fond PIO, od strane zaposlenog i poslodavaca će biti manji i da će penzija će za taj procenat biti dugoročno manje zaposlenima, jer nekada moraju otići u penziju. To su sistemski negativne posljedice po Crnu Goru, koje će se najbolje vidjeti tek za 5, 10, 20 godina, ako neko poslije ove Vlade ne bude imao ekonomsku logiku, koja kaže da je bolji život zaposlenima i radnicima takav da ne treba ići, zbog kratkoročne dobiti i političkih projekcija, na štetu dugoročne održivosti sistema, a i penzionog fonda - naglasio je Rabrenović.
Država ne radi ništa da smanji inflatorni uticaj, smatra Rabrenović, na građane Crne Gore, a imamo još najave da će se povećati cijene komunalnih usluga i struje , a to automatski vuče i ostala povećanja. 
- Zarade, koliko god je najavljeno da će biti značajno povećane,definitivno nijesu povećane. One su već obesmišljene! Samom najavom Evropa sad 2 došlo je do povećanja cijena, a tek sad ovo povećanje izgleda više simbolično, nego suštinski. Imamo problem da u državi brže rastu cijene nego zarade, nomilano mi primamo veće plate, ali suštinski nemamo veći životni standard i suštinski cijene su daleko veće, nego što je povećanje plata, što obesmišljava sistem ekonomije, u kom bi trebalo da sa rastom BDP- a građani osjete benefite boljeg života - zaključio je Rabrenović.

Rabrenović: Zarade su već obesmišljene, cijene rastu brže od plata

Ministar finansija Novica Vuković je istakao da za prvih devet mjeseci imamo dobre rezultate od dvije milijarde i 73,7 miliona eura prihoda ili 8,9 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Finansije su stabilne i naglašava da Evropa sad 2 neće dovesti do povećenja cijena i inflacije.
Vuković je u emisiji "Link" na RTCG naglasio da ako se isključe jednokratni prihodi koji su u 2023. bili dominantni, ove godine znatno su veći prihodi, 295 miliona eura, i u tom slučaju imamo povećanje od oko 16 procenata.
- Govorimo o suficitu od 85 miliona i govorimo o najvećoj realizaciji kapitalnog budžeta do sada. Pokazalo se u kapitalnom budžetu da se držimo samo zrelih projekata i da nestavljamo u planove nešto što nije relano da se realizuje. U odnosu na prošlu godinu zabilježen je rast poreza na dobit na nivou 44 procenta, porez na dohodak fizičkih lica za 37,4, doprinosi 10,9, porez na dodatu vrijednost uvećan za 14, 1, akcize 14,3. Ove godine imamo znatno uvećanje, preko 81 procenat kada su u pitanju prihodi iz industrije igara na sreću. Pripremamo još jedan zakon koji će definisati nove segmenta poslovanja ove industrije. Što se tiče Poreske i Carina premašile su plan. Apelovao sam da svi pokazemo patriotizam plaćajući porez, zato nastojimo da taj segmet još bolje uredimo i da sivu ekonomiju svedemo na najmanju mjeru - istakao je Vuković.
Što se tiče javnog duga, ministar kaže, da ono što je fiskalnom strategijom planirano jeste da se isključivo zadužujemo za servisiranje obaveza koje dospijevaju i infasrukturne projekte.
- Zaduživati se kao 2022. kada smo imali 105 procenata nije dobro, a danas smo na nivou 61,3 procenta ako govorimo o bruto dugu. Neto javni dug je negdje na nivou 52 procenta. Uspješno servisiramo obaveze, do te mjere da smo 650 miliona obaveza ove godine 250 servisirali iz tekućih prihoda samim tim ostao je jedan nivo likvidnih sredstava, a vidjećemo do kraja godine akvo će izvršenje budžeta biti koji ćemo ostaviti ako fiskalnu rezervu - kazao je Vuković.
Vuković ističe da od januara 2025. zbog Evropa sad 2 neće biti ugrožen budžet i smatra da su te priče u javnosti od oponenata kojima možda treba malo više vremena da razumiju proces i uvide njegove koristi.
- Evropa sad 2 u biti je podizanje standarda građana, a i posticaj ekonomiji. To je program gdje je kroz fiskalnu startegiju svaka stavka objašnjena i ima kompezatorne mjere. Ono što je navedeno biće praćeno sa zakonima o budžetu svake godine, tu smo pojačali kontrolu i građani će to moći da prate. Govorimo o stabilnim javnim finansijama, o 600 miliona u budžetu, o servisiranju javnog duga iz tekućeg prihoda, što nije bila situacija unazad godinama, kao i o kreditnom rejtingu, gdje su agencije znale šta rade kada su dodijelile poslije 13 godina veći rejting i prvi put imamo jednu uzlaznu putanju - naglašava Vuković.

Vuković: Prihodi veći 8,9 odsto, Evropa sad 2 neće ugroziti budžet za 2025.

Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić kazala je da isplaćivanje uvećanih zarada po programu Evropa sad 2 prolazi bez poteškoća.
- Ovaj program je mnogo jednostavniji za primjenu nego Evropa sad 1. Do sada nije bilo pritužbi od građana da poslodavci ne odrađuju nešto kako ne treba - rekla je ona u emisiji "Okvir" na TVCG.
Nišić je, kako prenosi Portal RTCG, kazala da su ipak imali inicijative radnika, ali sve je išlo u korist poslodavca jer se sve odnosilo na pet i po odsto zarade koje poslodasvac ima pravo da zaadrži.
- U Crnoj Gori ima i pozitivnih primjera poslodavaca, koji su tih pet i po odsto prelili na zarade zaposlenih i nijesu htjeli na sebe da zadrže - kazala je Nišić.

Nišić: Bez poteškoća isplaćivanje uvećanih zarada, nema pritužbi na poslodavce

Nacionalni vizni režim Crne Gore i dalje nije usklađen sa režimom Evropske unije - jedno je od zapažanja iz Izvještaja o naprektu Evropske komisije za 2024. godinu za našu državu u koji je Portal ETV imao uvid.
Kako se navodi u dokumentu, koji će biti zvanično predstavljen danas, potreban je napredak u usklađivanju crnogorske vizne politike sa listom zemalja EU za koje je potrebna viza, posebno u pogledu zemalja koje predstavljaju rizik od ilegalne migracije ili bezbjednosti za EU.&nbsp;
- Jedini napredak koji je postignut u 2024. bilo je usvajanje odluke Vlade u aprilu o sezonskom ukidanju viza, uključujući ukidanje sezonskih ukidanja viza za građane Uzbekistana. Crna Gora i dalje ima bezvizni režim sa 11 zemalja koje se nalaze na listi zemalja EU sa viznim režimom, od kojih sedam uživaju trajno izuzeće od viza (a četiri imaju sezonsko ukidanje viza za ulazak u Crnu Goru radi turizma u periodu od aprila do oktobra 2024) - precizirano je u dokumentu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdanas-predstavljanje-izvjestaja-evropske-komisije-o-crnoj-gori&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Mjere sezonskog izuzeća od viza, kako je istaknuto, nisu u skladu sa pravnim tekovinama EU.&nbsp;
- Kao dio Agende reformi u okviru Plana rasta, Crna Gora se obavezala na dalje usklađivanje sa EU-listom državama kojima je potrebna viza, kao i da postigne interoperabilnost između svojih sistema i baza podataka koji se koriste u aktuelni sistem odobravanja viza, te da će početi da radi na prikupljanju biometrijskih podataka i uvesti dodatne mjere bezbjednosti - napominju u Evropskoj komisiji.
Crna Gora, kako se navodi, postepeno uvodi svoj Vizni informacioni sistem (VIS).&nbsp;
- Trenutno je 31 diplomatsko-konzularno predstavništvo povezano sa VIS-om. Prema podacima Eurostata, 360 državljana Crne Gore zatražilo je azil u EU27 2023, što je smanjenje za 11 odsto u poređenju sa 410 u 2022. godini - precizirano je u izvještaju.
<h2>Ekonomsko državljanstvo&nbsp;</h2>
Program ekonomskih državljanstva je istekao 31. decembra 2022, a Crna Gora je, kako se navodi, uvela procedure u pregledu neriješenih zahtjeva, kako bi provjerila da li su podnosioci zahtjeva na sankcionoj listi ili su prepoznati kao subjekti čija sredstva potiču iz nelegalnih izvora.&nbsp;
- Crna Gora treba da se uzdrži od vođenja programa ekonomskih državljanstva, jer takvi programi predstavljaju rizik u pogledu bezbjednosti, pranja novca, utaje poreza, finansiranja terorizma, korupcije i infiltracije organizovanog kriminala i nekompatibilni su sa pravnim tekovinama EU - istaknuto je u dokumentu.
<h2>Mjere iz programa Evropa sad 2 značajan rizik za održivost javnih finansija</h2>
U dokumentu se navodi i da je nova koaliciona Vlada usvojila nekoliko velikih reformi.&nbsp;
- Vlada je povećala minimalnu penziju za 52 odsto, odnosno na 450 eura od 2024. godine. U septembru 2024. Vlada je usvojila program rada pod nazivom Evropa sada 2.0 i srodnu Srednjoročnu fiskalnu strategiju. Ključne reforme se odnose na povećanje prosječne minimalne zarade od 450 eura do 700 eura i prepolovljenje penzijske doprinose. Ove mjere predstavljaju značajan rizik za održivost javnih finansija, uprkos nekim kompenzacionim mjerama i ubrzani investicioni program - ocijenili su iz Evropske komisije.
U izvještaju se navodi da je kombinacija makroekonomske politike u Crnoj Gori ograničena nedostatkom autonomne monetarna politika.
- Fiskalna politika je glavni alat za upravljanje agregatnom tražnjom. S obzirom na ranjivosti u vezi sa dugom, velike buduće potrebe za finansiranjem i mjere usvojene u okviru programa Evropa sad 2, čini se da je prikladno pažljivo fiskalno upravljanje sa kompenzacionim mjerama i opšti stroži fiskalni stav - navodi su u dokumentu.
<h2>Zemlja i institucije krhke na političku krizu</h2>
U izvještaju se navodi da je dobijanje IBAR-a otvorilo novu fazu u pristupnim pregovorima Crne Gore i EU sa mogućnošću da se nastavi sa privremenim zatvaranjem narednih poglavlja. Da bi to učinila, za Crnu Goru će biti od suštinskog značaja da uspostavi evidenciju o implementaciji i pruži rezultate na terenu.&nbsp;
Navodi se da je od svog formiranja u oktobru 2023. godine Vlada djelovala u generalno stabilnom političkom okruženju, sa manjom polarizacijom u poređenju sa prethodnim godinama.
- Međutim, zemlja i njene institucije su krhke i ranjive na političku krizu i potencijalne institucionalne blokade - ocijenili su iz EK.&nbsp;
Crnogorski pravosudni sistem je, navodi se, umjereno pripremljen i dobro je napredovao u ključnim reformama pravosuđa i prošlogodišnjim preporukama.
- Uspostavljen je novi strateški okvir, a usvojene su suštinske izmene i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakona o državnom tužilaštvu i Zakona o specijalnom državnom tužilaštvu u cilju njihovog usklađivanja sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima, na osnovu preporuka Evropske i Venecijanske komisije - precizirano je u dokumentu
Ipak, dodaju iz EK, biće potrebno uložiti dodatne napore kako bi se njihovo usklađivanje nastavilo.
- Crna Gora bi u narednoj godini trebalo posebno da imenuje stalnog predsjednika Vrhovnog suda, kao i druge visoke pravosudne funkcije, kroz transparentnu proceduru zasnovanu na zaslugama, kako bi se obezbijedilo pravilno funkcionisanje i odgovornost pravosuđa sistem - istakli su u izvještaju.
Potrebno je, kako se dodaje, obezbijediti punu i efektivnu primjenu poboljšanog strateškog i pravnog okvira za rješavanje postojećih izazova i dalje uskladiti pravni okvir, uključujući Ustav, posebno o sastavu i procesu donošenja odluka Sudskog savjeta, sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima o nezavisnosti pravosuđa, odgovornosti, nepristrasnosti, integritetu, efikasnosti i profesionalizmu pravosudnog sistema, adresirajući preostale preporuke Evropske komisije, Venecijanske komisije i Grupe država protiv korupcije Saveta Evrope (GRECO), da se odlučno vrati stabilnost , kredibilitet i povjerenje javnosti u pravosudni sistem.
<h2>Borba protiv korupcije</h2>
U pogledu borbe protiv korupcije, Crna Gora se nalazi između određenog nivoa pripremljenosti i umjerenog nivoa pripremljenosti.
- Dobar napredak je postignut u pogledu ključnih reformi i prošlogodišnjih preporuka. Strateški okvir je poboljšan usvajanjem nove nove Strategije za borbu protiv korupcije za period od 2024. do 2028, sa ciljem da se uskladi sa evropskim i međunarodnim standardima, baveći se prevencijom i suzbijanjem korupcije, kao i međunarodnom saradnjom. Zakonski okvir je suštinski unaprijeđen usvajanjem novog Zakona o sprečavanju korupcije i izmjenama i dopunama Zakona o zapljeni imovine sa ciljem njihovog usklađivanja sa evropskim standardima kroz otklanjanje postojećih nedostataka - piše u izvještaju.&nbsp;
Crna Gora bi, dodaju iz EK, hitno morala izmijeniti Zakon o finansiranju političkih subjekata i izborne kampanje kako bi se otklonili postojeći nedostaci i u potpunosti uskladili sa evropskim standardima, da bi se značajno povećala transparentnost i kontrola potrošnje političkih partija i spriječila zloupotreba državnih resursa.
Crna Gora je, kada je u pitanju javna administracija, ostvarila ograničen napredak.
Zato se preporučuje da Crna Gora u narednoj godini usvoji i sprovede dopune Zakona o pristupu informacijama, u skladu sa principa dobre javne uprave, i uvede mjere za smanjenje broja zahtejva za informacijama i povezanih žalbi, ali i da izmijeni i primeni Zakon o državnim službenicima i nameštenicima i Zakon o lokalnoj samoupravi i da obezbijedi da se zapošljavanje odvija po principu zasluga,kompetentnost i transparentnosti.
<h2>Odnosi u regionu</h2>
U dijelu dobrosusjedskih odnosa, ocjenjuje se da Crna Gora generalno održava dobre bilateralne odnose sa drugim zemljama u procesu proširenja i susjednim zemljama koje su članice EU. Međutim, ističe se pogoršanje odnosa sa članicom EU Hrvatskom.
- Uprkos redovnim bilateralnim sastancima, odnosi sa Hrvatskom se pogoršavaju, uz tenzije koje, između ostalog, proizilaze iz neriješenih bilateralnih pitanja - navodi se u dokumentu.
Konstatuje se da nije bilo napretka u pogledu razgraničenja dvije države ili vlasništva nad vojnim brodom "Jadran".
Crna Gora je nastavila da se u potpunosti usklađuje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući sankcije Rusiji i Bjelorusiji, ističe se u dokumentu Evropske komisije.
Od Crne Gore se u ovogodišnjem dokumentu traži ulaganje dodatnih napora na zatvaranju prostora za strano miješanje i manipulaciju informacijama, uključujući dezinformacije, i preduzimanje mjera ka izgradnji otpornosti na sve oblike hibridnih prijetnji.
Komisija je takođe konstatovala da je Crna Gora u odnosu na prošlu godinu inicirala raskidanje ugovora sa Sjedinjenim Državama o izuzeću američkih državljana iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda, čime se uskladila sa evropskom politikom.

Jasmina Beharovic

Nacionalni vizni režim CG i dalje nije usklađen sa režimom EU, uzdržati se od vođenja programa ekonomskog državljanstva

Premijer Milojko Spajić odgovaraće sjutra u Skupštini na pitanja predstavnika poslaničkih klubova, na posebnoj sjednici parlamenta posvećenoj premijerskom satu, koja je zakazana za podne. Poslanike, pored ostalog, zanima stav premijera o mijenjaju Ustava i uvođenju srpskog jezika kao službenog nakon rezultata popisa, kao i stav o dvojnom državljanstvu, interesuje ih i održivost programa Evropa sad 2, stav o brigadnom generalu Zoranu Lazareviću, te realizacija projekta "Velje brdo".
<h2>"Dijalog i konsenzus"</h2>
Poslanik Demokratske partije socijalista Danijel Živković pitaće premijera da li će on lično i Vlada koju predvodi prihvatiti zahtjeve predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i pokrenuti proceduru usvajanja dvojnog državljanstva u naš pravni sistem, odnosno da li će izaći u susret i zahtjevu za uvođenje srpskog jezika kao službenog kroz proceduru izmjene Ustava Crne Gore.
- Kako ocjenjujete analizu predsjednika države u kojoj se navodi da Vlada opstruira demokratski razvoj zemlje - upitao je on.
I poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića interesuje ova tema, odnosno upitaće premijera smatra li da srpski jezik treba da bude službeni jezik u Crnoj Gori.
- Nedavno objavljeni konačni rezultati popisa su pokazali da najveći broj građana u Crnoj Gori govori srpskim jezikom, što je takođe bio slučaj i na popisu održanom 2011. Smatram da smo dužni da otvorimo dijalog o ovoj temi i da kroz postizanje najšireg mogućeg konsenzusa damo status srpskom jeziku koji mu pripada, a to je da bude službeni jezik - naveo je on u obrazloženju.
Poslanik Posebnog poslaničkog kluba Vladimir Dobričanin upitaće Spajića da li je spreman kao premijer i kao predvodnik parlamentarne većine da uvaži, kako je rekao, "bespogovorne činjenice sa popisa i pokrene inicijativu i dijalog da se obezbijedi ravnopravnost većinskog srpskog jezika u Ustavu i zakonima".&nbsp;
- Podsjećamo da smo jedina država u Evropi, a i u svijetu vjerovatno, u kojoj jezik većine građana nije službeni. Podrazumijeva se da bi u konačnom to značilo da se u interesu suštinskog pomirenja Crne Gore ne dira službenost crnogorskog jezika, nego da se ubjedljivoj jezičkoj većini obezbijedi evropsko pravo i standard da srpski jezik, kao najzastupljeniji maternji jezik u našoj državi, postane službeni i time ispravi nepravda koja je njegovim govornicima učinjena 2007. usvajanjem Ustava koji i danas sadrži i tu diskriminatorsku normu - rekao je on.
Predsjednik Kluba poslanika Socijaldemokrata Boris Mugoša interesuje "koji subjekti na političkoj sceni iniciraju teme koje dodatno produbljuju podjele u društvu".
- Da li teme poput izmjene Ustava u dijelu jezika i državnih simbola, popisnog prebrojavanja, dvojnog državljanstva, zakona o agentima stranih uticaja i slično doprinose političkoj i društvenoj stabilnosti, sprovođenju neophodnih strukturnih reformi, poboljšanju standarda građana i ubrzanju našeg puta ka EU - navodi on u pitanju premijeru.
Predsjednik kluba poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović upitaće premijera je li saglasan sa izjavom Mandića da se Hrvati identifikuju s Hrvatskom Anta Pavelića i kako ovakve izjave doprinose razvijanju međususjedskih odnosa.
<h2>Trendovi</h2>
I poslanika Bošnjačke stranke Amera Smailovića interesuje reakcija Vlade nakon popisa, ali u dijelu, kako je istakao, zabrinjavajućih demografskih podataka koji se odnose na starenje populacije i pad broja stanovnika u skoro svim opštinama na sjeveru Crne Gore.
- Šta Vlada na čijem ste čelu planira da uradi u narednom periodu kako bi se ovi negativni demografski trendovi usporili - upitaće on premijera.
Poslanik Kluba poslanika Građanski pokret URA Dritan Abazović pitaće premijera o tačnom nazivu ministarstava, broju ministara/ki, državnih sekretara/ki u ministarstvima, broju potpredsjednika/ca, savjetnika/ca i šefova/ica kabineta u 44. Vladi.
- Njihova imena i koliko iznose mjesečna primanja za svakoga od njih pojedinačno sa svim pripadajućim naknadama - dodaje on.
Poslanik Kluba poslanika Evropa sad Tonći Janović postaviće premijeru pitanja povodom programa Evropa sad 2, odnosno "zbog različitih interpretacija u medijima i komentara političkih aktera o efektima" ovog programa.
- Da li je program Evropa sad 2 održiv i da li će se uvećati javni dug? Koliki ste javni dug zatekli 2020. godine? Da li ste u međuvremenu prodali Elektroprivredu i zadužili se za tekuću potrošnju milijardu eura? Da li ćete uvećati opštu stopu PDV-a, koja sada iznosi 21 odsto? Da li ste ugasili Fond za zdravstvo? Da li ste ugasili Fond PIO? Da li će reforme Vlade uticati na smanjenje ili uvećanje penzija? Kolika je inflacija danas, šta je izazvalo poskupljenja u Crnoj Gori i kada je inflacija bila najveća - navodi se u njegovom pitanju.
Poslanik Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović u pitanju navodi da je zabrinjavajuće da visoki vojni zvaničnici, koji bi trebalo predstavljati stub časti i poštenja, koriste svoje pozicije za lični profit i učešće u aktivnostima, kao što je, prema njegovim riječima, šverc luksuzne robe i povezanost sa sumnjivim strukturama.&nbsp;
- Brigadni general Lazarević, koji je uhvaćen u sumnjivim radnjama, svojim postupcima ne samo da je narušio ugled Vojske Crne gore, već je i direktno unizio našu zemlju pred našim saveznicima u NATO-u. Njegovo učešće u švercu, korišćenje vojne imovine za privatne svrhe i očigledno nepoštovanje zakona i međunarodnih normi doveli su u pitanje ozbiljnost naše posvećenosti obavezama prema saveznicima - ocijenio je Bogdanović.
Kada se, kako dodaje, uzme u obzir trodecenijska devastacija vojnih resursa, zloupotreba sredstava iz državnog budžeta i sumnjive transakcije koje su dovele do, kako je rekao, prodaje ključnih vojnih nekretnina po zaprepašćujuće niskim cijenama, postavlja se pitanje odgovornosti.
- Ko su ljudi koji su dovzvolili da Vojska Crne Gore, koja bi trebalo da bude simbol naše državnosti i suvereniteta, postane poligon za kriminalne aktivnosti? Da li smatrate da su postupci brigadnog generala Lazarevića, kao i drugih pojedinaca, koji su umiješani u slične aktivnost, ozbiljno narušile reputaciju Crne Gore pred našim NATO partnerima i da li se preduzimaju koraci da se to ispravi? Ko sve štiti brigadnog generala Lazarevića, kojeg je za načelnika Generalštaba suštinski predložio i izabrao bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović - upitao je Bogdanović.
Crna Gora, kao članica NATO saveza i evropska zemlja sa visokim standardima demokratije, kako je istakao, zaslužuje sektor odbrane oslobođen od kompromitovanih partijskih kadrova, koji ne rade za interese građana i države Crne Gore.
<h2>Projekti</h2>
Predsjednika Kluba poslanika ZBCG – Nova srpska demokratija Dejana Đurovića interesuje koji je redosljed koraka i način obezbjeđenja planskih pretpostavki za realizaciju projekata Velje brdo, kao i faznost realizacije.
Poslanika Albanske alijanse Ilira Čapunija interesuje pregovaračko poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene. Podsjeća da je ovo poglavlje otvoreno na Međuvladinoj konferenciji 10. decembra 2018. u Briselu.
- Za ovo poglavlje defisano je osam završnih mjerila koje je Crna Gora u obavezi da ispuni kako bi dostigla internu spremnost za zatvaranje poglavlja u narednom periodu. Peto mjerilo se odnosi na Solanu Ulcinj. Donijet je akcioni plan za ispunjenje završnih mjerila u Poglavlju 27. Skupština Opštine Ulcinj je 24. juna 2019. donijela odluku o proglašenju parka prirode „Ulcinjska solana“. U budžetu Crne Gore za ovu godinu izdvojena su sredstva za Solanu Ulcinj. I pored toga, društvo koje upravljati ovim parkom i dalje nije formirano, a sredstva koja su opredijeljena iz budžetske rezerve za formiranje ovog preduzeća nijesu realizovana - istakao je on.
Poslanik Kluba poslanika ZBCG – Demokratska narodna partije Vladislav Bojović pitaće Spajića u kojoj fazi je priprema izgradnje druge dionice autoputa, kao i u kojoj je fazi priprema, odnosno realizacija ključnih infrastrukturnih projekata na sjeveru Crne Gore.

Spajića pitaju o uvođenju srpskog jezika kao službenog, dvojnom držljanstvu, generalu Lazareviću, projektu "Velje brdo"...

Pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima će, shodno neutemljenom stavu Ministarstvu finansija, biti jedina kategorija zapošljenih sa visokom stručnom spremom koja neće primati minimalnu zaradu od 800 za visokoškolce, kako je predviđeno programom Evropa sad 2 - kazao je predstavnik pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima Luka Jovićević. Pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima će, prema njegovim riječima, biti jedina kategorija zapošljenih kojima će izdaci koji opterećuju zaradu a tiču se doprinosa biti umanjeni, dok će sa druge strane primati umjesto dosadašnjih 600 eura (kao visokoškolci sa završenim VII-1/VII-2 stepenom stručne kvalifikacije), svega 480 eura. - Pozdravljamo razumijevanje na koje smo naišli od Udruženja pravnika Crne Gore, kao i njihovu spremnost da se aktivno uključe u rješavanju aktuelne situacije. Takav stav nas dodatno ohrabruje i daje vjetar u leđa da istrajemo na putu ostvarivanja i zaštite naših prava, sa kojima ćemo u petak održati sastanak u njihovim prostorijama. Ovo reagovanje upućujemo radi razjašnjenja onih činjenica, za koje nijesmo ni slutili da će Ministarstvo finansija učiniti spornim u ovolikoj mjeri - navodi Jovićević. Ukazaće, kako dodaje, na aktuelne propise kojima je napravljena jasna linija razdvajanja između pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima sa jedne strane, te korisnika programa stručnog osposobljavanja sa druge strane.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241022111048_bd98fd9cb09ce0dff16282025886ed9266a92d85582f3d8d0d0e786935d44960.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241022111048_bd98fd9cb09ce0dff16282025886ed9266a92d85582f3d8d0d0e786935d44960" data-rendition-name="original" width="781" height="783" loading="lazy" alt="Platni list"> <figcaption>Obračunski list za 10/2024(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  &nbsp;- Osnovna i ujedno najvažnija razlika ogleda u činjenici da pripravnici u sudovima i državnim tužilštvima rješenjem zasnivaju radni odnos u svojstvu pripravnika na određeno vrijeme, u trajanju od tri godine, sa punim radnim vremenom, kako to proizilazi iz čl. 21 Zakona o pripravnicima u sudovima i državnom tužilaštvu i pravosudnom ispitu. Ovo omogućava pripravnicima u sudovima i državnim tužilaštvima da uživaju sva prava iz radnog odnosa, odnosno da preuzimaju obaveze, a u konačnom pretpostavlja i obavezu poslodavca da im uplaćuje sve vidove osiguranja i doprinosa - ističe Jovićević.&nbsp; Nasuprot tome, kako je rekao, stručno osposobljavanje korisnika se obavlja bez zasnivanja radnog odnosa, po programu osposobljavanja za određenu oblast (član 2 stav. 2 Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem u trajanju od devet mjeseci. - Ono što predstavlja krucijalnu razliku propisuje čl. 10 Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem a odnosi se na to da korisnik za vrijeme stručnog osposobljavanja ima pravo na mjesečnu naknadu u neto iznosu od 600 eura, na koju se shodno čl. 11 st. 3 istog zakona ne plaćaju porezi, doprinosi i druge dažbine propisane zakonom. Uz to, razlika se ogleda i u tome posebnom uslovu koji pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima moraju ostvariti, a koji prije zasnivanja radnog odnosa moraju položiti provjeru kvalifikovanosti za obavljanje prakse u sudu, odnosno državnom tužilaštvo, što nije slučaj sa korisnicima programa stručnog osposobljavanja - naveo je Jovićević.&nbsp; Strožiji su, kako je dodao, i opšti uslovi, pa tako kako bi neka osoba stekla mogućnost da se prijavi za pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima mora imati stepen stručne kvalifikacije od VII-1, odnosno, s obzirom na to da je primijenjen novi model studiranja, minimum u pogledu ovog uslova predstavlja VII-2 stepen stručne kvalifikacije. - Nasuprot tome, korisnik programa stručnog osposobljavanja može postati osoba koja je završila tri godine osnovnih studija, odnosno steklo zvanje “bečelor” - ističe Jovićević. U konačnom, kako navodi, pripravnicima u sudovima i državnim tužilaštvima za vrijeme trajanja radnog odnosa teče radni staž s obzirom na to da su po tom osnovu bili obavezno osigurani i da su nam uplaćeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje. - Sa druge strane, pripravnicima – korisnicima programa stručnog osposobljavanja se po okončanju programa izdaje potvrda o radnom iskustvu - kazao je Jovićević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241022121012_69e6f7dc03a96e7daa6eac6385bfa1adef8d8ecc9809611eddeb8da7a1f924c2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241022121012_69e6f7dc03a96e7daa6eac6385bfa1adef8d8ecc9809611eddeb8da7a1f924c2" data-rendition-name="original" width="3264" height="1863" loading="lazy" alt="Ugovor o radu"> <figcaption>Rješenje o zasnivanju radnih odnosa pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Sve navedeno, prema njegovim riječima, čini nespornom činjenicu da su pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima osobe koje su zasnovala radne odnose sa svojim poslodavcima, koja po osnovu rada ostvaruju zaradu, koja u krajnjem podliježe svim obavezama prema državi.&nbsp; - Između pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima sa jedne strane i pripravnika – korisnika programa stručnog osposobljavanja sa druge strane - nikako ne može stajati znak jednakosti, a na kojoj tezi insistira Ministarstvo finansija, već je nasuprot tome, zakonodavac u tom dijelu načinio jasnu distinkciju. Što je činjenica koja je morala biti poznata Ministarstvu finansija - ističe Jovićević. Smatraju da su se stekli svi uslovi za primjenu Zakona o radu u odnosu na pripravnike u sudovima i državnim tužilaštvima shodno čl. 2 istog zakona, što implicira da se u odnosu na nas jedino ima primijeniti čl. 2 Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o radu, kojim je predviđena minimalna zarada za zaposlene sa VI i višim nivoom kvalifikacije obrazovanja koja iznosi 800 eura, odnosno primijeniti program Evropa sad 2, na čemu insistiramo od samog početka.&nbsp; - Ovim je anulirana svaka mogućnost primjene drugih zakonskih propisa, s obzirom na to da bi isti u konkretnoj situaciji pripravnicima u sudovima i državnim tužilaštvima pružali manji obim prava i nepovoljnije uslove rada u odnosu na one uslove koje predviđa krovni zakon u ovoj oblasti – Zakon o radu. Ostaju nejasni razlozi zbog kojih Ministarstvo finansija uporno zatvara oči pred svim ovim činjenicama, te u kontinuitetu ispoljava upornost u odbrani zauzetog stava, koji ne samo da je neutemeljen u važećim propisima, nego je samim tim i neodbranjiv. Koristimo priliku da još jednom pozovemo Ministarstvo finansija da spozna greške načinjene u vlastitom postupanju, iste revidira i u konačnom postupi na jedini ispravan način – primjeni čl. 2 Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o radu, odnosno program Evropa sad 2 - naglasio je Jovićević. Prozreli su, prema njegovim riječima, poruku koja im se pozivanjem na Zakon o zaradama u javnom sektoru htjela poslati. - Znamo i koji je njen cilj. Međutim, ostaćemo dostojni u borbi za ostvarivanje i zaštitu vlastitih prava, samim tim i imuni na ovakve “anomalije”. Pozivamo premijera Milojka Spajića i ministra pravde Bojana Božovića da se hitno uključe u rješavanju nastale situacije i to direktnom korespondencijom sa Ministarstvom finansija - poručio je Jovićević.&nbsp; &nbsp;Ukoliko ipak, kako dodaju, Ministarstvo finansija ostane pri zauzetom stavu za koji misle da je pogršen i u zakonu neutemeljen, "koji predstavlja produkt proizvoljnog tumačenja zakonskih propisa", biće prinuđeni da svoja prava ostvare i zaštite iniciranjem sudskih postupaka.&nbsp; - Pozivamo predvodioce ovakvog postupanja Ministarstva finansija da sjutra nakon okončanja eventualnih sudskih postupaka, čiji ishod cijenimo da će biti pozitivan za potencijalne tužioce, preuzmu odgovornost za ovakvo činjenje. U prilog činjenici da su pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima osobe koja su zasnovale radni odnos, koja po osnovu svog rada ostvaruju zaradu, koja ostvarena zarada podliježe svim doprinosima, javnosti stavljamo na uvid rješenja o zasnivanju radnih odnosa pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima, kao i obračunski list za 10/2024. Nasuprot tome, priložićemo ugovor o stručnom osposobljavanju preuzet sa zvaničnog sajta Vlade Crne Gore - rekao je Jovićević.

Jovićević: Pripravnici u sudovima i tužilaštvima jedina kategorija zapošljenih visokoškolaca koja neće primati minimalnih 800 eura

Povećanje zarada po programu Evropa sad 2 omogućiće lakše vraćanje stambenih kredita građanima koji su ranije kupili stanove, saopštio je predsjednik Kluba poslanika Evropa sad, Vasilije Čarapić.

- Zarada će im porasti, a rata kredita će im ostati ista, što je direktan doprinos poboljšanju njihovog kućnog budžeta - naveo je Čarapić u saopštenju.

On je dodao da razlika u prosječnoj cijeni kvadrata stana u Podgorici u odnosu na 2020. godinu iznosi 82 odsto, dok je u istom periodu minimalna zarada porasla u prosjeku 215 odsto, a prosječna čak 100 odsto.

- To znači da je povećanje zarada bilo veće od povećanja cijena kvadrata stana - naveo je Čarapić.

On je kazao da teza da je program Evropa sad doveo do povećanja cijena kvadrata stana pada u vodu.

- Ta teza pada u vodu ako se uzme u obzir činjenica da je kvadrat stana u Podgorici 2020. godine koštao 966 eura, a 2021. godine, odnosno prije implementacije programa Evropa sad 1, 1,7 hiljada eura, odnosno svega 61 manje nego danas, dvije godine nakon implementacije tog programa - rekao je Čarapić.

Čarapić: Evropa sad 2 će omogućiti lakše vraćanje stambenih kredita

Vladina zakonodavna politika od prvog dana je primjer pravne neukosti, plitkog uskopartijskog interesa, kao i nepromišljenih i hazarderskih zakona. Tzv. program “Evropa sad2” i propisi koji ga prate plastično odražava demagošku i improvizatorsku ekonomsku politiku sa nizom potencijalno razarajućih mjera po javne finansije i realnu privredu – ocijenili su u u Građanskoj inicijativi „21. maj“.
Dodaju da će finalni proizvod ovakve politike biti neizvjestan i nepravičan penzijski sistem.
- Kada svemu ovome dodamo zakonodavne intervencije u medijskoj sferi i najnoviju lakrdiju vezanu za izbor generalnog direktora RTCG onda dobijamo sliku bahate, populističke i nekompetentne vlasti – podvukli su u GI „21. maj“.
Smatraju da postaje očigledno da „kada se udruže provincijalne neznalice, demagozi i smetena Vučićeva posluga rezultat može biti samo zakonodavna lakrdija i halucinogena politika“.
- To je i razlog što je opstanak novorežimskih partija na vlasti u direktnoj suprotnosti sa stabilnošću i napretkom Crne Gore – zaključili su u saopštenju.

GI „21. maj“: Evropa sad 2 odražava demagošku i improvizatorsku ekonomsku politiku

Mještani Gornje Gorice danas su održali protest ispred Skupštine Crne Gore, zahtijevajući povraćaj imovine nacionalizovane šezdesetih godina prošlog vijeka, koja je potom pripala kompaniji „Plantaže“.
Jedan od učesnika protesta Miodrag Berilažić ukazao je da su se po tom pitanju prethodno obraćali predsjedniku države, predsjedniku Skupštine, predsjedniku Vlade, ministru Radunoviću, ambasadoru EU u Crnoj Gori...
- Svi su se na ovaj ili onaj način makar sjetili, ako ne drugačije, makar pismenim putem da odgovore. Jedini gospodin koji nam se za godinu dana nikakvim migom nije obratio je predsjednik Skupštine Crne Gore, gospodin Andrija Mandić. Želim da podsjetim njega i poslanike da u Parlamentu nisu zbog ličnih interesa, nego zbog interesa građana koji su ih birali - poručio je Berilažić.
Podsjetio je da je zemljište za koje se bore 1959. vođeno kao imovina njihovih đedova i očeva, da bi 1962. godine nacionalizacijom bilo uzeto za potrebe Agrokombinata „13. jul“.
- Od te 1962. godine kombinat ga je koristio, ali 1992. godine odlukom Skupštine Crne Gore odlučeno je da se to zemljište vrati. Kao što svi znate, ono je vraćeno 1994. godine poimenično po kvadraturi svakome, ali 1996. tadašnji moćnici su tu zemlju ponovo oduzeli. Mi se od tada borimo, ali je već došao kraj. Sada kada gledamo kakao se naša imovina krčmi, kako se nekim ljudima, koji su do juče bili obični građani kao mi, daje za nikakve pare da bi gradili njima znane objekte. Samo želimo da nam se naša zemlja vrati, ali apsolutno nema nikakvog odgovora od državnih institucija - dodao je Berilažić.
Izrazio je nezadovoljstvo što ni nakon 18 mirnih okupljanja mještana nema odgovora institucija.
- Mi moramo polako tražiti neki drugi način. Dobijamo osjećaj da treba tu da štrajkujemo glađu, da nas polumrtve vode po bolnicama, dok neko neće da shvati da treba da zaštiti naš interes. Zbog vas i nas vas molimo da se zainteresujete za naš problem da to pokušamo da riješimo na jedan ljudski način - istakao je Berilažić.
Jovica Boljević najavio je da će radikalizovati proteste.
- Neka je sramota crnogorske institucije, skupštine i vlade što su se oglušili o naše zahtjeve, jer oni su tu zbog nas, mi smo ih tu postavili. Oni nas ne vide, pa se onda čude što narod zaustavlja ulice i ometa ljude da se slobodno kreću po Podgorici - saopštio je Boljević.
Protest je podržao i Momčilo Joksimović.
- Dosta je državne otimačine od sirotinje. Država godinama pljačka sopstvene građane, oduzimala je imovinu, plaćala je mizerno ili nikako, a danas se pravi da nepravda ne postoji. Ovo nije greška sistema, ovo je sistemska krađa. Naša imovina nije nestala, ona je tu. Na njoj se gradi, ona se prodaje, uzima profit, a budžet se puni od naše otete đedovine. Vlasnicima imovine i njihovim potomcima država nudi tišinu, čekanje i ponižavanje. To je nije država prava, već država uzurpatora, to nije zakon, to je paravan za pljačku. Tražimo povraćaj imovine, jer je to moguće, bez odlaganja i bez izgovora. Svaki dan odlaganja je novo poniženje. Oteto je prokleto, vratite što nije vaše - poručio je Joksimović.

Berilažić: Samo želimo da nam se naša zemlja vrati

Produženje roka za preregistraciju, koja je u obavezi za oko 70 hiljada preduzeća, predstavljalo bi jedino razumno rješenje kako bi se izbjegle masovne posljedice po poslovanje, fiskalnu stabilnost i pravnu sigurnost u cjelini, smatraju u Uniji poslodavaca (UPCG).
- Zadržavanje postojećeg roka, odnosno do kraja marta, u uslovima tehničkih zastoja, masovne formalne preregistracije i neuređenih pratećih troškova, nosi realan rizik faktičke blokade privrede - rekli su iz UPCG agenciji Mina-business odgovarajući na pitanje da li se razmatraju prelazni rokovi ili odlaganje primjene novog Zakona o privrednim društvima, koji je na snazi od 1. januara.
Preduzeća su u obavezi da usklade svoje akte putem novog integrisanog informacionog sistema (IRMS) Poreske uprave, koji trenutno ne funkcioniše u punoj mjeri.
- Produženje roka bi omogućilo stabilizaciju IRMS sistema, usklađivanje pune primjene Zakona o privrednim društvima i Zakona o registraciji privrednih i drugih subjekata, kao i normativno uređenje notarske tarife. Takođe, ukazujemo da Zakon o upravljanju privrednim društvima u državnom vlasništvu još nije usvojen, a sinhronizacija ova dva zakona je od posebnog značaja za subjekte u državnom vlasništvu, kako bi se izbjeglo dvostruko usklađivanje i dodatno administrativno opterećenje - objasnili su iz UPCG. 
Unija poslodavaca smatra da postoje snažni i objektivni razlozi za produženje roka za usklađivanje iz člana 630 stav 1 Zakona o privrednim društvima sa tri na devet mjeseci. Tim povodom, UPCG je krajem prošle sedmice uputila inicijativu Savjetu za konkurentnost i Vladi, sa ciljem da se razmotre prelazni rokovi i druga sistemska rješenja.
- Zakon o privrednim društvima, zajedno sa Zakonom o registraciji privrednih i drugih subjekata, donosi sveobuhvatne izmjene u pogledu organizacije privrednih društava, sistema upravljanja, sadržaja statutarnih akata i registracionih procedura. Posebnu novinu predstavlja činjenica da se Zakon o registraciji privrednih i drugih subjekata prvi put uvodi kao poseban sistemski propis, budući da oblast registracije do sada nije bila uređena jedinstvenim zakonom - naveli su iz UPCG.
Prema njihovim riječima, posebno su značajne izmjene koje se odnose na proširenje obima podataka, odluka i akata koji se obavezno registruju i objavljuju u Centralnom registru privrednih subjekata, kao i jačanje pravnih efekata upisa i objave putem registra. 
- Sve te izmjene se primjenjuju kroz obavezan postupak usklađivanja postojećih društava sa novim zakonskim rješenjima, koji je normativno vezan za primjenu novog IRMS-a, putem kojeg se sprovodi registracija i usklađivanje akata - podsjetili su iz Unije. 
Oni su ocijenili da, iako su ciljevi oba zakona i IRMS sistema pozitivni – digitalizacija, veća transparentnost i efikasnost – način i dinamika njihove istovremene primjene u praksi doveli su do značajnog povećanja administrativnog opterećenja, troškova i organizacionih izazova za privredne subjekte. 
Posebno problematično je to što je, kako su objasnili, predviđena obavezna preregistracija svih postojećih subjekata, bez razlikovanja onih koji već imaju potpunu, digitalno verifikovanu i ažurnu dokumentaciju u Centralnom registru privrednih subjekata. 
- Time su u isti položaj stavljeni subjekti registrovani prije više decenija i oni registrovani nakon 2014. godine, kao i subjekti koji su već prošli postupke usklađivanja tokom 2020. godine. Ovakav pristup podrazumijeva masovno podnošenje identične dokumentacije, ponovno donošenje odluka koje su već pravno važeće, obavezno uključivanje notara i pokretanje velikog broja postupaka koji su, suštinski, formalnog karaktera - kazali su iz UPCG.
Dodatni problem predstavlja i činjenica da su u praksi, kako su rekli, zabilježeni periodi potpunog ili djelimičnog zastoja u radu sistema. Istovremeno, iako novi zakon u suštini ne donosi značajne suštinske promjene u sistemu upravljanja kod velikog broja društava DOO, već se određene izmjene svode pretežno na terminološka usklađivanja, poput zamjene pojma „izvršni direktor“ pojmom „direktor“, za sada je mišljenje resornog ministarstva da su privredni subjekti u obavezi da donose nove odluke o razrješenju i imenovanju lica koja su već u važećem mandatu. 
- Sve to za preduzeća nosi ozbiljne administrativne i birokratske poteškoće, dodatne troškove i ponavljanje postupaka bez stvarnog poslovnog efekta - smatraju u Uniji.
Dodatno opterećenje, kako su ocijenili, predstavlja i činjenica da notarska tarifa za solemnizaciju statutarnih akata još nije normativno uređena, što dodatno otežava planiranje poslovanja i usklađivanje.
- IRMS sistem predstavlja ključni operativni mehanizam za primjenu Zakona o privrednim društvima i Zakona o registraciji privrednih i drugih subjekata, budući da su privredni subjekti zakonski obavezani da sve postupke registracije, usklađivanja i objavljivanja sprovode isključivo putem ove platforme - objasnili su iz Unije.
U praksi su, kako su dodali, zabilježeni ozbiljni zastoji u radu sistema, uključujući periode faktičke blokade i zakašnjelo uspostavljanje osnovnih funkcionalnosti, naročito u dijelu izdavanja izvoda iz registra. 
- Upravo izvod iz registra predstavlja ključni dokument za svakodnevno poslovanje, a njegovo neblagovremeno pribavljanje je onemogućavalo ili značajno otežavalo učešće privrednih subjekata u postupcima javnih nabavki, kao i sprovođenje procedura za pribavljanje dozvola boravka i rada stranaca. To je dovelo do pravne i operativne nesigurnosti i ozbiljno otežalo redovno poslovanje privrednih subjekata - smatraju u UPCG.
Ta organizacija je zaprimila brojne upite i primjedbe svojih članica, i to još prije početka primjene zakona, a naročito nakon njihovog stupanja na snagu.
- Krajem prošle godine Unija poslodavaca je organizovala savjetovanje sa predstavnicima Ministarstva ekonomskog razvoja i Poreske uprave, a u januaru dodatno savjetovanje sa Poreskom upravom, odnosno Centralnim registrom privrednih subjekata. Na oba savjetovanja privrednici su ukazali na rizike masovne preregistracije, tehničke kapacitete sistema i nejasnoće i dileme u vezi sa primjenom Zakona o privrednim društvima - podsjetili su iz UPCG.
I tada i sada evidentne su, kako su naveli, bile određene nedoumice u tumačenju i primjeni pojedinih zakonskih rješenja, ponekad i između samih nadležnih institucija. Upravo na sve te rizike privrednici su upozoravali još krajem godine.
Na pitanje da li postoji rizik od pravnih ili prekršajnih posljedica za privrednike koji objektivno nijesu u mogućnosti da izvrše usklađivanje zbog nefunkcionalnosti sistema, iz UPCG su odgovorili da postoji ozbiljan i realan rizik, a to je da je predviđena stroga sankcija dodjeljivanja statusa „neaktivan“ privrednim subjektima koji ne završe usklađivanje odnosno preregistraciju u propisanom roku, što automatski dovodi do blokade računa i faktičke obustave poslovanja. 
- Što se tiče prekršajnih mjera vjerujemo, a i imamo takve najave, da će nadležne institucije imati razumijevanje za navedeno, zbog ovih objektivnih okolnosti - rekli su iz UPCG. 
U situaciji kada je primjena zakona u potpunosti zavisna od sistema koji još ne funkcioniše stabilno, privredni subjekti mogu biti izloženi teškim pravnim i ekonomskim posljedicama zbog okolnosti na koje nijesu mogli da utiču. 
- Posebno su bili pogođeni subjekti koji zbog nedostupnosti izvoda iz registra nijesu mogli da učestvuju na tenderima, zaključuju ugovore ili regulišu radno-pravni status zaposlenih stranaca, čime se ozbiljno ugrožava princip pravne sigurnosti - zaključili su iz UPCG.

UPCG: Produženje roka za preregistraciju jedino razumno rješenje

Istankuti crnogorski slikar Smajo Karailo (1940 - 2026) preminio je juče. Biće sahranjen danas na Novom groblju na Cetinju, piše <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/odlazak-umjetnika-neoromanticarske-orijentacije">Pobjeda.</a>
Karailo je rođen na Cetinju, a završio je Umjetničku školu u Sarajevu i ALU u Beogradu. Bio je prof. na NF u Nikšiću i na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju. Bio je slikar neoromantičarske orijentacije.
Bio je prepoznat po likovnoj dosljednosti, analitičkom pristupu u definisanju svakog detalja na slici i harmoničnim odnosima crvene, žute, zelene i sive, kojima je stvarao jedinstvene cjeline u kojima dominira jedna boja.
Poštujući osnovna načela klasičnog slikarstva - kompozicijske principe, euklidovsku perspektivu, magiju svjetlosnih senzacija, modelaciju forme, opredjeljuje se za neodivizionističku tehniku slikanja - valersko toniranje čistih boja.
Navedenim osobenostima formalnog sloja slike postizap je optičke iluzije, koje njegovom slikarstvu daju jednu sanjarsku, bajkovitu dimenziju magičnog realizma i metafizičkog slikarstva. Svjetlost kao važan, ako ne i primaran plastički element, fluidno se rasipa prostorom, obavija i umekšava oblike, stvarajući jedinstveni vizuelno-likovni korpus.
Imao je veliki broj samostalnih i učestvovao na brojnim kolektivnim izložbama u zemlji i inostrastvu. Dobitnik je više nagrada.

Preminuo Smail Smajo Karailo, istaknuti crnogorski slikar i pedagog

Institut alternativa upozorio je da Vlada i Skupština Crne Gore ulaze u jednu od najvažnijih godina u procesu evropskih integracija bez usvojenih planova rada, što ozbiljno otežava planiranje zakonodavnih reformi i ispunjavanje obaveza prema Evropskoj uniji.
U saopštenju koje potpisuje Jelena Radulović navodi se da Vlada funkcioniše bez usvojenog programa rada za 2026. godinu, dok nijedan od 14 stalnih skupštinskih odbora do početka februara nije donio godišnji plan aktivnosti.
Kako se ističe, tokom decembra 2025. godine u skupštinsku proceduru su predata 73 zakonska prijedloga, dok je u januaru 2026. podnijeto još 23. Intenziviranje zakonodavne aktivnosti predviđa i Nacrt Programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za 2026. godinu, prema kojem od usvajanja čak 122 strateška, zakonska i podzakonska akta zavisi ispunjenje mjerila i zatvaranje pregovaračkih poglavlja do kraja godine.
I pored toga, naglašavaju iz Instituta, ni Vlada ni skupštinski odbori nemaju usvojene planove rada koji bi predstavljali osnov za organizaciju ovog obimnog zakonodavnog procesa.
Posebno se ukazuje da Poslovnik Skupštine ne propisuje obavezu ni rokove za usvajanje godišnjih planova rada odbora, izuzev Odbora za bezbjednost i odbranu, koji to mora učiniti na osnovu Zakona o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane.
Slična situacija je i sa Vladom, čiji Poslovnik predviđa da se godišnji program rada donosi do kraja tekuće godine za narednu, ali taj rok ni ranije nije poštovan – program za 2025. godinu usvojen je tek sredinom februara.
Iz Instituta alternativa ocjenjuju da bez jasnih obaveza, rokova i odgovornosti dobre prakse ostaju izuzetak, a ne pravilo. Podsjećaju da je Skupština početkom 2021. godine usvojila Plan zakonodavnog rada i Akcioni plan za jačanje zakonodavne i kontrolne uloge, ali ta praksa nikada nije formalizovana kroz Poslovnik i u narednim godinama nije nastavljena.
Analiza pokazuje i da je prethodnih godina veliki broj odbora radio bez usvojenih planova rada – tokom 2025. čak četiri odbora, tokom 2024. jedan, a tokom 2023. godine čak osam odbora.
- U godini u kojoj se planira usvajanje skoro 500 akata i zatvaranje ključnih pregovaračkih poglavlja, rad bez jasno definisanih planova predstavlja ozbiljan rizik za efikasnost reformi i transparentnost zakonodavnog procesa - poručila je Radulović.
Iz Instituta alternativa apeluju na Vladu i Skupštinu da što prije usvoje programe i planove rada, kako bi se omogućilo kvalitetno planiranje reformi i uključivanje drugih aktera u društvu u zakonodavni proces.
Saopštenje je dio analize izrađene u okviru projekta „Jačanje javne debate i unapređenje kvaliteta javnog dijaloga u zakonodavnoj vlasti“, koji Institut alternativa sprovodi uz podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju.

Tag: program-evropa-sad-2