Bojkot trgovačkih lanaca od strane građana Hrvatske zbog visokih cijena, najbolji su dokaz da poskupljenja i u Crnoj Gori nijesu imala nikakve veze sa programima Evropa sad 1 i 2 - ocijenio je član predsjedništva Pokreta Evropa sad i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović dodajući da je opozicija to dugo vremena tvrdila „populistički i neutemeljeno“.
Minimalne plate i penzije uvećane su, ističe on, tri puta, a prosječne zarade skoro duplo.
- Podsjećam, 2009. godine u jeku svjetske ekonomske krize, kada smo imali veliku inflaciju u svijetu i u Crnoj Gori, tadašnja vlast i sadašnja opozicija su simbolično uvećali zarade i penzije, pravdajući se da su nemoćni zbog globalnih poskupljenja na koje nemaju nikakav uticaj - naveo je Pejović.
Do poskupljenja je došlo, tvrdi on, zbog „određenih alavih trgovaca“ i rata u Ukrajini.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pejović: Bojkot u Hrvatskoj dokaz da poskupljenja nijesu imala veze sa programima Evropa sad 1 i 2

Nominalno mi primamo veće plate, ali suštinski nemamo veći životni standard i suštinski cijene su daleko veće, nego što je povećanje plata, što obesmišljava sistem ekonomije, u kom bi trebalo da sa rastom BDP- a građani osjete benefite boljeg života - kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, doktor ekonomskih nauka Jovan Rabrenović.
Od 1. oktobra primjenjuje se program Evropa sad 2, a Unija slobodnih sindikata dobila je od početka mjeseca više od stotinu žalbi zbog obračuna zarada. Među onima koji su se žalili sindikatu na obračun zarada su i zaposleni koji su na porodiljskom ili roditeljskom odsustvu, a koji tvrde da im nije isplaćen iznos pomenutim programom.
Po žalbama zaposlenih evidentno je da program Evropa sad 2, kaže Rabrenović, nije najbolje osmišljen, jer je došlo do, dodaje on, kolizije određenih zakonskih rješenja, te, kako kaže, zakoni u našoj državi ne mogu da prate sve elemente, ističe on, programa Evropa sad 2.
- Kao posljedica toga što je život često nepredvidiv u odnosu na same zakone koji nijesu mijenjani došlo je do situacije da određeni broj zaposlenih trpi posljedice takvog, možda, i ishitrenog i nedovoljno planiranog ekonomskog programa Evropa sad 2, te zaposleni koji su na porodiljskom ili roditeljskom odsustvu imaju problem sa rješavanjem svojih osnovnih egzistencijalnih pitanja, odnosno sa zaradama koje nijesu na nivou onih koje bi trebale u skladu sa programom Evropa sad 2 da budu - rekao je Rabrenović.
Sagovornik "Budilnika" ohrabruje sve zaposlene kako u javnom, tako i u privatnom sektoru, da sve probleme koje imaju, kako kaže, prilikom isplata zarada i njihovim iznosom, dodaje on, da apeluju na sindikate, kako bi sindikati što prije krenuli sa prijedlozima, ističe on, ka Vladi.
Vlada na najbolji način nije sagledala sve negativne posljedice, objašnjava Rabrenović, primjene Evropa sad 2, a te posljedice, dodaje on, sada dolaze do izražaja, prvenstveno, cijeni on, u dijelu gdje zaposleni imaju nelogično niže zarade i od minimalne.
- Ako je programom Evropa sad 2 predviđeno da minimalna zarada sa srednjom školom bude 600 eura, sa visokim obrazovanjem da bude 800 eura, a često imamo primjer da zaposleni primaju tih 450, ne primaju 600 eura. Imamo primjer da ni pripravnici neće primati 800 eura, koliko je minimalna zarada, nego će primati značajno manji iznos. Vlada i ljudi koji su kreirali program Evropa sad 2 nijesu na najbolji način osmisli program, i na taj način uspjeli da preduprijede eventualne posljedice koje će biti negativne i negativno se odraziti na zarade zaposlenih i njihov status u preduzećima - istakao je Rabrenović.
Na dohodak zaposlenih se preliva 5 posto, objašnjava Rabrenović, koje je se tim postupkom ne uplaćuje kao doprinos za penziono osiguranje, dodaje on, a drugih 5,5 posto iz iste namjene, samo što je to bio trošak poslodavca, je, ističe on, ostavljeno poslodavcu na volju da li će ih uplatiti za zarade.
- Kada je došlo do primjene programa Evropa sad 2 desilo se da je tih 5 posto, koje su zaposleni izdvajali za fond PIO prešao na plate zaposlenih i za tih 5 posto su zarade povećane, ali onih 5,5 koje su poslodavci izdvajali, nije prebačen zaposlenima, nego je ostao poslodavcima. Ispalo je da su najveći dobitnici Evropa sad 2 upravo poslodavci koji su uspjeli sebi da zadrže 5,5 posto koje su izdvajali državi, za sebe, odnosno za preduzeća kojima rukovode i čiji su vlasnici… Evropa sad 1 i Evropa sad 2, pored određenih pozitivnih posljedica, koje ima za zaposlene i za čitav sistem Crne Gore, ima određeni broj negativnih posljedica, koji se odražava u svakodnevnom životu i koji će dovesti, i dovode već, do povećanja cijena, inflacija, nekih nestabilnosti i nesigurnosti na ekonomskom tržištu. Dovode do nesigurnosti što se tiče egzistencije, posebno nesigurnosti koje će imati zaposleni, kada je u pitanju određivanja visina penzija, koje će imati po odlasku u penziju, jer samim ovim uvećanjima, svjesni smo da dio novca koji je sad išao u fond PIO, od strane zaposlenog i poslodavaca će biti manji i da će penzija će za taj procenat biti dugoročno manje zaposlenima, jer nekada moraju otići u penziju. To su sistemski negativne posljedice po Crnu Goru, koje će se najbolje vidjeti tek za 5, 10, 20 godina, ako neko poslije ove Vlade ne bude imao ekonomsku logiku, koja kaže da je bolji život zaposlenima i radnicima takav da ne treba ići, zbog kratkoročne dobiti i političkih projekcija, na štetu dugoročne održivosti sistema, a i penzionog fonda - naglasio je Rabrenović.
Država ne radi ništa da smanji inflatorni uticaj, smatra Rabrenović, na građane Crne Gore, a imamo još najave da će se povećati cijene komunalnih usluga i struje , a to automatski vuče i ostala povećanja. 
- Zarade, koliko god je najavljeno da će biti značajno povećane,definitivno nijesu povećane. One su već obesmišljene! Samom najavom Evropa sad 2 došlo je do povećanja cijena, a tek sad ovo povećanje izgleda više simbolično, nego suštinski. Imamo problem da u državi brže rastu cijene nego zarade, nomilano mi primamo veće plate, ali suštinski nemamo veći životni standard i suštinski cijene su daleko veće, nego što je povećanje plata, što obesmišljava sistem ekonomije, u kom bi trebalo da sa rastom BDP- a građani osjete benefite boljeg života - zaključio je Rabrenović.

Rabrenović: Zarade su već obesmišljene, cijene rastu brže od plata

Ministar finansija Novica Vuković je istakao da za prvih devet mjeseci imamo dobre rezultate od dvije milijarde i 73,7 miliona eura prihoda ili 8,9 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Finansije su stabilne i naglašava da Evropa sad 2 neće dovesti do povećenja cijena i inflacije.
Vuković je u emisiji "Link" na RTCG naglasio da ako se isključe jednokratni prihodi koji su u 2023. bili dominantni, ove godine znatno su veći prihodi, 295 miliona eura, i u tom slučaju imamo povećanje od oko 16 procenata.
- Govorimo o suficitu od 85 miliona i govorimo o najvećoj realizaciji kapitalnog budžeta do sada. Pokazalo se u kapitalnom budžetu da se držimo samo zrelih projekata i da nestavljamo u planove nešto što nije relano da se realizuje. U odnosu na prošlu godinu zabilježen je rast poreza na dobit na nivou 44 procenta, porez na dohodak fizičkih lica za 37,4, doprinosi 10,9, porez na dodatu vrijednost uvećan za 14, 1, akcize 14,3. Ove godine imamo znatno uvećanje, preko 81 procenat kada su u pitanju prihodi iz industrije igara na sreću. Pripremamo još jedan zakon koji će definisati nove segmenta poslovanja ove industrije. Što se tiče Poreske i Carina premašile su plan. Apelovao sam da svi pokazemo patriotizam plaćajući porez, zato nastojimo da taj segmet još bolje uredimo i da sivu ekonomiju svedemo na najmanju mjeru - istakao je Vuković.
Što se tiče javnog duga, ministar kaže, da ono što je fiskalnom strategijom planirano jeste da se isključivo zadužujemo za servisiranje obaveza koje dospijevaju i infasrukturne projekte.
- Zaduživati se kao 2022. kada smo imali 105 procenata nije dobro, a danas smo na nivou 61,3 procenta ako govorimo o bruto dugu. Neto javni dug je negdje na nivou 52 procenta. Uspješno servisiramo obaveze, do te mjere da smo 650 miliona obaveza ove godine 250 servisirali iz tekućih prihoda samim tim ostao je jedan nivo likvidnih sredstava, a vidjećemo do kraja godine akvo će izvršenje budžeta biti koji ćemo ostaviti ako fiskalnu rezervu - kazao je Vuković.
Vuković ističe da od januara 2025. zbog Evropa sad 2 neće biti ugrožen budžet i smatra da su te priče u javnosti od oponenata kojima možda treba malo više vremena da razumiju proces i uvide njegove koristi.
- Evropa sad 2 u biti je podizanje standarda građana, a i posticaj ekonomiji. To je program gdje je kroz fiskalnu startegiju svaka stavka objašnjena i ima kompezatorne mjere. Ono što je navedeno biće praćeno sa zakonima o budžetu svake godine, tu smo pojačali kontrolu i građani će to moći da prate. Govorimo o stabilnim javnim finansijama, o 600 miliona u budžetu, o servisiranju javnog duga iz tekućeg prihoda, što nije bila situacija unazad godinama, kao i o kreditnom rejtingu, gdje su agencije znale šta rade kada su dodijelile poslije 13 godina veći rejting i prvi put imamo jednu uzlaznu putanju - naglašava Vuković.

Vuković: Prihodi veći 8,9 odsto, Evropa sad 2 neće ugroziti budžet za 2025.

Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić kazala je da isplaćivanje uvećanih zarada po programu Evropa sad 2 prolazi bez poteškoća.
- Ovaj program je mnogo jednostavniji za primjenu nego Evropa sad 1. Do sada nije bilo pritužbi od građana da poslodavci ne odrađuju nešto kako ne treba - rekla je ona u emisiji "Okvir" na TVCG.
Nišić je, kako prenosi Portal RTCG, kazala da su ipak imali inicijative radnika, ali sve je išlo u korist poslodavca jer se sve odnosilo na pet i po odsto zarade koje poslodasvac ima pravo da zaadrži.
- U Crnoj Gori ima i pozitivnih primjera poslodavaca, koji su tih pet i po odsto prelili na zarade zaposlenih i nijesu htjeli na sebe da zadrže - kazala je Nišić.

Nišić: Bez poteškoća isplaćivanje uvećanih zarada, nema pritužbi na poslodavce

Nacionalni vizni režim Crne Gore i dalje nije usklađen sa režimom Evropske unije - jedno je od zapažanja iz Izvještaja o naprektu Evropske komisije za 2024. godinu za našu državu u koji je Portal ETV imao uvid.
Kako se navodi u dokumentu, koji će biti zvanično predstavljen danas, potreban je napredak u usklađivanju crnogorske vizne politike sa listom zemalja EU za koje je potrebna viza, posebno u pogledu zemalja koje predstavljaju rizik od ilegalne migracije ili bezbjednosti za EU.&nbsp;
- Jedini napredak koji je postignut u 2024. bilo je usvajanje odluke Vlade u aprilu o sezonskom ukidanju viza, uključujući ukidanje sezonskih ukidanja viza za građane Uzbekistana. Crna Gora i dalje ima bezvizni režim sa 11 zemalja koje se nalaze na listi zemalja EU sa viznim režimom, od kojih sedam uživaju trajno izuzeće od viza (a četiri imaju sezonsko ukidanje viza za ulazak u Crnu Goru radi turizma u periodu od aprila do oktobra 2024) - precizirano je u dokumentu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdanas-predstavljanje-izvjestaja-evropske-komisije-o-crnoj-gori&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Mjere sezonskog izuzeća od viza, kako je istaknuto, nisu u skladu sa pravnim tekovinama EU.&nbsp;
- Kao dio Agende reformi u okviru Plana rasta, Crna Gora se obavezala na dalje usklađivanje sa EU-listom državama kojima je potrebna viza, kao i da postigne interoperabilnost između svojih sistema i baza podataka koji se koriste u aktuelni sistem odobravanja viza, te da će početi da radi na prikupljanju biometrijskih podataka i uvesti dodatne mjere bezbjednosti - napominju u Evropskoj komisiji.
Crna Gora, kako se navodi, postepeno uvodi svoj Vizni informacioni sistem (VIS).&nbsp;
- Trenutno je 31 diplomatsko-konzularno predstavništvo povezano sa VIS-om. Prema podacima Eurostata, 360 državljana Crne Gore zatražilo je azil u EU27 2023, što je smanjenje za 11 odsto u poređenju sa 410 u 2022. godini - precizirano je u izvještaju.
<h2>Ekonomsko državljanstvo&nbsp;</h2>
Program ekonomskih državljanstva je istekao 31. decembra 2022, a Crna Gora je, kako se navodi, uvela procedure u pregledu neriješenih zahtjeva, kako bi provjerila da li su podnosioci zahtjeva na sankcionoj listi ili su prepoznati kao subjekti čija sredstva potiču iz nelegalnih izvora.&nbsp;
- Crna Gora treba da se uzdrži od vođenja programa ekonomskih državljanstva, jer takvi programi predstavljaju rizik u pogledu bezbjednosti, pranja novca, utaje poreza, finansiranja terorizma, korupcije i infiltracije organizovanog kriminala i nekompatibilni su sa pravnim tekovinama EU - istaknuto je u dokumentu.
<h2>Mjere iz programa Evropa sad 2 značajan rizik za održivost javnih finansija</h2>
U dokumentu se navodi i da je nova koaliciona Vlada usvojila nekoliko velikih reformi.&nbsp;
- Vlada je povećala minimalnu penziju za 52 odsto, odnosno na 450 eura od 2024. godine. U septembru 2024. Vlada je usvojila program rada pod nazivom Evropa sada 2.0 i srodnu Srednjoročnu fiskalnu strategiju. Ključne reforme se odnose na povećanje prosječne minimalne zarade od 450 eura do 700 eura i prepolovljenje penzijske doprinose. Ove mjere predstavljaju značajan rizik za održivost javnih finansija, uprkos nekim kompenzacionim mjerama i ubrzani investicioni program - ocijenili su iz Evropske komisije.
U izvještaju se navodi da je kombinacija makroekonomske politike u Crnoj Gori ograničena nedostatkom autonomne monetarna politika.
- Fiskalna politika je glavni alat za upravljanje agregatnom tražnjom. S obzirom na ranjivosti u vezi sa dugom, velike buduće potrebe za finansiranjem i mjere usvojene u okviru programa Evropa sad 2, čini se da je prikladno pažljivo fiskalno upravljanje sa kompenzacionim mjerama i opšti stroži fiskalni stav - navodi su u dokumentu.
<h2>Zemlja i institucije krhke na političku krizu</h2>
U izvještaju se navodi da je dobijanje IBAR-a otvorilo novu fazu u pristupnim pregovorima Crne Gore i EU sa mogućnošću da se nastavi sa privremenim zatvaranjem narednih poglavlja. Da bi to učinila, za Crnu Goru će biti od suštinskog značaja da uspostavi evidenciju o implementaciji i pruži rezultate na terenu.&nbsp;
Navodi se da je od svog formiranja u oktobru 2023. godine Vlada djelovala u generalno stabilnom političkom okruženju, sa manjom polarizacijom u poređenju sa prethodnim godinama.
- Međutim, zemlja i njene institucije su krhke i ranjive na političku krizu i potencijalne institucionalne blokade - ocijenili su iz EK.&nbsp;
Crnogorski pravosudni sistem je, navodi se, umjereno pripremljen i dobro je napredovao u ključnim reformama pravosuđa i prošlogodišnjim preporukama.
- Uspostavljen je novi strateški okvir, a usvojene su suštinske izmene i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakona o državnom tužilaštvu i Zakona o specijalnom državnom tužilaštvu u cilju njihovog usklađivanja sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima, na osnovu preporuka Evropske i Venecijanske komisije - precizirano je u dokumentu
Ipak, dodaju iz EK, biće potrebno uložiti dodatne napore kako bi se njihovo usklađivanje nastavilo.
- Crna Gora bi u narednoj godini trebalo posebno da imenuje stalnog predsjednika Vrhovnog suda, kao i druge visoke pravosudne funkcije, kroz transparentnu proceduru zasnovanu na zaslugama, kako bi se obezbijedilo pravilno funkcionisanje i odgovornost pravosuđa sistem - istakli su u izvještaju.
Potrebno je, kako se dodaje, obezbijediti punu i efektivnu primjenu poboljšanog strateškog i pravnog okvira za rješavanje postojećih izazova i dalje uskladiti pravni okvir, uključujući Ustav, posebno o sastavu i procesu donošenja odluka Sudskog savjeta, sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima o nezavisnosti pravosuđa, odgovornosti, nepristrasnosti, integritetu, efikasnosti i profesionalizmu pravosudnog sistema, adresirajući preostale preporuke Evropske komisije, Venecijanske komisije i Grupe država protiv korupcije Saveta Evrope (GRECO), da se odlučno vrati stabilnost , kredibilitet i povjerenje javnosti u pravosudni sistem.
<h2>Borba protiv korupcije</h2>
U pogledu borbe protiv korupcije, Crna Gora se nalazi između određenog nivoa pripremljenosti i umjerenog nivoa pripremljenosti.
- Dobar napredak je postignut u pogledu ključnih reformi i prošlogodišnjih preporuka. Strateški okvir je poboljšan usvajanjem nove nove Strategije za borbu protiv korupcije za period od 2024. do 2028, sa ciljem da se uskladi sa evropskim i međunarodnim standardima, baveći se prevencijom i suzbijanjem korupcije, kao i međunarodnom saradnjom. Zakonski okvir je suštinski unaprijeđen usvajanjem novog Zakona o sprečavanju korupcije i izmjenama i dopunama Zakona o zapljeni imovine sa ciljem njihovog usklađivanja sa evropskim standardima kroz otklanjanje postojećih nedostataka - piše u izvještaju.&nbsp;
Crna Gora bi, dodaju iz EK, hitno morala izmijeniti Zakon o finansiranju političkih subjekata i izborne kampanje kako bi se otklonili postojeći nedostaci i u potpunosti uskladili sa evropskim standardima, da bi se značajno povećala transparentnost i kontrola potrošnje političkih partija i spriječila zloupotreba državnih resursa.
Crna Gora je, kada je u pitanju javna administracija, ostvarila ograničen napredak.
Zato se preporučuje da Crna Gora u narednoj godini usvoji i sprovede dopune Zakona o pristupu informacijama, u skladu sa principa dobre javne uprave, i uvede mjere za smanjenje broja zahtejva za informacijama i povezanih žalbi, ali i da izmijeni i primeni Zakon o državnim službenicima i nameštenicima i Zakon o lokalnoj samoupravi i da obezbijedi da se zapošljavanje odvija po principu zasluga,kompetentnost i transparentnosti.
<h2>Odnosi u regionu</h2>
U dijelu dobrosusjedskih odnosa, ocjenjuje se da Crna Gora generalno održava dobre bilateralne odnose sa drugim zemljama u procesu proširenja i susjednim zemljama koje su članice EU. Međutim, ističe se pogoršanje odnosa sa članicom EU Hrvatskom.
- Uprkos redovnim bilateralnim sastancima, odnosi sa Hrvatskom se pogoršavaju, uz tenzije koje, između ostalog, proizilaze iz neriješenih bilateralnih pitanja - navodi se u dokumentu.
Konstatuje se da nije bilo napretka u pogledu razgraničenja dvije države ili vlasništva nad vojnim brodom "Jadran".
Crna Gora je nastavila da se u potpunosti usklađuje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući sankcije Rusiji i Bjelorusiji, ističe se u dokumentu Evropske komisije.
Od Crne Gore se u ovogodišnjem dokumentu traži ulaganje dodatnih napora na zatvaranju prostora za strano miješanje i manipulaciju informacijama, uključujući dezinformacije, i preduzimanje mjera ka izgradnji otpornosti na sve oblike hibridnih prijetnji.
Komisija je takođe konstatovala da je Crna Gora u odnosu na prošlu godinu inicirala raskidanje ugovora sa Sjedinjenim Državama o izuzeću američkih državljana iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda, čime se uskladila sa evropskom politikom.

Jasmina Beharovic

Nacionalni vizni režim CG i dalje nije usklađen sa režimom EU, uzdržati se od vođenja programa ekonomskog državljanstva

Premijer Milojko Spajić odgovaraće sjutra u Skupštini na pitanja predstavnika poslaničkih klubova, na posebnoj sjednici parlamenta posvećenoj premijerskom satu, koja je zakazana za podne. Poslanike, pored ostalog, zanima stav premijera o mijenjaju Ustava i uvođenju srpskog jezika kao službenog nakon rezultata popisa, kao i stav o dvojnom državljanstvu, interesuje ih i održivost programa Evropa sad 2, stav o brigadnom generalu Zoranu Lazareviću, te realizacija projekta "Velje brdo".
<h2>"Dijalog i konsenzus"</h2>
Poslanik Demokratske partije socijalista Danijel Živković pitaće premijera da li će on lično i Vlada koju predvodi prihvatiti zahtjeve predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i pokrenuti proceduru usvajanja dvojnog državljanstva u naš pravni sistem, odnosno da li će izaći u susret i zahtjevu za uvođenje srpskog jezika kao službenog kroz proceduru izmjene Ustava Crne Gore.
- Kako ocjenjujete analizu predsjednika države u kojoj se navodi da Vlada opstruira demokratski razvoj zemlje - upitao je on.
I poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića interesuje ova tema, odnosno upitaće premijera smatra li da srpski jezik treba da bude službeni jezik u Crnoj Gori.
- Nedavno objavljeni konačni rezultati popisa su pokazali da najveći broj građana u Crnoj Gori govori srpskim jezikom, što je takođe bio slučaj i na popisu održanom 2011. Smatram da smo dužni da otvorimo dijalog o ovoj temi i da kroz postizanje najšireg mogućeg konsenzusa damo status srpskom jeziku koji mu pripada, a to je da bude službeni jezik - naveo je on u obrazloženju.
Poslanik Posebnog poslaničkog kluba Vladimir Dobričanin upitaće Spajića da li je spreman kao premijer i kao predvodnik parlamentarne većine da uvaži, kako je rekao, "bespogovorne činjenice sa popisa i pokrene inicijativu i dijalog da se obezbijedi ravnopravnost većinskog srpskog jezika u Ustavu i zakonima".&nbsp;
- Podsjećamo da smo jedina država u Evropi, a i u svijetu vjerovatno, u kojoj jezik većine građana nije službeni. Podrazumijeva se da bi u konačnom to značilo da se u interesu suštinskog pomirenja Crne Gore ne dira službenost crnogorskog jezika, nego da se ubjedljivoj jezičkoj većini obezbijedi evropsko pravo i standard da srpski jezik, kao najzastupljeniji maternji jezik u našoj državi, postane službeni i time ispravi nepravda koja je njegovim govornicima učinjena 2007. usvajanjem Ustava koji i danas sadrži i tu diskriminatorsku normu - rekao je on.
Predsjednik Kluba poslanika Socijaldemokrata Boris Mugoša interesuje "koji subjekti na političkoj sceni iniciraju teme koje dodatno produbljuju podjele u društvu".
- Da li teme poput izmjene Ustava u dijelu jezika i državnih simbola, popisnog prebrojavanja, dvojnog državljanstva, zakona o agentima stranih uticaja i slično doprinose političkoj i društvenoj stabilnosti, sprovođenju neophodnih strukturnih reformi, poboljšanju standarda građana i ubrzanju našeg puta ka EU - navodi on u pitanju premijeru.
Predsjednik kluba poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović upitaće premijera je li saglasan sa izjavom Mandića da se Hrvati identifikuju s Hrvatskom Anta Pavelića i kako ovakve izjave doprinose razvijanju međususjedskih odnosa.
<h2>Trendovi</h2>
I poslanika Bošnjačke stranke Amera Smailovića interesuje reakcija Vlade nakon popisa, ali u dijelu, kako je istakao, zabrinjavajućih demografskih podataka koji se odnose na starenje populacije i pad broja stanovnika u skoro svim opštinama na sjeveru Crne Gore.
- Šta Vlada na čijem ste čelu planira da uradi u narednom periodu kako bi se ovi negativni demografski trendovi usporili - upitaće on premijera.
Poslanik Kluba poslanika Građanski pokret URA Dritan Abazović pitaće premijera o tačnom nazivu ministarstava, broju ministara/ki, državnih sekretara/ki u ministarstvima, broju potpredsjednika/ca, savjetnika/ca i šefova/ica kabineta u 44. Vladi.
- Njihova imena i koliko iznose mjesečna primanja za svakoga od njih pojedinačno sa svim pripadajućim naknadama - dodaje on.
Poslanik Kluba poslanika Evropa sad Tonći Janović postaviće premijeru pitanja povodom programa Evropa sad 2, odnosno "zbog različitih interpretacija u medijima i komentara političkih aktera o efektima" ovog programa.
- Da li je program Evropa sad 2 održiv i da li će se uvećati javni dug? Koliki ste javni dug zatekli 2020. godine? Da li ste u međuvremenu prodali Elektroprivredu i zadužili se za tekuću potrošnju milijardu eura? Da li ćete uvećati opštu stopu PDV-a, koja sada iznosi 21 odsto? Da li ste ugasili Fond za zdravstvo? Da li ste ugasili Fond PIO? Da li će reforme Vlade uticati na smanjenje ili uvećanje penzija? Kolika je inflacija danas, šta je izazvalo poskupljenja u Crnoj Gori i kada je inflacija bila najveća - navodi se u njegovom pitanju.
Poslanik Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović u pitanju navodi da je zabrinjavajuće da visoki vojni zvaničnici, koji bi trebalo predstavljati stub časti i poštenja, koriste svoje pozicije za lični profit i učešće u aktivnostima, kao što je, prema njegovim riječima, šverc luksuzne robe i povezanost sa sumnjivim strukturama.&nbsp;
- Brigadni general Lazarević, koji je uhvaćen u sumnjivim radnjama, svojim postupcima ne samo da je narušio ugled Vojske Crne gore, već je i direktno unizio našu zemlju pred našim saveznicima u NATO-u. Njegovo učešće u švercu, korišćenje vojne imovine za privatne svrhe i očigledno nepoštovanje zakona i međunarodnih normi doveli su u pitanje ozbiljnost naše posvećenosti obavezama prema saveznicima - ocijenio je Bogdanović.
Kada se, kako dodaje, uzme u obzir trodecenijska devastacija vojnih resursa, zloupotreba sredstava iz državnog budžeta i sumnjive transakcije koje su dovele do, kako je rekao, prodaje ključnih vojnih nekretnina po zaprepašćujuće niskim cijenama, postavlja se pitanje odgovornosti.
- Ko su ljudi koji su dovzvolili da Vojska Crne Gore, koja bi trebalo da bude simbol naše državnosti i suvereniteta, postane poligon za kriminalne aktivnosti? Da li smatrate da su postupci brigadnog generala Lazarevića, kao i drugih pojedinaca, koji su umiješani u slične aktivnost, ozbiljno narušile reputaciju Crne Gore pred našim NATO partnerima i da li se preduzimaju koraci da se to ispravi? Ko sve štiti brigadnog generala Lazarevića, kojeg je za načelnika Generalštaba suštinski predložio i izabrao bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović - upitao je Bogdanović.
Crna Gora, kao članica NATO saveza i evropska zemlja sa visokim standardima demokratije, kako je istakao, zaslužuje sektor odbrane oslobođen od kompromitovanih partijskih kadrova, koji ne rade za interese građana i države Crne Gore.
<h2>Projekti</h2>
Predsjednika Kluba poslanika ZBCG – Nova srpska demokratija Dejana Đurovića interesuje koji je redosljed koraka i način obezbjeđenja planskih pretpostavki za realizaciju projekata Velje brdo, kao i faznost realizacije.
Poslanika Albanske alijanse Ilira Čapunija interesuje pregovaračko poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene. Podsjeća da je ovo poglavlje otvoreno na Međuvladinoj konferenciji 10. decembra 2018. u Briselu.
- Za ovo poglavlje defisano je osam završnih mjerila koje je Crna Gora u obavezi da ispuni kako bi dostigla internu spremnost za zatvaranje poglavlja u narednom periodu. Peto mjerilo se odnosi na Solanu Ulcinj. Donijet je akcioni plan za ispunjenje završnih mjerila u Poglavlju 27. Skupština Opštine Ulcinj je 24. juna 2019. donijela odluku o proglašenju parka prirode „Ulcinjska solana“. U budžetu Crne Gore za ovu godinu izdvojena su sredstva za Solanu Ulcinj. I pored toga, društvo koje upravljati ovim parkom i dalje nije formirano, a sredstva koja su opredijeljena iz budžetske rezerve za formiranje ovog preduzeća nijesu realizovana - istakao je on.
Poslanik Kluba poslanika ZBCG – Demokratska narodna partije Vladislav Bojović pitaće Spajića u kojoj fazi je priprema izgradnje druge dionice autoputa, kao i u kojoj je fazi priprema, odnosno realizacija ključnih infrastrukturnih projekata na sjeveru Crne Gore.

Spajića pitaju o uvođenju srpskog jezika kao službenog, dvojnom držljanstvu, generalu Lazareviću, projektu "Velje brdo"...

Pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima će, shodno neutemljenom stavu Ministarstvu finansija, biti jedina kategorija zapošljenih sa visokom stručnom spremom koja neće primati minimalnu zaradu od 800 za visokoškolce, kako je predviđeno programom Evropa sad 2 - kazao je predstavnik pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima Luka Jovićević. Pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima će, prema njegovim riječima, biti jedina kategorija zapošljenih kojima će izdaci koji opterećuju zaradu a tiču se doprinosa biti umanjeni, dok će sa druge strane primati umjesto dosadašnjih 600 eura (kao visokoškolci sa završenim VII-1/VII-2 stepenom stručne kvalifikacije), svega 480 eura. - Pozdravljamo razumijevanje na koje smo naišli od Udruženja pravnika Crne Gore, kao i njihovu spremnost da se aktivno uključe u rješavanju aktuelne situacije. Takav stav nas dodatno ohrabruje i daje vjetar u leđa da istrajemo na putu ostvarivanja i zaštite naših prava, sa kojima ćemo u petak održati sastanak u njihovim prostorijama. Ovo reagovanje upućujemo radi razjašnjenja onih činjenica, za koje nijesmo ni slutili da će Ministarstvo finansija učiniti spornim u ovolikoj mjeri - navodi Jovićević. Ukazaće, kako dodaje, na aktuelne propise kojima je napravljena jasna linija razdvajanja između pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima sa jedne strane, te korisnika programa stručnog osposobljavanja sa druge strane.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241022111048_bd98fd9cb09ce0dff16282025886ed9266a92d85582f3d8d0d0e786935d44960.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241022111048_bd98fd9cb09ce0dff16282025886ed9266a92d85582f3d8d0d0e786935d44960" data-rendition-name="original" width="781" height="783" loading="lazy" alt="Platni list"> <figcaption>Obračunski list za 10/2024(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  &nbsp;- Osnovna i ujedno najvažnija razlika ogleda u činjenici da pripravnici u sudovima i državnim tužilštvima rješenjem zasnivaju radni odnos u svojstvu pripravnika na određeno vrijeme, u trajanju od tri godine, sa punim radnim vremenom, kako to proizilazi iz čl. 21 Zakona o pripravnicima u sudovima i državnom tužilaštvu i pravosudnom ispitu. Ovo omogućava pripravnicima u sudovima i državnim tužilaštvima da uživaju sva prava iz radnog odnosa, odnosno da preuzimaju obaveze, a u konačnom pretpostavlja i obavezu poslodavca da im uplaćuje sve vidove osiguranja i doprinosa - ističe Jovićević.&nbsp; Nasuprot tome, kako je rekao, stručno osposobljavanje korisnika se obavlja bez zasnivanja radnog odnosa, po programu osposobljavanja za određenu oblast (član 2 stav. 2 Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem u trajanju od devet mjeseci. - Ono što predstavlja krucijalnu razliku propisuje čl. 10 Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem a odnosi se na to da korisnik za vrijeme stručnog osposobljavanja ima pravo na mjesečnu naknadu u neto iznosu od 600 eura, na koju se shodno čl. 11 st. 3 istog zakona ne plaćaju porezi, doprinosi i druge dažbine propisane zakonom. Uz to, razlika se ogleda i u tome posebnom uslovu koji pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima moraju ostvariti, a koji prije zasnivanja radnog odnosa moraju položiti provjeru kvalifikovanosti za obavljanje prakse u sudu, odnosno državnom tužilaštvo, što nije slučaj sa korisnicima programa stručnog osposobljavanja - naveo je Jovićević.&nbsp; Strožiji su, kako je dodao, i opšti uslovi, pa tako kako bi neka osoba stekla mogućnost da se prijavi za pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima mora imati stepen stručne kvalifikacije od VII-1, odnosno, s obzirom na to da je primijenjen novi model studiranja, minimum u pogledu ovog uslova predstavlja VII-2 stepen stručne kvalifikacije. - Nasuprot tome, korisnik programa stručnog osposobljavanja može postati osoba koja je završila tri godine osnovnih studija, odnosno steklo zvanje “bečelor” - ističe Jovićević. U konačnom, kako navodi, pripravnicima u sudovima i državnim tužilaštvima za vrijeme trajanja radnog odnosa teče radni staž s obzirom na to da su po tom osnovu bili obavezno osigurani i da su nam uplaćeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje. - Sa druge strane, pripravnicima – korisnicima programa stručnog osposobljavanja se po okončanju programa izdaje potvrda o radnom iskustvu - kazao je Jovićević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241022121012_69e6f7dc03a96e7daa6eac6385bfa1adef8d8ecc9809611eddeb8da7a1f924c2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241022121012_69e6f7dc03a96e7daa6eac6385bfa1adef8d8ecc9809611eddeb8da7a1f924c2" data-rendition-name="original" width="3264" height="1863" loading="lazy" alt="Ugovor o radu"> <figcaption>Rješenje o zasnivanju radnih odnosa pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Sve navedeno, prema njegovim riječima, čini nespornom činjenicu da su pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima osobe koje su zasnovala radne odnose sa svojim poslodavcima, koja po osnovu rada ostvaruju zaradu, koja u krajnjem podliježe svim obavezama prema državi.&nbsp; - Između pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima sa jedne strane i pripravnika – korisnika programa stručnog osposobljavanja sa druge strane - nikako ne može stajati znak jednakosti, a na kojoj tezi insistira Ministarstvo finansija, već je nasuprot tome, zakonodavac u tom dijelu načinio jasnu distinkciju. Što je činjenica koja je morala biti poznata Ministarstvu finansija - ističe Jovićević. Smatraju da su se stekli svi uslovi za primjenu Zakona o radu u odnosu na pripravnike u sudovima i državnim tužilaštvima shodno čl. 2 istog zakona, što implicira da se u odnosu na nas jedino ima primijeniti čl. 2 Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o radu, kojim je predviđena minimalna zarada za zaposlene sa VI i višim nivoom kvalifikacije obrazovanja koja iznosi 800 eura, odnosno primijeniti program Evropa sad 2, na čemu insistiramo od samog početka.&nbsp; - Ovim je anulirana svaka mogućnost primjene drugih zakonskih propisa, s obzirom na to da bi isti u konkretnoj situaciji pripravnicima u sudovima i državnim tužilaštvima pružali manji obim prava i nepovoljnije uslove rada u odnosu na one uslove koje predviđa krovni zakon u ovoj oblasti – Zakon o radu. Ostaju nejasni razlozi zbog kojih Ministarstvo finansija uporno zatvara oči pred svim ovim činjenicama, te u kontinuitetu ispoljava upornost u odbrani zauzetog stava, koji ne samo da je neutemeljen u važećim propisima, nego je samim tim i neodbranjiv. Koristimo priliku da još jednom pozovemo Ministarstvo finansija da spozna greške načinjene u vlastitom postupanju, iste revidira i u konačnom postupi na jedini ispravan način – primjeni čl. 2 Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o radu, odnosno program Evropa sad 2 - naglasio je Jovićević. Prozreli su, prema njegovim riječima, poruku koja im se pozivanjem na Zakon o zaradama u javnom sektoru htjela poslati. - Znamo i koji je njen cilj. Međutim, ostaćemo dostojni u borbi za ostvarivanje i zaštitu vlastitih prava, samim tim i imuni na ovakve “anomalije”. Pozivamo premijera Milojka Spajića i ministra pravde Bojana Božovića da se hitno uključe u rješavanju nastale situacije i to direktnom korespondencijom sa Ministarstvom finansija - poručio je Jovićević.&nbsp; &nbsp;Ukoliko ipak, kako dodaju, Ministarstvo finansija ostane pri zauzetom stavu za koji misle da je pogršen i u zakonu neutemeljen, "koji predstavlja produkt proizvoljnog tumačenja zakonskih propisa", biće prinuđeni da svoja prava ostvare i zaštite iniciranjem sudskih postupaka.&nbsp; - Pozivamo predvodioce ovakvog postupanja Ministarstva finansija da sjutra nakon okončanja eventualnih sudskih postupaka, čiji ishod cijenimo da će biti pozitivan za potencijalne tužioce, preuzmu odgovornost za ovakvo činjenje. U prilog činjenici da su pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima osobe koja su zasnovale radni odnos, koja po osnovu svog rada ostvaruju zaradu, koja ostvarena zarada podliježe svim doprinosima, javnosti stavljamo na uvid rješenja o zasnivanju radnih odnosa pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima, kao i obračunski list za 10/2024. Nasuprot tome, priložićemo ugovor o stručnom osposobljavanju preuzet sa zvaničnog sajta Vlade Crne Gore - rekao je Jovićević.

Jovićević: Pripravnici u sudovima i tužilaštvima jedina kategorija zapošljenih visokoškolaca koja neće primati minimalnih 800 eura

Povećanje zarada po programu Evropa sad 2 omogućiće lakše vraćanje stambenih kredita građanima koji su ranije kupili stanove, saopštio je predsjednik Kluba poslanika Evropa sad, Vasilije Čarapić.

- Zarada će im porasti, a rata kredita će im ostati ista, što je direktan doprinos poboljšanju njihovog kućnog budžeta - naveo je Čarapić u saopštenju.

On je dodao da razlika u prosječnoj cijeni kvadrata stana u Podgorici u odnosu na 2020. godinu iznosi 82 odsto, dok je u istom periodu minimalna zarada porasla u prosjeku 215 odsto, a prosječna čak 100 odsto.

- To znači da je povećanje zarada bilo veće od povećanja cijena kvadrata stana - naveo je Čarapić.

On je kazao da teza da je program Evropa sad doveo do povećanja cijena kvadrata stana pada u vodu.

- Ta teza pada u vodu ako se uzme u obzir činjenica da je kvadrat stana u Podgorici 2020. godine koštao 966 eura, a 2021. godine, odnosno prije implementacije programa Evropa sad 1, 1,7 hiljada eura, odnosno svega 61 manje nego danas, dvije godine nakon implementacije tog programa - rekao je Čarapić.

Čarapić: Evropa sad 2 će omogućiti lakše vraćanje stambenih kredita

Vladina zakonodavna politika od prvog dana je primjer pravne neukosti, plitkog uskopartijskog interesa, kao i nepromišljenih i hazarderskih zakona. Tzv. program “Evropa sad2” i propisi koji ga prate plastično odražava demagošku i improvizatorsku ekonomsku politiku sa nizom potencijalno razarajućih mjera po javne finansije i realnu privredu – ocijenili su u u Građanskoj inicijativi „21. maj“.
Dodaju da će finalni proizvod ovakve politike biti neizvjestan i nepravičan penzijski sistem.
- Kada svemu ovome dodamo zakonodavne intervencije u medijskoj sferi i najnoviju lakrdiju vezanu za izbor generalnog direktora RTCG onda dobijamo sliku bahate, populističke i nekompetentne vlasti – podvukli su u GI „21. maj“.
Smatraju da postaje očigledno da „kada se udruže provincijalne neznalice, demagozi i smetena Vučićeva posluga rezultat može biti samo zakonodavna lakrdija i halucinogena politika“.
- To je i razlog što je opstanak novorežimskih partija na vlasti u direktnoj suprotnosti sa stabilnošću i napretkom Crne Gore – zaključili su u saopštenju.

GI „21. maj“: Evropa sad 2 odražava demagošku i improvizatorsku ekonomsku politiku

Mitropolit Srpske pravoslavne crkve Pahomije Gačić doživio je saobraćajnu nezgodu u blizini Preševa, potvrđeno je za portal InfoVranjske.rs.
Do nesreće je došlo dok se mitropolit vraćao sa bogosluženja u selu Reljan, nadomak Preševa. U vozilu se, pored njega, nalazio i njegov najbliži saradnik Branimir Stojančić.
Prema dostupnim informacijama, Pahomije nije zadobio ozbiljne tjelesne povrede.
Podsjetimo, vladika Pahomije je u više navrata bio optuživan za seksualno zlostavljanje maloljetnika, ali nikada nije pravosnažno osuđen. Sudski procesi protiv njega vođeni su u periodu od 2003. do 2006. godine, ali su završeni oslobađajućim presudama ili obustavom postupaka zbog zastarjelosti.
Njegovo nedavno unapređenje u čin mitropolita izazvalo je ogorčenje u dijelu javnosti, naročito među organizacijama koje se bave zaštitom djece i ljudskih prava.

Pahomije doživio saobraćajnu nezgodu kod Preševa

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je večeras da su se zvaničnici Tajlanda i Kambodže složili da se sastanu i razgovaraju o prekidu vatre, jer su dvije zemlje u sukobu od četvrtka oko graničnog spora.
- Složili su se da se odmah sastanu i brzo postignu sporazum o prekidu vatre - napisao je američki predsjednik na svojoj društvenoj mreži Truth Social poslije razgovora.
Dugotrajni granični spor između dvije zemlje prerastao je u četvrtak u sukobe u kojima su učestvovali ratni avioni, tenkovi, kopnene trupe i artiljerija. U tom sukobu je poginulo 33 ljudi.
- Tajland, kao i Kambodža, želi trenutni prekid vatre i mir - dodao je američki predsjednik.
Dugotrajni granični spor između dvije zemlje prerastao je u četvrtak u sukobe u kojima su učestvovali ratni avioni, tenkovi, kopnene trupe i artiljerija.

Tramp: Zvaničnici Kambodže i Tajlanda pristali da razgovaraju o prekidu vatre

Izrael je saopštio da je spreman da uspostavi humanitarne koridore radi omogućavanja dopremanja pomoći konvojima Ujedinjenih nacija u Gazu.
Izraelska vojska je u subotu objavila da će takođe dozvoliti nastavak vazdušnog desanta humanitarne pomoći za stanovništvo u Gazi. Prve pošiljke, kako se navodi, sastoje se od sedam paleta sa brašnom, šećerom i konzerviranom hranom, koje su obezbijedile međunarodne organizacije.
Ova objava dolazi u jeku rastućeg međunarodnog pritiska na Izrael, dok humanitarne organizacije upozoravaju na sve prisutniju glad u enklavi, uz izvještaje o ljudima koji umiru od neuhranjenosti.
<h2>Još jedno demantovanje iz Tel Aviva</h2>
Izrael je saopštio da je „započeo niz mjera usmjerenih na poboljšanje humanitarnog odgovora u Pojasu Gaze“ i da je spreman da sprovodi humanitarne pauze u gusto naseljenim područjima.
Istovremeno, izraelske vlasti su odbacile tvrdnje o namjernom izgladnjivanju stanovništva Gaze, ocjenjujući ih kao lažne, uprkos sve većem broju nezavisnih izvještaja koji govore suprotno.
Navodi se i da je nastavljeno snabdijevanje električnom energijom za postrojenja za desalinizaciju u Gazi, koja bi trebalo da obezbijede vodu za oko 900.000 stanovnika.
<h2>Međunarodni apel</h2>
Ujedinjene nacije, brojne humanitarne organizacije, kao i neki od najbližih saveznika Izraela, pozvali su tu zemlju da omogući nesmetan i potpun pristup pomoći za civile u Gazi.
Izrael, međutim, navodi da je odgovornost za distribuciju pomoći na terenu isključivo na UN-u i međunarodnim organizacijama, te da je na njima da osiguraju da pomoć ne završi u rukama Hamasa, prenosi BBC.
Uprkos ovim tvrdnjama, Izrael je još početkom marta potpuno obustavio isporuku pomoći Gazi, a dodatna ograničenja uvedena su u maju.
<h2>Raste broj žrtava</h2>
Prema podacima Ministarstva zdravstva u Gazi, koje funkcioniše pod upravom Hamasa, više od 125 ljudi, uključujući 85 djece, preminulo je od posljedica neuhranjenosti.
Izraelci tvrde da su „tokom rata pustili dovoljno hrane“ i da za patnju civila isključivu krivicu snosi Hamas.

Izrael pod pritiskom: Otvorićemo humanitarne koridore za Gazu, tvrdnje da izgladnjujemo narod su lažne

U Kokotima je večeras došlo do lančanog sudar u kojem je učestvovalo šest vozila, saopšteno je iz Operativno – komunikacionog centra Uprave policije.
U nezgodi su, kako navode, &nbsp;lakše povrijeđene dvije osobe.
Saobraćaj nije zaustavljen, ali se otežano odvija zbog naizmjeničnog propuštanja vozila.
Iiz pravca Cetinja je formirana dugačka kolona.

Lančani sudar u Kokotima: Povrijeđene dvije osobe

Uzalud konvencije, zakoni, Ustav koji je decidiran - majka i dijete uživaju posebnu zaštitu. Strah i stres, emocionalnu bol juče su u dva navrata doživjele majka i dijete, petogodišnja djevojčica zbog nesposobnosti crnogorskih institucija da postupaju sa izraženim senzibilitetom i na način primjeren đetetu u slučajevima koji se tiču porodičnih odnosa. Podgoričanka koja odbija da bivšem suprugu preda njihovu kćerku, u vremenskim intervalima kako je to naloženo sudskom odlukom, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavlja i ona odbija da ide kod njega, a zbog čega je pokrenula i sudski spor zbog nasilja nad đetetom, juče je podnijela krivičnu prijavu policiji protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, piše u prijavi, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – ističe se u prijavi. Oko podne su pozvonili i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – piše u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5" data-rendition-name="original" width="1000" height="569" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>TEŠKE OPTUŽBE NA RAČUN SUDIJA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Antena M)</figcaption></figure>  Usljed stresa, kako je istakla u prijavi, osjetila jak bol u stomaku, a u petom je mjesecu rizične trudnoće i prokrvarila je, zbog čega se morala javiti ginekologu. Čiji izvještaj je dostavila policiji. Sutkinja Hrković je, kako piše, ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. U prijavi je napisala da je popodne sa kćerkom pošla u Centra za socijalni rad, kako je od nje tražila sutkinja, te da djevojčica kada je ugledala „oca doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući. - Zatečena sam onim što smo kćerka i ja doživjele. Izvršitelj Kaluđerović je bio toliko nasilan. Stavio je nogu na prag vrata, gurnuo ih i djelimično ušao u stan – uprkos tome što sam trudna i izričito rekla da se ne slažem s ulaskom. Nije htio da se skloni sa vrata i gurao ih je da ih ja, iako imam pravo na to, ne zatvorim. Tom prilikom sam zadobila i udarac u ruku, a sama situacija nasilnog ponašanja i prekoračenja ovlašćenja su prouzrokovali kontrakcije i krvarenje u ionako već rizičnoj trudnoći o kojoj su oni odavno obavješteni – ogorčena je sagovornica Portala ETV. Smatra i da su „nezvani gosti“ stavili saksiju na kameru na ulaznim vratima, vjerovatno prije nego su pozvonili, što je, kaže, tek kasnije primijetila. Kategorična je da njena kćerka odbija kontakt s ocem, ističući da je juče u Centru za socijalni rad, kada ga je ugledala, doživjela „težak emocionalni ispad - plakala je, vrištala, tresla se i na kraju i urinirala, pokazujući jasan strah od njega“. Naša sagovornica je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako kaže, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je rekla da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. - Ignorisanje emocionalnog stanja djeteta i nastavak postupanja uprkos njenoj traumi predstavlja kršenje Konvencije o pravima djeteta, ali i člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti pravo na porodični život. Dokle će organi u Crnoj Gori zloupotrebljavati službeni položaj i sprovoditi nasilje nad nama, štiteći lice za koje postoji osnovana sumnja da je nasilan i pored toliko presuda i toliko aktivnih postupaka za nasilje? Dokle će institucije ignorisati patnju i traumu petogodišnje djevojčice – ogorčena je mlada Podgoričanka. Ona je pozvala institucije - zaštitnika ljudskih prava, Vrhovni sud, Ministarstvo pravde, Delegaciju EU, Ombudsmana za djecu, nevladine organizacije da reaguju. - Da se zaustavi institucionalno nasilje koje trpimo moja kćerka i ja – poručila je ona. Sagovornica Portala ETV tvrdi da njen bivši suprug ima „dobre veze u vlasti i u sudu“, a što, prema njenim riječima potvrđuje i činjenica da su se iz predmeta pred Osnovnim sudom u Podgorici, a koji se odnose na njihov slučaj, povukla već dvojica sudija, odnosno tražili su izuzeće jer su u prijateljskim odnosima sa njim. Kako smo ranije pisali, mlada Podgoričanka odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Ona zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom.

Izvršna sutkinja, sudski izvršitelj i socijalna radnica pokušali nasilno da odvedu dijete od majke

Kada Aleksandar Vučić razvlači onaj svoj cinični osmijeh, znajte da negdje država pada u ruke "srpskog sveta". Ili barem pokušava da padne. To više nije osmijeh samo zlog političara – to je osmijeh izopačenog trgovca suverenitetima, tapkaroša nacionalnih identiteta, ocvalog stratega koji u džepu stalno nosi nacrt "srpskog sveta". A kad taj osmijeh krene ka Crnoj Gori, znajte da se sprema invazija. Ne tenkovima, ta su vremena prošla, već mantijama, litijama i, naravno, s Andrijom Mandićem.
Jer Crna Gora je sljedeća ratna stečevina "srpskog sveta" – ako se sve bude odvijalo po Vučićevom planu.
<h3>SVE POČINJE OSMIJEHOM, A ZAVRŠAVA MANTIJOM</h3>
Vučić nije zaboravio 2006. godinu, kada je Crna Gora rekla „ne“ svetosavskom snu o Velikoj Srbiji. Nije zaboravio ni 2020, kada su litije prodrle u javni prostor kao političko oružje, da bi mu se potom vratile kao bumerang – u vidu studentskih protesta pod beogradskim balkonima. Nije zaboravio – ali, još važnije – nije oprostio.
Danas, 2025. godine, Crna Gora je zrela. Nažalost, zrela za potpuno političko preuzimanje od strane jurišnika "srpskog sveta". Nema više Đukanovića, nema snažnog građanskog fronta, nema političkih bedema, nema ljevice, a ni NVO sektora, koji je nekad bio brana neočetništvu. Ostala je samo ćirilična tišina. U tu tišinu Srpska pravoslavna crkva ulazi kao vlasnik (podsjetimo se Temeljnog ugovora, kojim je postala pravni vlasnik gotovo kompletnog duhovnog nasljeđa Crne Gore), dok se Vučićev plan preoblikovanja države – po uzoru na Srbiju – već odvija, tiho i precizno, kao podmazan.
Dakle, "srpski svet" više nije teorija zavjere ni pijani četnički san. To je operativna doktrina Beograda prema državama sa većinskim ili manjinskim srpskim stanovništvom. Crna Gora je sljedeći cilj.
<h3>CRKVA DOLAZI TIHO, SA OSMIJEHOM</h3>
Nema više tenkova, naravno. Ovo je „soft“ verzija velikosrpskog imperijalizma. Osvajanje kroz liturgiju, ćirilicu i sektaško svetosavlje. Naravno, začinjeno litrama sirove putinofilije. SPC već vodi kampanju – koncerti, promocije „duhovnih vrijednosti“, televizijski nastupi, kojekakvi laureati koji niču kao pečurke poslije kiše – a svima im je zajednički imenitelj: "srpski svet". Kad ih slušate, rekli biste da žele ljubav, mir i pomirenje. I, naravno, borbu protiv korupcije. Ali iza tih mantija i kandila stoji politička mašinerija – ekspozitura Vučićevog kabineta.
Vučiću ne treba ni dolazak u Podgoricu – on je već tamo. Kroz vladike, propagandiste, medije i „bratsku pomoć“.
<h3>JESENJI PLAN: SPAJIĆ KAO FIKUS, MANDIĆ KAO VLAST</h3>
Plan je kristalno jasan: Mandić "nudi" Spajiću još četiri godine premijerske funkcije – pod uslovom da pola Vlade preuzme Koalicija za budućnost Crne Gore. Uz to, SPC dobija još veći institucionalni prostor, a projekat „velikosrpskog rebrendiranja Crne Gore“ ide dalje – sve do izmjena Ustava, zastave, himne i službenog jezika.
To nije demokratski proces. To je perfidni, puzajući državni udar. U kravati i pod krstom.
<h3>MEDOJEVIĆEV KABARE KAO PARAVAN</h3>
U međuvremenu, vjerni Mandićev pomoćnik Nebojša Medojević zabavlja javnost jeftinim predstavama. Izmišlja koalicije, optužuje sve za izdaju, dok prikriva glavnu igru: Vučićevo preuzimanje Crne Gore, uz Mandićevu vjernu logistiku.
Sve to je igrokaz, dimna zavjesa. Jer kada preuzimaš državu, najvažnije je da javnost to ne shvati – dok ne bude kasno. Mada, u ovoj otupjeloj javnosti, možda čak i ne treba poseban plan. Neočetnicima je sve servirano.
<h3>KO JE DANAS CRNOGORAC? ONAJ KO SE SJEĆA GRAĐANSKE DRŽAVE</h3>
Biti Crnogorac danas ne znači imati pasoš ni izvod iz matične knjige rođenih. Danas to znači – sjećati se. Sjećati se ko si, odakle si, i šta ti pripada. Sjećati se da Crna Gora nije nastala dekretom, već otporom. Nije je donijela nijedna litija, već referendum. A prije toga – partizanski, a ne četnički pokret. I da je nijedna mantija nije branila, već narod koji je rekao: „Nismo ni Srbija, ni Albanija, ni dio ičijeg ‘sveta’. Svoji smo.“
Eh, nekad bilo!
Danas, kad ti isti ljudi gledaju kako im SPC piše zakone, a Beograd imenuje ministre – sjećanje postaje čin političkog otpora.
<h3>EVROPSKI PUT KAO NEPRIJATELJ</h3>
Vučiću ne treba Crna Gora koja ide ka EU, s planom da do 2028. postane članica. Njemu treba Crna Gora kao balkanska Bjelorusija – poslušna, destabilizovana, pokorena, satelitska. Zato je cilj jeseni da se pregovori s EU uspore, institucije popune „svojima“, a reforme zamrznu.
Ako Crna Gora ostane na evropskom putu – Vučićev san o regionalnoj dominaciji pada. Zato sada aktivira sve: od Crkve do „kvazicrnogoraca“ – Srbijanaca s crnogorskim biračkim pravom.
<h3>SVESRPSKI SABOR – SABLAST POD KRINKOM BRATSTVA</h3>
Vučićeva ideja "svesrpskog sabora" nije kulturni forum, već političko sredstvo dominacije. Ko nije u saboru – protiv je. Ko se ne uklapa – izdajnik je. Ko ne pjeva „Tamo daleko“ – gubi posao, identitet i građanska prava.
U tom „saboru“ nema mjesta za Bošnjake, Hrvate, Albance, pa ni za suverene Crnogorce. Tu država postaje etnički čist entitet. Sve ostalo je – prepreka.
<h3>RJEŠENJE? GRAĐANSKI OTPOR. PAMĆENJE. USTAV.</h3>
Rješenje nije u novim liderima, ni u povratku starih. Od tih utopija nema ništa! Rješenje je u građanskom jedinstvu. U otporu koji kaže: „Ovo je naša država – i ne damo je!“
Crna Gora nije savršena. Griješila je. Dabome! Ali to ne znači da mora kleknuti pred tuđom ideologijom. Jer kad jednom klekne – više se ne diže.
Rješenje je u ljudima koji se ne boje da kažu „ne“. Koji ne priznaju autoritet mantije ni Vučićev hatišerif iz Beograda, već poštuju sopstveni Ustav. Koji ne biraju vlast po krštenici, već po programu. Koji ne razmišljaju u kategorijama bratstva i krvi, već pravde i budućnosti.
<h3>ZAVRŠNA RIJEČ: NE DAJ SE, CRNA GORO!</h3>
Ne daj da ti mijenjaju ime. 
Ne daj da ti prepravljaju istoriju. 
Ne daj da ti krstom zamijene zakon. 
Ne daj da ti govore kojim si jezikom govorila. 
Ne daj da ti otimaju himnu i Ustav iz usta.
Jer kad ti uzmu jezik, zastavu i vjeru u sebe – uzeli su ti sve.
Digni glas dok još možeš da govoriš. 
Glasaj dok još imaš pravo glasa.
Budi Crna Gora – prije nego što te pretvore u "srpsku pokrajinu na moru s posebnim osjećajem za svetosavlje".
I ne zaboravi: Aleksandar Vučić ne dolazi s vojskom. Dolazi s osmijehom i mantijom. A iza njega – tama.
Vučićeva jesenja ofanziva dolazi. 
A jedini ko je može zaustaviti – to su građani Crne Gore. 
Ako ih još ima!

Vučić kreće na Crnu Goru, ne tenkovima, nego osmijehom i mantijom. Vrijeme je da ta zemlja digne glas, dok još može

Tokom današnjeg ročišta pred Višim sudom, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je ukazao na to da poslanik Demokrata Momčilo Leković direktno iz poslaničkih klupa prijeti sudijama vetingom, utičući na taj način na proces suđenja, zbog čega je branilac Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović, pozvao Demokrate da prisustvuju suđenju i upoznaju se sa predmetom, a potom razmisle da li mi na isti način komentarisali postupak.
Piperović je istakao da je tokom današnjeg ročišta Katnić otkrio skrivene poruke, koje je predložio da se zavedu kao dokazi.&nbsp;
- Vidjeli ste koliku hrpu novih dokaza je predložio. Jedan dio toga je dostavljen tužiocu na izjašnjenje i ja mislim da ovo postaje već neprijatno slušati. Toliko neprijatno da ja predlažem, naravno taj predlog neće niko usvojiti, ali ja ga predlažem u kondicionalu, recimo da se neko sjeti ili da neko predloži da na sledećem pretresu u septembru mjesecu dođu svi poslanici iz redova Demokrata- kazao je Piperović, pozivajući ministre potpredsjednike, lica iz bezbjednosti, a koji pripadaju ovoj partiji, da dođu i ‘’in vivo’’ vide u čemu se tu radi, kako je sve i zbog čega smišljeno.
Piperović je Demokratama poručio da će se na taj način neposredno uvjeriti što sve stoji u tom predmetu, a što oni, ne znajući, koriste da blate Lazovića i neke druge ljude, da neke druge ljude nazivaju advokatima mafije, da ispredaju priče o mnogo ljudi koje nemaju veze sa mozgom, bildujući sudije da, i oni su živi ljudi, neko ovako ili onako, iz straha ovoga ili onoga, i potvrdi optužnicu i produži pritvor i sve drugo što šteti pravima, što vide prava ličnosti nekih ljudi.
- Dakle, evo javno pozivam neka dođe recimo, neka dođu dva poslanika koji su najratoborniji u smislu da ako nema njih poginu pravda u Crnu Goru. Neka dođu, ja ću da sredim sa policijom da sjednu u prva dva reda, prve dvije stolice i da samo slušaju, da ništa ne pričaju. I kad izađu da nam kažu što su čuli i kako to njima izgleda. Je l’ to fer ponuda?- ponudio je Piperović.
 
 Poručio je Demokratama, za koje je kako kaže, čuo da su vrli pravnici, da dođu i neposredno se uvjere u to šta priča on, šta kaže Lazović, šta kaže Katnić, šta kaže tužilac Šoškić, šta pitaju sudije, šta pitaju branioci, šta kažu optuženi, šta će da kažu svjedoci.&nbsp;
 
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DI4CBCEgnw7I&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- To će biti zanimljivo. Dakle, da se neposredno uvjere šta je u predmetu. To je poenta - šta je u predmetu. Na čem’ njima to liči, kako to izgleda, i najvažnije može li uopšte da to postoji u pravnom poretku kao neki akt koji je važan, po kome se sudi. Evo neka dođu. Ne znam ko im je predavao krivično pravo, vjerovatno neki poznati stručnjak, vidim da su vični, izvolite, dođite pa pričajte- rekao je advokat Piperović.
Na kraju, Piperović je pozvao i zainteresovane iz PES-a da takođe prisustvuju suđenju, a potom da iznesu svoje mišljenje.
 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDMibg_Hoxx2%2F%3Figsh%3DcGJ1OW83aXI2dTcz&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Piperović uputio poziv Demokratama da dođu na suđenje: Upoznajte se sa predmetom, pa onda pričajte

Ni slutio Dior nije, 
kad je iste kreirao 
da je ovim papučama 
velju dramu režirao.
Sinonim za diktaturu 
lanac na slobodu riječi 
postadoše papučice 
model koji komleks liječi.
Ćuti tamo, glas ne puštaj 
poručuju papučice, 
stil, glamur i obrazovanje 
opisujuć' od vlasnice.
Na nogama dok se cakle 
možeš da ih gledaš samo 
i no koment, podanici 
to je za elitu samo.
Pa u takvim papučama 
kada se po Gradu gazi 
nobles, nobles, uzvikuju 
kad ih sretneš dobro pazi.
Čuvaj nogom đe ćeš stati 
skreni pogled kad su blizu, 
crvenu ne prelazi crtu 
ne traži im analizu.
Što te briga kol'ko para 
vlasnica je za njih dala 
nijeste isti - ti i ona 
biti Živka nije šala.
Zato kad se sa njom sretneš 
u kolonu hrabro stani, 
i ne gledaj u papuče, 
policija čast im brani!

Tag: program-evropa-sad-2