Linija za proizvodnju, pakovanje i skladištenje maslinovog ulja u proizvodnom pogonu Kuće maslina u Starom Baru otpočela je sa radom. Nabavljena je uz finansijsku podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Opštine Bar.
Odbor direktora Kuća maslina DOO donio je stimulativnu odluku o preradi ploda masline, za sve registrovane maslinare na teritoriji Crne Gore, čime im je omogućena besplatna prerada ploda masline. Cijena prerade ploda masline, koji zadovoljava propisane standarde kvaliteta, autohtonog i introdukovanog sortimenta, iznosi 0,10 eura po kilogramu ploda masline (bez PDV-a), za sve neregistrovane maslinare, kao i za maslinare koji posjeduju maslinjake van teritorije Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D_XIF9o63vaw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Takođe, u Kući maslina će svi maslinari imati mogućnost da adekvatno upakuju svoje maslinovo ulje. Cijena pakovanja ekstra-djevičanskog i djevičanskog maslinovog ulja, koji zadovoljava propisane standarde kvaliteta, iznosi 0,50 eura (bez PDV-a) po jedinici adekvatne ambalaže koja je vlasništvo naručioca usluge (100 ml, 250 ml, 500 ml, 750 ml, 1000 ml), za sve registrovane maslinare na teritoriji Crne Gore. Usluga pakovanja maslinovog ulja uključuje flaširanje i zatvaranje ambalaže pod inertnim gasom (azotom), kao i etiketiranje proizvoda.
Cijena pakovanja ekstra-djevičanskog i djevičanskog maslinovog ulja u proizvodnom pogonu „Kuća maslina“ DOO Bar iznosi 0,80 eura (bez PDV-a) po jedinici adekvatne ambalaže koja je vlasništvo naručioca usluge (100 ml, 250 ml, 500 ml, 750 ml, 1000 ml), za neregistrovane maslinare i za maslinare koji posjeduju maslinjake van teritorije Crne Gore. Cijena pakovanja maslinovog ulja uključuje flaširanje i zatvaranje ambalaže pod inertnim gasom, kao i etiketiranje.
Maslinar je, prilikom prvog dolaska u proizvodni pogon „Kuća maslina“ DOO Bar, dužan donijeti dokaz o registraciji (Rješenje o registraciji poljoprivrednog gazdinstva i Rješenje o upisu u registrar maslinara, tj. Registar proizvođača maslinovog ulja, koji vodi Savjetodavna služba u biljnoj proizvodni Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede), čime stiče pravo na besplatnu preradu ploda masline, odnosno na povlašćene uslove za pakovanje ekstra-djevičanskog i djevičanskog maslinovog ulja.
Proizvođač maslinovog ulja je dužan da, za potrebe pakovanja, obezbijedi sopstveni repro-materijal, dok će maslinarima koji prerađuju masline u proizvodnom pogonu „Kuća maslina“ DOO Bar biti ponuđena transportna ambalaža sa zatvaračem (od jednog litra po cijeni od 0,25 eura sa PDV-om, odnosno od 5 litara po cijeni od 0,50 eura sa PDV-om, po jedinici ambalaže).
U proizvodnom pogonu „Kuća maslina“ DOO vršiće se i otkup ploda masline i maslinovog ulja od autohtonih crnogorskih sorti (Žutica i prateće autohtone sorte: Sitnica, Šarulja, Zinzulača, Fran, Drobnica, Gloginja, Lumbadreška, Dužica, Crnica – Crnjaka, Barkinja, Lumbardina). Takođe, u ovom proizvodnom pogonu vršiće se i otkup ekstra-djevičanskog maslinovog ulja od autohtonog sortimenta, koji zadovoljava propisane standarde kvaliteta u kategoriji „ekstra-djevičansko maslinovo ulje“.
Iz Kuće maslina mole sve maslinare da, usljed ograničenih kapaciteta prerade ploda masline, a velikog interesovanja, rezervišu svoj termin prerade, pozivom na broj 067 137 938 (ponedjeljak – subota), gdje mogu dobiti sve potrebne informacije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

U Kući maslina proizvodnja po najsavremenijim standardima: Besplatna prerada za registrovane maslinare

Ono što se proizvede u Crnoj Gori nije ni pet odsto potrošnje, a da li postoji mogućnost da se razvija crnogorska poljoprivreda - da, ali je to dugoročna priča o kojoj nijedna crnogorska ekonomska politika ne želi da promišlja, a ova u posljednjih pet godina još manje - rekla je gostujući u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
U Crnoj Gori se, po podacima Monstata, prosječno baci 70 do 80 kg hrane po stanovniku, što bi grubom procjenom iznosilo oko 50.000 tona godišnje.&nbsp;
Taj podatak, kaže Kasalica, govori da građani nijesu pažljivi prema svom zdravlju, a još manje su pažljivi prema onome što nabavljaju i kako nabavljaju, kako se troši i na koji način.&nbsp;
- Hrana u Crnoj Gori u većini je uvozna, jer smo mi kao uvozna ekonomija maksimalno zavisni od toga da u većini sve uvozimo, to što se proizvede u Crnoj Gori nije ni pet odsto naše potrošnje, a da li imamo mogućnosti da razvijamo našu poljoprivredu - da, ali je to dugoročna priča o kojoj nijedna crnogorska ekonomska politika ne želi da promišlja, a ova u posljednjih pet godina još manje - rekla je Kasalica.
Podsjeća da se ekonomske politike bilo koje vlade u Crnoj Gori nijesu bazirale da se u mjeri mogućeg diversifikuje ekonomija i da se ulaže u razvojne projekte koji mogu da supstituišu bar, kako kaže, jedan dio uvoza.
- To je voda, to je značajan dio poljoprivrede, ali poljoprivrede koja nije bazirana na premisi da treba da prodaje hranu samo dva mjeseca dok je turistička sezona, nego da prodaje rezidencijalnom stanovništvu svih 365 dana u godini - istakla je Kasalica.&nbsp;
Na osnovu depozita građana koje imaju kod banaka, smatra Kasalica, vidi se da oni umiju da predviđaju da se liderima opozicije ne može vjerovati i da se moraju spremiti za potencijalnu krizu.
- Moramo da pogledamo i u nas same, na nivou svake naše životne egzistencije i na nivou svakog našeg domaćinstva, gdje možemo da odradimo male korake koji će u nekom skupu više malih koraka i stotina hiljada malih koraka konačno ubijediti naše lidere državne administracije da moraju da prestanu da nas zavađaju, da moraju da prestanu da nas truju, da moraju da prestanu da nam gaze po dušama, gaze po egzistencijama i nauče kako da poštuju građane i građanke Crne Gore. U tom trenutku ćemo krenuti prema svim mjerama koje se tiču ne samo štednje hrane, ili pametnog postupanja sa resursom koji uvozimo, već štednje i u svim drugim oblicima - zaključila je Kasalica.&nbsp;

Kasalica: Crnogorska poljoprivreda bi trebalo da se bazira na prodaji proizvoda svih 365 dana u godini, a ne samo tokom turističke sezone

Direktor proizvodnje u Rudniku uglja Milinko Gazdić razrješen je sa pomenute funkcije i na njegovo mjesto je imenovan Luka Ilinčić.
Gazdić je sa funkcije razrješen u petak, 6. juna. Istog dana na njegovo mjesto je imenovan Ilinčić.
Milinko Gazdić je na funkciju imenovan 2021. godine. Luka Ilinčić je ranije bio zaposlen u Rudniku olova i cinka „Gradir Montenegro“. Posljednjih godina radi u Rudniku uglja i kadar je Pokreta Evropa sad.

Smjene u Rudniku uglja: Ilinčić umjesto Gazdića rukovodi proizvodnjom

Rudnik uglja je u prošloj godini ostvario proizvodnju od 1,62 miliona tona uglja, što je oko 13 odsto manje u odnosu na 2023.
- Proizvodnja je u prošloj godini bila oko deset odsto manja u odnosu na planiranu - navodi se u izvještaju o realizaciji energetskog bilansa za prošlu godinu, koji je objavilo Ministarstvo energetike i rudarstva.
Kako se navodi u dokumentu, za potrebe Termoelektrane (TE) Pljevlja isporučeno je 1,4 miliona tona uglja, ili oko 88 odsto proizvodnje, dok je za ostalu potrošnju u Crnog Gori isporučeno 15,67 hiljada tona.
- Izvezeno je 199,41 hiljada tona uglja, ili oko 11 odsto ukupne proizvodnje - precizira se u dokumentu.
Ukupan promet naftnih derivata za potrebe potrošnje u Crnoj Gori u prošloj godini je ostvaren u količini od 387,57 hiljada tona, što je 31,61 hiljada tona, ili 7,54 odsto manje od plana.
- U odnosu na 2023, potrošnja je veća 10,96 hiljada tona, ili 2,91 odsto. U odnosu na 2023, ostvareno je najveće povećanje potrošnje kod mlaznog goriva, motornih benzina, ekodizela i lož ulja, a do izvjesnog pada je došlo i kod ostalih derivata - dodaje se u dokumentu.
Najveće učešće u ukupnoj potrošnji naftnih derivata, izraženo u tonama, ima dizel gorivo, oko 77 odsto, a najmanje mlazno gorivo i mazut, ispod jedan odsto.
- Najveći uvoznik i distributer dizel goriva i motornih benzina je Jugopetrol, sa učešćem oko 64 odsto u toj kategoriji derivata - zaključuje se u dokumentu.

Proizvedeno 1,62 miliona tona uglja

Japanska automobilska kompanija Honda odlučila je svoju sljedeću generaciju Civic hibrida proizvoditi u američkoj saveznoj državi Indiani, umjesto u Meksiku, kako bi izbjegla moguće carine na jedan od svojih najprodavanijih modela, objavio je Rojters.
Proizvođači automobila ubrzano se prilagođavaju nakon što je američki predsjednik Donald Tramp uveo carine od 25 odsto na robu iz Meksika i Kanade. Iako su mnoge kompanije izrazile zabrinutost zbog ovih nameta, Hondina odluka predstavlja prvi konkretan potez jedne velike japanske automobilske kompanije.
Prema izvorima bliskim kompaniji, Honda je prvo planirala proizvodnju nove generacije Civica u &nbsp;Meksiku, s početkom proizvodnje u novembru 2027. godine.
Meksiko je prvo izabran zbog rastućih troškova proizvodnje u Indiani i Kanadi. Međutim, sada Honda planira započeti proizvodnju novog Civica u Indiani od maja 2028. godine, s očekivanom godišnjom proizvodnjom od oko 210.000 vozila.
Ukoliko proizvodnja u Indiani ne bude mogla zadovoljiti potražnju, Honda će razmotriti uvoz iz zemalja koje nisu pogođene carinama.
Portparol Honde odbio je komentarisati promjene u proizvodnom planu Civica, ali je naglasio da će kompanija nastaviti analizirati tržišne prilike i poslovno okruženje pri donošenju odluka o optimalnoj proizvodnji i distribuciji na globalnom nivou.
Meksiko već dugo predstavlja jeftiniju proizvodnu bazu za japanske i druge globalne proizvođače automobila. Honda iz Meksika izvozi oko 80 odsto svoje proizvodnje u Sjedinjene Države, koje su drugo najveće automobilsko tržište na svijetu, odmah nakon Kine, prenosi Fena.

Posljedica Trampove odluke: Honda premješta proizvodnju u SAD iz Meksika

Ukupna proizvodnja nakita u EU dostigla je 4,36 milijardi eura u 2023. godini, što predstavlja povećanje od jedan odsto u odnosu na prethodnu godinu, objavio je Eurostat.
Kancelarija EU zadužena za statistiku navela je da je Italija bila vodeći proizvođač, sa ukupnom vrijednošću od 1,55 milijardi eura, odnosno 36 odsto ukupne proizvodnje u EU.
Slijedi Francuska sa 1,44 milijardi eura, a zatim i Njemačka sa 507 miliona.
Najveći relativni rast vrednosti proizvodnje nakita zabilježen je u Hrvatskoj 26 odsto, Češkoj 25 odsto i Irskoj 20 odsto.
Nasuprot tome, najveći pad zabilježen je u Litvaniji 36 odsto, Letoniji 16 odsto i Italiji osam odsto.

Proizvodnja nakita u EU dostigla 4,36 milijarde eura

Nestabilno tržište je nešto što je oduvijek u poljoprivredi bilo prisutno, ali u posljednjim godinama je sve češće. Vremenske ili klimatske promjene, su značajan faktor koji mijenja crnogorsku poljoprivredu iz temelja, mi se još uvijek nijesmo prilagodili njima, i teško da ćemo znati da prilagodimo još neko vrijeme, pa nam možda i neka buduća strategija pripomogne u tome, ali definitivno su izazovi jako veliki - kazao je u Budilniku, na Televiziji E, poljoprivredni proizvođač iz Zete Mladen Aligrudić.
Poljoprivredni popis se čeka od 2010.godine, kazao je Aligrudić, te je krajnje vrijeme da se dobiju podaci iz ove oblasti i u skladu s tim, kako kaže, se napravi presjek i dobiju odgovori, dodaje on, šta to fali i na koji proizvodnju da se baziraju da bi svi ostvarili benefit.
- Na osnovu popisa poljoprivrede pravi se i strategija poljoprivrede, koja je kod nas, nažalost, više nego paušalno odrađana. Takva je kakva jeste, mi se moramo prilagođavati tome što jeste, trenutno u ovoj situaciji, zato nam je i poljoprivreda ovdje gdje jeste. Očekujemo da se na osnovu dobrog presjeka stanja napravi strategija koja će dugoročno posvetiti malo veću pažnju poljoprivredi nego što je to bilo do sada - rekao je Aligrudić.
Podrška poljoprivrednicima nije mala, naglašava Aligrudić, vrlo je značajna i vrlo korisna, kako kaže, ali, dodaje on, posebna je tema kad ta podrška stiže, jer je, po njegovom mišljenju, postalo uobičajeno da ona kasni.
- Nestabilno tržište je nešto što je oduvijek u poljoprivredi bilo prisutno, ali u posljednjim godinama je sve češće. Vremenske ili klimatske promjene, su značajan faktor koji mijenja crnogorsku poljoprivredu iz temelja . Mi se još uvijek nijesmo prilagodili njima, i teško da ćemo znati da prilagodimo još neko vrijeme, pa nam možda i neka buduća strategija pripomogne u tome, ali definitivno su izazovi jako veliki, počev od promjena koje sam spomenuo do problema sa plasmanom naših roba, onda uticaja nelojalne konkurencije sa tržišta iz okruženja i ono, zbog čega svi stalno vodimo polemiku, to je ta zdravstvena bezbjednost hrane. Izazovi su veliki, treba ostati u ovome, a ulaganja su ogromna - naglasio je Aligrudić.
Bez obzira na povoljne klimatske uslove, dobro zemljište i dostupnu vodu, ističe Aligrudić, proizvodni kapaciteti crnogorskih poljoprivrednika nijesu mnogo veći od kapaciteta prethodnih generacija .
- Poljoprivreda se tradicionalno radi kao što se radila prije tridesetak godina. Tek mali broj poljoprivrednih proizvođača je uspio da napravi neki iskorak u vidu savremenih objekata, u vidu korištenja nekih savremenih agrotehničkih mjera, ili dostignuća da bi mogli da budu konkurentni što se tiče vremena. Vrijeme je ključ svega, jer ako dobijemo proizvod kad ga nema na tržištu, to je zakon ponude i potražnje, njegova cijena će biti vrlo isplativa, a ako ga dobijemo u vremenu kad ga svi imaju, onda je ponuda mnogo veća od potražnje, i naravno, da će cijena tog proizvoda biti drastično niska - istakao je Aligrudić.
Sagovornik Televizije E kaže da su najveći konkurent crnogorskim poljoprivrednicima albanski proizvođači, jer imaju dobre klimatske uslove i jeftinu radnu snagu, kako kaže, i imaju veliki kapital koji je ušao u poljoprivredu, te njihovi proizvodi pristižu ranije od naših, tako da kad u Crnoj Gori prispije prvi paradajz za berbu, naglašava Aligrudić, on već završava vegetativni period kod albanskih proizvođača i završavaju berbu. 
Poljoprivreda je postala igra cifara, poručuje Aligrudić, te ako imate šleper proizvoda svima ste interesantni, i nakupcima i marketima, ali ako, dodaje on, imate malo proizvoda, onda ste prepušteni sami sebi.
- Mislim da bi, možda, ta buduća strategija, na osnovu tog popisa, koji sad trenutno radi, će moći da nam da neke smjernice, u kojima ćemo zaista moći da budemo svoji na svome i da radimo na ostvarivanju profita. Na ovakav način je sve veliki hazard, i čini se da su poljoprivredni proizvođači prezasićeni tog kockanja sa proizvodnjom - zaključio je Aligrudić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsrhVg2TlywY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Aligrudić: Poljoprivrednici su prezasićeni kockanja sa proizvodnjom

Premijer Crne Gore Milojko Spajić oglasio se na mreži X povodom sinoćnjih incidenata na tribinama tokom utakmice Crna Gora – Hrvatska, poručivši da oštro osuđuje skandiranje dijela hrvatskih navijača, koje je, kako je naveo, bacilo sjenku na sportski spektakl pod Goricom.
- Oštro osuđujem skandiranje grupe hrvatskih navijača, koje je bacilo sjenku na sinoćnji fudbalski spektakl pod Goricom - naveo je Spajić.
Premijer je poručio da ovakvi incidenti predstavljaju opomenu da pogrešne ideologije u regionu nikada ne miruju, te da je važno dosljedno štititi javni prostor od poruka netrpeljivosti.
- Ovakvi incidenti nas opominju da pogrešne ideologije u regionu nikada ne miruju te da javni prostor moramo aktivno i odlučno štititi od neprimjerenih poruka netrpeljivosti koje šalju neodgovorni pojedinci - naveo je predsjednik Vlade.
Istovremeno je izrazio zahvalnost i ponos zbog reakcije crnogorskih navijača.
- Ponosan sam na naše navijače koji su aplauzom pozdravili hrvatsku himnu i reprezentativce - poručio je Spajić.

Spajić: Oštro osuđujem skandiranje dijela hrvatskih navijača, ponosan sam na reakciju naših navijača

Ekonomija Evropske unije (EU) ostvaruje nešto bolje rezultate nego što je dosad prognozirano, uprskos "zahtjevnom" okruženju, objavila je Evropska komisija (EK) u okviru nove ekonomske prognoze.
Prema novim očekivanjima, realni bruto domaći proizvod (BDP) EU trebalo bi da poraste 1,4 odsto u ovoj i narednoj godini, prenosi Hina.
U prethodnoj prognozi objavljenoj u maju, EK je očekivala rast od 1,1 odsto u ovoj godini. Za narednu godinu u majskoj prognozi Komisija je očekivala rast od 1,5 odsto.
- Iako je snažne rezultate u početku podstakao skok izvoza uoči očekivanog povećanja carina, privreda EU nastavila je da raste i u trećem tromjesečju - naveli su iz EK.
EK u 2027. godini očekuje rast BDP-a Unije 1,5 odsto.
Ekonomija eurozone trebalo bi da poraste 1,3 odsto u ovoj godini, 1,2 odsto u narednoj, te 1,4 odsto u 2027.
- Čak i u nepovoljnom okruženju, ekonomija EU je nastavila da raste. Sada, s obzirom na izazovan spoljni kontekst, EU mora preduzeti odlučne korake za otključavanje domaćeg rasta - kazao je povjerenik EK za ekonomiju, Valdis Dombrovskis.
Kako je naglasio, Unija se mora usmjeriti na podsticanje konkurentnosti i inovativnosti, uz smanjenje birokratskih prepreka.
EK očekuje da će se tokom nadolazeće godine rast potrošačkih cijena stabilizovati, nakon snažnih poskupljenja širom Evrope koje je 2022. podstakla ruska invazija na Ukrajinu.
Prema procjenama, inflacija u EU u ovoj godini iznosiće 2,5 odsto, a zatim će pasti na 2,1 odsto u narednoj i 2,2 odsto u 2027.
U eurozone, inflacija bi u ovoj godini trebalo da iznosi 2,1 odsto i zadrži se na oko dva odsto u nadolazećim godinama.
Motor rasta ekonomije EU u ovoj gdodini biće Irska, uz očekivani rast BDP‑a od 10,7 odsto. Slijede Malta i Kipar, uz rast od četiri, odnosno 3,4 odsto.
Najslabije stope rasta, blizu stagnacije, EK predviđa Finskoj, Njemačkoj i Austriji, gdje očekuje rast 0,1, 0,2 i 0,3 odsto.

Ekonomija EU raste nešto brže od očekivanja uprkos izazovima

U Crnoj Gori danas se saobraćaj obavlja po mokrim kolovozima i uz mjestimično smanjenu vidljivost. Na putevima koji vode pored rijeka i kosina moguća je pojava sitnijih odrona. Savjetuje se oprezna vožnja i poštovanje pravila saobraćaja. Na putevima na kojima je izmijenjen režim vožnje neophodna je dodatna opreznost, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Do 01. aprila 2026. godine upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snieg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.
Na magistralnom putu Cetinje-Podgorica u mjestu Kruševo ždrijelo zbog protesta će saobraćaj biti u prekidu od 17.20 do 20.30 sati.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina na snazi je totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila zbog odronjavanja stijenske mase u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Do 30. novembra odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova kao i povremenu totalnu obustavu saobraćaja ne dužu od 30 minuta zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 na lokalitetima Lepenac-Ribarevina, Ribarevina-Poda i Poda-Berane.
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova kao i povremena totalna obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u vremenskim intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 časova.
Do 22. novembra odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja, zbog sanacije mosta Kruče na magistralnom putu M-1 dionica Bar-Ulcinj.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine – Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje – Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvođenja radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog izvođenja radova na izgradnji bulevara saobraćaj je obustavljen u ulici Vojislavljevića-Podgorica. Saobraćaj se odvija alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Do 22. novembra odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja od 08:00 do 17:00 časova, zbog investicionog presvlačenja M-2 asfaltnog kolovoza na državnim putevima u Sekciju ,„Podgorica “ faza II, na magistralnom putu M-2 dionica Petrovac -Podgorica.
Za 16. &nbsp;novembar od 21:00h do 07:00h, odobrava se povremena obustava saobraćaja za sve vrste vozila, na putnim pravcima od Luke Bar – Sutomore – Podgorica – Nikšić – Jasenovo Polje – Vjetropark Gvozd, zbog transporta komponenti vjetroparka Gvozd.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevica Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji mosta Đurđevica Tara na mag. putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Zbog izvođenja radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“ &nbsp;mjestimično se zatvara po jedna saobraćajna traka duž trase auto-puta u smjeru Veruša -Mateševo. Neophodan je dodatan oprez i poštovanje postavljene saobraćajne signalizacije.
Zbog radova doći će do izmjene režima saobraćaja, i to na način da će se saobraćaj na dionici puta između raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar) – Petrovac do 30. decembra odvijati naizmjeničnim propuštanjem vozila uz odgovarajuću privremenu saobraćajnu signalizaciju. U pitanju su radovi na sanaciji zaštitno odbojne ograde na cijeloj trasi, kao i radovi na čišćenju kanala u tunelima Sozina i Raš.
Zbog snimanja dugometražnog igranog filma Battle of the Motors/Bitka motora doći će do izmjene režima saobraćaja na sljedećim putnim pravcima:
– dana 21.11.2025.godine na regionalnom putu R-25.1 Međuvršje- – Lovćen (put ka Mauzoleju na Lovćenu) u vremenskom intervalu od 07:00 do 10:00 časova povremenu obustavu saobraćaja ne duže od 15 minuta,
– dana 21.11.2025.godine na regionalnom putu R-25 donica Ivanova Korita- Međuvršje (u blizini Motela Ivanova Konak-skretanje na putu za selo Dolovi) u vremenskom intervalu od 08:00 do 12:00 časova povremenu obustavu saobraćaja ne duže od 15 minuta,
– dana 21.11.2025.godine na magistralnom putu M-8 Lipci- Grahovo- Vilusi 1(lokacija Dragalj Polje) u vremenskom intervalu od 12:00 do 17:00 časova povremenu obustavu ne duže od 15 minuta.
Intenzitet saobraćaja je umjeren do pojačan.
U protekla 24 sata dogodilo se 20 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba zadobila teže, a devet lake povrede.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građjanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

Putevi mokri, mogući odroni, smanjena vidljivost

U Vjesnikovom soliteru na Slavonskoj aveniji u Zagrebu, sinoć oko 23:10 sata izbio je poža, a kako se širi vertikalno, zahvatio je više spratova i krov, zbog čega je u njegovo gašenje uključen veliki broj vatrogasaca. U trenutku izbijanja požara, prema sadašnjim informacijama, u zgradi nije bilo nikoga. Požar gasi 93 vatrogasaca sa 30 vozila, piše Index.
Stanje na požarištu je oko šest sati jutros izgledalo mnogo bolje nego sat ili dva ranije. Vatra se smanjila i nije bilo otvorenog velikog plamena, iako je na mnogim spratovima i dalje gorjelo.
Siniša Jembrih iz zagrebačkih vatrogasaca je samo kratko rekao da se požar još uvijek gasi, da ima džepova.
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, građevinarstva i državne imovine Branko Bačić bio je u Savskoj ulici u vrijeme požara Vjesnikovog solitera, navodi Nova TV.
Bačić nije imao nikakve dodatne informacije o požaru u odnosu na ono što se do sada zna. Kazao je da se još ne zna što je uzrokovalo požar.
Soliter Vjesnika na raskrsnici Savske ceste i Slavonske avenije u širem centru Zagreba nije samo jedna od gradskih urbanih vertikala, već i simbol propasti privatizacije „na hrvatski način”, gašenja štampanih medija i nesposobnosti države i privatnih suvlasnika da od potencijalne komercijalne „zlatne koke” nešto i zarade.
Naravno, Vjesnik je i više od toga – u kolektivnoj memoriji zgrada se i dalje tako zove, kao i tramvajsko i autobusko stajalište „kod Vjesnika”, iako odavno nema dnevnog lista Vjesnik, čiji je posljednji broj izašao 20. aprila 2012, niti štamparije, koja ne radi od 2022. godine.

Izgorio simbol Zagreba

Sa ovom većinom bi mogli promijeniti i Ustav, kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić tokom glasanja za izbor dva viceguvernera.
Ova poruka ukazuje na potencijalno veoma opasnu namjeru, koja bi mogla da vodi ka promjeni jezika i državnih simbola.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DX4bUgU11dp0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Da situacija nije za ignorisanje, javnost treba podsjetiti na Mandićeve riječi još iz 2023.
Predsjednik Skupštine Crne Gore je tada, u izjavi koju je dao dnevnom listu „Novosti“ iz Srbije, rekao da će se po okončanju popisa okrenuti jeziku, jer smatra da srpski jezik u Crnoj Gori treba da bude službeni.
„Vjerujem da ćemo nakon popisa otvoriti dijalog u Skupštini koji bi mogao dovesti do takvog rješenja. Kao politički predstavnik srpskog naroda, svakako bih se zalagao da natpolovična volja naroda bude odslikana i u najvećem pravnom aktu naše zemlje“, kaže Mandić.
Na ozbiljnost poruke upućuju i riječi Mandićeve ranije iz parlamenta.
On je kazao da, ako se na popisu utvrde neke činjenice, srpski jezik treba da bude službeni.
„Ova nova većina želi da poštuje svakoga. Završeno je vrijeme kad se nasiljem moglo sve. Ako se utvrde neke činjenice, za sve stvari koje treba da usmjere život građana Crne Gore, ako se budu vrednovale te činjenice, da i onaj jezik kojim se govori najviše u Crnoj Gori, da i on bude službeni. To ne bi bilo na štetu bilo koga, i to je činjenica koju treba uvažavati“, naveo je Mandić.

(VIDEO) Da li je Mandić naumio da prekraja Ustav Crne Gore?

Poslanici u Skupštini Crne Gore izabrali su Gordanu Kalezić za viceguvernerku Centralne Banke Crne Gore. Takođe, izabran je Milan Remiković za viceguvernera.
Radović: Uvjerena sam da će dodatno osnažiti kapacitet CBCG
Guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović danas je na sjednici Skupštine, u okviru prijedloga za izbor dva viceguvernera Gordane Kalezić i Milana Remikovića, kazala je da je uvjerena da će oni dodatno osnažiti kapacitet CBCG da ubrzano pristupi zatvaranju pregovaračkih poglavlja i pozvala poslanike da ukažu povjerenje ovim kandidatima kojima je jedino opredjeljenje Crna Gora i struka.&nbsp;
Poslanik DPS-a Nikola Milović je pozvao javnost da vide koliko je poalanika većine prisutno kada se biraju viceguverneri.
"Većina pokazala kakav odnos ima prema CBCG i guvernerki. Ogolili način funkcionisanja koji je vezan za partijske trgovine" , kazao je on.
Navodi da ni prošlog puta kada je došao prijedlog za viceguvernere, DPS nije imala ništa protiv kandidata kada je riječ o njihovim biografijama.
Ukazao je na neodgovoran odnos parlamentarne većine prema ekonomskim pitanjima.&nbsp;
Kazao je da će DPS podržati izbor dva viceguveenera.
Potpredsjednica Skupštine iz redova Demokrata Zdenka Popović je kazala da će ta partija podržati ozbor dva kandidata.
"Vjerujem da ćemo sa njihovim izborom dobiti jednu stabilnu instituciju. Saznala sam da su kandidati stručni, ljubazni i voljeni u svom kolektivu", navela je ona.
Mugoša većini: Krenuli ste trupački na CBCG
Poslanik DPS Mihailo Anđušić &nbsp;podsjetio je da su ova dva prijedloga za viceguvernere još od septembra 2024.&nbsp;
"Neshvatljivo da ovo toliko traje. Imamo dva izuzetba kandidata, a za nas nikad nije bio problem da podržimo kvalitetna rjeŝenja. Najmanje je biko potrebno da neko u fioci drži toliko dugo ovakve prijedloge", naveo je on.
Boris Mugoša iz SD-a ukazao je da funkcionišemo u političkom beznađu i ludilu.&nbsp;
"Osam mjeseci su ovi prijedlozi stajali u fioci parlamenta", naveo je on.&nbsp;
Naveo je da je neko svjesno opstruirao izbor viceguvernera. Podsjetio je da većina prošlog puta nije glasala za ove predloge, već bila uzdržana.&nbsp;
Kazao da se većina igra sa isntituciojama.
"Krenuli ste u brutalni obračun sa CBCG. Prezirem vašu predstavu. Ja ove ljude glasam zbog znanja a vi zbog moranja", poručio je on većini.&nbsp;
Mugoša je kazao da je većina krenula trupački na CBCG jer im je ova institucija ukazala na greške.

Kalezić i Remiković viceguverneri Centralne banke

Ambasador Ruske Federacije u Podgorici Aleksander Lukašik pozvan je u Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore 17. novembra, povodom nedavnih neprimjerenih saopštenja i izjava u medijima, koje predstavljaju jasan primjer otvorenog i neprihvatljivog miješanja u unutrašnja pitanja Crne Gore, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
Kako su naveli, povod za poziv bile su ocjene ruskog ambasadora date nakon usvajanja Odluke Skupštine Crne Gore o priključivanju Vojske Crne Gore NATO mehanizmu za pružanje bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU), te njegovo negativno komentarisanje intervjua predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića datom francuskim novinama „La Croix“.
Poručeno je, naglasili su iz MVP, da su ovakva djelovanja i kritike apsolutno neprihvatljivi, i da Crna Gora neće dozvoliti da bilo ko ugrožava dignitet njenih institucija.
"Ruskom ambasadoru je jasno stavljeno do znanja da će ubuduće slič̣ne poruke biti tretirane kao namjerno neprijateljsko djelovanje, na koje će Ministarstvo adekvatno reagovati u skladu sa međunarodnim normama. Poručeno je da Crna Gora od Ambasade Ruske Federacije očekuje puno poštovanje svojih institucija i zvaničnika, te da u vođenju svoje vanjske politike Crna Gora ne postupa po instrukcijama billo koje strane, već dosljedno slijedi sopstvene nacionalne i strateške interese, definisane vanjskopolitičkim prioritetima - članstvom u NATO i posvećenošću procesu pristupanja EU", ističu iz MVP.

MVP: Ruski ambasador pozvan na razgovor zbog miješanja u unutrašnja pitanja Crne Gore

Mogla se očekivati neka novost čim je na sva medijska zvona najavljeno da će legalni mitropolit Joanikije gostovati kod nelegalnog direktora Javnog servisa Raonikija, alijas Borisa Raonića. &nbsp;&nbsp; Očito, imali su zajednički interes. &nbsp; JA TEBI, A I TI MENI Tri puta nelegalno izabranom direktoru RTCG Borisu Raoniću bilo je karijerno bitno da se pokaže i dokaže pred Andrijom Mandićem koji ga i drži u direktorskoj fotelji. Zato je, po nalogu, dao mikrofon mitropolitu Crkve Srbije, obezbijedio mu medijsku pozornicu i bogobojažljive studente. &nbsp; I, naravno, obećao mu da - neće biti teških pitanja. A Joanikiju Mićoviću, koji je do skora bio jedini mitropolit u Crnoj Gori, bilo je očajnički važno da sada, baš sada nakon imenovanja Metodija Ostojića za mitropolita, pokaže i dokaže kako Metodije - iako je Spajićev ujak i Porfirijev miljenik - neće biti prvi i najvažniji mitropolit, nego drugi i manje važan mitropolit. &nbsp; I, naravno, Joanikije je za ustupljeno vrijeme na Javnom servisu obećao Raoniću protivuslugu: da će da saopšti neku važnu novost. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; I stvarno - bi novost. Joanikije je ekskluzivno obznanio da se Mitropolija crnogorsko-primorska sprema za uvođenje vjerske nastave: ,,osposobljavamo mlade teologe i sveštenike da bi sjutra, kada dođe to vrijeme, mogli da popune sva ta mjesta po osnovnim i srednjim školama ukoliko se uvede vjeronauka“. E, sad, ko sve sprema buduće teologe i sveštenike za učitelje vjeronauke ostala je – crkvena tajna. &nbsp; Valja se samo nadati da se u to neće mnogo plekati sam Joanikije. Jer, od ponavljača iz nikšićke gimnazije i beogradskog studenta sa apsolvenstkim stažom od čak 35 godina - ne očekuje se baš da bude edukator budućim edukatorima vjeronauke. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117181136_c0c4dd6a14d9449487823a7b3f58e15f4db1b3c7e106f2f797a2021e37ae05d3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251117181136_c0c4dd6a14d9449487823a7b3f58e15f4db1b3c7e106f2f797a2021e37ae05d3" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="AKCIJA POLITIČARA I CRKVE SRBIJE: Ilustracija "> <figcaption>AKCIJA POLITIČARA I CRKVE SRBIJE: Ilustracija(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SPREM’TE SE, SPREM’TE - VJEROUČITELJI Mada, po onome što je sve ispričao na Javnom servisu, reklo bi se da je - baš Joanikije glavni čovjek za uvođenje vjeronauke u crnogorksim školama. &nbsp; Pa zato tvrdi, ponovo ga citiram, ,,da se bez vjerskog obrazovanja ne mogu razumjeti istorija, arhitektura, kultura, književnost...“ Nije poznato kako je mitropolit Crkve Srbije našao blisku vezu vjeronauke sa, recimo, arhitekturom ili kulturom, ali sasvim je sigurno da će – oni sveštenici koje Joanikije bude rukopoložio na nastavnike u osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori - propovijedati lažnu istoriju. Jer tako nalaže dogma Crkve Srbije. Počev od učenja da je Crna Gora srpska država, da je Srpska pravoslavna crkva stara 800 godina iako je zvanično oformljena pod tim imenom 1920. godine ukazom regenta Aleksandra Karađorđevića, sve do ove savremene istorijske karikature da su četnici bili oslobodioci. &nbsp; Ili one sramne istorijske podvale: da je četnički koljač Pavle Đurišić – nosilac Hitlerovog gvozdenog krsta, koji je po sopstvenim pismenim priznanjima pobio i zaklao više od 8.200 ljudi – bio ,,veliki junak nepobjedivog karaktera“. &nbsp; I ne samo što će Joanikijevi vjeroučenici propagirati lažnu istoriju, oni neće &nbsp;znati ništa o ustavu i zakonima. Jer, kada mitropolit Joanikije na Javnom servisu ustvrdi da pravo na vjeronauku omogućava međunarodno pravo, Ustav Crne Gore i crnogorski zakoni, onda dokazuje da ne zna ništa o međunarodnom pravu a da &nbsp;– ili nije čitao crnogorski &nbsp;Ustav i crnogorske zakone – ili mu ih je neko pogešno pročitao. &nbsp; Da li je, dok je decenijama pokušavao da završi Filozofski fakultet, Joanikije Mićović uopšte slušao, svakog jutra na radiju, velikog aforističara, legendu Beograda, Duška Radovića? &nbsp; Da jeste, valjda bi se prepoznao u onoj Duškovoj poznatoj: ,,Oni koji mnogo znaju, malo govore. I obrnuto, najviše govore oni koji ništa ne znaju. To ima veze – jer samo razmišljanje može čovjeka spriječiti da govori." A mitropolit Crkve Srbije baš mnogo, mnogo govori. &nbsp; VELIKOSRPSKI PROJEKAT &nbsp; Ali, to što mnogo govori bez osnova i pozivanja na zakone i Ustav, ne znači da čelnik Crkve Srbije u Crnoj Gori govori tek tako, napamet... &nbsp;&nbsp; Priča o uvođenju vjeronauke, samo je još jedan pritisak na vlast u Crnoj Gori da uvede vjeronauku. I to je neka vrsta političke ironije, političkog sarkazma koji živi i u kojem se guši današnja Crne Gore: pritisak na vlast se odvija - u dogovoru sa dijelom vlasti?! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117181132_0c49d0336281ab059fef018bf4683f7d2408b8c0fa80d144084c3ea8ff358797.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251117181132_0c49d0336281ab059fef018bf4683f7d2408b8c0fa80d144084c3ea8ff358797" data-rendition-name="original" width="1586" height="874" loading="lazy" alt="NEPISANI DOGOVOR: Andrija Mandić, Joanikije Mićović i sveštenik Crkve Srbije kao držač mikrofona"> <figcaption>NEPISANI DOGOVOR: Andrija Mandić, Joanikije Mićović i sveštenik Crkve Srbije kao držač mikrofona(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Jasno je: mitropolit Mićović koji slavi četničke komandante ima nepisani dogovor sa četničkim vojvodom Mandićem, predsjednikom crnogorske Skupštine o ulasku Crkve Srbije sa vjeronaukom u javne škole Crne Gore. &nbsp; Jasan je i cilj: da se ulaskom sveštenika u javne škole što više novih generacija &nbsp;indoktrinira velikosrpskom politikom koju Crkva Srbije vodi i sprovodi u Crnoj Gori. To je samo djelić plana, krupnije slike projekta preoblikovanja Crne Gore od građanske u državnu zajednicu koja će – onako obezličena i bez crnogordskog identieta - biti pretvorena u stalni dio, ,,srpskog sveta“. &nbsp; Aprila ove godine na skupštinskom Odboru za prosvjetu i nauku nije &nbsp;bilo većine da se inicijativa o uvođenju vjeronauke u škole proslijedi Vladi Milojka Spajića na dalje razmatranje. Tada su za uvođenje vjeronauke glasali poslanici Mandićeve Nove srpske demokratije Andrije Mandića i Demokrata Alekse Bečića i to nije bilo dovoljno jer Spajićev PES ipak nije dao ,,zeleno svjetlo“. Ali, očito da se akcija obnavlja. Sadašnja najava Joanikija Mićovića, baš na Njegošev dan, i baš sa ciljem da se ponovo otvori priču o uvođenju vjeronauke u crnogorske škole dokaz je da Crkva i srpske stranke, prevashodno Mandićeva Nova srpska demokratija, Kneževićeva Demokratska narodna partija i Bečićeve Demokrate žele da stvari istjeraju do kraja. Nakon što su obesmislili logotip Skupštine stavljajući u logo zgradu Zetske banovine kada Crne Gore nije bilo kao države, pošto su krenuli u legalizaciju crkve na Rumiji i rušenja hiljadugodišnjeg kulta suživota svetog Vladimira, kada već obećavaju povratak Karađorđevića kapele na vrh Lovćena, kao završni čin obilježavanja teritorije, baš onako kako to rade predatori. &nbsp; Sada se govori o đeci koja treba i moraju da uče vjeronauku, želi se čitavo crnogorsko školstvo pretvoriti u jedan veliki Ćacilend da bi se tako stvorile generacije koje neće imati svijst o sopstvenoj istoriji. A kome se otme budućnost, otima mu se i prošlost. &nbsp;&nbsp; I sada je ključno pitanje: ima li građanska Crna Gora dovoljno snage i kuraži da se suprotstavi toj ideji preoblikovanja Crne Gore. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DWcmp4FG0shY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: proizvodnja