Samsung planira da ove godine proizvede 800 miliona uređaja.
Samsung planira ove godine da udvostruči broj svojih mobilnih uređaja koji donose AI, prenosi Capital.ba.
Tokom prošle godine Samsung je proizveo 400 miliona jedinica, a ove godine to želi da udvostruči. Više nego ambiciozni plan, prenosi PC Press. Kompanija je najavila da će se tokom ove godine u većoj mjeri osloniti na mogućnosti koje daje vještačka inteligencija.
Samsung pokušava da povrati krunu koju mu je Apple oteo na tržištu pametnih telefona. Ideja Samsunga je da se osloni u proizvodnji a i prodaji na AI ali su najavljene i neke nove usluge koje se još samo nagovještavaju.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Samsung će ove godine udvostručiti proizvodnju mobilnih uređaja

Linija za proizvodnju, pakovanje i skladištenje maslinovog ulja u proizvodnom pogonu Kuće maslina u Starom Baru otpočela je sa radom. Nabavljena je uz finansijsku podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Opštine Bar.
Odbor direktora Kuća maslina DOO donio je stimulativnu odluku o preradi ploda masline, za sve registrovane maslinare na teritoriji Crne Gore, čime im je omogućena besplatna prerada ploda masline. Cijena prerade ploda masline, koji zadovoljava propisane standarde kvaliteta, autohtonog i introdukovanog sortimenta, iznosi 0,10 eura po kilogramu ploda masline (bez PDV-a), za sve neregistrovane maslinare, kao i za maslinare koji posjeduju maslinjake van teritorije Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D_XIF9o63vaw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Takođe, u Kući maslina će svi maslinari imati mogućnost da adekvatno upakuju svoje maslinovo ulje. Cijena pakovanja ekstra-djevičanskog i djevičanskog maslinovog ulja, koji zadovoljava propisane standarde kvaliteta, iznosi 0,50 eura (bez PDV-a) po jedinici adekvatne ambalaže koja je vlasništvo naručioca usluge (100 ml, 250 ml, 500 ml, 750 ml, 1000 ml), za sve registrovane maslinare na teritoriji Crne Gore. Usluga pakovanja maslinovog ulja uključuje flaširanje i zatvaranje ambalaže pod inertnim gasom (azotom), kao i etiketiranje proizvoda.
Cijena pakovanja ekstra-djevičanskog i djevičanskog maslinovog ulja u proizvodnom pogonu „Kuća maslina“ DOO Bar iznosi 0,80 eura (bez PDV-a) po jedinici adekvatne ambalaže koja je vlasništvo naručioca usluge (100 ml, 250 ml, 500 ml, 750 ml, 1000 ml), za neregistrovane maslinare i za maslinare koji posjeduju maslinjake van teritorije Crne Gore. Cijena pakovanja maslinovog ulja uključuje flaširanje i zatvaranje ambalaže pod inertnim gasom, kao i etiketiranje.
Maslinar je, prilikom prvog dolaska u proizvodni pogon „Kuća maslina“ DOO Bar, dužan donijeti dokaz o registraciji (Rješenje o registraciji poljoprivrednog gazdinstva i Rješenje o upisu u registrar maslinara, tj. Registar proizvođača maslinovog ulja, koji vodi Savjetodavna služba u biljnoj proizvodni Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede), čime stiče pravo na besplatnu preradu ploda masline, odnosno na povlašćene uslove za pakovanje ekstra-djevičanskog i djevičanskog maslinovog ulja.
Proizvođač maslinovog ulja je dužan da, za potrebe pakovanja, obezbijedi sopstveni repro-materijal, dok će maslinarima koji prerađuju masline u proizvodnom pogonu „Kuća maslina“ DOO Bar biti ponuđena transportna ambalaža sa zatvaračem (od jednog litra po cijeni od 0,25 eura sa PDV-om, odnosno od 5 litara po cijeni od 0,50 eura sa PDV-om, po jedinici ambalaže).
U proizvodnom pogonu „Kuća maslina“ DOO vršiće se i otkup ploda masline i maslinovog ulja od autohtonih crnogorskih sorti (Žutica i prateće autohtone sorte: Sitnica, Šarulja, Zinzulača, Fran, Drobnica, Gloginja, Lumbadreška, Dužica, Crnica – Crnjaka, Barkinja, Lumbardina). Takođe, u ovom proizvodnom pogonu vršiće se i otkup ekstra-djevičanskog maslinovog ulja od autohtonog sortimenta, koji zadovoljava propisane standarde kvaliteta u kategoriji „ekstra-djevičansko maslinovo ulje“.
Iz Kuće maslina mole sve maslinare da, usljed ograničenih kapaciteta prerade ploda masline, a velikog interesovanja, rezervišu svoj termin prerade, pozivom na broj 067 137 938 (ponedjeljak – subota), gdje mogu dobiti sve potrebne informacije.

1084x550

U Kući maslina proizvodnja po najsavremenijim standardima: Besplatna prerada za registrovane maslinare

Ono što se proizvede u Crnoj Gori nije ni pet odsto potrošnje, a da li postoji mogućnost da se razvija crnogorska poljoprivreda - da, ali je to dugoročna priča o kojoj nijedna crnogorska ekonomska politika ne želi da promišlja, a ova u posljednjih pet godina još manje - rekla je gostujući u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
U Crnoj Gori se, po podacima Monstata, prosječno baci 70 do 80 kg hrane po stanovniku, što bi grubom procjenom iznosilo oko 50.000 tona godišnje.&nbsp;
Taj podatak, kaže Kasalica, govori da građani nijesu pažljivi prema svom zdravlju, a još manje su pažljivi prema onome što nabavljaju i kako nabavljaju, kako se troši i na koji način.&nbsp;
- Hrana u Crnoj Gori u većini je uvozna, jer smo mi kao uvozna ekonomija maksimalno zavisni od toga da u većini sve uvozimo, to što se proizvede u Crnoj Gori nije ni pet odsto naše potrošnje, a da li imamo mogućnosti da razvijamo našu poljoprivredu - da, ali je to dugoročna priča o kojoj nijedna crnogorska ekonomska politika ne želi da promišlja, a ova u posljednjih pet godina još manje - rekla je Kasalica.
Podsjeća da se ekonomske politike bilo koje vlade u Crnoj Gori nijesu bazirale da se u mjeri mogućeg diversifikuje ekonomija i da se ulaže u razvojne projekte koji mogu da supstituišu bar, kako kaže, jedan dio uvoza.
- To je voda, to je značajan dio poljoprivrede, ali poljoprivrede koja nije bazirana na premisi da treba da prodaje hranu samo dva mjeseca dok je turistička sezona, nego da prodaje rezidencijalnom stanovništvu svih 365 dana u godini - istakla je Kasalica.&nbsp;
Na osnovu depozita građana koje imaju kod banaka, smatra Kasalica, vidi se da oni umiju da predviđaju da se liderima opozicije ne može vjerovati i da se moraju spremiti za potencijalnu krizu.
- Moramo da pogledamo i u nas same, na nivou svake naše životne egzistencije i na nivou svakog našeg domaćinstva, gdje možemo da odradimo male korake koji će u nekom skupu više malih koraka i stotina hiljada malih koraka konačno ubijediti naše lidere državne administracije da moraju da prestanu da nas zavađaju, da moraju da prestanu da nas truju, da moraju da prestanu da nam gaze po dušama, gaze po egzistencijama i nauče kako da poštuju građane i građanke Crne Gore. U tom trenutku ćemo krenuti prema svim mjerama koje se tiču ne samo štednje hrane, ili pametnog postupanja sa resursom koji uvozimo, već štednje i u svim drugim oblicima - zaključila je Kasalica.&nbsp;

Kasalica: Crnogorska poljoprivreda bi trebalo da se bazira na prodaji proizvoda svih 365 dana u godini, a ne samo tokom turističke sezone

Direktor proizvodnje u Rudniku uglja Milinko Gazdić razrješen je sa pomenute funkcije i na njegovo mjesto je imenovan Luka Ilinčić.
Gazdić je sa funkcije razrješen u petak, 6. juna. Istog dana na njegovo mjesto je imenovan Ilinčić.
Milinko Gazdić je na funkciju imenovan 2021. godine. Luka Ilinčić je ranije bio zaposlen u Rudniku olova i cinka „Gradir Montenegro“. Posljednjih godina radi u Rudniku uglja i kadar je Pokreta Evropa sad.

Smjene u Rudniku uglja: Ilinčić umjesto Gazdića rukovodi proizvodnjom

Rudnik uglja je u prošloj godini ostvario proizvodnju od 1,62 miliona tona uglja, što je oko 13 odsto manje u odnosu na 2023.
- Proizvodnja je u prošloj godini bila oko deset odsto manja u odnosu na planiranu - navodi se u izvještaju o realizaciji energetskog bilansa za prošlu godinu, koji je objavilo Ministarstvo energetike i rudarstva.
Kako se navodi u dokumentu, za potrebe Termoelektrane (TE) Pljevlja isporučeno je 1,4 miliona tona uglja, ili oko 88 odsto proizvodnje, dok je za ostalu potrošnju u Crnog Gori isporučeno 15,67 hiljada tona.
- Izvezeno je 199,41 hiljada tona uglja, ili oko 11 odsto ukupne proizvodnje - precizira se u dokumentu.
Ukupan promet naftnih derivata za potrebe potrošnje u Crnoj Gori u prošloj godini je ostvaren u količini od 387,57 hiljada tona, što je 31,61 hiljada tona, ili 7,54 odsto manje od plana.
- U odnosu na 2023, potrošnja je veća 10,96 hiljada tona, ili 2,91 odsto. U odnosu na 2023, ostvareno je najveće povećanje potrošnje kod mlaznog goriva, motornih benzina, ekodizela i lož ulja, a do izvjesnog pada je došlo i kod ostalih derivata - dodaje se u dokumentu.
Najveće učešće u ukupnoj potrošnji naftnih derivata, izraženo u tonama, ima dizel gorivo, oko 77 odsto, a najmanje mlazno gorivo i mazut, ispod jedan odsto.
- Najveći uvoznik i distributer dizel goriva i motornih benzina je Jugopetrol, sa učešćem oko 64 odsto u toj kategoriji derivata - zaključuje se u dokumentu.

Proizvedeno 1,62 miliona tona uglja

Japanska automobilska kompanija Honda odlučila je svoju sljedeću generaciju Civic hibrida proizvoditi u američkoj saveznoj državi Indiani, umjesto u Meksiku, kako bi izbjegla moguće carine na jedan od svojih najprodavanijih modela, objavio je Rojters.
Proizvođači automobila ubrzano se prilagođavaju nakon što je američki predsjednik Donald Tramp uveo carine od 25 odsto na robu iz Meksika i Kanade. Iako su mnoge kompanije izrazile zabrinutost zbog ovih nameta, Hondina odluka predstavlja prvi konkretan potez jedne velike japanske automobilske kompanije.
Prema izvorima bliskim kompaniji, Honda je prvo planirala proizvodnju nove generacije Civica u &nbsp;Meksiku, s početkom proizvodnje u novembru 2027. godine.
Meksiko je prvo izabran zbog rastućih troškova proizvodnje u Indiani i Kanadi. Međutim, sada Honda planira započeti proizvodnju novog Civica u Indiani od maja 2028. godine, s očekivanom godišnjom proizvodnjom od oko 210.000 vozila.
Ukoliko proizvodnja u Indiani ne bude mogla zadovoljiti potražnju, Honda će razmotriti uvoz iz zemalja koje nisu pogođene carinama.
Portparol Honde odbio je komentarisati promjene u proizvodnom planu Civica, ali je naglasio da će kompanija nastaviti analizirati tržišne prilike i poslovno okruženje pri donošenju odluka o optimalnoj proizvodnji i distribuciji na globalnom nivou.
Meksiko već dugo predstavlja jeftiniju proizvodnu bazu za japanske i druge globalne proizvođače automobila. Honda iz Meksika izvozi oko 80 odsto svoje proizvodnje u Sjedinjene Države, koje su drugo najveće automobilsko tržište na svijetu, odmah nakon Kine, prenosi Fena.

Posljedica Trampove odluke: Honda premješta proizvodnju u SAD iz Meksika

Ukupna proizvodnja nakita u EU dostigla je 4,36 milijardi eura u 2023. godini, što predstavlja povećanje od jedan odsto u odnosu na prethodnu godinu, objavio je Eurostat.
Kancelarija EU zadužena za statistiku navela je da je Italija bila vodeći proizvođač, sa ukupnom vrijednošću od 1,55 milijardi eura, odnosno 36 odsto ukupne proizvodnje u EU.
Slijedi Francuska sa 1,44 milijardi eura, a zatim i Njemačka sa 507 miliona.
Najveći relativni rast vrednosti proizvodnje nakita zabilježen je u Hrvatskoj 26 odsto, Češkoj 25 odsto i Irskoj 20 odsto.
Nasuprot tome, najveći pad zabilježen je u Litvaniji 36 odsto, Letoniji 16 odsto i Italiji osam odsto.

Proizvodnja nakita u EU dostigla 4,36 milijarde eura

Nestabilno tržište je nešto što je oduvijek u poljoprivredi bilo prisutno, ali u posljednjim godinama je sve češće. Vremenske ili klimatske promjene, su značajan faktor koji mijenja crnogorsku poljoprivredu iz temelja, mi se još uvijek nijesmo prilagodili njima, i teško da ćemo znati da prilagodimo još neko vrijeme, pa nam možda i neka buduća strategija pripomogne u tome, ali definitivno su izazovi jako veliki - kazao je u Budilniku, na Televiziji E, poljoprivredni proizvođač iz Zete Mladen Aligrudić.
Poljoprivredni popis se čeka od 2010.godine, kazao je Aligrudić, te je krajnje vrijeme da se dobiju podaci iz ove oblasti i u skladu s tim, kako kaže, se napravi presjek i dobiju odgovori, dodaje on, šta to fali i na koji proizvodnju da se baziraju da bi svi ostvarili benefit.
- Na osnovu popisa poljoprivrede pravi se i strategija poljoprivrede, koja je kod nas, nažalost, više nego paušalno odrađana. Takva je kakva jeste, mi se moramo prilagođavati tome što jeste, trenutno u ovoj situaciji, zato nam je i poljoprivreda ovdje gdje jeste. Očekujemo da se na osnovu dobrog presjeka stanja napravi strategija koja će dugoročno posvetiti malo veću pažnju poljoprivredi nego što je to bilo do sada - rekao je Aligrudić.
Podrška poljoprivrednicima nije mala, naglašava Aligrudić, vrlo je značajna i vrlo korisna, kako kaže, ali, dodaje on, posebna je tema kad ta podrška stiže, jer je, po njegovom mišljenju, postalo uobičajeno da ona kasni.
- Nestabilno tržište je nešto što je oduvijek u poljoprivredi bilo prisutno, ali u posljednjim godinama je sve češće. Vremenske ili klimatske promjene, su značajan faktor koji mijenja crnogorsku poljoprivredu iz temelja . Mi se još uvijek nijesmo prilagodili njima, i teško da ćemo znati da prilagodimo još neko vrijeme, pa nam možda i neka buduća strategija pripomogne u tome, ali definitivno su izazovi jako veliki, počev od promjena koje sam spomenuo do problema sa plasmanom naših roba, onda uticaja nelojalne konkurencije sa tržišta iz okruženja i ono, zbog čega svi stalno vodimo polemiku, to je ta zdravstvena bezbjednost hrane. Izazovi su veliki, treba ostati u ovome, a ulaganja su ogromna - naglasio je Aligrudić.
Bez obzira na povoljne klimatske uslove, dobro zemljište i dostupnu vodu, ističe Aligrudić, proizvodni kapaciteti crnogorskih poljoprivrednika nijesu mnogo veći od kapaciteta prethodnih generacija .
- Poljoprivreda se tradicionalno radi kao što se radila prije tridesetak godina. Tek mali broj poljoprivrednih proizvođača je uspio da napravi neki iskorak u vidu savremenih objekata, u vidu korištenja nekih savremenih agrotehničkih mjera, ili dostignuća da bi mogli da budu konkurentni što se tiče vremena. Vrijeme je ključ svega, jer ako dobijemo proizvod kad ga nema na tržištu, to je zakon ponude i potražnje, njegova cijena će biti vrlo isplativa, a ako ga dobijemo u vremenu kad ga svi imaju, onda je ponuda mnogo veća od potražnje, i naravno, da će cijena tog proizvoda biti drastično niska - istakao je Aligrudić.
Sagovornik Televizije E kaže da su najveći konkurent crnogorskim poljoprivrednicima albanski proizvođači, jer imaju dobre klimatske uslove i jeftinu radnu snagu, kako kaže, i imaju veliki kapital koji je ušao u poljoprivredu, te njihovi proizvodi pristižu ranije od naših, tako da kad u Crnoj Gori prispije prvi paradajz za berbu, naglašava Aligrudić, on već završava vegetativni period kod albanskih proizvođača i završavaju berbu. 
Poljoprivreda je postala igra cifara, poručuje Aligrudić, te ako imate šleper proizvoda svima ste interesantni, i nakupcima i marketima, ali ako, dodaje on, imate malo proizvoda, onda ste prepušteni sami sebi.
- Mislim da bi, možda, ta buduća strategija, na osnovu tog popisa, koji sad trenutno radi, će moći da nam da neke smjernice, u kojima ćemo zaista moći da budemo svoji na svome i da radimo na ostvarivanju profita. Na ovakav način je sve veliki hazard, i čini se da su poljoprivredni proizvođači prezasićeni tog kockanja sa proizvodnjom - zaključio je Aligrudić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsrhVg2TlywY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Aligrudić: Poljoprivrednici su prezasićeni kockanja sa proizvodnjom

Američki predsjednik Donald Tramp povukao je podršku sporazumu britanskog premijera Kira Starmera o predaji ostrva Čagos Mauricijusu, jer Velika Britanija odbija dati dozvolu za korišćenje britanskih vojnih baza za potencijalne napade na Iran, saznaje Tajms (The Times).
Prema informacijama iz diplomatskih izvora, Bijela kuća već priprema detaljne vojne planove za udar na Iran koji uključuju stratešku bazu Diego Garsija (u Indijskom okeanu) i RAF Ferford u Glaučesterširu, gdje je smještena američka flota teških bombardera u Evropi.
Iako su ove baze ključne za američke operacije, dugogodišnji sporazumi nalažu da se one mogu koristiti samo za operacije s kojima se britanska vlada unaprijed usaglasi. London trenutno odbija dati "zeleno svjetlo" zbog straha od kršenja međunarodnog prava.
Naime, prema međunarodnim propisima, država koja ustupi baze za napad snosi jednaku odgovornost kao i ona koja ga izvodi, ukoliko je imala saznanja o "međunarodno protupravnom djelu".
- Velika Britanija dozvoljava upotrebu sile samo u samoodbrani, u slučaju stvarnog ili neizbježnog napada. Preventivni udari kakve Tramp planira hodaju po tankoj liniji legalnosti - navode pravni eksperti.
<h2>Trampova poruka: "Iran može napasti i vas"</h2>
Nakon telefonskog razgovora sa Starmerom u utorak, Tramp je na svojoj mreži Truth Social otvoreno zaprijetio i povezao sudbinu arhipelaga Čagos sa vojnom saradnjom.
- Ako Iran odluči da ne sklopi dogovor, možda će biti neophodno da SAD iskoriste Diego Garsija i Ferford kako bi iskorijenile potencijalni napad nestabilnog i opasnog režima. To je napad koji bi potencijalno mogao pogoditi i Veliku Britaniju - napisao je Tramp, dodajući da Britanci moraju ostati jaki i oduprijeti se "wokeizmu".
Britanska vlada uporno tvrdi da je sporazum o predaji ostrva Mauricijusu (koji bi poreske obveznike mogao koštati 35 milijardi funti) neophodan iz sigurnosnih razloga kako bi se izbjegli dugotrajni pravni sporovi.
Ipak, realnost na terenu je drugačija. Visoki zvaničnici britanske Vlade privatno priznaju da sporazum ne može biti sproveden bez odobrenja SAD-a. Situaciju trenutno opisuju kao "mračnu", dok premijer Starmer pokušava balansirati između međunarodnog prava i pritiska iz Bijele kuće.
Dok ministri u Londonu javno poručuju da će "istrajati na dogovoru", Trampov veto na Čagos jasno pokazuje da će cijena britanskog suvereniteta nad bazama biti direktno vezana za američke planove na Bliskom istoku.

Rampa iz Londona: Britanija zabranila Trampu korišćenje baza za udar na Iran

Bivšoj ministarki prosvjete Vesni Bratić određen je pritvor do 30 dana jer postoji opasnost da bi mogla pobjeći u Bosnu i Hercegovinu, čije državljanstvo ima pored crnogorskog, a sumnja se i da bi mogla uticati na svjedoke, i pored protoka vremena od smjene direktora škola prije pet godina.
To je za emisiju "Načisto" saopštio portparol Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) Vukas Radonjić koji poručuje da ovdje nema govora ni o političkom pritisku niti demonstraciji sile, već da sve rade po zakonu.
S druge strane, predsjednik države Jakov Milatović traži od Ministarstva pravde da hitno pokrene proceduru za njeno pomilovanje dok politički saborci Bratićke iz Ujedinjene Crne Gore najavljuju novi protest ispred Višeg suda.
SDT tereti Bratić na osnovu obimne dokumentacije o smjenama direktora škola prije pet godina. Zašto baš sada, objašnjavaju time da su tri puta tražili od Ministarstva prosvjete dokumentaciju ali je nikad nisu dobili kompletnu.
- Zbog toga smo bili prinuđeni da preko službenika Specijalnog policijskog odjeljenja obiđemo 254 škole u Crnoj Gori kako bi prikupili dokumentaciju koja se odnosi na njihove direktore - rekao je Radonjić.
Na kritike što se Bratić hapsi s lisicama na rukama a nije osumnjičena za organizovani kriminal, Radonjić je jasan da to nije političko nivelisanje po principu da se hapse funkcioneri svih vjera, nacija ili političke pripadnosti.
- Nema govora o demonstraciji sile. Govora nema o tome. To je zakonito postupanje. U Zakonu o unutrašnjim poslovima je određeno da kad policija dovodi određeno lice, koristi sredstva za vezivanje, dovodi ga vezanog. Nas ti politički komentari ne dotiču. Mi radimo profesionalno, isključivo na odnosu dokaza - kazao je Radonjić.
SDT Bratić tereti za nezakonitu smjenu osam direktora škola, ali i za to što nije smijenila drugih 40 direktora a tvrde da je morala.
- Da je pribavila određenu korist direktorima škola tako što, iako su ispunili uslove predviđene Zakonom o visokom obrazovanju I vaspitanju - ona ih nije smijenila a bila je dužna. I naravno da je teže povrijedila prava određenom broju direktora, koji, iako su ispunili zakonske uslove - smijenjeni su. Da je postupala sa sviješću, namjerom I voljom da zloupotrijebi službeni položaj - naveo je.
Radonjić objašnjava da je Bratić određen pritvor jer je, dajući lične podatke, rekla da je državljanka i Bosne i Hercegovine, te bi mogla pobjeći tamo. Tvrdi i da bi mogla uticati na svjedoke, iako je od spornih radnji prošlo pet godina.
- Postoji opravdana bojazan da može ometati postupak uticanjem na svjedoke, u smislu da ostvari neposrednu ili posrednu komunikaciju s njima i na taj način dogovori kako bi trebali da svjedoče i na taj način olakšaju ili bar ne otežaju položaj u postupku - kazao je Radonjić.
A nakon jučerašnjeg apela sestre Vesne Bratić, Slavice Bratić, Milatoviću da je pomiluje, on je hitno zatražio od Ministarstva pravde da pokrene postupak pomilovanja. Ono, nakon prikupljanja svih dokaza, daje predlog predsjedniku koji onda odlučuje da li će pomilovati Bratić. Istovremeno, Ujedinjena Crna Gora u kojoj je Bratić predsjednica Političkog savjeta, u nedjelju u 18 sati organizovaće novi protest podrške, ispred Višeg suda u Podgorici, gdje će ponovo tražiti njeno puštanje na slobodu.

Radonjić: Bratić određen pritvor jer postoji opasnost da bi mogla pobjeći u BiH

Pred Višim sudom, na trećem ročištu, bivši pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević u odbrani je detaljno analizirao svaki navod iz optužnice koja ga je tereti da bio član kriminalne grupe koju se, prema stavu SDT-a formirali Ljubo Milović i Mileta Ojdanić.&nbsp;
Istakao je da se radi o neistinitim optužbama za koje Tužilaštvo nije pružilo nijedan valjan dokaz i upravo oni detalji koji idu njemu u prilog namjerno su izostavljeni a sve sa ciljem da „mu se prekrše prava i ostvari nepravda“.&nbsp;
On je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Simo Rašović naveo i da je SDT svjesno i umišljajno sakrilo izvještaj Europola od 2021. godine u kojem je navedeno da nema dokaza o umiješanosti u bilo kakve kriminalne aktivnosti tadašanjeg direktora Uprave policije Zorana Brđanin i pomoćnik direktora Uprave policije Dejana Kneževića.
Knežević je bio decidan da je Tužilaštvo raspolagalo izvještajem koji je od značaja za optužnicu.
- Europol je imao kompletnu skaj komunikaciju i objektivnu percepciju za razliku od Tužilaštva koje raspolaže samo fragmentima izvještaja – kazao je Knežević.
Više osoba iz Europola, kako je naveo, saopštili su mu da bi voljeli da vide što oni to nijesu „uspjeli vidjeti a da je naše Tužilaštvo vidjelo“.
- U neformalnim razgovorima pojedini predstavnici Europola izrazili su želju da vide sadržaj optužnice i koje su to činjenice i okolnosti uočene od SDT-a koje oni nijesu prepoznali iz Europola – naglasio je Knežević.
On je ukazao i da je nakon uspješno realizovane akcije sa kolegama iz Španije zajedno sa Serđom Elezovićem dobio orden za međunarodnu pomoć u istragama od španske policije.
- Komunikacija mene i bivšeg kolege Milovića je bila isključivo profesionalna kao i sa ostalim kolegama u cilju prikupljanja podataka i njihove realizacije. Ako tužilaštvo smatra da je moja greška što mi je Milović indetifikovao lice, a nakon čega su isti procesuirani od španske policije, ja smatram da nije – kazao je Knežević.
Optužio je Tužilaštvo da je sa umišljajme izostavilo skaj komunikacije između suspendovanog služebenika polcije - prikrivenog agenta Petra Lazovića i Ivana Delića.
„Brate, ovaj Knežević je li još dobar sa vama, vidim na kolegijumu je rekao da Baku i mene izuvaju gdje stignu, vidim da se naoštrio na nas… Ovaj novi što je postavljen Knežević, je li naš“, pitao je, navodno, Delić Lazovića 6. marta 2021. godine. Na to mu je Lazović, rekao: „Jes drug dobar, momak van svega je on, profesionalac. Njega ti klanovi ne zanimaju. Nakon toga Delić je navodno napisao: “Vidim rekao je na kolegijum da prvo od Bake i mene krenu da izuvaju, ok brate, valjda neće da uvaljuje nešto, da mu ne bude posle češanje po glavi”. Navodno Lazović saoštava koliko on zna Knežević je častan policajac i neće prljavo. -Izostavljene poruke govore o profesionalnosti, zakonitom postupanju i distanci od kriminalnih struktura, čime ne potkrepljuju tezu o kriminalnom odnosu. Upravo zato njihov izostanak predstavljaju ključni dokaz moje odbrane, jer direktno osporavaju postojanje kriminalnog odnosa i bilo kakvih nezakonitih dogovora - rekao je Knežević.&nbsp;
Suđenje se nastavlja 20. marta.

Knežević: Specijalno državno tužilaštvo je sakrilo izvještaj EUROPOLA

Evropski turizam u ovoj godini očekuje nastavak rasta dolazaka turista i njihove potrošnje, najviše od međunarodnih gostiju i većinom s dalekih tržišta poput Kine i Indije, pokazao je novi izvještaj Evropske putničke komisije (ETC).
ETC procjenjuje da će međunarodni dolasci u Evropu u ovoj godini porasti oko šest odsto u odnosu na 2025, očekujući da će u tome daleka tržišta imati jaču ulogu, odnosno da će dolasci turista s takvih tržišta porasti devet odsto, uz poboljšanu avio-povezanost i manja ograničenja u obradi viza.
Među dalekim tržištima, značajan rast dolazaka turista od 28 odsto u odnosu na 2025. predviđaju iz Kine i Indije, iz kojih su turisti u mnogim evropskim odredištima u prošloj godini i dalje bili ispod predpandemijskih rezultata, prenosi Hina.
Ukupno se s azijsko-pacifičkih tržišta očekuje "jačanje" dugih putovanja u inostranstvo, dok se s obzirom na nastavak neizvjesnosti oko američke trgovine i vanjske politike iz SAD-a, očekuje umjereniji rast dolazaka turista, oko četiri odsto u odnosu na prošlu godinu.
Turistička potražnja za Evropom i s drugih tržišta ostaje stabilna, i to uprkos, kako se navodi u izvještaju ETC-a, stalnim pritiscima na troškove, što znači da bi se i u ovoj godini mogao nastaviti trend iz prošle da rast potrošnje nadmašuje rast dolazaka turista.
Iz ETC-a ističu i rast zanimanja za putovanja u Evropu u predsezoni, kao i trend da se destinacije u Evropi sve više fokusiraju na ponude "vrijednost za novac", uravnotežene tokove turističke posjećenosti i održive rezultate.

Tag: proizvodnja