Izvršni direktor konsultantske kompanije Fidelity consulting Miloš Vuković je, komentarišući Sporazum Vlade sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kazao da je posrijedi perfidna igra koja se zove "puštanje PDV-a".
- Izvadio sam podatke iz Poreske uprave. Oporezivi promet u 2024. je 327 miliona eura u Ulcinju, prihod je u 2023. bio preko 200 miliona eura, dobit firmi u skupu Opštine preko 16 miliona eura... Jasno je zašto su pustili informaciju da je domaći PDV sedam miliona eura, a nisu stavili da postoji PDV pri uvozu koji je najmanje duplo veći od PDV u zemlji. Nemojte sumnjati da je ovo nastavak perfidne igre da se Ulcinj napravi gorim nego što jeste - ocijenio je Vuković na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.
Ovo je, ističe on, nastavak brutalnog kršenja crnogorskih zakona. Pitao je zašto se ide u hitnu proceduru kad projekta za Veliku plažu nema u fiskalnoj strategiji gdje nisu predviđene pare za njega.
- Ako nema fiskalne procjene, kako je premijer rekao da će Ulcinj godišnje imati 50 miliona prihoda. Rekao je još goru stvar - da će zemlja imati 500 do 700 miliona eura godišnje od dividendi... To se neće desiti - naveo je Vuković.
On pita i kako premijer zna da projekat iznosi 35 milijardi eura zbog čega se izbjegava tender, ako projekat još ne postoji.
- Premijer ne zna lokaciju u Crnoj Gori, a zna dvije van države... - konstatuje Vuković.
Vuković je poručio predstavnicima Opštine Ulcinj da nisu sami da će stati u njihovu odbranu.
- Branićemo vas kao što smo branili sebe. Ovo je jedan od najvećih udara na jednu opštinu. Ujedinili ste se kao zajednica i jasno rekli da ne želite da se investicija sprovodi na ovaj način - istakao je Vuković.
On je zatražio da se sporazumi ne usvoje i da se o njima pregovara i dogovara.
- Odbranili smo veliki broj lokacija, odbranićemo i ovu. Možda nismo dovoljno jaki, možda nemamo toliko para, ali imamo nešto što drugi nemaju - a to je srce i ljuba prema Velikoj plaži, Ulcinju i Ulcinjanima - zaključio je Vuković.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vuković: Nastavak perfidne igre da se Ulcinj napravi gorim nego što jeste, odbranićemo Veliku plažu

Osnivač Emaar Properties, predsjednik kompanije &nbsp;“Eagle Hills” i potencijalni investitor u Veliku plažu Mohamed Alabar kazao je da ne želi da ide protiv želja lokalne zajednice i države u projektu na Velikoj plaži i tvrdi da će poštovati sve domaće i evropske zakone.
Alabar je u intervjuu za "Načisto" na Televiziji Vijesti priznao da još nema razrađen plan ali je iznio viziju - kako zamišlja svoj projekat na Velikoj plaži i šta bi tačno gradio i koliko.
- Ako me pitate šta bih napravio na Velikoj plaži, rekao bih vam da bi to bio nastavak prelijepe arhitekture kakvu imate. Bilo bi tu puno zelenila, zgrade sa apartmanima ne veće od 3-4 sprata, plaže bi ostale dostupne svim građanima ali bile bi čiste. Bila bi uključena i lokalna zajednica, tako da ljudi koji prodaju piletinu u Ulcinju, prodavali bi više piletine u restoranima. Ljudi koji prodaju šampon, prodavali bi više šampona u hotelima - istakao je Alabar.
Alabar je rekao da bi 50 odsto zemljišta za projekat u Ulcinju ostalo za zelenilo, drveće, puteve, biciklističke rute.
- Apartmani i hoteli ne bi trebalo da zauzimaju više od 20 posto ukupnog prostora. Za početak je najbolje krenuti sa hotelima i hotelskim apartmanima. Ako ne poslušate ono što lokalna zajednica i država žele, onda mislim da ne treba ni da radite taj projekat. I to mislim stvarno. Ja sam čovjek koji je veoma zabrinut zašto svi ne živimo bolje. I, ako imam šansu da nešto učinim boljim, onda ću to uraditi iz sveg srca - kazao je on.&nbsp;
Tvrdi da će sve što je u skladu sa zakonima Crne Gore i zakonodavstvom Evropske unije poštovati.
- Zato što se ja ne plašim ničega i radim svoj biznis iz ljubavi i iz srca. Još uvijek nemam plan niti projekat za Veliku plažu. Vlada i političari su učtivi prema meni i pozvali su me da investiram u vašu zemlju ali ni oni ne znaju šta se sve može tamo graditi. Oni će mi reći – ovo može, ovo ne može, i ja ću im reći - u redu - kazao je Alabar.

Portal ETV

1084x550

Alabar priznao da još nema razrađen plan za Veliku plažu: Ne želim da idem protiv želja lokalne zajednice i države

Planovi arapskog investitora da na ulcinjskoj Velikoj plaži izgradi megaturstički kompleks, vrijedan 30 milijardi eura, koje je javnosti prezentovao premijer Crne Gore Milojko Spajić, degradirali bi životnu sredinu Ulcinjske solane.
Ovu ocjenu ekološki aktivisti potkrepljuju činjenicom da je Solana jedno od najvažnijih staništa ptica u Evropi.
Za Radio Slobodna Evropa (RSE) podsjećaju i da je njena zaštita jedan od uslova za zatvaranje poglavlja o životnoj sredini u pregovorima sa EU.
- Značaj tog područja je za građane Crne Gore mnogo veći od 30 milijardi eura - kaže za RSE programska direktorica Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), Ksenija Medenica.
Solana, zajedno sa deltom rijeke Bojane i Velikom plažom dugom 13 kilometara, čini jedinstvenu ekozonu koja je među najvažnijim područjima biodiverziteta na Balkanu i važno stanište za migratorne ptice, navode u CZIP.
<h2>Lika: Kao da je neko pao iz svemira</h2>
Vijest da se na tom području planira masovna izgradnja je "odjeknula kao bomba", kaže Zenepa Lika iz ekološkog udruženja "dr Martin Šnajder Jacobi”.
Lika podsjeća da na ovu temu nije bilo javnih rasprava, iako građani Crne Gore, a posebno Ulcinja, imaju pravo da znaju što će se tu graditi.
- Ovdje je suverenitet Crne Gore stavljen pod znak pitanja kad dajete 13 kilometara obale jednom investitoru - kaže Lika za RSE.
Dodaje da bi masovna urbanizacija, manje od kilometra udaljena od Ulcinjske solane, imala veoma negativan uticaj na njen biodiverzitet.
- Sve izgleda kao da je neko pao iz svemira sa idejom koja nema nikakvih dodirnih tačaka ni sa Crnom Gorom, ni našom kulturom, mentalitetom, a pogotovo ne sa podnebljem koje je globalno prepoznato kao ključno biodiverzitetsko područje - navodi Lika.
Da Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) žele da grade turistički kompleks u Ulcinju posredstvom kompanije "Emmar" Mohameda Alabara, objavio je premijer Spajić uoči potpisivanja sporazuma o ekonomskoj saradnji i zajedničkom ulaganju 28. marta.
Ta arapska firma, kako je naveo Spajić, zainteresovana je da uloži u "megaprojekat" - turističke objekte, izgradnju aerodroma, najmodernije bolnice na Balkanu, dva univerziteta, marine i renoviranje ulcinjskog Starog grada.
<h2>Aerodrom uz stanište za ptice</h2>
Megalomansko preoblikovanje ulcinjske obale bi trajno devastiralo zaštićena područja, kažu u Centru za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).
Status zaštićenog područja Solana je dobila jer je na njenom području registrovano oko polovine od oko 530 vrsta ptica u EU, uz flamingose kao vodeću vrstu, podaci su iz Plana njenog upravljanja.
Procjenjuje se da preko 100.000 vodenih ptica posjeti to područje u proljeće i jesen, dok zimi tu svakodnevno boravi preko 15.000 ptica.
Medenica smatra da je posebno loša ideja izgradnja aerodroma uz stanište za ptice, koje mogu biti ozbiljan bezbjedonosni problem za njegovo funkcionisanje.
- Zaista je neverovatno da se tim velikim planovima targetiraju najvrijednija područja koja imamo u Crnoj Gori - kaže Medenica, i podsjeća da su potpisane i međunarodne obaveze o zaštiti Solane.
Solana, čija je površina preko 14,5 kvadratnih kilometara, proglašena je 2019. Parkom prirode.
Zaštićena je i kao Ramsar područje - vlažno stanište međunarodne važnosti, kandidat je za Emerald status - područje od posebnog interesa za zaštitu prirode i potencijalna članica Natura 2.000 mreže - zaštićena područja u EU.
<h2>Solana u poglavlju 27</h2>
Zaštita Ulcinjske solane je i jedan od uslova za zatvaranje poglava 27, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene.
To poglavlje propisuje uslove koje Crna Gora mora ispuniti u pregovorima sa EU.
- U Akcionom planu se čak 19 od 60-ak aktivnosti za zaštitu prirode odnose na područje Solane, što dovoljno govori koliko je važna njegova zaštita - naglašava Medenica.
Lika napominje da je Ulcinjska solanaclosing bench mark (mjerilo za zatvaranje poglavlja).
- I zaista ne razumijem kako mislimo sa ovakvim ophođenjem to u uskorije vrijeme i postignemo - kaže Lika.
Dodaje da je sadašnjim stanjem Solane, kada njom niko zvanično ne upravlja, poslata poruka da za Crnu Goru zaštita prirode nije prioritet.
<h2>Solana prepuštena sebi</h2>
O Ulcinjskoj Solani trenutno niko zvanično ne brine, jer je početkom februara istekao ugovor o njenom zakupu sa državnim preduzećem Nacionalni parkovi.
To preduzeće je odlukom Vlade od 2015. privremeno upravljalo Solanom na osnovu ugovora o zakupu sa stečajnom upravom fabrike, koji je periodično produžavan.
Posljednji ugovor je istekao 7. februara i nije obnovljen, za što treba saglasnost Ministarstva ekologije.
Na koincidenciju da ugovor nije produžen baš sada kada se pojavio investitor za Veliku plažu i njeno zaleđe, ukazuju iz CZIP.
- Ne verujemo da slučajnosti postoje, pa nas ne bi čudilo da je i Solana dio paketa za valorizaciju koju premijer najavljuje - kažu u toj organizaciji.
RSE je pitao Ministarstvo ekologije da li će biti produžen zakup sa Nacionalnim parkovima, ali nisu odgovorili, kao ni na pitanje što je razlog da još nije formirana upravljačka struktura za Solanu.
Naime, već petu godinu o tome pregovaraju ministarstva ekologije i finansija, i Opština Ulcinj.
Ranije je planirano da Opština, zajedno sa Vladom, preuzme upravljanje Solanom, ali do danas nisu stvorene pravne pretpostavke da se formira takvo preduzeće.

1250x600

Ekolozi upozoravaju: Planovi Vlade i arapskog investitora opasnost za Ulcinjsku solanu

Demokratija se zasniva na ideji otvorenoga društva, koje se integriše preko raznih političkih ideja, dok populizam funkcioniše u okvirima zatvorenog i homogenog kolektivnog jedinstva, prodajući demagošku matricu o navodnoj jedinstvenoj narodnoj volji, odnosno, „naaaarodnoj volji“. Pritom se često bježi od toga da se ta „naaarodna volja“ provjeri. Načelo „rule of law“ je prije svega sredstvo za ograničavanje državne moći i garant individualnih ljudskih i građanskih prava. Odavno je liberalna tradicija Džona Stjuarta Mila i Aleksisa de Tokvila ukazivala na tu ulogu zakona i poštovanja prava u zaštiti sloboda, kao i da načelo većine u sebi ponekad može imati za posljedicu tiraniju. Upravo svjedočimo da ono što se događa u Crnoj Gori i Srbiji predstavlja upravo to naličje demokratije, u kojoj se sprovodi teror većine sa potonjih izbora, upitne legalnosti i legitimnosti, iako postaje sve očiglednije da ni jedna ni druga vlast trenutno nemaju legitimetet. <h2>Premijer šibicar</h2> Populizam ugrožava demokratiju u njenoj samoj srži i razara njene osnove. Pobjedom Donalda Trampa na izborima u Americi populizam, šarlatanstvo i prevarantstvo su dobili novi impuls, iako se demokratska društva u Evropi već duže vrijeme suočavaju sa ovom pošasti naličja demokratije. Kad pogledamo ko se sve radovao pobjedi Trampa, jasno nam je da se radi o najvećem udaru na principe demokratije u aktuelnom stoljeću. Tu su u prvom redu autokratski lideri, demagoški populisti, ekstremni desni bašibozuk i šovinisti i fašisti raznih fela. Jednom riječju, evropski i svjetski politički treš. Dirljivo je kako Predrag Danilović vjeruje budalastim podacima koje iznosi Tramp o vlasti u vrijeme Bajdena i tome kako su ljudi sa 360 godina primali socijalnu pomoć. Ne čudi ni to što se aktuelni premijer Crne Gore često poziva na Trampa kad pokušava da šibicari neku prodaju magle građanima Crne Gore. Jasno je da se ekonomija Crne Gore od promjene vlasti 2020. godine zasniva na klasičnim populističkim marifetlucima i da nijedan ekonomski parametar nije zasnovan na realnom rastu društvenog bogatstva, novostvorenoj vrijednosti, već isključivo na monetarnim manipulacijama, zaduživanju i rekordnoj inflaciji. Pred svake izbore slušamo epp o straobalnim uspjesima i milijardama budućih investicija. Počev od onih milijardi iz Japana i National Panasonica, koji jedva čeka da napravi fabriku u Crnoj Gori, ili onih pola milijardi ulaganja u Pljevlja. Uz nezaobilazno fakinsko ponašanje za govornicom u Skupštini, premijer nam je objasnio da je potpisan epohalni državni sporazum sa UAE (Ujedinjeni Arapski Emirati), kojim UAE garantuju za projekte koje će navodno raditi Mohamed Alabar u Crnoj Gori. Kao starom spoljnotrgovincu, koji je bio svjedok stotinama potpisanih sporazuma, memoranduma, protokola od kojih nije bilo ništa, vrlo dobro znam da taj međudržavni ugovor ne garantuje nikakvo ulaganje. Međudržavni trgovinski ugovori uvijek se bave zaštitom sopstvenih firmi i zaposlenih u njima na teritoriji na kojima posluju izvan svoje zemlje. Niti države u biznisu mogu odlučivati o ulaganjima privatnih privrednih subjekata.O tome odlučuje njihov interes. U tom smislu je smiješno mahanje premijera da je njegova zasluga što je u pravnim sporovima subjekat privatna firma, a ne UAE. Pa to su notorne stvari u biznisu i nema veze sa zaslugama Spajića. Smiješan je taj Spajićev populizam pred izbore, mahanje Trampom i kako Tramp izgibe da potpiše isti ugovor sa UAE i Mohamed Alabarom i njegovom firmom Imar Propertis sa ulaganjima hiljada milijardi. Koliko znam kapital Imar Propertis je procjenjen na cca 31 milijardu USD. Dok je njegova druga firma, Igl Hils, na našim prostorima najpoznatija po projektu „Beograd na vodi“, ružnoj spavaonici u najelitnijem dijelu Beograda, u basenu rijeke Save.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250330010320_c2ef68d94ea4dd70e32d4345f94b0ea637f000d024717e70fc2060fc88eafe05.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250330010320_c2ef68d94ea4dd70e32d4345f94b0ea637f000d024717e70fc2060fc88eafe05" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="IGL HILS ULOŽIO SAMO PAR STOTINA MILIONA USD: Beograd na vodi"><figcaption>IGL HILS ULOŽIO SAMO PAR STOTINA MILIONA USD: Beograd na vodi(Photo: N1)</figcaption></figure>  Beograđani dobro znaju o kakvom biznisu se radi. Grad je uložio ogromna sredstva u infrastrukturu, a planira se i enormno zaduženje za izgradnju metro linije koja će prolaziti kroz „Beograd na vodi“, kako bi se podigla atraktivnost i prodali još neprodati brojni stanovi. Igl Hils je uložio samo par stotina miliona USD, pa je prodajom gotovih, preskupih stanova obezbjeđivao nova sredstva za dalju izgradnju. Svojevremeno sam pisao da bi i moja rahmetli baba, da je živa, dobila od svake banke tih par stotina milona USD da joj neko pokloni takvu atraktivnu lokaciju i na isti način izgradila to izvikano naselje – spavaonicu kao Igl Hils. Kao da vam neko da u Njegoševom parku u Podgorici da zidate stambene zgrade. To je uobičajena praksa za Vučićev režim, kada država obezbjeđuje svojim sredstvima uslove da privatni kapital uzima ogromne profite. Zato se po Srbiji masovno „pumpa“. <h2>Prljava kampanja </h2> Ako misli Spajić da će mu Igl Hils raditi infrastrukturu i aerodrom za čarter letove na Velikoj Plaži, grdno se zeznuo. Moraće Crna Gora dobrano da odriješi kesu da bi Mohamed mogao da gradi i ubira profit. Drugo, investicije, govorim iz iskustva, nije nešto što se završava u godinu – dvije, to traje i traje. Tako da mu te pjesmice pred izbore u Nikšiću neće mnogo pomoći, dok zadužuje Crnu Goru za novu milijardu i kusur. Treće, ko je radio sa arapskim zemljama zna da su u tom svijetu provizije uobičajena stvar, vizavi Spajićeve priče o tome da nema korupcije. Svjestan da novo zaduženje govori više od riječi, Spajić je krenuo sa pokvarenom pločom o „zlu“ koje je radio DPS, kao jedinim „argumentom“. Da ga podśetim da je u vrijeme DPS-a bilo preko 11 milijardi eura grinfild stranih investicija. Plus autoput.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250330010320_39b73cd226836149d6dea04e4d846507cce1939728daf0fd0ff93223cf6a5e96.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250330010320_39b73cd226836149d6dea04e4d846507cce1939728daf0fd0ff93223cf6a5e96" data-rendition-name="original" width="1200" height="781" loading="lazy" alt="AKO MISLI SPAJIĆ DA ĆE MU IGL HILS RADITI INFRASTRUKTURU I AERODROM GRDNO SE ZEZNUO: Velika plaža"><figcaption>AKO MISLI SPAJIĆ DA ĆE MU IGL HILS RADITI INFRASTRUKTURU I AERODROM GRDNO SE ZEZNUO: Velika plaža(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Nepostojanje bilo kakvog realnog ekonomskog uspjeha postojeće vlasti razlog je i za anketni odbor koji je formirala vlast za istraživanje tobožnjih političkih ubistava. Jedino političko ubistvo je ono što oni rade Crnoj Gori! U normalnom svijetu anketni odbor je instrument opozicije, jer vlasti imaju mogućnost preko institucija da istraže sve što ih interesuje. Nema potrebe za anketnim odborima, za razliku od opozicije. Jasno je da je sve to u funkciji izbora u Nikšiću. Kad nemaš čime da se pohvališ – (lažno) ocrni protivnika. U populističkim, nedemokratskim režimima, u kojima vlada teror većine umjesto zakoni, mediji se pretvaraju u propagandno sredstvo. Tako je Javni servis Crne Gore ušao u prljavu kampanju prema opoziciji pred izbore u Nikšiću. U tu svrhu su doveli provjerene mrzitelje sadašnje opozicije u liku Vanje Ćalović i sličnih. Zanimljivo je sa kojom lakoćom Vanja Ćalović govori o stvarima u kojima je totalni laik, bez formalnog obrazovanja i bez praktičnog iskustva, koje je neophodno da bi se neko bavio onim čime se ona često bavi. Još pamtim njenu izjavu da je sigurna da će nekadašnji ministar finansija, Milojko Spajić, odgovorno trošiti novac od prodaje državnih obveznica krajem 2020, iako svakom sa zrnom soli ta prodaja debelo smrdi na korupciju. Em što je urađena kršeći bar nekoliko zakona i odluku Skupštine o budžetskim limitima. Ali Vanja je ta koja odlučuje kome se može vjerovati, a ko je bezrezervno lopov. „Nikada se nije posumnjalo da su istina i politika u prilično lošim međusobnim odnosima i, koliko je meni poznato, nikada se istinoljublje nije ubrajalo u političke vrline... Da li je prava suština istine u njenoj nemoći, a prava suština moći u podmuklosti?“ (Hana Arent „Istina i politika“). Kao da je Hana slušala crnogorskog premijera na premijerskom satu, koji bez pardona ubroji u zaduženje države prije promjene vlasti 2020. godine i kredit kojim je, prodajom državnih obveznica, on zadužio Crnu Goru nepunu milijardu sa kamatama. Bez trunke stida reče da je bilo zaduženje 105% BDP i da je on „maestralno“ smanjio taj procenat, vraćajući u narednoj godini dospjelo zaduženje od 350 miliona eura od para kojima je on dodatno zadužio Crnu Goru? To se ne može drukčije nazvati, g-đo Arent, nego podmuklost. Takođe, premijer optuži „nekadašnju vlast“ da se zaduživala za tekuću potrošnju. Kao i skoro sve izjave Spajića, ni u ovoj nema mnogo istine. Makar kad je u pitanju regionalni vodovod i autoput. Mada znam da i to nije sve. Ali, zato, zahvaljujući Milojku Spajiću kao ministru finansija i predśedniku vlade, pomenutom prodajom obveznica 2020. godine u iznosu 750 miliona eura sa kamatom 2,9%, sa aktuelnom prodajom obveznica u vrijednosti 850 miliona eura po kamatnoj stopi od 5,125% i 750 miliona eura s kamatom od 5,8% u 2024. godini, Crna Gora se dodatno zadužila preko tri milijarde i dvjesta miliona sa kamatama. Ako bi vjerovali Milojku Spajiću, što je izuzetno teško, da je vraćeno dvije milijarde duga iz vremena DPS-a, ispada da je Mickey dodatno zadužio Crnu Goru poprilično preko toga, a da nijedan projekat nemamo. Oprostite mi što ne vjerujem da je dvije milijarde eura iz vremena DPS-a dospjelo na naplatu od 31. 10. 2023. godine, kada je formirana njegova vlada. Bilo bi fer da Ministarstvo finansija izađe sa tabelom dinamike zaduženja i vraćanja zatečenih kredita po datumima, sa strukturom o kojim kreditima se radi, kao i kako su i na što trošena inozaduženja. Ali pod krivičnom odgovornošću da su podaci tačni! Da jednom stavimo tačku na taj šibicarski PR, jer ko bi normalan vjerovao njemu i njegovoj vladi na časnu riječ.

Slobodan Jovanović

Singapurski komedijaš

HŽ Infrastruktura objavila je tender za izvođenje radova na rekonstrukciji i izgradnji drugog kolosijeka željezničke pruge Dugo Selo – Novska, što je najveći željeznički infrastrukturni projekat u istoriji Hrvatske.
Dionica duga 83 kilometra biće modernizovana kroz projekat vrijedan 620 miliona eura, a sufinansiran sredstvima Evropske unije, putem Instrumenta za povezivanje Evrope (CEF) i Programa Konkurentnost i kohezija (PKK).
Po završetku radova, vozovi će se ovom dionicom kretati brzinom do 160 km/h, što će značajno poboljšati sigurnost i efikasnost željezničkog saobraćaja, saopštili su iz ŽICG Infrastrukture.
Projekat obuhvata potpunu rekonstrukciju postojeće pruge i izgradnju dodatnog kolosijeka, kao i modernizaciju ključnih stanica i stajališta na ruti. Planirana je rekonstrukcija stanica Dugo Selo, Ivanić-Grad, Popovača, Kutina i Novska, dok će stanice Deanovec, Moslavačka Gračenica, Lipovljani, Novoselec i Ludina biti prenamijenjene u stajališta ili otpremništva.
Stajališta Ostrna, Prečec, Širinec, Voloder, Repušnica i Stara Subocka takođe će biti obnovljena, a u sklopu projekta izgradiće se novo stajalište Okešinec, dok će stanica Prečec biti ukinuta.
Nadalje, predviđena je denivelacija ili ukidanje većine željezničko-drumskih prelaza, osim nekoliko ključnih tačaka u Ostrni, Križu, Lipovici i Voloderu. Projekat uključuje i ugradnju novih saobraćajno-upravljačkih i signalno-sigurnosnih uređaja, kao i modernizaciju elektroenergetskog infrastrukturnog podsistema, piše Seebiz.
Rok za dostavu ponuda traje do 8. aprila 2025., a završetak radova predviđen je za pet godina od uvođenja izvođača u posao. Ovaj projekat ključan je za modernizaciju crnogorske željezničke mreže i unapređenje povezanosti s evropskim saobraćajnim koridorima, tvrde u HŽ nfrastrukturi.

Hrvatska pokreće najveći željeznički infrastrukturni projekat u istoriji

Mijenja se projektni zadatak osam dana uoči podgoričkih izbora, premijer i ministar resorni predstavljaju taj veliki projekat Velje brdo, i tada kreće trka s vremenom - da vi do kraja godine, u okviru već postojećih izmjena i dopuna, ugradide i grad veličine Bijelog Polja, iznad Podgorice, na Veljem brdu, kazao je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, Srđan Perić, iz pokreta Preokret.
Iz ugla politike, Nacrt izmjena i dopuna prostornog plana, kaže Perić, može da definiše opšti okvir društvenih djelovanja jedne zajednice.
- Mi planiramo prostor na teritoriji glavnog grada, u ovom PUP- u su i Tuzi i Golubovci, što je u redu, jer je PUP stupio na snagu prije nego su te dvije opštine izdvojene iz sastava Podgorice. Vidite kako se tretira opšte dobro. Govorimo o nečemu što treba da bude interes svih građana, i oni treba da budu maksimalno uključeni da iskažu svoje stavove. Prvo se kreće od te strane, a to znači da bi u idealnom slijedu stvari prvo trebali da pitamo građane šta misle, da traje određeni period, da nakon toga struka kaže šta ima, i nakon toga da politika otvori vrata struci. Desila se sasvim suprotna strana, mijenja se projektni zadatak osam dana uoči podgoričkih izbora, premijer i ministar resorni predstavljaju taj veliki projekat Velje brdo, i tada kreće trka s vremenom, da vi do kraja godine, u okviru već postojećih izmjena i dopuna, ugradide i grad veličine Bijelog Polja, iznad Podgorice, na Veljem brdu - kazao je Perić.
On je istakao da se tu desilo mnogo proceduralnih propusta i grešaka, ali i da postoji pravna nekonzistentnost.
- Važeći PUP koji je donesen 2014.godine, koji je donijela vrlo reprezentativna ekipa multidisciplinarnih stručnjaka, taj PUP se mijenja, i zadnjih šest-sedam godina se radi na njegovim izmjenama, i sada u zadnje vrijeme, manje od tri mjeseca, vi treba da ugurate, zvanična skraćenica je Velje brdo, i ono je izazvalo najviše pažnje, i najviše se alarmirala javnost, tim prije ne poštujući bazične, ne samo ekološke, nego i logičke, ako hoćete, postavke. To je prostor od oko nešto preko osam kvadratnih kilometara, koji biti naslonjen, pazite sada, na trasu autoputa. Vi naslanjate čitav jedan novi grad na trasu autoputa, i onda tu počinja priča, koja je svedena na političku korist s jedne strane, a sa druge strane otvaranje određenih prilika nekome, vidjećemo kome. Kada govorimo o političkoj priči, Preokret je još prije dvije godine lansirao tu priču o socijalnom stanovanju, kako i na koji način treba da se rješava veliki broj podstanara, koje imamo u Podgorici, druga partija je u tom trenutku iskoristila te elemente, i pokušala promovisati na svoj način, e onda su sjetili oni, iz ove vlasti, da ponude nešto što bi kao potpuno preklopilo svaku moguću ideju, ne bi li njima donijelo političku korist. I to su govorili da je to, kao, socijalno stanovanje, razrada ideje socijalnog stanovanja, što par excellence nije - rekao je Perić.
Premijer je najavio da će kupiti stan na Veljem brdu i on, ironično kaže Perić, spada u taj sloj najugroženijih stanovnika Crne Gore.
- I tada sve gubi smisao, jer je počelo da se ulaz u obećanja bez kraja i početka - naglasio je on.
Počela je cijela priča sa 11.500 stanova, podsjeća Perić, a sada se ne zna da li taj projekat obuhvata 11.500, ili, kako navodi, 20.000 stanova koje je premijer obećao.
- Ako je prosječan broj članova domaćinstva između 3,1 i 3,2, između dva popisa u tim se skalama kreće, ako je njegova pretpostavka tačna, to više nije grad od 35, 40.000 ljudi, nego grad od 60 i nešto hiljada ljudi, ne Bijelo Polje, nego Nikšić iznad Podgorice, dakle te su stvari ostale nerazriješene, i koliko je ta priča nategnuta preko bilo kakvog realnog okvira, govori se da će prvo useljenje biti 2026.godine, do tada je doslovno nemoguće izgraditi kanalizacioni sistem i vodovodnu infrastrukturu - ističe Perić.
Vrijednost projekta je 3,5 &nbsp;milijarde eura, podsjeća Perić, a iz državnog budžeta za tu namjenu je planirano 10 miliona eura što je 350 puta manje nego što je njegova ukupna skala opsega.
<h1>Medenica: Kako je uopšte došlo do toga da jedan ovakav plan izađe na javnu raspravu?</h1>
Poražavajući je bio proces prezentacije Nacrt izmjena i dopuna PUP-a Podgorice, za nevladin sektor, ali i za cjelokupnu crnogorsku javnost, jer su u potpunosti ignorisani od strane Ministarstva prostornog planiranja , i svi pokušaji da učestvuju u javnoj raspravi su oduzeti - kazala je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, Ksenija Medenica iz Centra za proučavanje i zaštitu ptica.
- Javna rasprava je trajala svega 18 dana, data su na javnoj raspravi 53 pdf dokumenta, koja se ne mogu ni otvoriti, i uz sve to, ove javne rasprave koje su pokušale da se organizuju nijesu bile uspješne zbog neuslovnosti. U prvom slučaju smo imali situaciju da je dosta ljudi čekalo ispred same sale Ministarstva, i koja je odmah i prekunuta. Drugi pokušaj organizovanja javne rasprave, koji se desio dva dana kasnije, takođe u prostoru koji je bio za nekih stotinjak ljudi, ali opet je bila situacija da se nije moglo ući, niti konstruktivno raspravljati, a imali smo i tu situaciju da je sama prezentacija bila jako loša, nepregledna, i kada je prekinuta onda je Ministarstvo izašlo sa saopštenjem da nam neće više pružati priliku da diskutujemo o ovom planu, koji je ne samo što se tiče javne rasprave problematičan, nego je on nezakonit. Taj dokument nije u skladu sa prostornim planovima višeg reda, odnosno prostornim planom Crne Gore, koji još uvijek važi, ali ni na koji način nije usklađen čak ni sa prostornim planom, koji se uskoro treba usvojiti za naredni period, i otvaraju se brojna pitanja kako je uopšte došlo do toga da jedan ovakav plan izađe na javnu raspravu, a naročito i ono što će se i desiti, uprkos svim našim naporima, to jeste da bude usvojen - rekla je Medenica.
Komentare su uputili Ministarstvu i ono će morati da odgovori, kaže Medenica, kako je moguće da se ide obrnutim redoslijedom, da se mijenjaju planovi nižeg reda, a onda prostorni plan Crne Gore morati da usklade sa tim.
- Sve ovo se dešava pred neposredno usvajanje prostornog plana Crne Gore, za koji je završena javna rasprava, ali &nbsp;neposredno prije usvajanja izmjena i dopuna Zakona o prostornom planiranju izgradnje objekata, koji će zapravo, onog trenutka kada se usvoji, vratiti ingerencije prostorno planiranje na lokalne samouprave, odnosno decentralizovati čitav ovaj koji je prošlih godina bio samo, isključivo na Ministarstvu…U toku ovog mjeseca su javne rasprave na prostorne planove i Ulcinj, Bar, Tivat, Plav, Herceg Novi, te je dosta problema u ovim planovima nižeg reda, koji se pokušavaju reflektovati na prostorni plan Crne Gore - zaključila je Medenica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DteXUJ5RbZbI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Perić: Velje brdo više nije grad od 60 i nešto hiljada ljudi, nego Nikšić iznad Podgorice

Novi objekat u kome su smještene klinike za infektivne bolesti i dermatovenerologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), za koji je izdvojeno preko 9,6 miliona eura, otvoren je danas u Podgorici.
Nove klinike, kako je saopšteno na svečanosti povodom otvaranja, izgrađene su po najvišim standardima, koji pružaju savremene uslove rada za medicinsko osoblje i vrhunsku njegu za pacijente.
Direktor KCCG Aleksandar Radović rekao je da Klinika za dermatovenerologiju prvi put na jednom mjestu posjeduje poliklinički i stacionarni dio, koji u potpunosti odgovara evropskim standardima pružanja zdravstvenih usluga.
- Klinika je opremljena najsavremenijom medicinskom opremom. Stacionarni dio posjeduje oko 32 bolnička kreveta sa dvije izolacione sobe i sobe za pedijatrijsku populaciju - pojasnio je Radović.
On je kazao da su i poliklinički i stacionarni dio prilagođeni osobama sa invaliditetom, kao i da je na Klinici zaposleno deset ljekara i 12 medicinskih sestara.
Radović je rekao da, s druge starne, prvi put od 1974. godine i Klinika za infektivne bolesti dobija novi prostor za rad.
- Poznato je da su pacijenti do sada liječeni u neprikladnim uslovima na Kruševcu, zbog čega ovaj trenutak predstavlja prekretnicu - istakao je Radović.
On je kazao da Klinika za infektivne bolsti ima svoju intenzivnu jedinicu.
- Kapacitet Klinike je dupliran, pa sada ima 51 bolesničku postelju. U Klinici radi 13 specijalista infektologije, četiri specijalizanta i 25 medicinskih sestara i tehničara - naveo je Radović.
On je kazao da je ukupna vrijednost tog infrastrukturnog projekta preko 9,5 miliona eura i da su su gotovo svi troškovi realizovani iz IPA sredstava Evropske unije (EU).
Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da objekat u kojem su smještene klinike za infektivne bolesti i dermatovenerologiju otvaraju simbolično na dan kada KCCG obilježava 50 godina postojanja.
On je rekao da ovaj trenutak simbolizuje ne samo završetak jednog značajnog projekta, već i početak nove ere u zdravstvenoj zaštiti.
- Moderne ambulante, dijagnostički centri i komforne i opremljene bolesničke sobe značajno će unaprijediti kvalitet liječenja i skratiti vrijeme oporavka pacijenata - istakao je Šimun.
Prema njegovim riječima, ovo nije ulaganje samo u infrastrukturu, već i u budućnost i zdravlje crnogorske nacije.
- Pandemija covid 19 je podsjetila koliko je važno imati snažan, efikasan i moderan zdravstveni sistem koji može odgovoriti na sve izazove i potrebe. Ove klinike su upravo odraz te potrebe i našeg odgovora - naveo je Šimun.
Kako je rekao, izradnja modernih klinika jasno pokazuje da je Vlada promijenila odnos prema zdravstenom sistemu i da ulaganja u zdravstvo čvrsto drži među svojim najvećim prioritetima.
- Gradimo temelje za novi pristup zdravstvenoj zaštiti, pristup koji stavlja pacijenta u središte pažnje i koji pruža dostojanstvene radne uslove za naše ljekare i sve zaposlene - istakao je Šimun.
Premijer Milojko Spajić rekao je da je priznanjima i podrškom koju su dobili od evropskih partnera iz Brisela poslednjih dana nedvosmisleno potvrđeno da Vlada govori rezultatima.
- Danas iznova naša obećanja potvrđujemo i djelima. Posvećenost, odgovornost i nadasve realnu ambiciju dokazujemo još jednim krupnim korakom za naše zdravstvo - naveo je Spajić.
On je zahvalio EU što je posredstvom IPA programa pomogla izgradnju klinika, neizmjerno bitnih za sve građane Crne Gore.
- Svjesni potrebe da se vlast konačno na odgovoran način okrene resoru zdravstva, 2025. i svake naredne godine opredijelićemo više stotina miliona eura za jačanje nacionalne zdravstvene infrastrukture - poručio je Spajić.
Šef Delegacije EU u Crnoj Gori, Johan Satler podsjetio je na princip da je “bolje spriječiti, nego liječiti”.
- Otvaranje ove dvije klinike je upravo primjer tog principa na djelu. To je dokaz odlučnosti Crne Gore i EU da, ukoliko se izazovi poput kovid 19 opet pojave, budemo spremni da ih zajednički savladamo - rekao je Satler.
On je kazao da je ponosan što je EU mogla da pruži finansijsku i tehničku podršku tom projektu, navodeći da su odluku o finansiranju donijeli tokom pandemije kovid 19 kako bi ojačali zdravstveni sistem, unaprijedili kvalitet zdravstvenih usluga i povećali otpornost na buduće zdravstvene izazove.
- Iako se nadamo da svijet nikad više neće iskustiti zdravstvenu krizu poput covid 19, činjenica je da su otpronost i priprema najbolji način da osiguramo budućnost - naveo je Satler.
On je istakao da je pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti važan dio evropskih standarda.
- S obziroma na pozitivan zamah u pregovorima pristupanju EU, ohrabrujem institucije da intenziviraju rad na reformama, posebno u ispunjavanju završnih mjerila u poglavljima vezanim za zdravstvo, kao i u drugim oblastima - rekao je Satler.

Otvorene klinike za infektivne bolesti i dermatovenerologiju; Šimun: Početak nove ere u zdravstvenoj zaštiti

Kazne za seksualne delikte nad mladima i djecom su blage i često uključuju uslovne i kratke zatvorske kazne zbog čega je potrebno ojačati kaznenu politiku kako bi se ohrabrile žrtve da prijavljuju nasilnike, postigao adekvatan odvraćajući efekat i ojačalo povjerenje u pravosudni sistem.
To je poruka sa konferencije koju je organizovala NVO Prima povodom predstavljanja projekta „Prva linija otpora rodnom nasilju”, koji finansira Ambasada SAD-a u Crnoj Gori kroz Program malih grantova Demokratske komisije.
Ambasadorka SAD-a u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke, istakla je da projekat ima za cilj borbu protiv seksualnog i rodno zasnovanog nasilja sa fokusom na omladinu te da je veoma važno raditi na podizanju svijesti o ovom društvenom problemu, kao i pružanju podrške za njegove žrtve.
- U Crnoj Gori, kao i u mnogim drugim zemljama svijeta, rodno zasnovano nasilje ostaje značajan izazov za ljudska prava, često pod uticajem ukorijenjenih društvenih normi i nedovoljnog institucionalnog odgovora - kazala je ambasadorka Rajnke, dodajući da podaci o femicidu u Crnoj Gori pokazuju zabrinjavajuće trendove.&nbsp;
- Izuzetno sam ponosna što podržavamo ovakve inicijative čiji je cilj sprječavanje i borba protiv ovog problema koji ugrožava dobrobit naših društava i svih građana - rekla je Rajnke.
Godišnja kampanja “16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama” podsjeća nas, kako je istakla, da je svjetlija budućnost, bez nasilja, moguća ako djelujemo zajedno i ako djelujemo sada.
- Rješavanje rodno zasnovanog nasilja zahtijeva zajednički napor svih društvenih aktera - vlade, njenih institucija i zajednice, kako bi se poslala jasna poruka počiniocima da rodno zasnovano nasilje neće biti tolerisano i da će svaki počinilac takvih djela biti kažnjen u skladu sa zakonom - saopštila je Rajnke.
Naglasila je da je rodno zasnovano nasilje globalni problem i zbog toga u njegovo rješevanje treba uložiti globalne napore.
- Sjedinjene Države ostaju čvrsto posvećene sprječavanju i odgovoru na sve oblike rodno zasnovanog nasilja. Samo tokom protekle godineVlada SAD je obezbijedila više od 273 miliona dolara za prevenciju i odgovor na rodno zasnovano nasilje u vanrednim situacijama - kazala je Rajnke.
Izvršna direktorica NVO Prima, Aida Perović, kazala je da ne zna sa sigurnošću da li je rodno zasnovanog nasilja bilo više ranije, ili ga ima sada, ali je sigurna da ga nema ni za milligram manje nego nekada.
- Rodno zasnovano nasilje se ne smanjuje, nego je u punom zamahu. Izdvojila bih tri razloga. Prvi je nedostatak prevencije. Tamo gdje je ima, mislim da bismo mogli da je počnemo na mnogo nižem uzrastu, još od vrtića. Drugi razlog vidim u nedostatku programa za rad sa nasilnicima. Potrebni su nam svojevrsni programi resocijalizacije. I prevencija i resocijalizacija su dio promocije kulture nenasilja, koja nam je u Crnoj Gori prijeko potrebna. I treće, mislim da nam je potrebna jača energija među predstavnicima institucija i civilnog sektora, da budemo na istom zadatku, da naše društvo predano gradimo kao inkluzivnije, pravednije, po mjeri svih građana i građanki - istakla je Perović.
Predstavnica NVO Prima, Anđela Žarić, kazala je da je projekat obuhvatio ciklus brižnih porodica, trening za psihološkinje i psihologe, pedagoškinje i pedagoge iz stručnih srednjih škola i gimnazija, obuke vršnjačkih edukatora i edukatorki i administratorki i administratora omladinskih servisa, radionice sa mladima, edukativno promotivne materijale i Monitoring izvještaja o radu sudova na slučajevima rodnog i seksualnog nasilja.
- Na treningu za psihološkinje i psihologe, pedagoškinje i pedagoge bilo je 25 učesnika iz 14 opština. Veliki akcenat je stavljen na zloupotrebu intimnih snimaka, među srednjoškolcima, ali i među osnovcima, tako da smo ponovo čuli koliki je to problem u Crnoj Gori - ukazala je Žarić.
Obuka vršnjačkih edukatora, edukatorki i administratorki i administratora omladinskih servisa u Crnoj Gori okupila je na Žabljaku 26 učesnika i učesnica.
- Održali smo 19 radionica sa mladima u 15 crnogorskih opština i preko 230 mladih je eduktovano o rodnom i seksualnom nasilju. Interesovanje je bilo veliko što nas raduje, ali i rastužuje, jer pokazuje koliki je ovo zapravo problem da moramo toliko puta da ponavljamo i ukazujemo na to šta je rodno i seksualno nasilje - rekla je Žarić.
Viša istraživačica, Aleksandra Gligorović, koja je predstavila Monitoring izvještaja o radu sudova na slučajevima rodnog i seksualnog nasilja, ukazala je da nema mnogo prijava, ali to nije pokazatelj da nema rodnog i seksualno zasnovanog nasilja.
- Nedostatak prijava ne znači da je nasilja manje, već da se ne prijavljuje često. Razlozi za to se mogu pripisati stigmatizaciji žrtava i njihovih porodica, strahu od osvete počinilaca. Jedan od razloga je i nedostatak povjerenja u pravosudni sistem i nedovoljna svjesnost o pravima žrtava. Žrtve, možda, nemaju adekvatan pristup sistemima podrške u smislu da im se obezbijedi sigurnost, da se ohrabre da prijave nasilje - rekla je Gligorović.
Naglasila je da su kazne koje se izriču blage.
- Mislim da kazne nisu adekvatne i na pravi način definisane. Vrlo često su blage, veliki broj njih uključuje uslovne kazne, kratke zatvorske ili oslobađajuće. Bilo je i novčanih za neka djela koja se tiču porodičnog nasilja. Postoji neusklađenost kazni sa međunarodnim standardima - rekla je Gligorović.
Smatra da je potrebno pooštriti kaznenu politiku kpoz izricanje strožijih kazni za seksualne delikte nad mladima i djecom.
- Mora da se razumije kakav je efekat seksualnih delikata na mlade i na djecu i da se bolje odlučuje za njihovu dobrobit i budući razvoj. Potrebna je ne samo dodatna obuka već jačanje svijesti sudija i tužilaca. Smatramo i da je važno uspostaviti bolju podršku za žrtve. Mora se ojačati povjerenje u pravosudni sistem, a to će postići samo ako su odluke donesene na pravi način i ako se kroz prakse vidi da je unaprijeđenja situacija, da su počinioci kažnjeni. Potrebna je institucionalna odgovornost i strožija kontrola nad sprovođenjem zakona - ukazala je Gligorović.
U ovoj godini je bilo 566 predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.
- Broj pravosnažno riješenih predmeta je 115, osuđujućih presuda je 114, jedna oslobađajuća, a u dva slučaja je obustavljen postupak - navela je Gligorović.
Najviša kazna za ovu godinu je godinu i pet mjeseci, a najniža 30 dana.
- Skroro 30 odsto predmeta je još uvijek neriješeno što ukazuje na zagušenost pravosuđa, ili nedostatak resursa za pravovremeno procesuiranje - navela je Gligorović.
Podaci za 2023. godinu pokazuju da je bilo ukupno 443 predmeta, od čega 253 osuđujuće odluke, pet oslobađajućih, dvije obustave postupka i dvije odbijajuće.
- Vrste kazni u 2023. godini pokazuju da su najčešće izricane zatvorske kazne (77). Prosječna kazna 4.7 mjeseci a najveći broj kazni je od tri do četiri mejseca. Najduže kazne od jedne do dvije godine izrećene su samo u osam odsto slučajeva. Veliki broj bile su uslovne osude (52), što ukazuje na nedovoljnu odlučnost u odvraćanju nasilnika, posebno u ozbiljnijim slučajevima nasilja, što može ostaviti žrtve ranjivima i stvoriti percepciju nekažnjivosti za počinioce - jasna je Gligorović.

Pooštriti kaznenu politiku za seksualne delikte nad mladima i djecom

Iako najavljen kao projekat koji će biti okončan do avgusta 2024. godine, izvjesno je da se sa izgradnjom mosta, koji bi skratio udaljenost između Ulcinja i Velipolja sa sadašnjih 70 na svega nekoliko kilometara, ne može početi prije donošenja Prostornog plana Crne Gore, koji je u izradi.
Na to je nedavno na premijerskom satu podsjetio premijer Milojko Spajić, koji je istakao da se usvajanje Prostornog plana Crne Gore očekuje uskoro.
Skupština Crne Gore je 7. marta usvojila Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade i Savjeta ministara Albanije o izgradnji međudržavnog mosta preko Bojane, koji su u februaru 2023.godine potpisali crnogorski i albanski premijeri Dritan Abazović i Edi Rama.
Nacrt projekta mosta predviđa dvije kolovozne trake širine nešto manje od četiri metra, te trotoare i biciklističke staze. Prosječna visina mosta u odnosu na najviši nivo vode iznosiće oko 10 metara kako se ne bi ometao riječni saobraćaj.
Prema sporazumu, dvije države će podijeliti troškove od oko 20 miliona eura. Izradu projekta finansirala je albanska strana posredstvo Albanskog razvojnog fonda (ARF).
Shodno tome, predlogom Zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu, koji je Vlada usvojila 15. novembra, i koji je u skupštinskoj proceduri, takođe je planiran projekat “Izgradnja mosta preko rijeke Bojane - novi prelaz prema Albaniji“, ukupne procijenjene vrijednostI 10 miliona eura.
- Realizacija će biti utvrđena u skladu sa procedurama i uslovima finansiranja koji proisteknu na osnovu međunarodnog sporazuma sa susjednom Albanijom - istakao je Spajić.
Osim Prostornog plana nephodno je i da nosilac projekta Agenciji za zaštitu životne sredine preda Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu.

Prostorni plan Crne Gore ključan za most od Ulcinja do Velipolja

Odbor direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) usvojio je, na današnjoj sjednici, prijedlog realizacije projekta koji se odnosi na valorizaciju voda Nikšićkog polja. 
Kako je saopšteno iz te kompanije, riječ je o prvoj fazi projekta prevođenja dijela voda rijeke Zete u jezera Krupac i Slano, koja se odnosi na povezivanje jezera Krupac i Slano. 
- Današnjom odlukom je predviđeno raspisivanje integralnog javnog poziva i zaključenja ugovora za inoviranje projekta i izvođenje radova - saopšteno je iz EPCG-a.
Procijenjeno ulaganje u projekat spajanja jezera Krupac i Slano hidrotehničkim tunelom iznosi oko 10,4 miliona eura i bilo bi, kako kažu u MUP-u, realizovano iz kreditnih sredstava. 
- Obezbjeđivanje uslova za izvođenje glavnih radova će zavisiti od hidroloških prilika, a prema preliminarnim procjenama, radovi na projektu mogli bi početi u drugoj polovini 2025. godine, nakon što se sprovedu priprema projektnog zadatka i javnog poziva, raspisivanje javnog poziva za izbor izvođača, zaključenje ugovora sa izabranim izvođačem, pribavljanje građevinske dozvole, uz podrazumijevajuće usvajanje elaborata procjene uticaja na životnu sredinu. Realizacijom ovog projekta, na koji se čekalo dugi niz godina, značajno će se poboljšati proizvodne performanse HE “Perućica”, a svakako bi se pružio veliki doprinos rješavanju problema u vezi sa čestim plavljenjem rijeke Zete - zaključeno je u saopštenju.

Hidrotehnički tunel spajaće Krupac i Slano, vrijednost projekta 10,4 miliona eura

Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da su sinoć pokrenule prvu fazu velike ofanzive na Pojas Gaze, nazvanu "Gideonova kola".
- Tokom proteklog dana, IDF je pokrenuo opsežne napade i mobilizirao snage kako bi zauzeo strateška područja u Pojasu Gaze, kao dio početnih poteza operacije Gideonova kola i proširenja kampanje u Gazi, kako bi se postigli svi ciljevi rata u Gazi, uključujući oslobađanje talaca i poraz Hamasa - navodi se u saopćenju vojske, prenosi "The Times of Israel".
IDF je dodao da će nastaviti djelovati kako bi zaštitili izraelske građane i ostvarili ciljeve rata.
Prema izraelskim zvaničnicima, ofanziva Gideonova kola bi značila "osvajanje" Gaze od strane IDF-a i zadržavanje teritorije. To bi takođe značilo i premještanje palestinskog civilnog stanovništva prema jugu Pojasa, napad na Hamas i sprečavanje Hamasa da preuzme kontrolu nad zalihama humanitarne pomoći.
Lokalni palestinski mediji javljaju da izraelska vojna vozila napreduju prema jugoistočnom dijelu Deir el-Balaha u centralnoj Gazi, pod zaštitom jake artiljerijske vatre. Izraelska vojska cilja područja Abu Holi, Abu al-Ajin i al-Jafaravi istočno od Deir el-Balaha, a zabilježen je i veliki broj eksplozija.
U izraelskim napadima na Pojas Gaze juče je ubijeno 115 Palestinaca.
Portparol Kabineta UN-a za ljudska prava Džeremi Lorens kazao je da je hitno potrebno zaustaviti izraelsko "ludilo" u Pojasu Gaze.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FUNHumanRights%2Fstatus%2F1923427528401703415%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1923427528401703415%7Ctwgr%5Ecca09b377b870ffd8483f11605311e73767e5255%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Nagla eskalacija napada i ubistava ove sedmice, uključujući izraelske napade na bolnice, pogoršava već očajnu humanitarnu situaciju usred znakova da dolazi još gore - naveo je Lorens.
"Forensic Architecture" koji djeluje ispred Univerziteta u Londonu upozorio je da Izrael gradi drugi militarizirani "koridor" u Gazi kako bi proširio svoju kontrolu nad Pojasom.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FForensicArchi%2Fstatus%2F1923448436847747176%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1923448436847747176%7Ctwgr%5Ecca09b377b870ffd8483f11605311e73767e5255%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Planovi za koridor Morag objavljeni su 2. aprila. Od tada smo utvrdili široko rasprostranjena razaranja u ostacima grada Rafaha i nekoliko novih izraelskih vojnih ispostava - naveli su.

Izrael pokrenuo prvu fazu velike ofanzive na Gazu koja za cilj ima osvajanje i zadržavanje teritorija

Podružnica Lufthanse, Swiss, ukida 1.400 letova ovo ljeto zbog manjka pilota, saopštila je aviokompanija u petak.
Mjera se odnosi na duge letove, kao i na mrežu kratkih i srednje dugih letova, prenosi Biznis.ba.
Ukupno se otkazuje 1,5 odsto letova između aprila i oktobra.
Prema stranici Aerotelegraph, neobično velik broj pilota i pilotkinja na duže vrijeme je van službe, navodno zbog trudnoća i nesreća.
Dodatno, resurse zauzima obučavanje posada na novim avionima Airbus A350.
Prema kolektivnom ugovoru, u kojem su poboljšane odredbe o radnom vremenu, pojavila se potreba za zapošljavanjem oko 70 radnika na puno radno vrijeme, navodi se u izvještaju.
Kao kratkoročna ispomoć, neki stariji piloti odgađaju odlazak u penziju, a osoblje koje radi na pola radnog vremena povećava svoje radne sate.

Swiss otkazao 1.400 ljetnih letova zbog manjka pilota

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 19 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a šest lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano 11 saobraćajnih nezgoda, a u Herceg Novom i na Cetinju po dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Baru, Budvi, Beranama i Nikšiću.
Izdat je 371 nalog za uplatu novčanih kazni i podnijeta 51 prekršajna prijava.
Policija je oduzela tri para registarskih tablica.

Za 24 sata 19 saobraćajnih nezgoda

Vaterpolisti Jadran m:tela i Primorca odigraće danas u Herceg Novom treći meč finala prvenstva Crne Gore.
Jadran, nakon dva odigrana meča, vodi 2:0 u finalnoj seriji.
Oba duela dobio je nakon boljeg izvođenja peteraca - 16:14 u Herceg Novom i 15:14 u Kotoru.
U finalu igra se na tri dobijena meča.
Duel u Herceg Novom počeće u 19 sati.

Danas treći finalni meč Jadrana i Primorca

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: projekat