Mreža za evropske politike MASTER započela je realizaciju projekta „MASTERTim – Igramo zajedno“, čiji je cilj doprinos izgradnji inkluzivnog i zdravog društva kroz promociju sporta, fizičke aktivnosti i zdravih stilova života među djecom, mladima i građanima Crne Gore.
Projekat, koji finansira Ministarstvo sporta i mladih, usmjeren je na međugeneracijsko povezivanje, jačanje zajedništva i suzbijanje negativnih pojava u sportu, uključujući diskriminaciju, govor mržnje i nesportsko ponašanje.
Iz MASTER-a navode da je osnovni cilj projekta afirmacija sporta kao snažnog alata za unapređenje fizičkog i mentalnog zdravlja, ali i kao prostora u kojem se razvijaju vrijednosti solidarnosti, poštovanja i timskog duha.
U okviru projekta planirana je realizacija više aktivnosti, među kojima su obuka za mlade u oblasti sporta pod nazivom „U formi sa MASTERom“, kroz koju će učesnici steći znanja o pravilnim oblicima fizičke aktivnosti, zdravim navikama i značaju aktivnog načina života.
Takođe, predviđeno je snimanje podkast serijala „MASTERTim – Igramo zajedno“, koji će kroz multimedijalne sadržaje promovisati pozitivne priče, primjere dobre prakse i inspirativne poruke o sportu, zdravlju i zajedništvu.
Projekat obuhvata i organizaciju Dana sporta i zdravih stilova života, događaja koji će okupiti mlade, sportiste, rekreativce i građane sa ciljem zajedničke promocije aktivnog i zdravog načina života.
Projekat je namijenjen mladima uzrasta od 15 do 30 godina – učenicima, studentima, sportistima i rekreativcima – ali i svim građanima koji žele da doprinesu promociji zdravih navika i aktivnog života.
Iz MASTER-a poručuju da sport uči zajedništvu, solidarnosti i dostojanstvenom suočavanju sa izazovima, te da projekat „MASTERTim – Igramo zajedno“ ima za cilj da podstakne građane da budu dio pozitivnih promjena.
– Zajedno gradimo društvo u kojem je zdravlje prioritet, a zajedništvo naša najveća snaga – navodi se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

MASTER pokrenuo projekat „MASTERTim – Igramo zajedno“ uz podršku Ministarstva sporta i mladih

Japanski toranj, zvanično poznat kao Tokijski vavilonski toranj, predstavlja vizionarski arhitektonski koncept predložen 1992. godine koji nikada nije realizovan.
Projekat je ostao isključivo na teorijskom nivou zbog ogromnih tehnoloških, finansijskih i logističkih izazova, a danas ne postoje nikakvi planovi za njegovu izgradnju, prenosi portal Nova.
Prijedlog je predstavio profesor Tošio Odžima na Samitu o Zemlji 1992. godine. Ideja je bila da se izgradi samoodrživi vertikalni grad koji bi ponudio rješenje za problem prenatrpanosti urbanih djelova Tokija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DD7Eoj1Kx9EU&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Status projekta je konceptualan i nikada nije prešao u fazu izgradnje. Planirana visina tornja iznosila je nevjerovatnih 10 kilometara, čime bi ova struktura bila najviša ikada izgrađena na Zemlji. Ovom visinom bi čak premašila Mont Everest za više od jednog kilometra, a toranj je bio zamišljen kao dom za oko 30 miliona ljudi.
Procijenjeni troškovi izgradnje iznosili su približno 22 triliona dolara, dok je predviđeno vrijeme izgradnje bilo između 100 i 150 godina.
Tokijski vavilonski toranj bio je jedan od više ambicioznih, ali neizgrađenih megaprojekata koje je Japan razmatrao krajem 20. vijeka. Među njima su i projekti X-Seed 4000 i Shimizu Mega-City Pyramid. Iako nijedan od ovih projekata nije realizovan, japansko građevinsko inženjerstvo nastavilo je da pomjera granice mogućeg kroz izgradnju savremenih, seizmički otpornih nebodera.
Aktuelni primjer savremene gradnje je Torch Tower u blizini stanice Tokio, čiji je završetak planiran za mart 2028. godine. Sa visinom od 385 metara, ova zgrada postaće najviša izgrađena građevina u Japanu.

(VIDEO) Projekat koji postoji samo u teoriji: Japanci htjeli da izgrade toranj viši od Mont Everesta

Fondacija „Čini dobro“ realizovala je Projekat „Budi Internet Genijalac” i u JU OŠ „Aleksa Đilas Bećo” u Mojkovcu, saopšteno je iz Fondacije. Kako navode, šest tematskih radionica pohađalo je 15 učenika i učenica VI razreda. Mudrost, opreznost, sigurnosti, ljubaznost i hrabrost su bile samo neke od vrlina o kojima se govorilo tokom radionica.
“U okviru projekta „Budi Internet Genijalac” imam priliku da vodim drugi i treći modul radionica, posvećenih jednim od najvažnijih tema današnjice, bezbjednosti na internetu. Kroz modul „Pazi se prevaranata – istražuj Oprezno”, sa učenicima i učenicama razgovaram o tome kako prepoznati najčešće online prevare, zašto su kritičko razmišljanje i provjera informacija važni, te kako pravovremena reakcija može spriječiti ozbiljne posljedice. Treći modul, „Čuvaj svoje tajne – istražuj Sigurno”, je fokusiran na praktične vještine: od kreiranja snažnih i jedinstvenih lozinki, do razumijevanja važnosti čuvanja ličnih podataka.
Drago mi je što učenici i učenice aktivno učestvuju, postavljaju pitanja i dijele svoja iskustva. Vjerujem da ćemo kroz ovaj projekat zajedno napraviti važan korak ka stvaranju bezbjednije online zajednice u kojoj mladi znaju kako da se zaštite i odgovorno koriste internet”, kazala je edukatorka Zorka Vojinović, iz NVO Cortex.
Za učenicu VI-3 Enu Bošković projekat „Budi internet genijalac“ bio je jako značajan, jer je zajedno sa svojim vršnjacima, naučila kako da se bezbjedno ponaša na internetu.
“Znanje koje smo stekli na radionicama je za nas, djecu, veoma važno. Naučili smo kako da prepoznamo prevarante i lažne naloge na internetu, kako da napravimo sigurnu lozinku, ali i šta je digitalni trag. Shvatili smo da ne smijemo svuda ostavljati naše lične podatke”, kazala je Bošković.
Iz Fondacije navode da projekat finansira Fond za inovacije Crne Gore kroz program za realizaciju edukativnih programa u oblastima pametne specijalizacije.
“Projekat je do sada realizovan u tri osnovne škole i to: JU OŠ “Risto Manojlović” Kolašin, JU OŠ “Aleksa Đilas Bećo”, Mojkovac i JU OŠ “Kekec” Sutomore. U narednoj godini projekat će se ralizovati u: JU OŠ “Radojica Perović”, Podgorica, JU OŠ “Njegoš” Cetinje i JU OŠ “Druga osnovna škola” Budva. Radionice sprovode edukatorke: Milica Gogić, Edukativni centar „Dvorište“, Zorka Vojinović, NVO Cortex i Marija Manja Jovović, Fondacija „Čini dobro“, navodi se u saopštenju.
Kako zaključuju, edukativni program „Budi Internet Genijalac” razvio je Google u saradnji sa The Net Safety Collaborative i The Internet Keep Safe Coalition, a u Crnoj Gori ga realizuju Fondacija „Čini dobro“.

Realizovan projekat Budi internet genijalac u školi u Mojkovcu

Premijer Milojko Spajić najavio je početak velikog investicionog ciklusa koji bi, prema njegovim riječima, trebalo da privuče više od tri milijarde eura u Crnu Goru u narednim godinama.
Ako mu je vjerovati, onda sigurno stiže dugo očekivana milijarda iz Japana, odmah za njom i 500 miliona za Pljevlja. To je već milijardu i po. Preostalih milijardu i po će, po svemu sudeći, pokriti čuvene dionice auto-puteva i brzih cesta, njih 18, koje bi trebalo da krenu sledeće godine. Zahvaljujući njima, kako nam se obećava, od glavnog do glavnog grada regiona stizaćemo za dva do tri sata, s vizijom laganom kao nedjeljno popodne.
Ipak, druga dionica autoputa nikako da krene. Kažu, samo što nije. Procedura nas zeza, klasično. Nismo spremni za tendere, ne zbog para – jer para, navodno, ne fali – već zbog vječnog „samo da još ovo završimo“. Možda se Spajić dosjeti da se jače poveže sa Singapurom, gdje je, kako se priča, ostavio poslovni trag koji se ne briše. Za sada, od njegovih 500 miliona za Pljevlja stigli su kružni tok Darija Vranješa i – srpska nošnja. Od japanske milijarde imamo samo fotografije premijera i njegove supruge sa sastanaka u Zemlji izlazećeg sunca.
Nadajmo se da te milijarde neće završiti kao „vatroubica“ – famozni avion koji je doletio taman kad su požare već ugasili vatrogasci, cijeli region i kiša.
Ali evo ozbiljnog pitanja: ako sad pričamo o tri milijarde, gdje nestadoše onih najavljenih 30 milijardi investicija iz Emirata? Šta se desilo sa tim?
„Naša vizija je Crna Gora kao Švajcarska Balkana i Singapur Evrope“, rekao je Spajić u ekspozeu u oktobru 2023.
Po cijenama, već jesmo Švajcarska Balkana – fali nam samo nekoliko hiljada eura da se po prosječnoj plati izjednačimo sa Ženevom. A jesmo li Singapur Evrope? Ne vrijedi trošiti riječi dok ne uđemo u EU – a ni to nije iza ćoška.
Dva mjeseca nakon što je postao premijer, poručio je da Crna Gora nema vremena za čekanje i da izgradnja dionice od Kolašina do Andrijevice mora da počne odmah.
„Ići ćemo na brzi tender, paf-paf, i u septembru 2024. želim da vidim ašov u zemlji“, rekao je tada, u decembru 2023.
Paf-paf smo čuli. Ašov – nismo vidjeli. Oktobar je 2025.
Ne želimo da mračimo – sve što premijer najavljuje zvuči fantastično. Problem je što se ništa od toga ne dešava u stvarnosti.
Zvuči, realno, kao klasična podgorička priča:
„Brate, u gužvi sam ti… ozbiljne pare su u pitanju“

Miraš Dušević

1250x600

Milojko u epizodi - Brate, reci paf-paf, u gužvi sam, velike pare su u pitanju

Premijer Milojko Spajić najavio je početak velikom investicionog ciklusa koji očekuje Crnu Goru u narednih nekoliko godina koji će, kako je rekao, privući više od tri milijarde eura - Crna Gora je otvorena za biznis i vrijeme je sada za investiranje u Crnu Goru - rekao je Spajić tokom investicione konferencije EU – Crna Gora, pod nazivom “Pametni rast, Zelena budućnost: Ubrzavanje investicija u Crnoj Gori” na Luštici. Spajić je saopštio da je objavljen tender za obilaznicu oko Budve. Projekat je, kako je rekao vrijedan 200 miliona eura, a izgradnja - Pozivamo sve investirore i građevinske kompanije, kao i partnere iz EU da se prijave na taj tender i da iskoriste priliku da budu dio razvoja Crne Gore - naglasio je Spajić. Projekat druge dionice auto-puta ide, ističe Spajić, planiranom dinamikom. Do 20. oktobra će, navodi on, biti dobijene finansijske ponude. - Vrlo brzo očekujemo rješavanje i tog projekta i izvođenje u sljedećim mjesecima... Tu je i željeznička infrastruktura, veliki energetski projekti... - naglasio je Spajić, poručujući da je 2026. godina velikih investicionih poduhvata za Crnu Goru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101411108_7989c3994cb3244cb355ca3c3142e3187d9cfdb5591efc0baf40f54f0f2eeb08.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101411108_7989c3994cb3244cb355ca3c3142e3187d9cfdb5591efc0baf40f54f0f2eeb08" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Sa događaja u Tivtu"> <figcaption>Sa događaja u Tivtu(Photo: Evropska kuća)</figcaption> </figure>  Očekuje da, uz zatvaranje poglavlja, ekonomska ide ruku pod ruku sa političkom konvergencijom. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je Crna Gora predvodnik u evropskim integracijama. - Od prošle posjete zatvorili ste četiri poglavlja, a na dobrom putu ste da zatvorite najmanje pet poglavlja do kraja 2025, možda i sva poglavlja do kraja sledeće godine. Ovo je ambiciozno, ali mi volimo ambicije. Znamo da Crna Gora može to postići ako ostaje fokusirana na cilj i jedinstvo - kazala je Fon der Lajen. Ona je dodala da je Crna Gora usklađena sa spoljnom politikom Evropske unije. - Naravno, približavanje EU nije vezano samo za vašu politiku, već i za pametni biznis - dodala je Fon der Lajen. Ona je poručila da je važno da Crna Gora nastavi sa reformama, jer je to, ističe, najbolji put da što prije dođe do fondova koje je EU za nju predvidjela u svom "Planu rasta za Zapadni Balkan".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101411108_31c2b466d990613a6916148c5480049bccf8767bd6fd64a224c4fe10df76f09d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025101411108_31c2b466d990613a6916148c5480049bccf8767bd6fd64a224c4fe10df76f09d" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Ursula fon der Lajen"> <figcaption>Ursula fon der Lajen(Photo: Evropska kuća)</figcaption> </figure>  - Crna Gora će sada dobiti osam miliona eura, jer je ispunila uslove za to, ali treba nastaviti dalje sa refirmama, da bi se postigli uslovi za iskorištavanje kompletnog fonda od 380 miliona koji je predviđen za Crnu Goru - kazala je Fon der Lajen. Ona je pohvalila ulazak Crne Gore u SEPA sistem jedinstvenog plaćanja u eurima.&nbsp; - Iduće godine ukinućemo roming između Crne Gore i EU i mislim da je to veoma korisno - najavila je Fon der Lajen. Ona je ohrabrila Vladu i premijera Spajića da nastave sa reformama.&nbsp; - Zajedno možemo uspjeti i ujediniti Evropu - zaključila je Fon der Lajen.

Spajić: Kreće veliki investicioni ciklus koji će privući preko tri milijarde eura; Fon der Lajen: Ukinućemo roming između Crne Gore i EU

Fond za zdravstveno osiguranje će, kada se za to steknu uslovi, pronaći sredstva za učešće u projektu istaknutog stručnjaka iz oblasti patofiziologije i imunologije, profesora na moskovskom državnom Univerzitetu „I. M. Sečenov“ Sergejem Boljevićem koji za cilj ima poboljšanje zdravstvenog stanja pacijenata sa najtežim bolestima, kazao je direktor Fonda Vuk Kadić.
Kadić se sastao sa Boljevićem koji je predstavio rad naučnog tima čiji je član, na razvoju inovativne vakcine koja će se primjenjivati kod dvije vrste kancera – melanoma i nesitnoćelijskog kancera pluća.
- Radi se o vakcinama koje su zasnovane na najnovijim tehnologijama i koje su pokazale izuzetne rezultate u pretkliničkim ispitivanjima, sa stopom efikasnosti do 95 odsto. Personalizovana mRNA vakcina, koja se zasniva na imuno terapiji, je već razvijena i čeka se odobrenje nadležnih zdravstvenih institucija u Ruskoj Federaciji za početak kliničke primjene - navedeno je u saopštenju Fonda za zdravstveno osiguranje.
Kadić je kazao da Crna Gora, prema važećim propisima, nema mogućnost da učestvuje u eksperimentalnim projektima, ali da će takvo interesovanje postojati od onog momenta kada vakcine budu zvanično prihvaćene kao terapija u borbi protiv raka.
Dr Kadić je predložio da jedna delegacija iz Rusije dođe u Crnu Goru kako bi predstavili svoj rad na ovom važnom projektu.
Istaknuto je da postoji mogućnost da pomenuta tehnologija bude prebačena u Srbiju i da će se tamo praviti ova vakcina, što će, prema riječima direktora Kadića, biti olakšavajuća okolnost za Crnu Goru da šalje pacijente u Srbiju gdje bi mogli da dobiju ovu inovativnu terapiju.&nbsp;
Sastanku su prisustvovali i pomoćnici direktora Fonda, Radovan Nikolić i Zdravko Vuksanović.&nbsp;

Kadić: Kad se steknu uslovi Fond će podržati projekat za poboljšanje liječenja teških bolesnika

Mreža za evropske politike MASTER sa zadovoljstvom obavještava javnost da je započela realizaciju novog jednogodišnjeg projekta „Korak ka drugom – Interkulturalna Crna Gora“, čiji je opšti cilj doprinos razvoju i jačanju interkulturalizma i društvene kohezije u Crnoj Gori kroz institucionalno osnaživanje, obrazovanje, medijsku promociju i kulturni dijalog.
Projekat je usmjeren na smanjenje etničke distance, prevazilaženje stereotipa i afirmaciju vrijednosti međukulturnog razumijevanja i održivog društvenog razvoja.
Realizacijom planiranih aktivnosti projekat će direktno doprinijeti:
- povećanju nivoa znanja među mladima i širom javnošću o značaju interkulturalnih kompetencija, suživota, solidarnosti i zajedničke odgovornosti za očuvanje multietničkog sklada i društvene stabilnosti;
- unapređenju društvene kohezije kroz jačanje osjećaja pripadnosti, ravnopravnosti i aktivnog građanstva, sa posebnim fokusom na marginalizovane zajednice;
- razvoju interkulturalnog dijaloga i kompetencija kroz edukaciju, multimedijalne sadržaje, umrežavanje i promociju pozitivnih primjera saradnje među pripadnicima različitih etničkih, kulturnih i vjerskih grupa.
Ciljna grupa projekta su mladi iz različitih etničkih i regionalnih zajednica, sa posebnim fokusom na sjever Crne Gore, dok su krajnji korisnici pripadnici manjinskih naroda i zajednica, institucije sistema, mediji i svi građani Crne Gore.
Među glavnim aktivnostima projekta izdvajaju se:
- trodnevna obuka za administratore omladinskih servisa „Interkulturalni vodič“;
- produkcija dokumentarnog filma „Interkulturalna Crna Gora“;
- premijera i filmska mini-turneja širom Crne Gore;
- interkulturna manifestacija „Festival susreta“, kao završna konferencija i otvoreni prostor za dijalog i razmjenu iskustava.
Projekat „Korak ka drugom – Interkulturalna Crna Gora“ ima za cilj da inspiriše mlade i širu javnost da prepoznaju bogatstvo različitosti, te da grade mostove saradnje i povjerenja.
Samo zajedničkim razumijevanjem i poštovanjem, različitosti mogu postati naša prednost, a zajedništvo put ka održivoj budućnosti.
Ova inicijativa želi da podstakne sve građane da u svakom koraku ka drugom prepoznaju priliku za zajedništvo, razumijevanje i mir.
Projekat „Korak ka drugom – Interkulturalna Crna Gora“ podržan je od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava kroz konkurs „Crna Gora – zemlja interkulture: Interkulturalizmom do socijalne kohezije i inkluzivnog društva“.

Započeta realizacija projekta „Korak ka drugom – Interkulturalna Crna Gora“

Klinički centar Crne Gore (KCCG) učestvuje kao jedan od ključnih partnera u projektu "LIFEGATE" i za realizaciju aktivnosti dobija bespovratna sredstva Evropske unije u iznosu od dva miliona eura, saopšteno je iz najveće zdravstvene ustanove.
Ovaj projekat, kako se navodi u saopštenju, predstavlja važan korak ka izgradnji efikasnijeg i otpornijeg sistema javnog zdravstva u regionu, usmjerenog ka dugoročno održivim rješenjima u oblasti prevencije i liječenja hroničnih bolesti, a vrijednost projekta je 9,5 miliona eura.&nbsp;
U Mostaru je, kako se navodi u saopštenju, održana uvodna konferencija ovog strateškog evropskog projekta, čiji je glavni partner Sveučilišna klinička bolnica Mostar, a sarađuju i Klinički bolnički centar Zagreb, Klinički bolnički centar Split, Institut za javno zdravlje Republike Srpske, Institut za javno zdravlje Crne Gore i Medicinski fakultet Univerziteta u Banja Luci.
- Cilj projekta "LIFEGATE" je unapređenje kvaliteta javnog zdravlja u ove tri zemlje, s posebnim fokusom na prevenciju i suzbijanje kardiovaskularnih i malignih bolesti. Kroz saradnju ključnih zdravstvenih institucija i partnera, projekat će doprinijeti boljoj dostupnosti zdravstvenih usluga i razvoju inovativnih pristupa u dijagnostici, liječenju i edukaciji stanovništva - navode u KCCG.&nbsp;
Kroz ovaj projekat će, kako dodaju, biti razvijeni programi rane detekcije srčanih oboljenja i karcinoma, obučeno medicinsko osoblje i nabavljena najsavremenija medicinska oprema, uključujući i dijagnostičke sisteme zasnovane na vještačkoj inteligenciji.&nbsp;
- Poseban značaj ima i razvoj programa genetskog savjetovanja i testiranja za nasljedne karcinome, što će doprinijeti unapređenju liječenja pacijenata u Crnoj Gori i regionu - rekli su u KCCG.
Direktor KCCG Aleksandar Radović je na konferenciji u Mostaru istakao značaj regionalne saradnje u jačanju zdravstvenih sistema i razmjeni stručnih znanja i iskustava.
U okviru Interreg IPA programa Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Crna Gora od 2021. do 2027. osigurano je više od 117 miliona eura za projekte koji povećavaju kvalitetu života građana u brojnim područjima.&nbsp;
- To jasno pokazuje dobrobiti članstva u Evropskoj uniji i pridonose prijateljskoj saradnji triju država. Dosad su ugovorena 33 redovna projekta i četiri strateška projekta. Najkasnije početkom 2026. ugovori će se i preostali projekti - ističu u KCCG.
Klinički centar Crne Gore, kako dodaju, aktivno učestvuje u realizaciji više međunarodnih inicijativa u partnerstvu sa Ministarstvom zdravlja i Institutom za javno zdravlje Crne Gore, u saradnji sa renomiranim institucijama iz Evropske unije i regiona.
- U okviru EU4Health programa, KCCG je uključen u tri projekta. Projekat eCAN Plus usmjeren je na jačanje digitalnih kapaciteta onkoloških centara radi unapređenja prevencije i njege oboljelih od raka, a budžet za KCCG iznosi 62.000 eura. Projekat CancerWatch JA fokusiran je na unapređenje kvaliteta i pravovremenosti podataka u registrima raka i doprinos evropskom informacionom sistemu o raku, sa budžetom od 10.000 eura za KCCG. Projekat JA PRISM pruža podršku mentalnom zdravlju ranjivih grupa kroz prevenciju i pristup zasnovan na ljudskim pravima, uz budžet od 30.000 eura za KCCG - precizirano je u saopštenju.
Klinički centar Crne Gore učestvuje i kao partner u projektu DARING, koji se realizuje kroz program Interreg Južni Jadran.&nbsp;
- Budžet namijenjen KCCG-u iznosi 154.000 eura, Projekat je usmjeren na razvoj eHealth sektora i inovativnih digitalnih platformi za podršku pacijentima sa srčanim i neurološkim oboljenjima - navodi se u saopštenju.
Realizacijom ovih projekata Klinički centar Crne Gore značajno doprinosi modernizaciji zdravstvenog sistema države, kroz uvođenje savremenih dijagnostičkih metoda, jačanje stručnih i tehničkih kapaciteta, unapređenje prevencije i liječenja kardiovaskularnih i malignih bolesti, kao i razvoj digitalnog zdravstva i jačanje mentalne zaštite.&nbsp;
- Na ovaj način, KCCG potvrđuje ulogu lidera u međunarodnoj zdravstvenoj saradnji, obezbjeđujući građanima Crne Gore savremene, efikasne i dostupne zdravstvene usluge u skladu sa evropskim standardima - ističu u ovoj zdravstvenoj ustanovi.

KCGG obezbijedio dva miliona eura bespovratnih sredstava iz EU fondova za realizaciju projekta "LIFEGATE"

Savjet Evrope, uz podršku Vlade Njemačke, pokrenuo je projekat „Prevencija vršnjačkog nasilja u školama u Crnoj Gori“, koji će se realizovati u periodu od decembra 2024. do decembra 2026. godine.
Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), ukupan budžet projekta iznosi 500.000 eura, a cilj je unapređenje sistema za prevenciju i zaštitu djece od vršnjačkog, onlajn i drugih oblika nasilja u školama, kroz podršku obrazovnim institucijama, nastavnom osoblju, roditeljima i učenicima.
- Projekat će pružiti podršku kreatorima obrazovnih politika, institucijama i profesionalcima u primjeni postojećeg zakonskog okvira za sprječavanje nasilja u školama. Poseban akcenat biće stavljen na saradnju, izgradnju kapaciteta i razvoj politika koje promovišu bezbjedno i podsticajno školsko okruženje - poručili su u MPNI.
Ključne aktivnosti, kažu oni, obuhvataju sprovođenje nacionalnog istraživanja o procjeni sigurnosti u školama i dobrobiti učenika, kao i nacionalne studije o online nasilju.
- Na osnovu rezultata biće kreirane preporuke za poboljšanje bezbjednog školskog okruženja, izrađen praktični Vodič za nastavnike i stručne službe, te uspostavljena bolja koordinacija svih aktera uključenih u prevenciju nasilja - naveli su u MPNI.
Korisnici projekta su, dodaju oni, kreatori obrazovnih politika, organizacije civilnog društva, nastavnici i stručno osoblje u školama, učenici i učenice, njihovi roditelji i šira zajednica.
- Partneri u realizaciji projekta su Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda (Ombudsman), Zavod za školstvo i organizacije civilnog društva - zaključili su u MPNI.

Pokrenut dvogodišnji projekat ,,Prevencija vršnjačkog nasilja u školama u Crnoj Gori“

Uz podršku Evropske rukometne federacije i institucionalnu podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, uspješno je realizovana još jedna sezona projekta „RukoMEtić“ koji donosi rukomet najmlađima - i to u šest gradova, sedam vrtića, sa 13 trenera i više od 300 djece uzrasta od tri do šest godina. Od naredne godine projekat „RukoMEtić“, kako su najavili, se širi na sjever Crne Gore i pridružuju se Berane, Pljevlja i Bijelo Polje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250604160632_5a9c873567f6042c2540e5aa15030838b0c28e20be776f83764670826f15584f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250604160632_5a9c873567f6042c2540e5aa15030838b0c28e20be776f83764670826f15584f" data-rendition-name="original" width="6608" height="4405" loading="lazy" alt="„RukoMEtić“:"> </figure>  - Čime ćemo biti prisutni u čak devet gradova! - naglasili su oni. Kroz „RukoMEtić“ projekat ostvaruju, kako su istakli, ključne ciljeve razvoja rukometa: Razvoj igrača svih uzrasta, popularizacija rukometa među najmlađima, širenje baze kao preduslov podizanja kvaliteta domaćih takmičenja, stalno prisustvo na najvećim međunarodnim takmičenjima, edukacija trenera kroz seminare i savremene metodologije, jačanje lokalnih klubova i saradnje sa vrtićima i redovni treninzi i promocija rukometa kroz društvene mreže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250604160636_5b9a3f8283526a5878a0915b83fe6503eefefb38d073ab705dee8ba4e43cb327.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250604160636_5b9a3f8283526a5878a0915b83fe6503eefefb38d073ab705dee8ba4e43cb327" data-rendition-name="original" width="6720" height="4480" loading="lazy" alt="„RukoMEtić“"> </figure>  Prvi put, fokus je, kažu, na djeci od tri do šest godina - odnosno generaciji kojoj do sada nije bila posvećena posebna pažnja. - Ovaj projekat to mijenja! - zaključili su u „RukoMEtić“.

Završena druga sezona projekta „RukoMEtić“: Rukomet za najmlađe u šest gradova, sedam vrtića, sa 13 trenera...

Četiri godine nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, rat ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti i godinu za godinom svjedoci smo posljedica očiglednog kršenja međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija, izjavio je danas generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
Gutereš je na sjednici Savjeta bezbjednosti ukazao da je, uprkos neviđenim diplomatskim naporima, prošla godina bila najsmrtonosnija za ukrajinske civile i naveo da je od početka rata ubijeno više od 15.000 civila, a više od 41.000 je povrijeđeno.
- Pored toga, milioni su bili primorani da bježe iz svojih domova, a milionima je potrebna pomoć koja spasava živote- rekao je Gutereš i istakao da je posebno teška situacija kada su u pitanju djeca.
Prema njegovim riječima, od početka rata više od 3.200 djece je ubijeno ili povrijeđeno, a procjenjuje se da je za 2,2 miliona djece neophodna humanitarnu pomoć.
Gutereš je upozorio da borbe koje se vode predstavljaju direktan rizik za bezbjedno i sigurno funkcionisanje ukrajinskih nuklearnih postrojenja i poručio da ta nesavjesna igra nuklearnog ruleta mora odmah da se zaustavi.
- Tokom rata, Kancelarija visokog komesara za ljudska prava izvještavala je o široko rasprostranjenim kršenjima ljudskih prava – mučenju, seksualnom nasilju, pa čak i pogubljenjima ratnih zarobljenika i civilnih pritvorenika, a sva ta djela su prošla bez ikakve odgovornosti- rekao je Gutereš.
Naveo je da uslovi za postizanje mira u Ukrajini ni za koga nijesu misterija, jer on mora biti u skladu sa međunarodnim pravom, uključujući Povelju UN i relevantne rezolucije UN.
- Pored toga, mora podržati suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine, u okviru njenih međunarodno priznatih granica. Sada je vrijeme za hitan, potpun i bezuslovan prekid vatre, što treba da bude prvi korak ka pravednom miru- kazao je Gutereš.

Gutereš: Rat u Ukrajini ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti

Izrael je uputio dramatično i indirektno upozorenje Libanu poručivši da će izvesti razorne napade na ovu zemlju, što uključuje i direktno ciljanje civilne infrastrukture poput međunarodnog aerodroma u Bejrutu, ukoliko se pokret Hezbolah umiješa u potencijalni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Dvojica visokih libanskih zvaničnika potvrdila su u utorak da je poruka prenesena diplomatskim kanalima usred sve većih i opasnijih regionalnih tenzija, prenose agencije.
Prema riječima zvaničnika, Izrael je jasno stavio do znanja da će se kompletna libanska državna infrastruktura smatrati "legitimnom metom" ukoliko Hezbolah vojno interveniše kako bi pružio podršku Teheranu, prenosi Klix.ba.
Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada se Vašington i Teheran pripremaju za treću rundu nuklearnih pregovora koja je zakazana za 26. februar u Ženevi. Omanski ministar vanjskih poslova Sayyid Badr bin Hamad al-Busaidi najavio je ove pregovore u nedjelju, a oni se odvijaju u sjeni sve većeg straha od šireg vojnog sukoba na Bliskom istoku.

Izrael prijeti napadima na civile u Libanu

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas tokom sjednice kolegijuma Federalne službe bezbjednosti (FSB) da neprijatelj nije u stanju da pobijedi Rusiju iako to želi.
- Oni ne mogu da nanesu strateški poraz Rusiji. To jednostavno nije moguće. Ali oni to toliko žele da ne mogu da žive bez toga. Misle da apsolutno moraju da pobijede Rusiju. Traže bilo koji način. Dovešće sebe do neke ekstremne tačke, a onda će se pokajati- rekao je Putin tokom sjednice kolegijuma FSB, prenosi RIA Novosti.
Putin je naglasio potrebu da FSB nastavi svoj sistematski rad u svim relevantnim oblastima, posebno u borbi protiv međunarodnog terorizma.
Ruski predsjednik je zatražio ozbiljne dodatne mjere za zaštitu državne granice, odlučnu i agresivnu borbu protiv ekstremizma i terorizma i suzbijanje bilo kakvih pokušaja podjele i razbijanja ruskog društva.
- Važno je u potpunosti iskoristiti ljudski i tehnički potencijal FSB, kao i njene operativne i analitičke mogućnosti, kako bi se blagovremeno i efikasno neutralisale potencijalne pretnje, pouzdano zaštitili nacionalni interesi Rusije i obezbijedio njen stabilan razvoj- rekao je Putin i upozorio da se povećao broj terorističkih napada na Rusiju.
Ruski predsjednik je upozorio na informacije o pokušaju dizanja u vazduh gasovoda Turski tok i Plavi tok u Crnom moru.
- Govorimo o mogućoj eksploziji naših gasnih sistema duž dna Crnog mora, takozvanih Turskog toka i Plavog toka. Oni ne znaju šta da urade da bi uništili ovaj mirovni proces. Čine sve što mogu da nešto izazovu i potkopaju sve što je postignuto u ovom pregovaračkom procesu- rekao je Putin, prenosi agencija Interfaks.

Putin: Pokajaće se oni koji misle da mogu da pobijede Rusiju

Tvrdnje mještana Botuna da je zemljište na lokaciji gdje se gradi postrojenje za prečiščavanje otpadnih voda kontaminirano nisu tačne, nema otpadnog materijala ni opasnog otpada, saopštio je za <a href="https://gradski.me/video-mjestani-botuna-tvrde-da-investitor-otkopava-kancerogeni-otpad-od-sjutra-najavljuju-vece-proteste/">RTV Podgorica </a>glavni inženjer nadzora postrojenja u kompaniji "Fištner", Ričard Sampson.
- Na nekim drugim dijelovima, unutar granica, pronađeni su neki manji djelovi kontaminacije, ali mi ne radimo u tim zonama tako da one ostaju netaknute. Ukoliko se ne diraju i ako ih ne iskopavamo one neće nikome naštetiti- naveo je Sampson.
On je podsjetio da su rađene dvije studije tokom kojih su vršili ispitivanjna na lokaciji – prva je bila 2015. godine, a druga 2016. godine.
- Takođe, analizirali smo i vodu i materijal. Nismo u opasnosti i ne mislim da postoji ikakav rizik uopšte, mi smo svakog dana na terenu- zaključio je Sampson.
Podsjećamo, mještani Botuna rano jutros protestovali su kod gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – tvrde da investitor otkopava kancerogeni otpad, od sjutra najavljuju veće proteste.
Mještani su jutros, uz poruku da je riječ o protestu upozorenja, naveli kako im je sporno što se na toj lokaciji ponovo otkopava otpad iz nekadašnje proizvodnje aluminijuma.
Gradilište u Botunu ponovo je otvoreno nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštilo da je investitor otklonio nepravilnosti koje je utvrdio građevinski inspector. Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda počela je krajem decembra prošle godine – rok za završetak radova je maj 2028. godine.

Tag: projekat