Demokratija se zasniva na ideji otvorenoga društva, koje se integriše preko raznih političkih ideja, dok populizam funkcioniše u okvirima zatvorenog i homogenog kolektivnog jedinstva, prodajući demagošku matricu o navodnoj jedinstvenoj narodnoj volji, odnosno, „naaaarodnoj volji“. Pritom se često bježi od toga da se ta „naaarodna volja“ provjeri. Načelo „rule of law“ je prije svega sredstvo za ograničavanje državne moći i garant individualnih ljudskih i građanskih prava. Odavno je liberalna tradicija Džona Stjuarta Mila i Aleksisa de Tokvila ukazivala na tu ulogu zakona i poštovanja prava u zaštiti sloboda, kao i da načelo većine u sebi ponekad može imati za posljedicu tiraniju. Upravo svjedočimo da ono što se događa u Crnoj Gori i Srbiji predstavlja upravo to naličje demokratije, u kojoj se sprovodi teror većine sa potonjih izbora, upitne legalnosti i legitimnosti, iako postaje sve očiglednije da ni jedna ni druga vlast trenutno nemaju legitimetet. <h2>Premijer šibicar</h2> Populizam ugrožava demokratiju u njenoj samoj srži i razara njene osnove. Pobjedom Donalda Trampa na izborima u Americi populizam, šarlatanstvo i prevarantstvo su dobili novi impuls, iako se demokratska društva u Evropi već duže vrijeme suočavaju sa ovom pošasti naličja demokratije. Kad pogledamo ko se sve radovao pobjedi Trampa, jasno nam je da se radi o najvećem udaru na principe demokratije u aktuelnom stoljeću. Tu su u prvom redu autokratski lideri, demagoški populisti, ekstremni desni bašibozuk i šovinisti i fašisti raznih fela. Jednom riječju, evropski i svjetski politički treš. Dirljivo je kako Predrag Danilović vjeruje budalastim podacima koje iznosi Tramp o vlasti u vrijeme Bajdena i tome kako su ljudi sa 360 godina primali socijalnu pomoć. Ne čudi ni to što se aktuelni premijer Crne Gore često poziva na Trampa kad pokušava da šibicari neku prodaju magle građanima Crne Gore. Jasno je da se ekonomija Crne Gore od promjene vlasti 2020. godine zasniva na klasičnim populističkim marifetlucima i da nijedan ekonomski parametar nije zasnovan na realnom rastu društvenog bogatstva, novostvorenoj vrijednosti, već isključivo na monetarnim manipulacijama, zaduživanju i rekordnoj inflaciji. Pred svake izbore slušamo epp o straobalnim uspjesima i milijardama budućih investicija. Počev od onih milijardi iz Japana i National Panasonica, koji jedva čeka da napravi fabriku u Crnoj Gori, ili onih pola milijardi ulaganja u Pljevlja. Uz nezaobilazno fakinsko ponašanje za govornicom u Skupštini, premijer nam je objasnio da je potpisan epohalni državni sporazum sa UAE (Ujedinjeni Arapski Emirati), kojim UAE garantuju za projekte koje će navodno raditi Mohamed Alabar u Crnoj Gori. Kao starom spoljnotrgovincu, koji je bio svjedok stotinama potpisanih sporazuma, memoranduma, protokola od kojih nije bilo ništa, vrlo dobro znam da taj međudržavni ugovor ne garantuje nikakvo ulaganje. Međudržavni trgovinski ugovori uvijek se bave zaštitom sopstvenih firmi i zaposlenih u njima na teritoriji na kojima posluju izvan svoje zemlje. Niti države u biznisu mogu odlučivati o ulaganjima privatnih privrednih subjekata.O tome odlučuje njihov interes. U tom smislu je smiješno mahanje premijera da je njegova zasluga što je u pravnim sporovima subjekat privatna firma, a ne UAE. Pa to su notorne stvari u biznisu i nema veze sa zaslugama Spajića. Smiješan je taj Spajićev populizam pred izbore, mahanje Trampom i kako Tramp izgibe da potpiše isti ugovor sa UAE i Mohamed Alabarom i njegovom firmom Imar Propertis sa ulaganjima hiljada milijardi. Koliko znam kapital Imar Propertis je procjenjen na cca 31 milijardu USD. Dok je njegova druga firma, Igl Hils, na našim prostorima najpoznatija po projektu „Beograd na vodi“, ružnoj spavaonici u najelitnijem dijelu Beograda, u basenu rijeke Save.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250330010320_c2ef68d94ea4dd70e32d4345f94b0ea637f000d024717e70fc2060fc88eafe05.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250330010320_c2ef68d94ea4dd70e32d4345f94b0ea637f000d024717e70fc2060fc88eafe05" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="IGL HILS ULOŽIO SAMO PAR STOTINA MILIONA USD: Beograd na vodi"><figcaption>IGL HILS ULOŽIO SAMO PAR STOTINA MILIONA USD: Beograd na vodi(Photo: N1)</figcaption></figure>  Beograđani dobro znaju o kakvom biznisu se radi. Grad je uložio ogromna sredstva u infrastrukturu, a planira se i enormno zaduženje za izgradnju metro linije koja će prolaziti kroz „Beograd na vodi“, kako bi se podigla atraktivnost i prodali još neprodati brojni stanovi. Igl Hils je uložio samo par stotina miliona USD, pa je prodajom gotovih, preskupih stanova obezbjeđivao nova sredstva za dalju izgradnju. Svojevremeno sam pisao da bi i moja rahmetli baba, da je živa, dobila od svake banke tih par stotina milona USD da joj neko pokloni takvu atraktivnu lokaciju i na isti način izgradila to izvikano naselje – spavaonicu kao Igl Hils. Kao da vam neko da u Njegoševom parku u Podgorici da zidate stambene zgrade. To je uobičajena praksa za Vučićev režim, kada država obezbjeđuje svojim sredstvima uslove da privatni kapital uzima ogromne profite. Zato se po Srbiji masovno „pumpa“. <h2>Prljava kampanja </h2> Ako misli Spajić da će mu Igl Hils raditi infrastrukturu i aerodrom za čarter letove na Velikoj Plaži, grdno se zeznuo. Moraće Crna Gora dobrano da odriješi kesu da bi Mohamed mogao da gradi i ubira profit. Drugo, investicije, govorim iz iskustva, nije nešto što se završava u godinu – dvije, to traje i traje. Tako da mu te pjesmice pred izbore u Nikšiću neće mnogo pomoći, dok zadužuje Crnu Goru za novu milijardu i kusur. Treće, ko je radio sa arapskim zemljama zna da su u tom svijetu provizije uobičajena stvar, vizavi Spajićeve priče o tome da nema korupcije. Svjestan da novo zaduženje govori više od riječi, Spajić je krenuo sa pokvarenom pločom o „zlu“ koje je radio DPS, kao jedinim „argumentom“. Da ga podśetim da je u vrijeme DPS-a bilo preko 11 milijardi eura grinfild stranih investicija. Plus autoput.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250330010320_39b73cd226836149d6dea04e4d846507cce1939728daf0fd0ff93223cf6a5e96.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250330010320_39b73cd226836149d6dea04e4d846507cce1939728daf0fd0ff93223cf6a5e96" data-rendition-name="original" width="1200" height="781" loading="lazy" alt="AKO MISLI SPAJIĆ DA ĆE MU IGL HILS RADITI INFRASTRUKTURU I AERODROM GRDNO SE ZEZNUO: Velika plaža"><figcaption>AKO MISLI SPAJIĆ DA ĆE MU IGL HILS RADITI INFRASTRUKTURU I AERODROM GRDNO SE ZEZNUO: Velika plaža(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Nepostojanje bilo kakvog realnog ekonomskog uspjeha postojeće vlasti razlog je i za anketni odbor koji je formirala vlast za istraživanje tobožnjih političkih ubistava. Jedino političko ubistvo je ono što oni rade Crnoj Gori! U normalnom svijetu anketni odbor je instrument opozicije, jer vlasti imaju mogućnost preko institucija da istraže sve što ih interesuje. Nema potrebe za anketnim odborima, za razliku od opozicije. Jasno je da je sve to u funkciji izbora u Nikšiću. Kad nemaš čime da se pohvališ – (lažno) ocrni protivnika. U populističkim, nedemokratskim režimima, u kojima vlada teror većine umjesto zakoni, mediji se pretvaraju u propagandno sredstvo. Tako je Javni servis Crne Gore ušao u prljavu kampanju prema opoziciji pred izbore u Nikšiću. U tu svrhu su doveli provjerene mrzitelje sadašnje opozicije u liku Vanje Ćalović i sličnih. Zanimljivo je sa kojom lakoćom Vanja Ćalović govori o stvarima u kojima je totalni laik, bez formalnog obrazovanja i bez praktičnog iskustva, koje je neophodno da bi se neko bavio onim čime se ona često bavi. Još pamtim njenu izjavu da je sigurna da će nekadašnji ministar finansija, Milojko Spajić, odgovorno trošiti novac od prodaje državnih obveznica krajem 2020, iako svakom sa zrnom soli ta prodaja debelo smrdi na korupciju. Em što je urađena kršeći bar nekoliko zakona i odluku Skupštine o budžetskim limitima. Ali Vanja je ta koja odlučuje kome se može vjerovati, a ko je bezrezervno lopov. „Nikada se nije posumnjalo da su istina i politika u prilično lošim međusobnim odnosima i, koliko je meni poznato, nikada se istinoljublje nije ubrajalo u političke vrline... Da li je prava suština istine u njenoj nemoći, a prava suština moći u podmuklosti?“ (Hana Arent „Istina i politika“). Kao da je Hana slušala crnogorskog premijera na premijerskom satu, koji bez pardona ubroji u zaduženje države prije promjene vlasti 2020. godine i kredit kojim je, prodajom državnih obveznica, on zadužio Crnu Goru nepunu milijardu sa kamatama. Bez trunke stida reče da je bilo zaduženje 105% BDP i da je on „maestralno“ smanjio taj procenat, vraćajući u narednoj godini dospjelo zaduženje od 350 miliona eura od para kojima je on dodatno zadužio Crnu Goru? To se ne može drukčije nazvati, g-đo Arent, nego podmuklost. Takođe, premijer optuži „nekadašnju vlast“ da se zaduživala za tekuću potrošnju. Kao i skoro sve izjave Spajića, ni u ovoj nema mnogo istine. Makar kad je u pitanju regionalni vodovod i autoput. Mada znam da i to nije sve. Ali, zato, zahvaljujući Milojku Spajiću kao ministru finansija i predśedniku vlade, pomenutom prodajom obveznica 2020. godine u iznosu 750 miliona eura sa kamatom 2,9%, sa aktuelnom prodajom obveznica u vrijednosti 850 miliona eura po kamatnoj stopi od 5,125% i 750 miliona eura s kamatom od 5,8% u 2024. godini, Crna Gora se dodatno zadužila preko tri milijarde i dvjesta miliona sa kamatama. Ako bi vjerovali Milojku Spajiću, što je izuzetno teško, da je vraćeno dvije milijarde duga iz vremena DPS-a, ispada da je Mickey dodatno zadužio Crnu Goru poprilično preko toga, a da nijedan projekat nemamo. Oprostite mi što ne vjerujem da je dvije milijarde eura iz vremena DPS-a dospjelo na naplatu od 31. 10. 2023. godine, kada je formirana njegova vlada. Bilo bi fer da Ministarstvo finansija izađe sa tabelom dinamike zaduženja i vraćanja zatečenih kredita po datumima, sa strukturom o kojim kreditima se radi, kao i kako su i na što trošena inozaduženja. Ali pod krivičnom odgovornošću da su podaci tačni! Da jednom stavimo tačku na taj šibicarski PR, jer ko bi normalan vjerovao njemu i njegovoj vladi na časnu riječ.

Slobodan Jovanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Singapurski komedijaš

HŽ Infrastruktura objavila je tender za izvođenje radova na rekonstrukciji i izgradnji drugog kolosijeka željezničke pruge Dugo Selo – Novska, što je najveći željeznički infrastrukturni projekat u istoriji Hrvatske.
Dionica duga 83 kilometra biće modernizovana kroz projekat vrijedan 620 miliona eura, a sufinansiran sredstvima Evropske unije, putem Instrumenta za povezivanje Evrope (CEF) i Programa Konkurentnost i kohezija (PKK).
Po završetku radova, vozovi će se ovom dionicom kretati brzinom do 160 km/h, što će značajno poboljšati sigurnost i efikasnost željezničkog saobraćaja, saopštili su iz ŽICG Infrastrukture.
Projekat obuhvata potpunu rekonstrukciju postojeće pruge i izgradnju dodatnog kolosijeka, kao i modernizaciju ključnih stanica i stajališta na ruti. Planirana je rekonstrukcija stanica Dugo Selo, Ivanić-Grad, Popovača, Kutina i Novska, dok će stanice Deanovec, Moslavačka Gračenica, Lipovljani, Novoselec i Ludina biti prenamijenjene u stajališta ili otpremništva.
Stajališta Ostrna, Prečec, Širinec, Voloder, Repušnica i Stara Subocka takođe će biti obnovljena, a u sklopu projekta izgradiće se novo stajalište Okešinec, dok će stanica Prečec biti ukinuta.
Nadalje, predviđena je denivelacija ili ukidanje većine željezničko-drumskih prelaza, osim nekoliko ključnih tačaka u Ostrni, Križu, Lipovici i Voloderu. Projekat uključuje i ugradnju novih saobraćajno-upravljačkih i signalno-sigurnosnih uređaja, kao i modernizaciju elektroenergetskog infrastrukturnog podsistema, piše Seebiz.
Rok za dostavu ponuda traje do 8. aprila 2025., a završetak radova predviđen je za pet godina od uvođenja izvođača u posao. Ovaj projekat ključan je za modernizaciju crnogorske željezničke mreže i unapređenje povezanosti s evropskim saobraćajnim koridorima, tvrde u HŽ nfrastrukturi.

Portal ETV

Hrvatska pokreće najveći željeznički infrastrukturni projekat u istoriji

Mijenja se projektni zadatak osam dana uoči podgoričkih izbora, premijer i ministar resorni predstavljaju taj veliki projekat Velje brdo, i tada kreće trka s vremenom - da vi do kraja godine, u okviru već postojećih izmjena i dopuna, ugradide i grad veličine Bijelog Polja, iznad Podgorice, na Veljem brdu, kazao je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, Srđan Perić, iz pokreta Preokret.
Iz ugla politike, Nacrt izmjena i dopuna prostornog plana, kaže Perić, može da definiše opšti okvir društvenih djelovanja jedne zajednice.
- Mi planiramo prostor na teritoriji glavnog grada, u ovom PUP- u su i Tuzi i Golubovci, što je u redu, jer je PUP stupio na snagu prije nego su te dvije opštine izdvojene iz sastava Podgorice. Vidite kako se tretira opšte dobro. Govorimo o nečemu što treba da bude interes svih građana, i oni treba da budu maksimalno uključeni da iskažu svoje stavove. Prvo se kreće od te strane, a to znači da bi u idealnom slijedu stvari prvo trebali da pitamo građane šta misle, da traje određeni period, da nakon toga struka kaže šta ima, i nakon toga da politika otvori vrata struci. Desila se sasvim suprotna strana, mijenja se projektni zadatak osam dana uoči podgoričkih izbora, premijer i ministar resorni predstavljaju taj veliki projekat Velje brdo, i tada kreće trka s vremenom, da vi do kraja godine, u okviru već postojećih izmjena i dopuna, ugradide i grad veličine Bijelog Polja, iznad Podgorice, na Veljem brdu - kazao je Perić.
On je istakao da se tu desilo mnogo proceduralnih propusta i grešaka, ali i da postoji pravna nekonzistentnost.
- Važeći PUP koji je donesen 2014.godine, koji je donijela vrlo reprezentativna ekipa multidisciplinarnih stručnjaka, taj PUP se mijenja, i zadnjih šest-sedam godina se radi na njegovim izmjenama, i sada u zadnje vrijeme, manje od tri mjeseca, vi treba da ugurate, zvanična skraćenica je Velje brdo, i ono je izazvalo najviše pažnje, i najviše se alarmirala javnost, tim prije ne poštujući bazične, ne samo ekološke, nego i logičke, ako hoćete, postavke. To je prostor od oko nešto preko osam kvadratnih kilometara, koji biti naslonjen, pazite sada, na trasu autoputa. Vi naslanjate čitav jedan novi grad na trasu autoputa, i onda tu počinja priča, koja je svedena na političku korist s jedne strane, a sa druge strane otvaranje određenih prilika nekome, vidjećemo kome. Kada govorimo o političkoj priči, Preokret je još prije dvije godine lansirao tu priču o socijalnom stanovanju, kako i na koji način treba da se rješava veliki broj podstanara, koje imamo u Podgorici, druga partija je u tom trenutku iskoristila te elemente, i pokušala promovisati na svoj način, e onda su sjetili oni, iz ove vlasti, da ponude nešto što bi kao potpuno preklopilo svaku moguću ideju, ne bi li njima donijelo političku korist. I to su govorili da je to, kao, socijalno stanovanje, razrada ideje socijalnog stanovanja, što par excellence nije - rekao je Perić.
Premijer je najavio da će kupiti stan na Veljem brdu i on, ironično kaže Perić, spada u taj sloj najugroženijih stanovnika Crne Gore.
- I tada sve gubi smisao, jer je počelo da se ulaz u obećanja bez kraja i početka - naglasio je on.
Počela je cijela priča sa 11.500 stanova, podsjeća Perić, a sada se ne zna da li taj projekat obuhvata 11.500, ili, kako navodi, 20.000 stanova koje je premijer obećao.
- Ako je prosječan broj članova domaćinstva između 3,1 i 3,2, između dva popisa u tim se skalama kreće, ako je njegova pretpostavka tačna, to više nije grad od 35, 40.000 ljudi, nego grad od 60 i nešto hiljada ljudi, ne Bijelo Polje, nego Nikšić iznad Podgorice, dakle te su stvari ostale nerazriješene, i koliko je ta priča nategnuta preko bilo kakvog realnog okvira, govori se da će prvo useljenje biti 2026.godine, do tada je doslovno nemoguće izgraditi kanalizacioni sistem i vodovodnu infrastrukturu - ističe Perić.
Vrijednost projekta je 3,5 &nbsp;milijarde eura, podsjeća Perić, a iz državnog budžeta za tu namjenu je planirano 10 miliona eura što je 350 puta manje nego što je njegova ukupna skala opsega.
<h1>Medenica: Kako je uopšte došlo do toga da jedan ovakav plan izađe na javnu raspravu?</h1>
Poražavajući je bio proces prezentacije Nacrt izmjena i dopuna PUP-a Podgorice, za nevladin sektor, ali i za cjelokupnu crnogorsku javnost, jer su u potpunosti ignorisani od strane Ministarstva prostornog planiranja , i svi pokušaji da učestvuju u javnoj raspravi su oduzeti - kazala je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, Ksenija Medenica iz Centra za proučavanje i zaštitu ptica.
- Javna rasprava je trajala svega 18 dana, data su na javnoj raspravi 53 pdf dokumenta, koja se ne mogu ni otvoriti, i uz sve to, ove javne rasprave koje su pokušale da se organizuju nijesu bile uspješne zbog neuslovnosti. U prvom slučaju smo imali situaciju da je dosta ljudi čekalo ispred same sale Ministarstva, i koja je odmah i prekunuta. Drugi pokušaj organizovanja javne rasprave, koji se desio dva dana kasnije, takođe u prostoru koji je bio za nekih stotinjak ljudi, ali opet je bila situacija da se nije moglo ući, niti konstruktivno raspravljati, a imali smo i tu situaciju da je sama prezentacija bila jako loša, nepregledna, i kada je prekinuta onda je Ministarstvo izašlo sa saopštenjem da nam neće više pružati priliku da diskutujemo o ovom planu, koji je ne samo što se tiče javne rasprave problematičan, nego je on nezakonit. Taj dokument nije u skladu sa prostornim planovima višeg reda, odnosno prostornim planom Crne Gore, koji još uvijek važi, ali ni na koji način nije usklađen čak ni sa prostornim planom, koji se uskoro treba usvojiti za naredni period, i otvaraju se brojna pitanja kako je uopšte došlo do toga da jedan ovakav plan izađe na javnu raspravu, a naročito i ono što će se i desiti, uprkos svim našim naporima, to jeste da bude usvojen - rekla je Medenica.
Komentare su uputili Ministarstvu i ono će morati da odgovori, kaže Medenica, kako je moguće da se ide obrnutim redoslijedom, da se mijenjaju planovi nižeg reda, a onda prostorni plan Crne Gore morati da usklade sa tim.
- Sve ovo se dešava pred neposredno usvajanje prostornog plana Crne Gore, za koji je završena javna rasprava, ali &nbsp;neposredno prije usvajanja izmjena i dopuna Zakona o prostornom planiranju izgradnje objekata, koji će zapravo, onog trenutka kada se usvoji, vratiti ingerencije prostorno planiranje na lokalne samouprave, odnosno decentralizovati čitav ovaj koji je prošlih godina bio samo, isključivo na Ministarstvu…U toku ovog mjeseca su javne rasprave na prostorne planove i Ulcinj, Bar, Tivat, Plav, Herceg Novi, te je dosta problema u ovim planovima nižeg reda, koji se pokušavaju reflektovati na prostorni plan Crne Gore - zaključila je Medenica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DteXUJ5RbZbI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Perić: Velje brdo više nije grad od 60 i nešto hiljada ljudi, nego Nikšić iznad Podgorice

Novi objekat u kome su smještene klinike za infektivne bolesti i dermatovenerologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), za koji je izdvojeno preko 9,6 miliona eura, otvoren je danas u Podgorici.
Nove klinike, kako je saopšteno na svečanosti povodom otvaranja, izgrađene su po najvišim standardima, koji pružaju savremene uslove rada za medicinsko osoblje i vrhunsku njegu za pacijente.
Direktor KCCG Aleksandar Radović rekao je da Klinika za dermatovenerologiju prvi put na jednom mjestu posjeduje poliklinički i stacionarni dio, koji u potpunosti odgovara evropskim standardima pružanja zdravstvenih usluga.
- Klinika je opremljena najsavremenijom medicinskom opremom. Stacionarni dio posjeduje oko 32 bolnička kreveta sa dvije izolacione sobe i sobe za pedijatrijsku populaciju - pojasnio je Radović.
On je kazao da su i poliklinički i stacionarni dio prilagođeni osobama sa invaliditetom, kao i da je na Klinici zaposleno deset ljekara i 12 medicinskih sestara.
Radović je rekao da, s druge starne, prvi put od 1974. godine i Klinika za infektivne bolesti dobija novi prostor za rad.
- Poznato je da su pacijenti do sada liječeni u neprikladnim uslovima na Kruševcu, zbog čega ovaj trenutak predstavlja prekretnicu - istakao je Radović.
On je kazao da Klinika za infektivne bolsti ima svoju intenzivnu jedinicu.
- Kapacitet Klinike je dupliran, pa sada ima 51 bolesničku postelju. U Klinici radi 13 specijalista infektologije, četiri specijalizanta i 25 medicinskih sestara i tehničara - naveo je Radović.
On je kazao da je ukupna vrijednost tog infrastrukturnog projekta preko 9,5 miliona eura i da su su gotovo svi troškovi realizovani iz IPA sredstava Evropske unije (EU).
Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da objekat u kojem su smještene klinike za infektivne bolesti i dermatovenerologiju otvaraju simbolično na dan kada KCCG obilježava 50 godina postojanja.
On je rekao da ovaj trenutak simbolizuje ne samo završetak jednog značajnog projekta, već i početak nove ere u zdravstvenoj zaštiti.
- Moderne ambulante, dijagnostički centri i komforne i opremljene bolesničke sobe značajno će unaprijediti kvalitet liječenja i skratiti vrijeme oporavka pacijenata - istakao je Šimun.
Prema njegovim riječima, ovo nije ulaganje samo u infrastrukturu, već i u budućnost i zdravlje crnogorske nacije.
- Pandemija covid 19 je podsjetila koliko je važno imati snažan, efikasan i moderan zdravstveni sistem koji može odgovoriti na sve izazove i potrebe. Ove klinike su upravo odraz te potrebe i našeg odgovora - naveo je Šimun.
Kako je rekao, izradnja modernih klinika jasno pokazuje da je Vlada promijenila odnos prema zdravstenom sistemu i da ulaganja u zdravstvo čvrsto drži među svojim najvećim prioritetima.
- Gradimo temelje za novi pristup zdravstvenoj zaštiti, pristup koji stavlja pacijenta u središte pažnje i koji pruža dostojanstvene radne uslove za naše ljekare i sve zaposlene - istakao je Šimun.
Premijer Milojko Spajić rekao je da je priznanjima i podrškom koju su dobili od evropskih partnera iz Brisela poslednjih dana nedvosmisleno potvrđeno da Vlada govori rezultatima.
- Danas iznova naša obećanja potvrđujemo i djelima. Posvećenost, odgovornost i nadasve realnu ambiciju dokazujemo još jednim krupnim korakom za naše zdravstvo - naveo je Spajić.
On je zahvalio EU što je posredstvom IPA programa pomogla izgradnju klinika, neizmjerno bitnih za sve građane Crne Gore.
- Svjesni potrebe da se vlast konačno na odgovoran način okrene resoru zdravstva, 2025. i svake naredne godine opredijelićemo više stotina miliona eura za jačanje nacionalne zdravstvene infrastrukture - poručio je Spajić.
Šef Delegacije EU u Crnoj Gori, Johan Satler podsjetio je na princip da je “bolje spriječiti, nego liječiti”.
- Otvaranje ove dvije klinike je upravo primjer tog principa na djelu. To je dokaz odlučnosti Crne Gore i EU da, ukoliko se izazovi poput kovid 19 opet pojave, budemo spremni da ih zajednički savladamo - rekao je Satler.
On je kazao da je ponosan što je EU mogla da pruži finansijsku i tehničku podršku tom projektu, navodeći da su odluku o finansiranju donijeli tokom pandemije kovid 19 kako bi ojačali zdravstveni sistem, unaprijedili kvalitet zdravstvenih usluga i povećali otpornost na buduće zdravstvene izazove.
- Iako se nadamo da svijet nikad više neće iskustiti zdravstvenu krizu poput covid 19, činjenica je da su otpronost i priprema najbolji način da osiguramo budućnost - naveo je Satler.
On je istakao da je pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti važan dio evropskih standarda.
- S obziroma na pozitivan zamah u pregovorima pristupanju EU, ohrabrujem institucije da intenziviraju rad na reformama, posebno u ispunjavanju završnih mjerila u poglavljima vezanim za zdravstvo, kao i u drugim oblastima - rekao je Satler.

Otvorene klinike za infektivne bolesti i dermatovenerologiju; Šimun: Početak nove ere u zdravstvenoj zaštiti

Kazne za seksualne delikte nad mladima i djecom su blage i često uključuju uslovne i kratke zatvorske kazne zbog čega je potrebno ojačati kaznenu politiku kako bi se ohrabrile žrtve da prijavljuju nasilnike, postigao adekvatan odvraćajući efekat i ojačalo povjerenje u pravosudni sistem.
To je poruka sa konferencije koju je organizovala NVO Prima povodom predstavljanja projekta „Prva linija otpora rodnom nasilju”, koji finansira Ambasada SAD-a u Crnoj Gori kroz Program malih grantova Demokratske komisije.
Ambasadorka SAD-a u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke, istakla je da projekat ima za cilj borbu protiv seksualnog i rodno zasnovanog nasilja sa fokusom na omladinu te da je veoma važno raditi na podizanju svijesti o ovom društvenom problemu, kao i pružanju podrške za njegove žrtve.
- U Crnoj Gori, kao i u mnogim drugim zemljama svijeta, rodno zasnovano nasilje ostaje značajan izazov za ljudska prava, često pod uticajem ukorijenjenih društvenih normi i nedovoljnog institucionalnog odgovora - kazala je ambasadorka Rajnke, dodajući da podaci o femicidu u Crnoj Gori pokazuju zabrinjavajuće trendove.&nbsp;
- Izuzetno sam ponosna što podržavamo ovakve inicijative čiji je cilj sprječavanje i borba protiv ovog problema koji ugrožava dobrobit naših društava i svih građana - rekla je Rajnke.
Godišnja kampanja “16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama” podsjeća nas, kako je istakla, da je svjetlija budućnost, bez nasilja, moguća ako djelujemo zajedno i ako djelujemo sada.
- Rješavanje rodno zasnovanog nasilja zahtijeva zajednički napor svih društvenih aktera - vlade, njenih institucija i zajednice, kako bi se poslala jasna poruka počiniocima da rodno zasnovano nasilje neće biti tolerisano i da će svaki počinilac takvih djela biti kažnjen u skladu sa zakonom - saopštila je Rajnke.
Naglasila je da je rodno zasnovano nasilje globalni problem i zbog toga u njegovo rješevanje treba uložiti globalne napore.
- Sjedinjene Države ostaju čvrsto posvećene sprječavanju i odgovoru na sve oblike rodno zasnovanog nasilja. Samo tokom protekle godineVlada SAD je obezbijedila više od 273 miliona dolara za prevenciju i odgovor na rodno zasnovano nasilje u vanrednim situacijama - kazala je Rajnke.
Izvršna direktorica NVO Prima, Aida Perović, kazala je da ne zna sa sigurnošću da li je rodno zasnovanog nasilja bilo više ranije, ili ga ima sada, ali je sigurna da ga nema ni za milligram manje nego nekada.
- Rodno zasnovano nasilje se ne smanjuje, nego je u punom zamahu. Izdvojila bih tri razloga. Prvi je nedostatak prevencije. Tamo gdje je ima, mislim da bismo mogli da je počnemo na mnogo nižem uzrastu, još od vrtića. Drugi razlog vidim u nedostatku programa za rad sa nasilnicima. Potrebni su nam svojevrsni programi resocijalizacije. I prevencija i resocijalizacija su dio promocije kulture nenasilja, koja nam je u Crnoj Gori prijeko potrebna. I treće, mislim da nam je potrebna jača energija među predstavnicima institucija i civilnog sektora, da budemo na istom zadatku, da naše društvo predano gradimo kao inkluzivnije, pravednije, po mjeri svih građana i građanki - istakla je Perović.
Predstavnica NVO Prima, Anđela Žarić, kazala je da je projekat obuhvatio ciklus brižnih porodica, trening za psihološkinje i psihologe, pedagoškinje i pedagoge iz stručnih srednjih škola i gimnazija, obuke vršnjačkih edukatora i edukatorki i administratorki i administratora omladinskih servisa, radionice sa mladima, edukativno promotivne materijale i Monitoring izvještaja o radu sudova na slučajevima rodnog i seksualnog nasilja.
- Na treningu za psihološkinje i psihologe, pedagoškinje i pedagoge bilo je 25 učesnika iz 14 opština. Veliki akcenat je stavljen na zloupotrebu intimnih snimaka, među srednjoškolcima, ali i među osnovcima, tako da smo ponovo čuli koliki je to problem u Crnoj Gori - ukazala je Žarić.
Obuka vršnjačkih edukatora, edukatorki i administratorki i administratora omladinskih servisa u Crnoj Gori okupila je na Žabljaku 26 učesnika i učesnica.
- Održali smo 19 radionica sa mladima u 15 crnogorskih opština i preko 230 mladih je eduktovano o rodnom i seksualnom nasilju. Interesovanje je bilo veliko što nas raduje, ali i rastužuje, jer pokazuje koliki je ovo zapravo problem da moramo toliko puta da ponavljamo i ukazujemo na to šta je rodno i seksualno nasilje - rekla je Žarić.
Viša istraživačica, Aleksandra Gligorović, koja je predstavila Monitoring izvještaja o radu sudova na slučajevima rodnog i seksualnog nasilja, ukazala je da nema mnogo prijava, ali to nije pokazatelj da nema rodnog i seksualno zasnovanog nasilja.
- Nedostatak prijava ne znači da je nasilja manje, već da se ne prijavljuje često. Razlozi za to se mogu pripisati stigmatizaciji žrtava i njihovih porodica, strahu od osvete počinilaca. Jedan od razloga je i nedostatak povjerenja u pravosudni sistem i nedovoljna svjesnost o pravima žrtava. Žrtve, možda, nemaju adekvatan pristup sistemima podrške u smislu da im se obezbijedi sigurnost, da se ohrabre da prijave nasilje - rekla je Gligorović.
Naglasila je da su kazne koje se izriču blage.
- Mislim da kazne nisu adekvatne i na pravi način definisane. Vrlo često su blage, veliki broj njih uključuje uslovne kazne, kratke zatvorske ili oslobađajuće. Bilo je i novčanih za neka djela koja se tiču porodičnog nasilja. Postoji neusklađenost kazni sa međunarodnim standardima - rekla je Gligorović.
Smatra da je potrebno pooštriti kaznenu politiku kpoz izricanje strožijih kazni za seksualne delikte nad mladima i djecom.
- Mora da se razumije kakav je efekat seksualnih delikata na mlade i na djecu i da se bolje odlučuje za njihovu dobrobit i budući razvoj. Potrebna je ne samo dodatna obuka već jačanje svijesti sudija i tužilaca. Smatramo i da je važno uspostaviti bolju podršku za žrtve. Mora se ojačati povjerenje u pravosudni sistem, a to će postići samo ako su odluke donesene na pravi način i ako se kroz prakse vidi da je unaprijeđenja situacija, da su počinioci kažnjeni. Potrebna je institucionalna odgovornost i strožija kontrola nad sprovođenjem zakona - ukazala je Gligorović.
U ovoj godini je bilo 566 predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.
- Broj pravosnažno riješenih predmeta je 115, osuđujućih presuda je 114, jedna oslobađajuća, a u dva slučaja je obustavljen postupak - navela je Gligorović.
Najviša kazna za ovu godinu je godinu i pet mjeseci, a najniža 30 dana.
- Skroro 30 odsto predmeta je još uvijek neriješeno što ukazuje na zagušenost pravosuđa, ili nedostatak resursa za pravovremeno procesuiranje - navela je Gligorović.
Podaci za 2023. godinu pokazuju da je bilo ukupno 443 predmeta, od čega 253 osuđujuće odluke, pet oslobađajućih, dvije obustave postupka i dvije odbijajuće.
- Vrste kazni u 2023. godini pokazuju da su najčešće izricane zatvorske kazne (77). Prosječna kazna 4.7 mjeseci a najveći broj kazni je od tri do četiri mejseca. Najduže kazne od jedne do dvije godine izrećene su samo u osam odsto slučajeva. Veliki broj bile su uslovne osude (52), što ukazuje na nedovoljnu odlučnost u odvraćanju nasilnika, posebno u ozbiljnijim slučajevima nasilja, što može ostaviti žrtve ranjivima i stvoriti percepciju nekažnjivosti za počinioce - jasna je Gligorović.

Pooštriti kaznenu politiku za seksualne delikte nad mladima i djecom

Iako najavljen kao projekat koji će biti okončan do avgusta 2024. godine, izvjesno je da se sa izgradnjom mosta, koji bi skratio udaljenost između Ulcinja i Velipolja sa sadašnjih 70 na svega nekoliko kilometara, ne može početi prije donošenja Prostornog plana Crne Gore, koji je u izradi.
Na to je nedavno na premijerskom satu podsjetio premijer Milojko Spajić, koji je istakao da se usvajanje Prostornog plana Crne Gore očekuje uskoro.
Skupština Crne Gore je 7. marta usvojila Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade i Savjeta ministara Albanije o izgradnji međudržavnog mosta preko Bojane, koji su u februaru 2023.godine potpisali crnogorski i albanski premijeri Dritan Abazović i Edi Rama.
Nacrt projekta mosta predviđa dvije kolovozne trake širine nešto manje od četiri metra, te trotoare i biciklističke staze. Prosječna visina mosta u odnosu na najviši nivo vode iznosiće oko 10 metara kako se ne bi ometao riječni saobraćaj.
Prema sporazumu, dvije države će podijeliti troškove od oko 20 miliona eura. Izradu projekta finansirala je albanska strana posredstvo Albanskog razvojnog fonda (ARF).
Shodno tome, predlogom Zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu, koji je Vlada usvojila 15. novembra, i koji je u skupštinskoj proceduri, takođe je planiran projekat “Izgradnja mosta preko rijeke Bojane - novi prelaz prema Albaniji“, ukupne procijenjene vrijednostI 10 miliona eura.
- Realizacija će biti utvrđena u skladu sa procedurama i uslovima finansiranja koji proisteknu na osnovu međunarodnog sporazuma sa susjednom Albanijom - istakao je Spajić.
Osim Prostornog plana nephodno je i da nosilac projekta Agenciji za zaštitu životne sredine preda Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu.

Prostorni plan Crne Gore ključan za most od Ulcinja do Velipolja

Odbor direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) usvojio je, na današnjoj sjednici, prijedlog realizacije projekta koji se odnosi na valorizaciju voda Nikšićkog polja. 
Kako je saopšteno iz te kompanije, riječ je o prvoj fazi projekta prevođenja dijela voda rijeke Zete u jezera Krupac i Slano, koja se odnosi na povezivanje jezera Krupac i Slano. 
- Današnjom odlukom je predviđeno raspisivanje integralnog javnog poziva i zaključenja ugovora za inoviranje projekta i izvođenje radova - saopšteno je iz EPCG-a.
Procijenjeno ulaganje u projekat spajanja jezera Krupac i Slano hidrotehničkim tunelom iznosi oko 10,4 miliona eura i bilo bi, kako kažu u MUP-u, realizovano iz kreditnih sredstava. 
- Obezbjeđivanje uslova za izvođenje glavnih radova će zavisiti od hidroloških prilika, a prema preliminarnim procjenama, radovi na projektu mogli bi početi u drugoj polovini 2025. godine, nakon što se sprovedu priprema projektnog zadatka i javnog poziva, raspisivanje javnog poziva za izbor izvođača, zaključenje ugovora sa izabranim izvođačem, pribavljanje građevinske dozvole, uz podrazumijevajuće usvajanje elaborata procjene uticaja na životnu sredinu. Realizacijom ovog projekta, na koji se čekalo dugi niz godina, značajno će se poboljšati proizvodne performanse HE “Perućica”, a svakako bi se pružio veliki doprinos rješavanju problema u vezi sa čestim plavljenjem rijeke Zete - zaključeno je u saopštenju.

Hidrotehnički tunel spajaće Krupac i Slano, vrijednost projekta 10,4 miliona eura

Osam dana nakon masakra na Cetinju, najvećeg zločina u istoriji Crne Gore, reagovao je vrh Ministarstva unutrašnjih poslova. Ali, ne da bi iskazao neku vrstu skrušenosti ili empatije.&nbsp; Nije bilo ni pozivanja na vlastitu odgovornost zbog 13 ubijenih, među njima i dvoje đece. Naprotiv: ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, nakon konsultacija sa šefom Demokrata i potpredsjednikom Vlade Aleksom Bečićem, crnogorsku javnost obavijestio je o nečemu -sasvim drugom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250401230416_091f45d79eae3620d2db6a2383724217f7a0654f720b7e673bbf4e66fc4262ef.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250401230416_091f45d79eae3620d2db6a2383724217f7a0654f720b7e673bbf4e66fc4262ef" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="PARTIJSKA STRATEGIJA OBMANE: Bečić i Šaranović"> <figcaption>PARTIJSKA STRATEGIJA OBMANE: Bečić i Šaranović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  STRATEGIJA DEMOKRATA&nbsp; Da je suspendovao čak 19 policijskih službenika, a da je za 44 policajca utvrđeno da postoje bezbjednosne smetnje za dalji rad. Uporedo sa tim, naložene su u Agenciji za nacionalnu bezbjendost provjere za još 38 službenika. Tada se i tako se zvanično saznalo za akciju odstrijela nepoželjnih u policiji. Pokretanjem većeg broja disciplisnkih postupaka ministar Danilo Šaranović i čelnik policije Lazar Šćepanović – odlučili su da ubrzaju već osmišljenu akciju kodnog imena ,,Značka”. Bila je to beskrupulozna strategija Demokrata Alekse Bečića da se smiri javnost ogorčena nakon zločina 1. januara i tako prikriju stravični neuspjesi u sektoru bezbjednosti.&nbsp; Prije svega tri velika bezbjednosna propusta. SLUČAJEVI POLICIJSKE NESPOSOBNOSTI Prvenstveno, riječ je o skandalozno neuspješnoj akciji hvatanja dvostrukog ubice, zločinsca povratnika Alije Balijagića. Od kraja oktobra prošle godine škole u Bijelom Polju su bile zatvorene pune tri sedmice; policija je upozoravala građane da ne napuštaju svoje domove a veliki broj policajaca i vojnika bio je angažovan na sjeveru Crne Gore na lociranju i hvatanju ubice...&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250401230416_f35f76418592375a2ce8e953676de773b8aa67b1996dd10f1188fa3d07aaa5e9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250401230416_f35f76418592375a2ce8e953676de773b8aa67b1996dd10f1188fa3d07aaa5e9" data-rendition-name="original" width="1712" height="994" loading="lazy" alt="DOKAZ O NESPOSOBNOST CRNOGORSKE POLICIJE: Detalj sa izručenja Alije Balijagića"> <figcaption>DOKAZ O NESPOSOBNOST CRNOGORSKE POLICIJE: Detalj sa izručenja Alije Balijagića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ispostavilo se da je Balijagić već drugi dan nakon dvostrukog ubistva bio na teritoriji Srbije gdje je i uhapšen 21. novembra. Jednako neuspješna bila je i policijsko dejovanje u slučaju hvatanja odbjeglog silovatelja Alije Kuča. Da stvari budu još gore, Kuče je povratnik u izvršenju tog strašnog krivičnog djela: 2014. godine dobio je kaznu zatvora od pet godina zbog pokušaja silovanja maloletne djevojčice.&nbsp; I krajem prošle godine ponovo je bio pred sudom zbog pokušaja silovanja januara 2023, ali nije bilo dokaza. Kao što nije bilo preventivne reakcije crnogorske policije da spriječi Aliju Kuča na ponavljanje djela: od polovine februara crnogorska policija uzalud traga za srpskim državljaninom koji ima i crnogorsko državljanstvo.&nbsp; &nbsp;,,PRELETAČ” ULAZI U IGRU Opisani slučajevi direktno dokazuju nestručno i neprofesionalno rukovođenje čelnika MUP-a i Uprave policije.&nbsp; No, uzalud činjenice - odgovorni nijesu željeli da prihvate odgovornost. Umjesto toga, za užasne propuste i neuspjehe u sektoru bezbjednosti, Bečić, Bogdanović i ostala ekipa Demokrata koja je zaposjela bezbjednosni sektor - pokušala je da okrivi targetirane policijske službenike.&nbsp; U stvari: galamom o suspenzijama i pričama dekriminalizaciji policije zamaskirali su vlastitu nesposobnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250401230420_62a4f4a2c21ed0d1a1af2cea3ede86b1e71b5a5a2cc982c027e36ea0c5132a61.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250401230420_62a4f4a2c21ed0d1a1af2cea3ede86b1e71b5a5a2cc982c027e36ea0c5132a61" data-rendition-name="original" width="1088" height="537" loading="lazy" alt="POLTRONSTVO SE (ZA SADA) ISPLATI: Haris Đurđević"> <figcaption>POLTRONSTVO SE (ZA SADA) ISPLATI: Haris Đurđević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  I tada je u igru uletio načelnik regionalnog centra ,,Sjever” Haris Đurđević. Po nalogu iz vrha policije inicirao je disciplinske postupke za devet policajaca sa sjevera od kojih su četvorica prije nekoliko dana javno targetirani.&nbsp; Đurđević je inače jedan iz plejade takozvanih policijskih preletača. Do velikih političkih promjena avgusta 2020. godine bio je disciplinovani vojnik vlasti koju je predvodila Demokratska partija socijalista. Poslije se brzo prešaltao. KAD POLICIJA NAPADNE ŽRTVU To pokazuje i slučaj Emira Pilava, građanskog aktiviste iz Pljevalja.&nbsp; Njega i njegovog oca 31. avgusta 2020. godine, nakon izbora, napali su izlazeći iz slavljeničke kolone sa srpskim obilježjima trojica Kneževića: Goran, njegov sin Darko i sinovac Vladan Knežević. Uz prijetnje i psovke na nacionalnoj osnovi Pilavima je tada jasno rečeno – ,,selite se odavde”!&nbsp; Bilo je to vrijeme velikog nacionalšovinističkog orgijanja u Pljevljima i okolini kada je zabilježen veći broj napada na ljude islamske vjeroispoviejsti. Među nima je kao žrtva bio i Emir Pilav. No, zahvaljujući upravo tadašnjem načelniku pljevaljske policije Harisu Đurđeviću, pokušao se Pilav umjesto žrtve predstaviti napasnikom. Vjerovali ili ne: prvi policajac Pljevalja tada je napisao - prekršajnu prijavu protiv Pilava?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250401230420_c8e252dd1a630669495c210afcbd56cec5caeadf1b80d52eb098a50ecfe946af.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250401230420_c8e252dd1a630669495c210afcbd56cec5caeadf1b80d52eb098a50ecfe946af" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="NA METI KLEROFAŠISTA ALI I POLICIJE: Emir Pilav"> <figcaption>NA METI KLEROFAŠISTA ALI I POLICIJE: Emir Pilav(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  EMIR PILAV :,,NA NIŠANU” NAČELNIKA&nbsp; &nbsp;Za Portal ETV Emir Pilav prenosi sadržaj razgovora koji je vodio sa tadašnjim prvim čovjekom pljevaljske policije Harisom Đurđevićem. &nbsp; -Kada sam načelnika policije u Pljevljima upozorio na preporuke Savjeta za građansku kontrolu policije, on je tada odgovorio da neće da ih usvoji. Ne da ne može, nego da neće da povuče prekršajnu prijavu protiv mene jer on mora da – balansira. Smatram da pripadnici policije nikako ne bi smjeli u ovakvim sitacijama da ,,balansiraju”, ali možda je to dokaz da je Đurđević htio da otane na funkciji, da se dopadne, da se nekako dodvori ,,oslobodiocima” ili ,,osvježivačima” – ističe Pilav.&nbsp; Smatra da je vrlo indikativan podatak da se Centrar bezbjednosti Pljevlja tada nije žalio na oslobađajuću presudu, ali da načelnik Đurđević to nije uradio.&nbsp; -Kako piše u policijskom diopisu, oni su tim odbijanjem da se žale ispunili preporuke Savjeta za građansku kontrolu policije, što je začuđujuće ali I dokaz namjera načelnika Đurđevića – zaključuje Pilav.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250401230424_4186f3a17eee06076eb2af6192b9e91dd6bd15f783712ddcb10acdc33ae1bb08.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250401230424_4186f3a17eee06076eb2af6192b9e91dd6bd15f783712ddcb10acdc33ae1bb08" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="ZLOUPOTREBA INSTITUCIJA: Crnogorska policija"> <figcaption>ZLOUPOTREBA INSTITUCIJA: Crnogorska policija(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  (NE)SPROVOĐENJE PRAVDE &nbsp;Upravo je Đurđevićevo ,,balansiranje”, odnosno selektivno djelovanje spriječilo sprovođenje pravde.&nbsp; Tek aprila 2024, skoro četiri godine od brutalnog napada na oca i sina Nuriju i Emira Pilava u Pljevljima - poslije čak dvije oslobađajuće presude - Goranu Kneževiću koji se jedini od napadača našao na optuženičkoj klupi presudio je Apelacioni sud. Kažnjen je osam mjeseci zatvora. &nbsp; A Haris Đurđević koji je pokazao lojalnost novoj srpskoj vlasti mogao je da bere plodove svog poltronstva. Ubrzo je nagrađen pozicijom načelnika regionalnog policijskog centra ,,Sjever”. I nastavio da obavlja prljave poslove: upravo je Đurđević targetirao četvoricu suspendovanih bivših starješina iz Bijelog Polja, Rožaja i Berana. I PAD MOŽE BITI LET Kako je služio Šaranoviću i Šćepanoviću uvećavala se i Đurđevićeva imovina. Nakon stana u Pljevljima, načelnik je trgovao stan i u Podgorici. I to je sve što je prijavljeno, mada porodica Đurđević ima imovine koju načelnik nije prijavio. Kao, na primjer kuća na Žabljaku, u selu Pitomine. Đurđević je tamo vlasnik parcele broj 1742 zajedno sa inspektorom pljevalsjke policije, izvjesnim Dejanom Drobnjakom. Kako će pokazati istraživanje Portala ETV i Televizije E, Drobnjak je, skupa sa Đurđevićem, preletio iz tabora jedne u tabor druge vlasti nakon 2020. godine. I on je dobro profitirao, kao i prijatelj mu i kolega Đurđević. Što znači da se u policiji isplati biti – preletač. I što se tiče uspona u karijeri, ali i sticanja imovine. Problem je, samo, što na kraju uvijek slijedi svođenje računa. A to za neke može biti baš bolno.&nbsp; Jer i pad može biti let. No, tada preletač neće imati mnogo koristi ili napredovati u karijeri. Naprotiv.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Preletanje se isplati: slučaj načelnika Harisa Đurđevića

Njemačke oružane snage, Bundeswehr, objavile su da će njihove snage biti stacionirane duž istočnog krila NATO-a u Litvaniji, a vojnici će biti potpuno operativni do 2027. godine. Ovo je prvi put od Drugog svjetskog rata da će njemački vojnici biti trajno raspoređeni u inostranstvu, piše Newsweek.
- Imamo jasan zadatak. Moramo osigurati zaštitu, slobodu i sigurnost naših saveznika ovdje na istočnom krilu NATO-a - izjavio je brigadni general Kristof Huber, komandant njemačke brigade u savezničkoj zemlji NATO-a.
Njemačka je prethodno raspoređivala snage u Avganistanu, ali to nije bilo trajno.

Njemačka šalje vojnike na prag Rusije prvi put od Drugog svjetskog rata

U ruskom udaru na južni ukrajinski grad Herson jutros je bez struje ostalo 45.000 građana, izjavio je ukrajinski šef diplomatije Andrij Sibiga i optužio Moskvu za novo kršenje sporazuma o djelimičnom primirju.
- Rusija nastavlja da krši taj sporazum - rekao je ministar govoreći o sporazumu koji je prošle nedjelje najavio Vašington poslije odvojenih razgovora sa Kijevom i Moskvom u Saudijskoj Arabiji.
On je rekao da je "u ko zna kom ruskom udaru" jutros oštećena jedna energetska lokacija u Hersonu čime je bez struje ostalo 45.000 stanovnika.

Poslije ruskog udara na Herson 45.000 ljudi ostalo bez struje

Američki predsjednik Donald Tramp će sjutra u 16 časova na konferenciji za medije u Bijeloj kući objaviti uvođenje carina na uvoz robe u SAD i one će odmah stupiti na snagu, saopštila je danas portparolka Bijele kuće Karolin Livit.
Livit je rekla da će Tramp danas sa svojim timom koji je razrađivao uvođenje carina usaglasiti sve detalje, ali nije željela ni da nagovjesti kako će ta odluka izgledati, prenosi CNN.
Iako ima dosta nagađanja, u ovom trenutku niko ne zna da li Tramp planira da uvede individualne carine za sve američke trgovinske partnere, da uvede carine samo nekim zemljama ili će primijeniti univerzalnu carinu, možda čak i do 20 odsto, na sve što se uvozi u Ameriku.
Univerzalna carina od 20 odsto, u kombinaciji sa recipročnim odgovorima drugih zemalja, bio bi najgori scenario za američku ekonomiju, rekao je glavni ekonomista Mudis analitike Mark Zandi.
Simulacija kompanije Mudis pokazala je da bi takva eskalacija trgovinskog rata zbrisala pet i po miliona radnih mjesta u Americi, podigla stopu nezaposlenosti na sedam odsto i prouzrokovala pad američkog BDP za 1,7 odsto.
- Ako se to dogodi, dobićemo ozbiljnu recesiju. To je uništenje ekonomije - rekao je Zandi, dodajući da misli da će Tramp objaviti manje ekstreman carinski režim kako bi izbjegao takvu štetu.
Bez obzira na to šta Tramp na kraju odluči, svaki predlog bi vjerovatno bio istorijski.
- Nikada nismo vidjeli ništa slično. To je bez presedana i radikalno - rekla je Erika Jork, potpredsjednica federalne poreske politike u Poreskoj fondaciji, desno orijentisanom istraživačkom centru.
Postoji više načina na koji bi se Trampova objava o, kako je nazvao, Danu oslobođenja mogla sprovesti. Jedna ideja, koju je predložio ministar trgovine Skot Besent, je da bi recipročne carine počele prvo sa takozvanih „prljavih 15“, ili 15 odsto država sa kojima SAD imaju najveći trgovinski deficit.
Međutim, ključni detalji odluke i dalje su nejasni, uključujući i koliko će biti visoke carine i na koje proizvode će se primjenjivati, a ono što je poznato je da je Tramp odbacio ideju da su cilj samo „prljavih 15“.
To sugeriše da carine koje će Tramp sjutra saopštiti neće biti recipročne koliko će biti univerzalne, oživljavajući njegovo predizborno obećanje, koje je uznemirilo ekonomiste, da će uvesti carine na kompletan uvoz u SAD.
Drugim riječima, carine bi se primjenjivale na otprilike 3,3 biliona dolara, koliko je, prema prošlogodišnjim federalnim podacima, prošle godine uvezeno u SAD.
To nije ni uporedivo sa onim što je Tramp uradio tokom svog prvog mandata, kada su uvedene carine na uvoz u vrijednosti od oko 380 milijardi dolara.

Tramp sjutra uvodi carine na uvoz robe u SAD

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: projekat