Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine raspisalo je Međunarodni konkurs za urbanističko-ahitektonsko idejno rješenje Bloka A1, u okviru prve faze realizacije naselja „Velje brdo“, površine 61.356 metara kvadratnih, a koji se prostire na dijelu kp 387/1 KO Velje brdo.
Cilj konkursa je, kako je saopšteno iz tog resora, izbor najkvalitetnijeg, jasno čitljivog i planski provjerljivog idejnog urbanističko–arhitektonskog rješenja Bloka A1, koje će biti neposredno primjenjivo u planskom dokumentu i objediniti urbanističke, funkcionalne, estetske i ekološke aspekte razvoja ovog prostora, uz puno poštovanje prirodnog okruženja i principa održive gradnje.
S tim u vezi, dobijeno idejno rješenje Bloka A1 postaće sastavni dio Izmjena i dopuna Prostorno - urbanističkog plana Glavnog grada Podgorica.
Konkurs je otvoren od do 31. marta 2026. godine, kada ističe rok za predaju konkursnih rješenja.
- Ministar Slaven Radunović odredio je konkursnu komisiju u sastavu: Mirjana Đurišić, arhitektica – v.d. generalne direktorice Direktorata glavnog državnog arhitekte – predstavnica Raspisivača, predsjednica Komisije; mr Svetlana Jovanović, prostorna planerka - direktorica Agencije za planiranje prostora Crne Gore, članica; Aleksandra Tošić Jokić, arhitektica – Rukovoditejka izrade IID PUP-a Glavnog grada Podgorica, članica; Prof. dr Vladimir Lojanica, arhitekta, redovni profesor, dekan Univerziteta u Beogradu – Arhitektonskog fakulteta, član;
prof. Saša Begović, arhitekta, Arhitektonski Fakultet Zagreb i Studio 3LHD, Hrvatska, član; Nevena Jovović, M.Arch. - v.d. generalne direktorice Direktorata za planiranje prostora – predstavnica Raspisivača, članica; Vesna Jovović, pejzažna arhitektica, članica; Gavrilo Vuković, arhitekta – Sekretar sekretarijata za prostorno planiranje i održivi razvoj Glavng grada Podgorice, član; Maja Delić, arhitektica - Ministarstvo javnih radova, članica; Simeun Matović, diplomirani inženjer građevine, član; Milica Vukčević, dipl.pravnik - Ministarstvo javnih radova, članica - saopšteno je iz Ministarstva.
Za najbolje idejno rješenje predviđena je nagrada od 100.000 eura, drugoplasiranom ide 65.000, a trećeplasiranom 40.000 eura.

- Projekat Velje Brdo predstavlja važan korak ka planskom i održivom razvoju prostora, sa ambicijom da postane primjer savremenog urbanog planiranja i kvalitetnog životnog okruženja - navedeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Projekat "Velje brdo": 100.000 eura za najbolje idejno rješenje Bloka A1

Projekat Velje brdo ulazi u novu fazu i nema dileme da će biti realizovan, kazao je Marko Jokić iz Ministarstva javnih radova u Jutarnjem programu RTV Podgorica. Neutemeljene su kritike da se projekat Velje brdo realizuje neplanski, kažu u Ministarstvu javnih radova – dodaju da je u toku izrada idejnog i glavnog projekta za bulevar prema Veljem brdu.
- Prvi dio bulevara je dužine 30 metara i imaće 4 saobraćajne trake, od ukrštanja puta Podgorica – Spuž i Ulice Boška Buhe na Vranjskim njivama, do katastarskih parcela na istočnim padinama tog brda, a do njegovog samog vrha ukupna dužina bulevara iznosiće 5,3 kilometara- kazao je Jokić.
Taj bulevar, dodaje Jokić, biće osnova budućeg naselja, sa kompletnom infrastrukturom – od elektro i hidrotehničkih instalacija do pratećih sistema.
Kada je riječ o rokovima i troškovima, ističe da će sve biti poznato nakon završetka glavnog projekta.
- U ovom trenutku govorimo o nekoj cifri od 35 miliona eura, bez PDV-a. Međutim, ponavljam, kako ne bismo licitirali rokovima, tako ne i ciframa, konačan iznos će dati glavni revidovani projekat, kada su u pitanju brojke oko cijene samog bulevara- istakao je Jokić.
Projekat će se finansirati iz kapitalnog budžeta, uz mogućnost povoljnog zaduženja, kaže Jokić – dodaje da je prioritetni, prvi blok naselja, planiran na više od 60 hiljada kvadrata.
- U okviru bloka planirana je izgradnja 630 stanova, 312 površine 60 metara kvadratnih i 318 stanova od 100 metara kvadratnih, uz procjenjeni kapacitet od 1.890 stanovnika, prema PUP-u Podgorice i svemu onome što predviđa ovaj planski dokument- kazao je Jokić.
Iz Ministarstva poručuju da dileme oko realizacije projekta više nema, te da će javnost o svim narednim fazama biti blagovremeno informisana.

Jokić: Projekat Velje brdo ulazi u novu fazu i nema dileme da će biti realizovan, u prvom bloku planirano 630 stanova

Projekti Velje brdo i Gradski stan nijesu ni socijalni ni priuštivi modeli, već komercijalni projekti koji neposredno odstupaju od obaveza iz važeće državne Strategije socijalnog stanovanja, saopštili su iz Udruženje podstanara Moj Dom.
- Udruženje upozorava da se stambena politika u Crnoj Gori sprovodi u potpunoj suprotnosti sa državnom Strategijom socijalnog stanovanja i evropskim principima, iako se u javnosti stalno govori o evropskim praksama, a delegacije putuju u Beč i druge evropske gradove kako bi ih navodno proučavale - navodi se u saopštenju.
Kako su kazali, dok se institucije predstavljaju kao promoteri savremenih modela socijalnog stanovanja, u praksi donose i sprovode projekte koji sa evropskim standardima nemaju nikakve veze.
- Umjesto stvaranja javnog fonda stanova za priuštivi zakup, što je osnovni evropski standard koji je Beč razvio još prije 100 godina, kod nas se nude projekti koji se zasnivaju na prodaji stanova, bez trajnih rješenja i bez sistemske brige o najugroženijim grupama. U isto vrijeme, oni koji putuju u evropske gradove i javno govore o „evropskim modelima“, kada se vrate – ćute, drže se „pametno neutralni“ i time ostaju potpuno beskorisni u procesu unapređenja stambene politike - dodali su iz Udruženja.
Udruženje podstanara je zato pokrenulo inicijativu za donošenje Zakona o zaštiti prava podstanara, predatu Skupštini, Ombudsmanu i Ministarstvu.
- Pozdravljamo činjenicu da je inicijativa evidentirana u skupštinskoj proceduri i očekujemo da će poslanici i nadležni organi konačno otvoriti institucionalni dijalog o položaju preko 100 hiljada podstanara u Crnoj Gori - dodaje se u saopštenju.
U narednim danima, kako su najavili, uputiće i zvanične zahtjeve Ministarstvu, Glavnom gradu i svim akterima koji su učestvovali u evropskim studijskim posjetama, tražeći javno objašnjenje o tome zašto se zvanična Strategija ne poštuje, zašto se evropski modeli selektivno koriste samo u promotivne svrhe i zašto se uporno izbjegava razvoj sistema socijalnog i priuštivog stanovanja, iako je to jedini održivi evropski put.
- Udruženje ostaje posvećeno cilju da Crna Gora napokon dobije pravedan, održiv i evropski model stanovanja, i zakon koji će prvi put u istoriji zaštititi prava podstanara - zaključuje se u saopštenju.

Udruženje podstanara: Projekti Velje brdo i Gradski stan nijesu ni socijalni, ni priuštivi modeli

Udruženje podstanara Crne Gore izrazilo je zabrinutost zbog izostavljanja projekta Velje Brdo iz javnih nastupa ministarke javnih radova Majde Adžović, povodom najave investicione konferencije „Pametni rast, zelena budućnost“.
- Podsjećamo da je upravo gospođa Adžović u ranijim nastupima pompezno najavljivala Velje Brdo, ističući da apsolutno vjeruje u taj projekat i da on predstavlja ključnu šansu da se riješi jedno od najtežih pitanja u Crnoj Gori – stambeno zbrinjavanje građana i podstanara. Danas, međutim, kada se govori o desetinama drugih projekata u energetici, saobraćaju, zdravstvu i obrazovanju, Velje Brdo se više nigdje ne pominje - navode iz Udruženja.
Oni upozoravaju da to otvara ozbiljna pitanja – da li je projekat skrajnut sa liste prioriteta, da li se svjesno prećutkuje, ili je javnost dovedena u zabludu kroz najave koje, kako tvrde, „nisu imale realnu osnovu“.
Za desetine hiljada podstanara u Crnoj Gori, poručuju, Velje Brdo nije politička tema već pitanje egzistencije i dostojanstva.
Udruženje zahtijeva od Ministarstva javnih radova i Vlade da hitno saopšte precizan status projekta, potvrde da li ranije date izjave o „apsolutnom povjerenju“ i dalje važe, te obezbijede učešće predstavnika podstanara u budućim procesima vezanim za rješavanje stambenog pitanja.
- Stambena kriza je realnost za ogroman broj građana. Prećutkivanje projekata koje je sama Vlada predstavljala kao sistemsko rješenje samo povećava nepovjerenje i nesigurnost. Udruženje će i dalje insistirati na transparentnosti i odgovornosti svih institucija kada je u pitanju pravo na dom – osnovno ljudsko pravo koje ne smije biti predmet političkih kalkulacija i nerealnih obećanja - zaključuje se u saopštenju.

1084x550

Udruženje podstanara: Vlada hitno da izađe u javnost sa informacijama o statusu projekta Velje Brdo

U ključnom dokumentu Vlade Crne Gore, Strategiji stambene politike do 2034. — stoji jasan putokaz za projekat „Velje brdo“: izmjena planske dokumentacije i raspisivanje tendera za infrastrukturne radove (vodovod, elektro i dr.) do kraja 2026. godine. Međutim, u dokumentu nema ni riječi o izgradnji stambenih zgrada u tom roku.
To znači da je bar prema strateškom planu, u naredne skoro dvije godine nemoguće očekivati useljenje, jer nije planirana ni jedna nova stambena jedinica na toj lokaciji do kraja 2026.
<h2>ŠTA KAŽE STRATEGIJA?</h2>
U dijelu „Aktivnosti koje se odnose na realizaciju izgradnje stambene izgradnje (Projekat Velje Brdo)“, dokument precizira:
„Izmijenjena planska dokumentacija i sprovedeni tenderi za izradu projektne dokumentacije za izgradnju infrastrukture … na lokaciji Velje brdo”, piše u Strategiji.
Dakle, namjera je da se u periodu do kraja 2026. urade planovi, projekti i pripremni radovi, ali ne i konkretna gradnja stambenih objekata.
U Strategiji se ne navodi ni projekcija broja stanova koji će biti gotovi do tog datuma niti okvirni rokovi za njihove konstrukcije, ali to svakako neće biti uskoro jer su predstavnici ministarstva urbanizma i prostornog planiranja tokom izrade Strategije saopštili da će izmjene planskih dokumenata i konkursi za idejna rješenja trajati dvije godine.
<h2>RASKORAK IZMEĐU OBEĆANJA I PLANA</h2>
Projekat „Velje brdo“ je od početka predstavljen kao velika ambicija Vlade. Ali već postojeći pokazatelji i medijski izvještaji ukazuju na to da je stvarni napredak simboličan, spor i nepodudaran s obećanjima.
Vlada je krajem 2024. aktivirala portal za prijavu interesa za stanove na Veljem brdu, sa obećanjem da će prvi stanovi biti gotovi do kraja 2026. godine, što je i potvrdio Milojko Spajić da će prve stambene jedinice biti useljive sredinom 2026.
No, shodno vladinim dokumentima obećanje za useljenje tokom 2026. godine biće samo bajka. Ako je vjerovati planerima iz MInistarstva urbanizma i prostornog planiranja, ni do 2028. se ne može očekivati da će ijedna lopata biti zabodena u projekat Velje brdo.
Planirana je gradnja na površini od 923 hektara, s očekivanom populacijom od oko 42.000 stanovnika u budućem naselju. Cijena stana je najavljivana na oko 1.000 €/m², a rata za stan od 100 m² bi, prema najavama, iznosila oko 390 €, bez početnog učešća.
<h2>INTERESOVANJE GRAĐANA</h2>
Za stanove u kompleksu „Velje brdo“ već je prema dostuonim podacima pristiglo 10.886 prijava.
Najveći broj prijava došao je iz regije Podgorica / Danilovgrad / Kolašin — 5.142 kandidata. Zatim slijede opštine sjevera: Berane/Rožaje/Plav/Andrijevica (1.091), Bijelo Polje/Mojkovac (1.062), Nikšić/Plužine/Šavnik (982), Pljevlja/Žabljak (710).
Što se tiče željene kvadrature, najviše je interesa za stanove od 60 m² (5.830 prijava), a zatim za stanove od 100 m² (5.056 prijava).
<h2>IZMEĐU STRATEGIJE I STVARNOSTI</h2>
Dok Strategija stambene politike jasno predviđa da će se do kraja 2026. baviti isključivo planiranjem i infrastrukturom, u javnosti su već kružila očekivanja da bi tada moglo početi useljavanje. Ta očekivanja su barem prema strateškom dokumentu neutemeljena.
Veliki broj prijava za stanove pokazuje da postoji ogromna potreba za stanovima po pristupačnim uslovima, ali stvarnost implementacije projekta mora potvrditi da ti stanovi neće ostati samo najava. Do tada, građani imaju opravdan razlog da traže transparentnost, specifikacije budžeta, jasno definisane kriterijume, i da prate napredak „od papira do cigle“.

Velje brdo bez stanova još najmanje dvije godine

&nbsp;Udruženje podstanara pozvalo je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, da povuče trenutne onlajn prijave za projekat Velje Brdo i uvede transparentan i dostupan način prijavljivanja, uključujući mogućnost prijave mimo interneta.
Udruženje podstanara izrazilo je zabrinutost zbog trenutnog načina online prijava za projekat Velje Brdo, koji, kako tvrde, nije dostupan svim građanima u realnoj stambenoj potrebi.
- Smatramo da ovakav sistem prijavljivanja predstavlja diskriminaciju i uskraćuje fer šanse građanima koji nemaju mogućnost online prijave - rekli su iz Udruženja.
Ukoliko njihovi zahtjevi ne budu uvaženi, Udruženje podstanara, kako su najavili, biće primorano da se obrati relevantnim sudskim i drugim institucijama kako bi zaštitilo zakonitost i fer šanse za sve građane.
- Pozivamo sve podstanare da se jave Udruženju podstanara i popune formular za prijavu, koji će biti dostavljen kao vjerodostojan dokaz građana u realnoj stambenoj potrebi - zaključuje se u saopštenju.

Udruženje podstanara traži povlačenje onlajn prijava za projekat Velje Brdo

Projekat Velje brdo može biti istorijska šansa za rješavanje stambene krize u Crnoj Gori, ali samo ako je vođen u interesu građana koji stvarno nemaju krov nad glavom, smatraju u Udruženju podstanara Crne Gore.
- Ignorisanje Udruženja podstanara, izbjegavanje uspostavljanja registra podstanara i nepostojanje dokaza o validnosti prijava jasno pokazuju nedostatak volje da se projekat sprovede pravedno i transparentno. Ako se to ne promijeni, Velje brdo rizikuje da postane još jedna propuštena prilika, a podstanari ponovo ostanu bez rješenja - navodi se u saopštenju.
Udruženje podstanara, kako su rekli, pozdravlja namjeru države da kroz projekat Velje brdo omogući dostupne stanove, ali upozorava da se iza brojki i obećanja kriju ozbiljni rizici i nedoumice.
- Više od 11 hiljada prijava jasno pokazuje da je stambena kriza u zemlji alarmantna i da građani traže rješenja, ali pitanje je – hoće li ovaj projekat odgovoriti na njihove potrebe - pitali su iz Udruženja.
Iz Udruženja su naveli da su pozitivni aspekti ciljna cijena od oko hiljadu eura po kvadratu, ukoliko ostane održiva, predstavlja veliko olakšanje u odnosu na tržišne cijene, kao i plan od šest hiljada stanova do 2030. koji bi mogao stabilizovati tržište i pružiti sigurnost hiljadama porodica.
- Naše bojazni se odnose na rokove o useljenju do naredne godine koji su nerealni i prijeti opasnost od višegodišnjeg kašnjenja, javnost i dalje nema uvid u jasne kriterijume dodjele, niti garancije da će cijena zaista ostati na obećanom nivou - navodi se u saopštenju.
Bez paralelnog razvoja infrastrukture odnosno škole, vrtića, saobraćaja i vode, novo naselje rizikuje da postane urbano problematična zona. Postoji realna opasnost da prioritet dobiju privilegovani, a ne oni koji zaista žive u podstanarstvu.
Oni su naveli da u posebne probleme spada ignorisanje Udruženja podstanara.
- Država i nadležni organi do danas nijesu uspostavili komunikaciju sa Udruženjem podstanara Crne Gore, iako upravo podstanari predstavljaju glavnu ciljnu grupu ovog projekta. Ovakvo ignorisanje nas dovodi u jasnu sumnju kome i sa kojim ciljem su buduće stambene jedinice namijenjene - dodaje se u saopštenju.
Udruženje, kako su podsjetili, već godinama traži uspostavljanje nacionalnog registra podstanara, koji bi na transparentan i objektivan način pokazao ko su građani u stvarnoj potrebi za stanom.
- Uporno izbjegavanje ovog zahtjeva otvara prostor za zloupotrebe i netransparentnu dodjelu stanova. Bez takvog registra, nema ni pravične stambene politike - navodi se u saopštenju.
Dodatnu zabrinutost, kako smatraju, izaziva činjenica da se za projekat prijavljivalo isključivo putem internet stranice Vlade, koja od građana nije tražila nikakve podatke osim imena, prezimena i matičnog broja.
- Zbog toga se s pravom postavlja pitanje: da li se među 11 hiljada prijavljenih zaista nalaze porodice koje decenijama žive kao podstanari, ili su prijave podnosili i oni kojima stan nije životna potreba? Odsustvo dokaza i kriterijuma već u samoj fazi prijave baca sjenku na transparentnost i pravednost čitavog procesa - ocijenili su iz Udruženja.
Iz Udruženja podstanara su zahtijevali hitno utvrđivanje i objavljivanje transparentnih kriterijuma za dodjelu stanova – prioritet moraju imati podstanari i mlade porodice, javnu garanciju da će se cijena zadržati na najavljenih hiljadu EUR po kvadratu, kao i redovno i transparentno izvještavanje javnosti o svakoj fazi projekta.
Iz Udruženja traže i paralelnu izgradnju infrastrukture, uključivanje te NVO u savjetodavna i kontrolna tijela projekta, kao i uspostavljanje nacionalnog registra podstanara, bez čega se ne može govoriti o socijalno pravednoj stambenoj politici.

Projekat Velje brdo da bude vođen u interesu podstanara

Konsultanska kuća Fidelity consulting zaključuje da Vlada kroz projekat Velje brdo želi da gradi 20.000 stanova iako već postoji 170.000 praznih.
- Prema podacima iz Strategije stambene politike do 2034. godine, u Crnoj Gori ima ukupno 396.000 stanova od čega je 170.000 ili 43 odsto - prazno. Što se veli - imamo suficit praznih stanova. E zamislite sad da država oće da gradi novih 20.000 stanova na Veljem brdu iako već imamo 170.000 praznih stanova - navedeno je u objavi Fidelity consultinga na mreži X.
Zato ironično predlažu da se projektu Veljeg brda doda i izgradnja kosmodroma, što bi, kako kažu u toj konsultantskoj kući, "dovelo do pojave jedinstvene retro vizije, koja u kombinaciji sa strastvenim naduvanim ambicijama predviđa elegantan sunovrat investicionih promašaja". 
- Zato, podignimo šašave čaše i nazdravimo budalastom projektu Velje brdo - poručili su objavi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFidelity_cg%2Fstatus%2F1936674544292348048%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1936674544292348048%7Ctwgr%5E77a31a466300117ae4374a0859571048532e6090%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Fidelity consulting: Imamo suficit praznih stanova, a na Veljem brdu bi da grade 20.000 novih

Na društvenim mrežama Fidelity consultinga objavljen je, kako tvrde, izvještaj podgoričkog Vodovoda i kanalizacije u vezi sa priključenjem na mrežu budućeg naselja Velje brdo.
- Podgorica u riziku da ostane bez vode zbog projekta Velje brdo - navode iz Fidelity consultinga i prenose izvod iz tenderske dokumentacije koji objavljujemo integralno:
"U vezi vašeg zahtjeva za izdavanje tehničkih uslova priključenja na hidrotehničke instalacije saobraćajnice bulevara sa pratećom infrastrukturom u naselju Velje Brdo, na dijelu katastarskih parcela 387/1 i 366/21 KO Velje Brdo, navodimo sljedeće:
Za predmetno područje nije urađena planska dokumentacija UP, DUP, LSL, GUR i PUP, te nije poznato ni hidrotehničko rješenje vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda na ovom području.
Od planskih dokumenata u toku su izrade PUP-a Podgorice i GUR-a „Velje brdo", koji će definisati izgradnju saobraćajne infrastrukture sa komplet hidrotehničkim instalacijama. Takođe, sugerisali smo da je prije definisanja i usvajanja ovih planskih dokumenata potrebno uraditi detaljna hidrogeološka istraživanja šire zone izvorišta Mareza i predmetnog lokaliteta, sa akcentom na uticaj na izvorište Mareza.
Takođe, potrebno je izvršiti istražne radove na izvorištima Zagorič i Ćemovsko polje, u cilju obezbjeđivanja dodatnih kapaciteta iz bunarskih izdani, koje bi nadomjestile količinu vode koja bi se sa Mareze distribuirala u naselje Velje Brdo, a da se ne ugrozi postojeće uredno vodosnabdijevanje Glavnog grada.
Dalje ukazujemo na neophodnost izrade nove Studije izvodljivosti vodosnabdijevanja, odvođenja i prečišćavanja otpadnih voda Glavnog grada Podgorice, jer u postojećoj iz 2011.godine, na koju se oslanja Nacrt PUP-a Glavnog grada Podgorice, nije razmatran razvoj grada u smislu izgradnje novog naselja, u kome će biti koncentrisan veliki broj stanovnika.
Još jednom naglašavamo da je, ukoliko bi se naselje Velje brdo i budući rezervoari bez detaljne analize povezali na postojeće potisne cjevovode sa izvorišta "Mareza" (što je bio predlog u nacrtu Projektnog zadatka za I fazu izgradnje naselja), moguć je rizik od ugroženosti kompletnog sistema vodosnabdijevanja na teritoriji Podgorice".
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFidelity_cg%2Fstatus%2F1932068439696269515%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1932068439696269515%7Ctwgr%5Eb8af92fc68d9a6564dba5ec4eb25bb06198e0eb3%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Fidelity consulting: Podgorica u riziku da ostane bez vode zbog projekta Velje brdo

Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) i KANA (Ko ako ne arhitekt) iizražavaju zabrinutost povodom objavljenih javnih poziva Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine – jednog za izradu idejnog rješenja i glavnog projekta i drugog za reviziju glavnog projekta Bulevara Velje brdo, u ukupnoj vrijednosti od 95.000 eura bez PDV-a, koja će biti isplaćena iz budžeta – dakle, novcem građana.
- Iako se čini da su u pitanju aktivnosti u pravcu razvoja, postavlja se ključno pitanje: na osnovu kojeg planskog ili zakonskog dokumenta se ove javne nabavke sprovode, s obzirom na to da Izmjene Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Glavnog grada Podgorica nisu usvojene, kao ni Prostorni plan Crne Gore (PPCG) do 2040. godine, te lokacija Velje brdo nije obuhvaćena važećim strateškim i planskim dokumentima - kazali su oni u zajedničkom saopštenju.
<h2>Raspisane dvije javne nabavke za izgradnju Bulevara Velje…</h2>
CZIP i KANA su napomenilu da na to se započeta realizacija dešava bez zakonske i planske osnove, kojoj su prethodili skandalozno sprovedena javna rasprava u decembru 2024, te ignorisanje upozorenja stručne javnosti i civilnog sektora kroz upućene komentare.
- Čak do sada nemamo izvještaj sa javne rasprave iako su predstavnici Minstarstva tvrdili da će se ove Izmjene usvojiti do kraja prethodne godine. U isto vrijeme, dok se javni novac nemilice troši na populističke i neutemeljene ideje aktuelne vlasti, suštinski važna pitanja za život građana Podgorice ostaju neriješena – poput izgradnje novih škola, domova zdravlja, javnog prevoza i vrtića. Umjesto toga, zelene površine se betoniraju i privremeno pretvaraju u parkirališta, dodatno urušavajući kvalitet života i urbani ambijent glavnog grada - saopštili su CZIP i KANA.
Uzimajući sve navedeno u obzir, jasno je, prema njihovim riječima, da javne nabavke za idejna rješenja i reviziju projekta nemaju zakonsko uporište, jer nisu zasnovane na važećim planskim dokumentima, a da je trošenje javnog novca za ove aktivnosti neosnovano i predstavlja rizičan presedan, koji mora biti hitno zaustavljen.
- Pozivamo Ministarstvo i ostale nadležne institucije da odmah obustave sve aktivnosti povezane s ovim projektima dok se ne usvoje validni planski dokumenti kroz transparentan i inkluzivan proces koji uključuje stručnjake i javnost - kazali su oni.
Kada je riječ o potencijalnim uticajima na biodiverzitet i ekosistem područja, u ovom trenutku, navode, posljedice nisu lako sagledive jer se nikada nije desilo da u neposrednoj blizini parka prirode i u dijelu treće zone zaštićenog prirodnog dobra bude izgrađen kompletan novi grad za 40 000 stanovnika.
- Uzurpacija prostora u ovakvom obimu zasigurno je prijetnja mnogim biljnim i životinjskim vrstama, jer ugrožava njihova staništa, smanjuje biodiverzitet i potencijalno dovodi do lokalnog izumiranja određenih vrsta. Ne smije se zaboraviti ni činjenica da je glavno gradsko vodoizvorište ugroženo i da intenzivna gradnja i povećanje broja stanovnika mogu dovesti do kontaminacije podzemnih voda usled neadekvatnog upravljanja otpadnim vodama, hemijskog zagađenja, upotrebe pesticida u urbanim baštama, itd. Takođe, možemo pretpostaviti da bi Rijeka Zeta mogla pretrpjeti promjene u hidrološkim karakteristikama zbog povećane upotrebe vode, odvođenja površinskih voda i mogućeg ispuštanja neprečišćenih otpadnih voda. Nije zanemarljiv ni uticaj povećanja saobraćaja - zaključuju u saopštenju iz CZIP i KANA.

CZIP i KANA: Na osnovnu kojeg zakonskog dokumenta se sprovode javne nabavke za Velje brdo kada PUP nije usvojen?

Privremena venecuelanska vlada juče je proglasila sedmodnevnu nacionalnu žalost za pripadnike vojske poginule u američkom napadu na Karakas, pokrenutom radi hapšenja autoritarnog vođe Nikolasa Madura.
- Odlučila sam da proglasim sedam dana nacionalne žalosti u čast i sjećanje na mlade žene i muškarce koji su žrtvovali svoje živote u odbrani Venecuele - rekla je vršiteljka dužnosti predsjednice Delsi Rodrigez na državnoj televiziji.
Najmanje 24 vojnika ubijena su u američkom napadu izvedenom rano u subotu.
- In memoriam: 24 zvijezde sa našeg bolivarskog neba otkinula je kukavička imperijalistička ruka - navodi se u saopštenju oružanih snaga objavljenom na Instagramu, uz fotografije preminulih muškaraca i žena.
U spomen na južnoameričkog borca za slobodu Simona Bolivara, venecuelanska vojska naziva se Bolivarskom vojskom. Ranije je kubanska vlada objavila da su 32 pripadnika njihovih bezbjednosnih snaga ubijena tokom operacije komandosa američke vojske tokom vikenda.
Prema riječima stručnjaka, vojnici i obavještajni agenti iz savezničke Kube već godinama djeluju u Venecueli. Bili su angažovani kao Madurovi telohranitelji ili su održavali disciplinu unutar redova oružanih snaga.
Tokom vikenda američke snage napale su ciljeve u Venecueli, zarobivši Madura i njegovu suprugu Siliju Flores. Dovedeni su u Njujork kako bi se suočili sa optužbama za krivična djela.

Venecuela proglasila sedmodnevnu žalost za poginule vojnike

Dok se evropske nacije suočene sa ruskom agresijom i neizvjesnim američkim bezbjednosnim garancijama bore da izgrade svoje vojske, zemlje od Njemačke do Hrvatske žele da uvedu nove oblike vojne službe, uključujući obaveznu regrutaciju.
Iako je riječ regrutacija postala popularna u evropskim prijestonicama, malo je vjerovatno da će se vratiti u punoj snazi širom kontinenta, ocjenjuje se u analizi briselskog časopisa Parlament koji prati evropske politike u različitim oblastima.
Ukazuje se da su poslije Hladnog rata evropske zemlje znatno smanjile i oružane snage i odbrambene budžete pretpostavljajući da Moskva više ne predstavlja prijetnju. Međutim, poslije više od tri decenije i gotovo četiri godine od početka agresije Rusije na Ukrajinu, bezbjednosno okruženje se promijenilo i Evropa je osjetljivija nego ikad.
Od ruske aneksije Krima 2014, koja je postavila temelje za invaziju na Ukrajinu 2022, nekoliko evropskih zemalja je ponovo uvelo obavezni vojni rok, uključujući Litvaniju (2015.), Švedsku (2017.), Letoniju (2023.) i Hrvatsku i ta zemlja je ove godine postala deseta članica EU koja će se oslanjati na regrutaciju.
Međutim, analitičari i vojni stručnjaci upozoravaju da će za većinu članica EU oživljavanje regrutacije biti preuranjeno jer ne postoje osnovni uslovi za to.
- U ovom trenutku Evropa još nema kasarne, poligone za obuku ili instruktore potrebne za prijem većeg broja regruta - rekao je za časopis Parlament saradnik briselskog Centra za evropsku politku (EPC) Kris Kremidas-Kortni.
Dodao je da danas nema ni kulture liderstva i karijernih puteva potrebnih za zadržavanje talenata po završetku obaveznog služenja, kao ni nacionalnog konsenzusa o vojnom roku.
U EU se pristupi razlikuju i zemlje poput Austrije, Kipra, Danske i Grčke nikada nisu ukinule regrutaciju dok su se druge posljednjih decenija oslanjale na kombinaciju dobrovoljnih i profesionalnih snaga.
Predsjednik krovne organizacije udruženja vojnog osoblja u Evropi Euromil Emanuel Džejkob rekao je za Parlament da će dobrovoljna vojna služba uspjeti samo ako nudi "stvarnu dodatu vrijednost", što znači odgovarajuću obuku, značajne uloge, pravednu platu i jasan put u profesionalni ili rezervi sastav.
Istovremeno analitičari ukazuju da se evropski napori da regrutuju više vojnika suočavaju i sa kulturnim izazovom.
Naime, danas mlađe generacije ne vide mnogo razloga da "stave na čekanje" karijere i lični život kako bi služili svojoj zemlji, posebno kada su suočeni sa mogućnošću, kako je to nedavno opisao generalni sekretar NATO Mark Rute, "rata razmjera onog koji su doživjele naše babe i djedovi".
Analitičari smatraju da najveći evropski problem nije regrutovanje već zadržavanje. Oni ukazuju da vojne snage na kontinentu brže gube talente nego što ih regrutuju.
Kremidas-Kortni je upozorio da će ekspanzija vojske zasnovana na regrutaciji, ukoliko se ta kriza ne riješi, biti "statistička iluzija".
Broj vojnika u Evropi, uključujući Veliku Britaniju, pao je sa više od tri miliona devedesetih godina prošlog vijeka na 1,47 miliona danas, prema podacima Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI).
- Čak i kada zemlje imaju relativno snažne nacionalne sisteme odbrane, socijalne i demografske promene i dalje mogu da otežaju regrutovanje, razvoj i zadržavanje dovoljnog broja ljudi za ono što zahtijeva prijeteće okruženje - rekla je za Parlament istraživačica organizacije RAND Evropa Linda Slapakova.
Drugi izazov za povećanje oružanih snaga, prema analitičarima, jeste kako vojsku ponovo učiniti privlačnom.
Prema istraživanju Euromila iz 2024, pitanje zadržavanja u vojsci pojavilo se kao glavna briga u grupama za zaštitu prava vojnika 2011. i od tada se stanje pogoršalo.
- Bez snažnih mjera za regrutovanje i zadržavanje, rizikujemo da imamo napredne sisteme ali bez dovoljnog broja obučenih ljudi da njima rukuju i održavaju ih - rekao je Džejkob.
Istraživanje Euromila pokazalo je da se kao razlozi za pad morala i rastući odliv zaposlenih u vojsci navode loša ravnoteža između posla i privatnog života, ograničeno napredovanje u karijeri i nekonkurentne plate i beneficije.
Rješavanje problema, prema Euromilu, mora početi pretvaranjem oružanih snaga u moderne poslodavce koji nude konkurentne plate, predvidljive uslove rada, moderno vođstvo, odgovarajući smještaj i opremu, kao i puna socijalna prava.
Kao potencijalno dobar model za privlačenje regruta u tekstu se navodi švedski koji predviđa pozivanje određenog broja osamnaestošnjaka na vojnu obuku na osnovu potreba, a ne univerzalnu vojnu obavezu.
Slapakova smatra da bi švedski model mogao da se primijeni i u drugim članicama EU ali bi "morao da bude politički i kulturno prihvatljiv".
Džejkobs istovremeno kaže da je za uspješan model regrutovanja ključno "investiranje u ljude".
- Buduća odbrana Evrope oslanjaće se na uravnoteženoj mješavini profesionalnih snaga, dobro obučene i aktivne rezerve i ciljanih programa dobrovoljne službe - zaključio je prvi čovjek Euromila.

EU još nije spremna za povratak obaveznog vojnog roka

Sa tugom i žaljenjem pratim posljednjih dana i mjeseci drage mi ljude i prijatelje kako, zarad neke taktike, „pametnog djelovanja“, „pomirenja“, savijaju kičmu i mire Crnu Goru i Crnogorce sa nestajanjem. Vjerujem, želim da vjerujem, da to ne rade iz loših namjera, već iz neznanja. Ali znate, ima ona izreka: put do pakla popločan je najboljim namjerama.
Dobri moji, ovo nije dobro. Ako je Crkva Srbije opet postala Mitropolija crnogorsko-primorska. Ako je ponavljač iz osnovne škole postao duhovni pastir. Ako je svetosavlje opet postalo pravoslavlje. Onda mogu i nova zastava i jezik.
U današnjoj Crnoj Gori teški su dani Badnji dan i Božić za nekoga kome definiciju bića određuje politička taktika. Ali dobro. Proći će brzo ovi blagi dani, pa se možemo vratiti ekonomskim temama i evropskim integracijama. Da se ogrnete EU zastavom, da vam malo smiri savjest što ovu crvenu koristite kao dekor na reveru, u kabinetu i kao geografsku odrednicu.
I zaista, danas jeste pravi dan za ovaj tekst. Na Božić. Kada su neki naši prethodnici odlučili da sačuvaju ideju slobodne Crne Gore, da bi neko nakon njih sagradio tu slobodnu Crnu Goru. Cijena toga nijesu bile opozicione klupe, već glava na ramenima. I platili su cijenu. Nijesu bili taktični i mudri kao vi, dobri moji. No ipak, na toj ideji obnovljena je Crna Gora 15. i 16. novembra 1943. godine, na zasijedanju ZAVNOJ-a u Kolašinu. Na tome je iskra nastala 1991. godine, a u konačnom luča zasijala 21. maja 2006. godine.
Zato vas pitam: odakle vam pravo da odustanete?
Kažete da ne odustajete. Da je to samo politička taktika. Stvarno? Vidim, PES-u ide sjajno. Još malo pa će Mandić zapjevati i zadnju strofu himne. Sve će to EU pozlatiti…Stvarno?
Ovom vašom taktikom od Crne Gore će ostati samo toponim. Drugim riječima, bićemo administrativna jedinica „Srpskog sveta“ u Evropskoj uniji.
Tačno je da ovako različiti treba da živimo i radimo zajedno, zarad opšteg dobra, ali ko vam je rekao da je dobra taktika odbaciti svoje, a dati legitimitet tuđem, lažnom i pogrešnom? Ko vam je rekao da je demokratija prihvatiti ono i onoga ko vas negira i poništava? To nije kompromis, to je kapitulacija.
No, možda je i došlo vrijeme da se presložimo. Da odvojimo žito od kukolja. Da se pokaže ko je ko. Ko je spreman da čuva ideju o slobodnoj Crnoj Gori, pa makar to bilo i za neka buduća pokoljenja.
Dobri moji, znate li gdje je propast ovog društva? U tome što smo uvijek morali da biramo između popova i lopova. A recept za uspjeh je vrlo jednostavan: ni popovi ni lopovi!
I nići će ove 2026. godine u svakom mjestu brijest. Onaj brijest pod kojim smo se okupljali da bi sačuvali državu. Jer ovdje odavno nije riječ o politici, već o opstanku.
Ništa lično. O Crnoj Gori je riječ, a ona se brani po svaku cijenu!

O Crnoj Gori je riječ, ona se brani po svaku cijenu

&nbsp;U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 14 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba teže povrijeđena, a četiri lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano 12 saobraćajnih nezgoda, a u Kotoru i Pljevljima po jedna.&nbsp;
Izdato je 140 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 29 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.

Tag: projekat-velje-brdo