U optužnici protiv grupe okrivljene za prošlogodišnji upad u depo Višeg suda u Podgorici, u dijelu u kojem se citira svjedočenje tadašnjeg predsjednika ove institucije Borisa Savića, nema ni riječi o tome što je bilo sa „devet tona droge, od marihuane i skanka do drugih jačih droga“, koliko je, pet mjeseci prije spektakularnog upada u sudski depo bilo skladišteno u tom prostoru, kako je u martu prošle godine saopštila portparolka suda Marija Raković. Savić je govorio samo o tonama kokaina zaplijenjenim u predmetima „Krstović“ (inače, kako se ispostavilo nevino optuženih ljudi) i „Voli“, objasnivši da je ta droga bila smještena u drugoj prostoriji. Optužnicu u slučaju „Tunel“ podiglo je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, pred samu godišnjicu ovog skandala, ali ona nije dala odgovore ko je i s kojim motivom organizovao spektakularni upad u depo, tako što je prokopan podzemni tunel dužine 30 metara, od podrumskih prostorija jedne stambene do zgrade sudova u Njegoševoj ulici. Grupa optužena za kopanje tunela i logističku podršku kopačima, negira bilo kakvu umiješanost u događaj za koji su okrivljeni. &nbsp; U optužnici, čije detalje Portale ETV ekskluzivno objavljuje, navodi se i da je Savić saopštio da je uvjeren da je meta upada bio upravo kokain, ali da pljačkaši nijesu znali da ta droga nije tu skladištena. Savić je tužiocu rekao da su ga 11. septembra prošle godine upraviteljka pisarnice Maja Baćović i arhivar Mladen Radovanović obavijestili „o premetačini u arhivi“. <h2>Uviđaj</h2> Kada je ušao u depo uočio je da rešetke i vrata nijesu obijeni, dok su se na vratima jedne od kancelarija vidjeli tragovi provale. Nastavili su, kako je rekao, da idu hodnikom i u sljedećoj kancelariji, sa desne strane, vidjeli su pakete iz predmeta Slobodana Kašćelana, a u hodniku su bili tragovi obuće i prljavštine. On je ispričao i da su u „prednjoj lijevoj“ kancelariji primijetili veliki broj razbacanih pištolja. Odmah je pozvana policija, stigli su brzo i uviđaj je dugo trajao. On je zamolio iskusne zaposlene iz pisarnice - Baćović i još dvije njene koleginice, da zajedno sa arhivarom Radovanovićem, počnu popis kako bi utvrdili što nedostaje. Savić je rekao da je, koliko se sjeća, policija oko 15.00 sati završila uviđaj, a on se sa zaposlenima dogovorio da popis počnu u 17.30. Bio je odsutan do 20.30 sati. S obzirom na to, kako je ispričao, da je bilo očigledno da je „predmet preturanja bilo oružje“, od toga su počeli popis i to od starijih godina. Popis je trajao do kasno uveče. Zna da nijesu stigli do 2022. godine kada je, „negdje poslije ponoći, koleginica I.J. slučajno otkrila otvor u zidu kancelarije koja se nalazi na kraju hodnika sa lijeve strane“. Obavijestili su, kako je kazao, policicajce koji su bili tu, a oni svoje kolege koje su ubrzo stigle.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091807098_8c35ba7cc8ea612e6818f50eeb5417916ca87c8c199cc0e9d2fae646eb900fae.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024091807098_8c35ba7cc8ea612e6818f50eeb5417916ca87c8c199cc0e9d2fae646eb900fae" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Tunel"> <figcaption>FORENZIČARI PRIKUPLJAJU TRAGOVE(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Rekao je da niko nije ulazio u otvor, niti se bilo ko od njih približavao ili ga dodirivao, da ne bi konataminirali eventualne tragove, već su samo lampom osvjetljavali i gledali što se u njemu nalazi.&nbsp; Govoreći o popisu, rekao je da su u početku obavili samo „djelimičan popis“, odnosno počeli su od onoga što je prioriteno, a u narednom periodu je fokus stavljen na premet Slobodana Kašćelana, jer je najveći broj ispreturanih dokaza bio iz tog predmeta, koji ima deset paketa dokaznog materijala. Osam paketa je bilo na svom mjestu, dok su dva bila rasuta. - Ono što smo odmah zapazili je da su u jednom od ta dva paketa bili smješteni mobilni telefoni i lap topovi i na prvi pogled je djelovalo da nešto od njih nedostaje – rekao je Savić.&nbsp; Namjera im je bila da kada završe sa ovim predmetom, provjere da li nedostaje nešto od deponovanih narkotika i ukoliko bude tako da se utvrdi koja količina i koje droge. <h2>Kokain i oružje</h2> Ispričao je i da se u javnosti pominjao kokain oduzet u predmetima „Krstović“ i „Voli“, ali da narkotici iz tih slučajeva uopšte nijesu bili skladišteni u prostorijama depoa, kao ni uređaji iz predmeta „Do Kvon“. - Nijesu nestale ni puške koje su dio dokaznog materijala za slučaju ubistva Duška Jovanovića - te stvari se nalaze u drugoj prostoriji u zgradi, a ne u depou.&nbsp; Prilikom prvog popisa utvrdili su da nedostaje 13 pištolja, tri revolvera i tri puške, od čega šest pištolja, tri puške i tri revolvera iz okončanih predmeta, a ostalo je iz procesa koji su u toku.&nbsp; Oružje je bilo dokaz u predmetima protiv škaljarskog i kavačkog klana što, prema njegovim riječima, demantuje navode u medijima koji su bili objavljeni da je nestalo oružje samo u slučajevima jednog klana. Prokomentarisao je i izjavu saopštenu 12. septembra na vanrednoj konferenciji za novinare, kada je rekao da „gotovo ništa ne nedostaje iz depoa Višeg suda“, objašnjavajući da je ta konstatacija u tom trenutku bila tačna i da je saopštio na osnovu rezultata do tada urađenog popisa.&nbsp; U iskazu je potvrdio i navode arhivara Mladena Radovanovića, da postoji samo jedan ključ kojim se otvaraju vrata od depoa i da je taj ključ kod njega, te da je arhivar bio na bolovanju tokom jula i avgusta. Savić je saopštio da je ključ od depoa u julu bio je kod Maje Baćović, a u avgustu kod njega, te da ga je predao Radovanoviću kada je došao sa bolovanja. - Dok je ključ bio kod Baćović ne znam da li ga je ona nekom davala, ali ona to jedino može ako neko od zaposlenih iz Suda ima namjeru da nešto ponese ili preuzme iz depoa. U svakom slučaju, ne može bilo ko da uđe u depo, čak iako je zaposlen u Višem sudu. U julu i avgustu sam svaki dan bio na poslu i ništa čudno nijesam primijetio ni u zgradi, ni u depou. Nijesam primijetio ni neku neobičnu buku ili vibraciju, jer su u tom periodu izvođeni radovi na sanaciji fasade zgrade – kazao je Savić.&nbsp; Rekao je i da video kamere pokrivaju prilaz depou, ali ne i unutrašnjost, te da mu je poznato da je arhivar tražio da se postave kamaere u depou, ali da o tome odlučuje stručna služba Sudskog savjeta, a ne on kao predsjednik Višeg suda. Savić smatra da je postavljanje kamera u depou bilo nepotrebno, jer je prilaz bio pod video nadzorom, pa bi za to jedini razlog bila sumnja da neko ispod zemlje može da prokopa tunel, što je njima djelovalo potpuno van pameti, sve do ovog događaja. - Isključujem mogućnost da je neko od zaposlenih u Višem sudu učestvovao u ovom događaju jer je po mom mišljenju i subjektivnom utisku namjera učinilaca bila da se dokopaju droge koja se ne nalazi u depou – kazao je on. Da su imali saradnike iz Višeg suda, prema njegovim riječima, grupa bi uspjeli da nešto konkretnije realizuju - bilo da je u pitanju krađa kokaina ili prilazak prostorijama za zadržavanje. Iako je prvo smatrao da je namjera provalnika bila da dođu prostorije za zadržavanje, kasnije je promijenio mišljenje. - Naknadno sam razmišljao i veći mi je utisak da su htjeli da se domognu droge, konkretno kokaina. Ta droga je smještena u potpuno drugoj prostoriji, pa je moguće da izvršioci to nijesu znali – rekao je on tužiocu, kao i da je odnešeno oružje koje je, kako je objasnio, bilo u boljem stanju dok su staro i neispravno ostavili. <h2>Svjedočenje Baćović</h2> Optužena Katarina Baćović priznala je da je po nagovoru Nikole Milačića iznajmila stan u Njegoševoj ulici, ali je kategorično negirala da je članica kriminalne organizacije i da je znala za kopanje tunela i pljačku depoa Višeg suda u Podgorici. Smatra da je bila „tipovana“ za ovaj angažman, jer je Milačić znao da je njena majka Maja Baćović upraviteljica pisarnice u tom sudu. Na optužnici, osim Baćović, je i Marko Vuljaj iz Podgorice koji pred tužiocem nije sporio da joj je pomagao u skrivanju, iako je znao da je policija potražuje. Okrivljeni Predrag Mirotić branio se ćutanjem, dok su Nikola Milačić i srpski držvaljanin Vladimir Erić negirali navode iz optužnog akta. Za pljačku sudskog depoa u septembru prošle godine optuženi su i srpski državljani &nbsp;Veljko i Milan Marković i Dejan Jovanović, za njima su raspisane međunarodne potjernice, jer su nedostupni crnogorskim vlastima. Baćović je dva puta davala izjavu pred tužiocem Markom Mugošom i ispričala &nbsp;kako je Milačić angažovao da bi iznajmili poslovni prostor u Njegoševoj ulici za šta je dogovoreno da će dobiti novac. Prema njenim riječima, Milačić joj je bio prijatelj kojeg poznaje 15 godina. U junu prošle godine javio joj se na mreži Instagram i rekao da treba da se vide. Kada su se sreli saopštio joj je da ima prijedlog za posao. Ona je bila u lošoj finansijskoj situaciji, što mu je i kazala, da joj je suprug uhapšen, a treba djecu da spremi za školu. - Rekao mi je da je moja obaveza da iznajmim poslovni prostor za skupe vjenčanice koje koštaju 20.000 – 30.000 eura. Kazao mi je i da treba da se prerušim da ne bi krivično odgovarala, jer neke vjenčanice neće bidi evidentirane kroz papire, pa na njih neće biti plaćena carina – ispričala je Baćović, kako je sa Milačićem sklopila posao.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091807098_b25d3896b03a993ed51606505e0fc248b6f10aa3ef8e14d2fdee68a69e23b4bb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091807098_b25d3896b03a993ed51606505e0fc248b6f10aa3ef8e14d2fdee68a69e23b4bb" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Katarina Baćović"> <figcaption>TVRDI DA JE ZLOUPOTRIJEBLJENA: Katarina Baćović</figcaption> </figure>  Prema njenim riječima, pokušala je da od Milačića sazna detalje, na što joj je on odgovorio: „Ne pitaj što ne treba da pitaš“. Milačić joj je u junu dao 200 eura da kupi periku, koju je platila 125 eura, a za tamnjenje tena i šminku dala je ukupno 50 eura. Pred tužiocima je ispričala i da joj je Milačić dao telefon koji je imao samo tri aplikacije - wats up, telegram i vajber i da takav do tada nije vidjela. Kazao joj je da komunikaciju može imati samo sa kontaktima koje on memoriše u telefonu. U iskazu je istakla i da je Milačić kontaktirao sa osobom iz agencije za nekretnine i saopštio joj da se na sastanku predstavi kao Andrijana Marić. Tada joj je sugerisao da ženi iz agencije kaže da dolazi iz Beča, da sa sestrom ima franšizu u Beogradu i da želi salon da otvori u Podgorici, te da joj treba što ekskluzivniji prostor sa podrumskim prostorijama zbog šivaćih mašina za prepravku vjenčanica. <h2>Ugovor</h2> Kad se srela sa ženom iz agencije, na zahtjev Milačića snimila je stan, ali nije ulazila u podrum nakon što joj je saopšteno da je u funkcionalnom stanju. Naknadno je saznala da je Milačić komunicirao sa ženom iz agencije preko telefona koji joj je dao i to u njeno ime.&nbsp; On joj je pribavio i falsifikovanu ličnu kartu na ime Andrijana Marić i saopštio 24. jula da treba da zaključi ugovor sa agencijom i iznajmi poslovni prostor u Njegoševoj. - Toga dana mi je donio 2.800 eura za iznajmljivanje prostora i meni je dao 300 eura, iako mi je obećao 1.000. Predala sam ženi iz agencije 2.800 eura, potpisala ugovor, uzela ključeve i obavijestila o tome Nikolu i predala mu ključeve - ispričala je optužena. Ugovor za zakup stana je, kako je objasnila, bio sklopljen na 36 mjeseci. Od tada se njen kontakt sa Nikolom prekida. Objasnila je da je pokušavala da ga dobije, ali da nije uspjela, jer je izbjegavao. Nakon mjesec ga je vidjela na Starom Aerodromu u markiranoj garderobi, vozio je automobil „opel insignia“, stranih tablica. To je, prema njenim riječima, bila velika promjena, jer on vozio auta od 2.000 do 3.000 eura. Tri dana nakon što je objavljena vijest da je obijen sudski depo, dok je sjedjela u lokalu sa ocem, vidjela je fotografije da je tunel prokopan iz podruma poslovnog prostora za koji je ona zaključila ugovor. Ponovila je da nije znala za obijanje depoa.&nbsp; Sljedećeg dana, kada je objavljena i njena fotografija u medijima shvatila je, kako kaže, ozbiljnost situacije, da je napravila veliku bruku i sramotu za cijelu porodicu i pozvala je Marijana Vuljaja da joj pomogne – da nađe stan u koji bi se mogla sakriti dok ne sazna zašto je Milačić uključio u ovu priču.&nbsp; U dopunjenoj izjavi navela je da je Milačića posljednji put vidjela 25. avgusta u večernjim satima kada je trebalo da joj da malo novca. Istakla je da se, kada je objavljena informacija da je obijen sudski depo normalno kretala kroz grad i vodila djecu u školu, jer nije smatrala da ima ikakve veze sa tim sve dok u medijima nije objavljena lažna lična karta sa njenom fotografijom. U nastavku serijala Portal ETV objaviće detalje još nekih svjedočenja.

Marija Žižić

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Savić naknadno shvatio da je meta provalnika bio kokain

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se danas 8. januara ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je tom prilikom glasno izviždali uz dobacivanje "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko stotinu poljoprivrednika okupilo se rano jutros u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, prenio je BFM.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine: "Ostavka"

Mnogi gradovi i komune u Njemačkoj su bankrotirali i više ne znaju kako da ispune svoje obaveze. Krivicu vide u saveznim instucijama.
Nije prošlo mnogo vremena otkako je Vajzah, mjesto udaljeno svega pola sata vožnje od Štutgarta, bio najbogatija komuna u Njemačkoj. U tom malom mjestu živi svega 7.700 stanovnika.
Tu Porše ima svoj razvojni centar, a komuna je imala koristi od milijardi profita tog giganta, &nbsp;kroz porez koji se slivao u njen budžet. Po glavu stanovnika Vajzaha to je 2009. bilo po 20.000 eura poreskih prihoda, piše Dojče vele.
- Zahvaljujući Poršeu, u Vajzahu imamo najveći prihod od poreza na dobit po glavi stanovnika u cijeloj Njemačkoj - radovala se još 2011. tadašnja gradonačelnica Ursula Krojtl, prilikom otvaranja novog proširenja pogona ovog proizvođača automobila.
Ko je u Vajzahu želio da gradi kuću, od komune je po djetetu dobijao 10.000 eura građevinskog dodatka. Izgrađena je četvorospratna biblioteka, kupljen koncertni klavir za 100.000 eura, dodijeljivane su subvencije za privatne časove muzike. Ipak, najveći dio novca, obećavala je Krojtl, bio je deponovan u banci – kao rezerva za loša vremena.
<h2>Dobra vremena su prošla</h2>
Loša vremena su u međuvremenu stigla. Njemačka automobilska industrija nalazi se u najvećoj krizi u svojoj istoriji. Samo kod Poršea dobit je 2025. pala za oko 96 procenata. Posrću i druge grane privrede. Drastično su smanjeni prihodi od poreza na dobit preduzeća, od kojih komune u velikoj mjeri žive. Čak ni nekada bogati gradovi i komune više ne mogu da pokriju svoje rashode.
- Finansije komuna nalaze se u dramatičnom silaznom vrtlogu. To više nije zabrinjavajuće, nije ni katastrofalno – to je pogubno - kaže Ralf Špigler, predsjednik Njemačkog saveza gradova i komuna (DStGB) i gradonačelnik Nider-Olma.&nbsp;
<h2>Socijalni troškovi probijaju sve okvire</h2>
U federalno uređenoj Njemačkoj nadležnosti i zadaci raspodeljeni su između savezne države, saveznih pokrajina i komuna.
Komune su odgovorne za svakodnevni život građana i time za značajan dio državnih obaveza – od odvoza smeća, vodosnabdijevanja, škola i vrtića, preko vatrogasnih službi, sporta i kulture, pa sve do većine socijalnih davanja.
Gradovi i komune su, prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, 2024. imali rashode u ukupnom iznosu od 400 milijardi eura. Za 2025. očekuju se još veći izdaci zbog rasta troškova za zaposlene i energente. Ipak, najveći generator troškova su socijalna davanja.
- Govori se o utrostručenju troškova u poslednjih 20 godina, bez ikakvog ozbiljnog pokrića - objašnjava Špigler.&nbsp;
Samo za brigu o djeci i mladima, pomoć za njegu i integracionu pomoć osobama sa invaliditetom, troškovi su 2007. iznosili skoro 38 milijardi eura. Od tada kontinuirano rastu, a procjenjuje se da će 2027. premašiti 102 milijarde eura.
<h2>Pravedna raspodjela: Obaveze imaju svoju cijenu</h2>
Poseban izazov predstavlja i integracija izbjeglica sa pravom boravka. Škole, pružaoci jezičkih i integracionih kurseva, službe za zapošljavanje, a naročito uprave za strance, rade na granici izdržljivosti.
Kada je riječ o socijalnim davanjima, Savez gradova i komuna zahtijeva potpuno novu raspodelu tereta. Savezna država, pokrajine i komune ubuduće bi trebalo da učestvuju u finansiranju na ravne djelioce - svako po trećinu.
Uz to, komune bi morale da budu uključene u proces donošenja zakona. Do sada zakone donose savezna država i pokrajine.&nbsp;
- Tako bi se ne samo finansijski teret, već i odgovornost za reformu socijalnih davanja raspodijelili na sve nivoe vlasti - kaže Špigler.
<h2>Obaveze rastu, sredstva se smanjuju</h2>
Neki idu i korak dalje. U novembru 2025. gradonačelnici svih 16 pokrajinskih prijestonica uputili su apel saveznoj vladi. Njihov zahtjev: svaki nacrt zakona koji u budućnosti donosi dodatne finansijske obaveze za komune mora od samog početka da predvidi punu finansijsku kompenzaciju. Po principu: „Ko naručuje, taj i plaća."
Kada se saberu godišnji rashodi savezne države, pokrajina i komuna, danas već 25 procenata otpada na zadatke gradova i komuna – i taj udio raste.&nbsp;
- Ali komune dobijaju samo 14 procenata ukupnih državnih poreskih prihoda - upozorava Špigler i govori o „ozbiljnoj neravnoteži".
<h2>Nedostaje skoro 220 milijardi eura</h2>
Manjak novca u komunalnim kasama raste iz godine u godinu. Godine 2023. nedostajalo je oko 7,5 milijardi eura, 2024. već 24 milijarde, a 2025. više od 30 milijardi.
- Lokalne poreze – porez na nepokretnosti i porez na dobit preduzeća – podigli smo do nivoa koji već dostiže granicu prihvatljivosti - kaže Špigler.&nbsp;
Štedi se na svim stranama. Građevinski projekti se obustavljaju, a finansiranje kulture i udruženja takođe je, nužno, zamrznuto.
Ulaganja u budućnost? Prema mišljenju Saveza gradova i komuna, to više gotovo da nije moguće. Novca nema ni za održavanje i sanaciju postojećih objekata. Potrebno bi bilo 218 milijardi eura kako bi se obnovile škole, gradske kuće, vrtići, bazeni, mostovi i putevi.
Tabela pokazuje da njemačkim komunama najviše novca nedostaje za škole (67,8 milijardi eura) i puteve (53,4 milijarde), a slijede vatrogasne službe (19,9 milijardi) i upravne zgrade (19,5 milijardi eura). Manjak novca postoji i u sportu (15,6 milijardi), zbrinjavanju djece (11,2 milijarde), vodosnabdijevanju (9,7 milijardi), kulturi (6,6 milijardi), ostalim oblastima (10 milijardi), dok je najmanji zaostatak zabilježen u IT sektoru (1,8 milijardi eura).
<h2>Život na skupim kratkoročnim kreditima</h2>
Pošto gradovi i opštine ne smiju dugoročno da se zadužuju za tekuće troškove, poput plata, grejanja i struje, svakodnevno uzimaju kratkoročne kredite za premošćavanje. Oni su, međutim, veoma skupi.
- To je kao da gorivo za automobil plaćate dozvoljenim minusom na računu – situacija koja je zapravo neodrživa. Operativna sposobnost na lokalnom nivou ozbiljno je ugrožena, sa kobnim posljedicama po privrednu konkurentnost Njemačke i lokalnu demokratiju - objašnjava Špigler.
<h2>Prve najave pomoći – ali da li je to dovoljno?</h2>
Savezna država i pokrajine svjesne su finansijskih problema komuna.&nbsp;
- Moramo da pomognemo komunama - rekao je početkom novembra savezni kancelar Fridrih Merc (CDU), osvrćući se na socijalna davanja. Cilj je da komune mogu da ispune „zakonske obaveze koje im namećemo". Međutim, privredna kriza ostavila je duboke rupe i u budžetima savezne države i pokrajina.
Savezni ministar finansija Lars Klingbajl (SPD) najavio je u decembru određene mjere rasterećenja za komune, ali bez konkretnih detalja. Istovremeno je ukazao na infrastrukturni paket savezne vlade vredan 500 milijardi eura, od čega bi 60 milijardi trebalo da pripadne komunama.&nbsp;
- To nije zanemarljivo - kazao je on.
S tim se slaže i predsjednik Saveza gradova i opština Špigler. Ipak, s obzirom na postojeće deficite, to neće biti dovoljno.&nbsp;
- To je ogroman gutljaj iz boce i mi smo na tome veoma zahvalni – ali to može biti samo početak - poručio je Špigler.

Njemačke komune i gradovi na ivici bankrota

Snijeg je tokom noći prekrio Lovćen, donoseći pravi zimski ugođaj ovom planinskom području.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010817014_e5c465a7c6a8e80b47c9352dc84cd659f0740c03c468086c157f852bb7626306.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026010817014_e5c465a7c6a8e80b47c9352dc84cd659f0740c03c468086c157f852bb7626306" data-rendition-name="original" width="930" height="607" loading="lazy" alt="Snijeg na Lovćenu"> </figure>  Prema podacima meteorologa, temperature su se spustile ispod nule, a snježni pokrivač zadržao se na višim nadmorskim visinama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010817014_5425b743f99455987c07771cd019db8e53a7d87258cb60b25c091aeecc43ef67.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026010817014_5425b743f99455987c07771cd019db8e53a7d87258cb60b25c091aeecc43ef67" data-rendition-name="original" width="922" height="626" loading="lazy" alt="Snijeg na Lovćenu"> </figure>  Vozačima se savjetuje oprez zbog mogućih poledica na putu ka Njegušima i Ivanovim koritima.

(FOTO) Snijeg zabijelio vrhove Lovćena

Mađarski premijer Viktor Orban poručio je da Ukrajina u narednih deset godina od Evropske unije traži čak 800 milijardi dolara, što bi, prema njegovim riječima, za Mađarsku imalo teške socijalne posljedice.
Orban tvrdi da bi se tim iznosom u Mađarskoj penzije mogle isplaćivati narednih 40 godina, a sve porodične pomoći čak 60 godina, piše Index.
U objavi na društvenim mrežama Orban je naveo da ukrajinski premijer Volodimir Zelenski taj novac želi da dobije iz Brisela, dok Brisel, kako tvrdi, planira da teret prebaci na države članice Evropske unije, uključujući Mađarsku.
Orban je otkrio da je na jučerašnjoj sjednici mađarske vlade saslušan izvještaj ministra za evropska pitanja Janoša Boke, u kojem je detaljno objašnjeno kako bi Brisel raspodijelio traženih 800 milijardi dolara i iz kojih izvora bi se obezbijedila sredstva.
- Eto, toliko znači tih 800 milijardi dolara koje ukrajinski premijer želi da izvuče iz Brisela. A oni to, opet, žele od nas. Na jučerašnjoj sjednici vlade saslušali smo izvještaj Janoša Boke o tome kako bi Brisel raspodijelio tih 800 milijardi dolara i iz kojih izvora bi se obezbijedila sredstva. Rezultat je krajnje zastrašujući - poručio je Orban.
Prema njegovim riječima, takozvani „briselski ukazi“ za Mađarsku bi značili ukidanje 13. i 14. penzije, postepeno ukidanje porodičnih pomoći, kao i uvođenje progresivnog poreza na dohodak, kojim bi se dodatno opteretili mađarski poreski obveznici.
- Sve to kako bi se imalo čime da se plate ukrajinski režijski troškovi - dodao je on.
Orban je poručio da Mađarska takav scenario odbacuje i najavio da će izvještaj ministra Boke biti objavljen u cjelosti.
- E, to je ono na šta mi, Mađari, ne pristajemo. Izvještaj ministra Boke objavićemo jer mađarske porodice imaju pravo da znaju kakav im se plan iz Brisela želi nametnuti - rekao je Orban.
Dodao je da će građani Mađarske u aprilu, na parlamentarnim izborima, moći da biraju „između briselskog i puta mira“.

Orban: Zelenski želi novac od Brisela, mi ne pristajemo na taj scenario

Društvo

(FOTO) Rijeke "s brijega u brijeg": Pogledajte kako danas izgledaju Morača i Zeta i njihove pritoke

Ekonomija

Vukićević: Iz Crne Gore će se letjeti ka više od 130 destinacija, Air Montenegro će uzeti u zakup još jedan avion

Politika

Lekić krenuo u konačni obračun sa Vranešom

(VIDEO) U Gusinju nabujale rijeke Grnčar i Ljuča, mjesto Dosuđe najpogođenije

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation

Tag: prokopavanje-tunela

Savić naknadno shvatio da je meta provalnika bio kokain

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine: "Ostavka"

Njemačke komune i gradovi na ivici bankrota

(FOTO) Snijeg zabijelio vrhove Lovćena

Orban: Zelenski želi novac od Brisela, mi ne pristajemo na taj scenario

PRATITE TVe UŽIVO