U optužnici protiv grupe okrivljene za prošlogodišnji upad u depo Višeg suda u Podgorici, u dijelu u kojem se citira svjedočenje tadašnjeg predsjednika ove institucije Borisa Savića, nema ni riječi o tome što je bilo sa „devet tona droge, od marihuane i skanka do drugih jačih droga“, koliko je, pet mjeseci prije spektakularnog upada u sudski depo bilo skladišteno u tom prostoru, kako je u martu prošle godine saopštila portparolka suda Marija Raković. Savić je govorio samo o tonama kokaina zaplijenjenim u predmetima „Krstović“ (inače, kako se ispostavilo nevino optuženih ljudi) i „Voli“, objasnivši da je ta droga bila smještena u drugoj prostoriji. Optužnicu u slučaju „Tunel“ podiglo je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, pred samu godišnjicu ovog skandala, ali ona nije dala odgovore ko je i s kojim motivom organizovao spektakularni upad u depo, tako što je prokopan podzemni tunel dužine 30 metara, od podrumskih prostorija jedne stambene do zgrade sudova u Njegoševoj ulici. Grupa optužena za kopanje tunela i logističku podršku kopačima, negira bilo kakvu umiješanost u događaj za koji su okrivljeni. &nbsp; U optužnici, čije detalje Portale ETV ekskluzivno objavljuje, navodi se i da je Savić saopštio da je uvjeren da je meta upada bio upravo kokain, ali da pljačkaši nijesu znali da ta droga nije tu skladištena. Savić je tužiocu rekao da su ga 11. septembra prošle godine upraviteljka pisarnice Maja Baćović i arhivar Mladen Radovanović obavijestili „o premetačini u arhivi“. <h2>Uviđaj</h2> Kada je ušao u depo uočio je da rešetke i vrata nijesu obijeni, dok su se na vratima jedne od kancelarija vidjeli tragovi provale. Nastavili su, kako je rekao, da idu hodnikom i u sljedećoj kancelariji, sa desne strane, vidjeli su pakete iz predmeta Slobodana Kašćelana, a u hodniku su bili tragovi obuće i prljavštine. On je ispričao i da su u „prednjoj lijevoj“ kancelariji primijetili veliki broj razbacanih pištolja. Odmah je pozvana policija, stigli su brzo i uviđaj je dugo trajao. On je zamolio iskusne zaposlene iz pisarnice - Baćović i još dvije njene koleginice, da zajedno sa arhivarom Radovanovićem, počnu popis kako bi utvrdili što nedostaje. Savić je rekao da je, koliko se sjeća, policija oko 15.00 sati završila uviđaj, a on se sa zaposlenima dogovorio da popis počnu u 17.30. Bio je odsutan do 20.30 sati. S obzirom na to, kako je ispričao, da je bilo očigledno da je „predmet preturanja bilo oružje“, od toga su počeli popis i to od starijih godina. Popis je trajao do kasno uveče. Zna da nijesu stigli do 2022. godine kada je, „negdje poslije ponoći, koleginica I.J. slučajno otkrila otvor u zidu kancelarije koja se nalazi na kraju hodnika sa lijeve strane“. Obavijestili su, kako je kazao, policicajce koji su bili tu, a oni svoje kolege koje su ubrzo stigle.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091807098_8c35ba7cc8ea612e6818f50eeb5417916ca87c8c199cc0e9d2fae646eb900fae.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024091807098_8c35ba7cc8ea612e6818f50eeb5417916ca87c8c199cc0e9d2fae646eb900fae" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Tunel"> <figcaption>FORENZIČARI PRIKUPLJAJU TRAGOVE(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Rekao je da niko nije ulazio u otvor, niti se bilo ko od njih približavao ili ga dodirivao, da ne bi konataminirali eventualne tragove, već su samo lampom osvjetljavali i gledali što se u njemu nalazi.&nbsp; Govoreći o popisu, rekao je da su u početku obavili samo „djelimičan popis“, odnosno počeli su od onoga što je prioriteno, a u narednom periodu je fokus stavljen na premet Slobodana Kašćelana, jer je najveći broj ispreturanih dokaza bio iz tog predmeta, koji ima deset paketa dokaznog materijala. Osam paketa je bilo na svom mjestu, dok su dva bila rasuta. - Ono što smo odmah zapazili je da su u jednom od ta dva paketa bili smješteni mobilni telefoni i lap topovi i na prvi pogled je djelovalo da nešto od njih nedostaje – rekao je Savić.&nbsp; Namjera im je bila da kada završe sa ovim predmetom, provjere da li nedostaje nešto od deponovanih narkotika i ukoliko bude tako da se utvrdi koja količina i koje droge. <h2>Kokain i oružje</h2> Ispričao je i da se u javnosti pominjao kokain oduzet u predmetima „Krstović“ i „Voli“, ali da narkotici iz tih slučajeva uopšte nijesu bili skladišteni u prostorijama depoa, kao ni uređaji iz predmeta „Do Kvon“. - Nijesu nestale ni puške koje su dio dokaznog materijala za slučaju ubistva Duška Jovanovića - te stvari se nalaze u drugoj prostoriji u zgradi, a ne u depou.&nbsp; Prilikom prvog popisa utvrdili su da nedostaje 13 pištolja, tri revolvera i tri puške, od čega šest pištolja, tri puške i tri revolvera iz okončanih predmeta, a ostalo je iz procesa koji su u toku.&nbsp; Oružje je bilo dokaz u predmetima protiv škaljarskog i kavačkog klana što, prema njegovim riječima, demantuje navode u medijima koji su bili objavljeni da je nestalo oružje samo u slučajevima jednog klana. Prokomentarisao je i izjavu saopštenu 12. septembra na vanrednoj konferenciji za novinare, kada je rekao da „gotovo ništa ne nedostaje iz depoa Višeg suda“, objašnjavajući da je ta konstatacija u tom trenutku bila tačna i da je saopštio na osnovu rezultata do tada urađenog popisa.&nbsp; U iskazu je potvrdio i navode arhivara Mladena Radovanovića, da postoji samo jedan ključ kojim se otvaraju vrata od depoa i da je taj ključ kod njega, te da je arhivar bio na bolovanju tokom jula i avgusta. Savić je saopštio da je ključ od depoa u julu bio je kod Maje Baćović, a u avgustu kod njega, te da ga je predao Radovanoviću kada je došao sa bolovanja. - Dok je ključ bio kod Baćović ne znam da li ga je ona nekom davala, ali ona to jedino može ako neko od zaposlenih iz Suda ima namjeru da nešto ponese ili preuzme iz depoa. U svakom slučaju, ne može bilo ko da uđe u depo, čak iako je zaposlen u Višem sudu. U julu i avgustu sam svaki dan bio na poslu i ništa čudno nijesam primijetio ni u zgradi, ni u depou. Nijesam primijetio ni neku neobičnu buku ili vibraciju, jer su u tom periodu izvođeni radovi na sanaciji fasade zgrade – kazao je Savić.&nbsp; Rekao je i da video kamere pokrivaju prilaz depou, ali ne i unutrašnjost, te da mu je poznato da je arhivar tražio da se postave kamaere u depou, ali da o tome odlučuje stručna služba Sudskog savjeta, a ne on kao predsjednik Višeg suda. Savić smatra da je postavljanje kamera u depou bilo nepotrebno, jer je prilaz bio pod video nadzorom, pa bi za to jedini razlog bila sumnja da neko ispod zemlje može da prokopa tunel, što je njima djelovalo potpuno van pameti, sve do ovog događaja. - Isključujem mogućnost da je neko od zaposlenih u Višem sudu učestvovao u ovom događaju jer je po mom mišljenju i subjektivnom utisku namjera učinilaca bila da se dokopaju droge koja se ne nalazi u depou – kazao je on. Da su imali saradnike iz Višeg suda, prema njegovim riječima, grupa bi uspjeli da nešto konkretnije realizuju - bilo da je u pitanju krađa kokaina ili prilazak prostorijama za zadržavanje. Iako je prvo smatrao da je namjera provalnika bila da dođu prostorije za zadržavanje, kasnije je promijenio mišljenje. - Naknadno sam razmišljao i veći mi je utisak da su htjeli da se domognu droge, konkretno kokaina. Ta droga je smještena u potpuno drugoj prostoriji, pa je moguće da izvršioci to nijesu znali – rekao je on tužiocu, kao i da je odnešeno oružje koje je, kako je objasnio, bilo u boljem stanju dok su staro i neispravno ostavili. <h2>Svjedočenje Baćović</h2> Optužena Katarina Baćović priznala je da je po nagovoru Nikole Milačića iznajmila stan u Njegoševoj ulici, ali je kategorično negirala da je članica kriminalne organizacije i da je znala za kopanje tunela i pljačku depoa Višeg suda u Podgorici. Smatra da je bila „tipovana“ za ovaj angažman, jer je Milačić znao da je njena majka Maja Baćović upraviteljica pisarnice u tom sudu. Na optužnici, osim Baćović, je i Marko Vuljaj iz Podgorice koji pred tužiocem nije sporio da joj je pomagao u skrivanju, iako je znao da je policija potražuje. Okrivljeni Predrag Mirotić branio se ćutanjem, dok su Nikola Milačić i srpski držvaljanin Vladimir Erić negirali navode iz optužnog akta. Za pljačku sudskog depoa u septembru prošle godine optuženi su i srpski državljani &nbsp;Veljko i Milan Marković i Dejan Jovanović, za njima su raspisane međunarodne potjernice, jer su nedostupni crnogorskim vlastima. Baćović je dva puta davala izjavu pred tužiocem Markom Mugošom i ispričala &nbsp;kako je Milačić angažovao da bi iznajmili poslovni prostor u Njegoševoj ulici za šta je dogovoreno da će dobiti novac. Prema njenim riječima, Milačić joj je bio prijatelj kojeg poznaje 15 godina. U junu prošle godine javio joj se na mreži Instagram i rekao da treba da se vide. Kada su se sreli saopštio joj je da ima prijedlog za posao. Ona je bila u lošoj finansijskoj situaciji, što mu je i kazala, da joj je suprug uhapšen, a treba djecu da spremi za školu. - Rekao mi je da je moja obaveza da iznajmim poslovni prostor za skupe vjenčanice koje koštaju 20.000 – 30.000 eura. Kazao mi je i da treba da se prerušim da ne bi krivično odgovarala, jer neke vjenčanice neće bidi evidentirane kroz papire, pa na njih neće biti plaćena carina – ispričala je Baćović, kako je sa Milačićem sklopila posao.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091807098_b25d3896b03a993ed51606505e0fc248b6f10aa3ef8e14d2fdee68a69e23b4bb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091807098_b25d3896b03a993ed51606505e0fc248b6f10aa3ef8e14d2fdee68a69e23b4bb" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Katarina Baćović"> <figcaption>TVRDI DA JE ZLOUPOTRIJEBLJENA: Katarina Baćović</figcaption> </figure>  Prema njenim riječima, pokušala je da od Milačića sazna detalje, na što joj je on odgovorio: „Ne pitaj što ne treba da pitaš“. Milačić joj je u junu dao 200 eura da kupi periku, koju je platila 125 eura, a za tamnjenje tena i šminku dala je ukupno 50 eura. Pred tužiocima je ispričala i da joj je Milačić dao telefon koji je imao samo tri aplikacije - wats up, telegram i vajber i da takav do tada nije vidjela. Kazao joj je da komunikaciju može imati samo sa kontaktima koje on memoriše u telefonu. U iskazu je istakla i da je Milačić kontaktirao sa osobom iz agencije za nekretnine i saopštio joj da se na sastanku predstavi kao Andrijana Marić. Tada joj je sugerisao da ženi iz agencije kaže da dolazi iz Beča, da sa sestrom ima franšizu u Beogradu i da želi salon da otvori u Podgorici, te da joj treba što ekskluzivniji prostor sa podrumskim prostorijama zbog šivaćih mašina za prepravku vjenčanica. <h2>Ugovor</h2> Kad se srela sa ženom iz agencije, na zahtjev Milačića snimila je stan, ali nije ulazila u podrum nakon što joj je saopšteno da je u funkcionalnom stanju. Naknadno je saznala da je Milačić komunicirao sa ženom iz agencije preko telefona koji joj je dao i to u njeno ime.&nbsp; On joj je pribavio i falsifikovanu ličnu kartu na ime Andrijana Marić i saopštio 24. jula da treba da zaključi ugovor sa agencijom i iznajmi poslovni prostor u Njegoševoj. - Toga dana mi je donio 2.800 eura za iznajmljivanje prostora i meni je dao 300 eura, iako mi je obećao 1.000. Predala sam ženi iz agencije 2.800 eura, potpisala ugovor, uzela ključeve i obavijestila o tome Nikolu i predala mu ključeve - ispričala je optužena. Ugovor za zakup stana je, kako je objasnila, bio sklopljen na 36 mjeseci. Od tada se njen kontakt sa Nikolom prekida. Objasnila je da je pokušavala da ga dobije, ali da nije uspjela, jer je izbjegavao. Nakon mjesec ga je vidjela na Starom Aerodromu u markiranoj garderobi, vozio je automobil „opel insignia“, stranih tablica. To je, prema njenim riječima, bila velika promjena, jer on vozio auta od 2.000 do 3.000 eura. Tri dana nakon što je objavljena vijest da je obijen sudski depo, dok je sjedjela u lokalu sa ocem, vidjela je fotografije da je tunel prokopan iz podruma poslovnog prostora za koji je ona zaključila ugovor. Ponovila je da nije znala za obijanje depoa.&nbsp; Sljedećeg dana, kada je objavljena i njena fotografija u medijima shvatila je, kako kaže, ozbiljnost situacije, da je napravila veliku bruku i sramotu za cijelu porodicu i pozvala je Marijana Vuljaja da joj pomogne – da nađe stan u koji bi se mogla sakriti dok ne sazna zašto je Milačić uključio u ovu priču.&nbsp; U dopunjenoj izjavi navela je da je Milačića posljednji put vidjela 25. avgusta u večernjim satima kada je trebalo da joj da malo novca. Istakla je da se, kada je objavljena informacija da je obijen sudski depo normalno kretala kroz grad i vodila djecu u školu, jer nije smatrala da ima ikakve veze sa tim sve dok u medijima nije objavljena lažna lična karta sa njenom fotografijom. U nastavku serijala Portal ETV objaviće detalje još nekih svjedočenja.

Marija Žižić

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Savić naknadno shvatio da je meta provalnika bio kokain

Jučerašnja odluka Skuštine opštine Zeta o zabrani izgradnje Sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, pravno je ništavna, ocjenjuje za <a href="https://www.antenam.net/clanak/radulovic-odluka-so-zeta-pravno-nistavna">Antenu M </a>advokat Veselin Radulović.
On kaže da ta odluka ima jednaku pravnu snagu kao kada bi Opština Zeta odlučila da u Ustav kao zvanični jezik uvede srpski jezik i da izmijeni zakone o državnim simbolima i državaljanstvu.
Prema njegovim riječima, ne može lokalna samouprava da donosi odluke ili naredbe koje su suprotne zakonu ili koje su suprotne prostornim planovima kao pravnim aktima višeg reda.&nbsp;
Radulović kaže da stoga, pravno odluka SO Zeta nema nikakvo obvezujuće dejstvo za bilo koga. Na taj način bi, dodaje, Skupština opštine Zeta mogla da donosi i druge odluke koje su dio zahtjeva koji se ispostavljaju u vezi sa protestima povodom izgradnje postrojenja u Botunu.
- Pa bi mogla Skupština opštine Zeta i da riješi identitetska pitanja - onako kako se to traži - da promijeni jezik, da promijeni zastavu, da promijeni sve ono što je definisano Ustavom i što su tražili kroz ove proteste. Dakle, jednako bi to imalo pravnu snagu kao što ima i ova odluka koju su sada usvojili, odnosno naredba o zabranih izgradnje postrojenja u Botunu - zaključio je Radulović.

Radulović: Odluka SO Zeta pravno ništavna

Crna Gora ostaje čvrsto i dugoročno posvećena jačanju kolektivne bezbjednosti i ispunjavanju obaveza u okviru Alijanse - poručio je načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG) Miodrag Vuksanović na sjednici Vojnog komiteta NATO u Briselu.
Iz Ministarstva odbrane saopšteno je da je Vuksanović rekao da Crna Gora ostaje pouzdan, odgovoran i kredibilan saveznik.
- U vremenu složenih i nepredvidivih bezbjednosnih izazova, jedinstvo NATO-a, spremnost za odvraćanje i sposobnost brzog prilagođavanja ostaju ključni stubovi naše zajedničke sigurnosti - rekao je Vuksanović.
On je dodao da će VCG nastaviće da, u skladu sa svojim kapacitetima doprinosi kolektivnoj odbrani Saveza.
Navodi se da su zasijedanju NATO Vojnog komiteta, na kojem su učestvovali načelnici generalštabova zemalja članica, razmatrana ključna pitanja u vezi sa aktuelnim bezbjednosnim okruženjem, sa posebnim fokusom na nastavak snažne podrške Ukrajini, jačanje odvraćanja i odbrane na istočnom krilu Alijanse, kao i bezbjednosne izazove u širem strateškom okruženju.
Ističe se da su razmatrane i NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU), kao i dalje unapređenje vojnih sposobnosti država članica u skladu sa novim planovima odbrane.
- Posebna pažnja posvećena je ubrzanju transformacije NATO-a, razvoju novih sposobnosti, primjeni savremenih tehnologija, kao i jačanju interoperabilnosti i spremnosti snaga za odgovor na savremene i buduće prijetnje - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je Vuksanović imao više bilateralnih susreta sa kolegama iz savezničkih država na marginama sastanka Vojnog komiteta, tokom kojih su razmijenili mišljenja o aktuelnim bezbjednosnim izazovima u Evropi i šire, kao i modelima daljeg unapređenja vojne saradnje.

Vuksanović: Crna Gora dugoročno posvećena ispunjavanju obaveza u okviru Alijanse

I.Đ. (34) iz Danilovgrada, inače operativno interesantno lice, uhapšen je zbog sumnje da je u jednoj kladionici ukrao novčanik u kojem je bilo više od 700 eura.
Njemu se na teret stavlja krivično djelo krađa.
Osumnjičeni je u zakonskom roku sproveden nadležnom tužiocu na dalje postupanje.

Danilovgrađanin uhapšen zbog sumnje da je u kladionici ukrao novčanik

Tabloidizacija medija, uključujući i javne emitere, pojačano prisustvo emisija preko kojih se šire dezinformacije i govor mržnje, devalvacija novinarskih nagrada i loši uslovi rada samo su neki djelovi stvarnosti u kojima Crna Gora i medijski radnici dočekuju Dan novinara - ocijenila je&nbsp;
Crnu Goru, njene novinare/ke i institucije treba da zabrine izostanak truda da se kredibilni mediji očuvaju i dodatni prodor emisija, propagandista i političkih teoretičara zavjere koji pod izgovorom “drugog mišljenja” zapravo pokušavaju uništiti povjerenje u kredibilne medije i šire.
Nekontrolisani sadržaj televizija iz okruženja konstantno, i vjerovatno jače nego ikada, dopire do crnogorske publike, prenosi se na portalima, spuštajući dodatno ionako pogažene standarde kvalitetnog programa i novinarstva.
Novinari su u proteklih nekoliko mjeseci napadani i maltretirani na crkvenim skupovima, na protestima, stvorila se atmosfera u kojoj novinari moraju da traže „blagoslov“ jer će u protivnom biti napadnuti. Državne institucije nisu učinile skoro ništa da ih zaštite i time doprinijele atmosferi u kojoj su novinari legitimne mete. Sve to, uz hvalospjeve o brzom ulasku Crne Gore u EU, pa ćemo ovim putem predložiti nadležnima da uporede uslove rada i zaštitu novinara kod nas i Evropi.
Različito nacionalno-novinarsko organizovanje i hiperprodukcija nagrada po ovom osnovu dodatno ukazuju da se mediji umjesto na kredibilne i nekredibilne više dijele po nacionalnom predznaku, a njihove nagrade nerijetko završavaju u rukama onih čiji je cilj stvaranje nestabilnosti u društvu.
Iako se u javnosti stvara slika da su svi mediji isti, u Crnoj Gori postoje mediji koji odgovorno i kredibilno izvještavaju, a o čijem radu i više brinu i bolje ga čuvaju međunarodne nego domaće institucije i organizacije.
Značajan dio novinara i novinarki u Crnoj Gori i dalje nema adekvatne finansijske i druge uslove za rad, svoj posao obavljaju nezaštićeni, dok ih političari i institucije najčešće ignorišu i biraju kome će odgovoriti na pitanja i dati izjavu ili intervju, a standardi se urušavaju uvozom toksičnih sadržaja koji se prodaju u novinarskim formama.
Dodatno, svjedočimo inflaciji medija na malom tržištu, ne zna se ko ih i kako zaista finansira, što jasno govori da značajan dio njih nije održiv, već postoji kako bi se urušilo povjerenje u medije i zamaglila linija koja razdvaja kredibilne medije od propagandnih emitera.
U vremenu ugrožavanja demokratskih pravila funkcionisanja u svijetu i u Crnoj Gori kredibilno i profesionalno novinarstvo nikad nije bilo važnije - njegova funkcija čuvara
demokratije mora biti branjena i odbranjena – to je jedan od najvažnijih zadataka svih progresivnih djelova našeg društva.
Srećan nam Dan novinara!
Jelena Jovanović
 
 
Izvršna urednica portala Raskrinkavanje.me

Tag: prokopavanje-tunela

Savić naknadno shvatio da je meta provalnika bio kokain

Radulović: Odluka SO Zeta pravno ništavna

Vuksanović: Crna Gora dugoročno posvećena ispunjavanju obaveza u okviru Alijanse

Danilovgrađanin uhapšen zbog sumnje da je u kladionici ukrao novčanik

Standardi padaju, novinare maltretiraju, a institucije su saučesnici

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO