Penzionisanom službeniku ANB -a Dušku Goluboviću produžen je pritvor za mjesec, dok je za dva mjeseca produžen pritvor bivšem direktoru Rokšpeda Prokopiju Periću, Adnanu Sukoviću i Mileti Simaniću, koje SDT sumnjiči da su bili članove kriminalne grupe koja je švercovala cigarete - saznaje Portal ETV.&nbsp;
Odluku je donijelo vijeće Višeg suda.
Goluboviću je pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva i visine zaprijećene kazne, Periću zbog opasnosti od bjekstva dok za Sukovića i Simanića osim opasnosti od bjekstva postoje okolnosti koje ukazuju da će ponoviti krivično djelo ili dovršiti pokušano krivičnio djelo.&nbsp;
Sa slobode se brane Radoje Dakić, Dejan Milić, Ivan Turčinović i Predrag Madžgalj. Njima je određena mjera nadzora- zabrana napuštanje stana uz kontrolu elektronskim nadzorom.
SDT osumnjičene tereti da su bili članovi kriminalne grupe koja je tokom 2020. i 2021. krijumčarila cigarete i oštetila budžet za više od 18 miliona eura.
Specijalno državno tužilaštvo kao organizatore označilo je Golubovića i vlasnika " Rokšped" Sandera Stanaja koji je u bjekstvu.
Istragom Specijalnog državnog tužilaštva obuhvaćeni su i Stanajev brat Nuo Stanaj, Abedin Pepić, Đoko Lješković, Veton Berišaj, vlasnik apoteka „Petanović“ Andrija Petanović i Vukota Vujošević.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Goluboviću pritvor produžen mjesec, Periću, Sukoviću i Simaniću za dva mjeseca

Adnan Suković, Prokopije Perić i Mileta Simanić, koje SDT sumnjiči da su bili članove kriminalne grupe koja je švercovala cigarete, ostaju u pritvoru jer je krivično vijeće Višeg suda odbilo žalbe branilaca koje su podnijeli na odluku sudije za istrage.
Ovo je za Portal ETV potvrdio Sukovićev branilac, advokat Dušan Lukšić.
Sa slobode se brane Radoje Dakić, Dejan Milić, Ivan Turčinović i Predrag Madžgalj. Njima je određena mjera nadzora- zabrana napuštanje stana uz kontrolu elektronskim nadzorom.
SDT osumnjičene tereti da su bili članovi kriminalne grupe koja je tokom 2020. i 2021. krijumčarila cigarete i oštetila budžet za više od 18 miliona eura.
Specijalno državno tužilaštvo kao organizatore označilo je penzionisanog službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Duška Golubovića i vlasnika " Rokšped" Sandera Stanaja koji je u bjekstvu.
Istragom Specijalnog državnog tužilaštva obuhvaćeni su i Stanajev brat Nuo Stanaj, Abedin Pepić , Đoko Lješković, Veton Berišaj, vlasnik apoteka „Petanović“ Andrija Petanović i Vukota Vujošević.

Suković, Perić i Simanić ostaju u pritvoru, odbijene žalbe branilaca

Advokat Dušan Lukšić kazao je za Portal ETV da je izjavio žalbu na odluku sudije za istrage koji je sinoć njegovom branjeniku Adnanu Sukoviću, kojeg SDT tereti da je bio član kriminalne grupe koja je švercovala cigarte, odredio pritvor do 30 dana. - Moj branjenik će branio ćutanjem pred tužiteljkom Tanjom Čolan Deretić. Istraga nosi oznaku tajnosti i ne mogu saopštiti više detalja – kazao je Lukšić. Žalbu koju je podnio advokat Lukšić razmatraće krivično vijeće Višeg suda u Podgorici. Osim Sukovića pritvor je određen i bivšem direktoru „Rokšpeda“ Prokopiju Periću i Mileti Simaniću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025061219064_fa88be2d991c62bfaafd5c3af82a47f137f50a8515094c795310a11f54bd641a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025061219064_fa88be2d991c62bfaafd5c3af82a47f137f50a8515094c795310a11f54bd641a" data-rendition-name="original" width="330" height="343" loading="lazy" alt="Dušan Lukšić"> <figcaption>Dušan Lukšić(Photo: luksic.me)</figcaption> </figure>  Sa slobode se brane Radoje Dakić, Dejan Milić, Ivan Turčinović i Predrag Madžgalj. Njima je određena mjera nadzora- zabrana napuštanje stana uz kontrolu elektronskim nadzorom. SDT osumnjičene tereti da su bili članovi kriminalne grupe koja je tokom 2020. i 2021. krijumčarila cigarete i oštetila budžet za više od 18 miliona eura. Specijalno državno tužilaštvo kao organizatore označilo je penzionisanog službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Duška Golubovića i vlasnika " Rokšped" Sandera Stanaja koji je u bjekstvu. Istragom Specijalnog državnog tužilaštva obuhvaćeni su i Stanajev brat Nuo Stanaj, Abedin Pepić , Đoko Lješković, Veton Berišaj, vlasnik apoteka „Petanović“ Andrija Petanović i Vukota Vujošević.

Advokat Lukšić izjavio žalbu na pritvor, Suković se pred tužiteljkom branio ćutanjem

Bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Duško Golubović i vlasnik Auto-centra “Rokšped” Sander Stanaj, koji je u bjekstvu, osumnjičeni su da su na čelu kriminalne grupe koja je švercom cigareta tokom 2020. i 2021. godine oštetila državu za najmanje 18.260.352 eura.
Kao pripadnici njihove, navodno, kriminalne organizacije označeni su juče uhapšeni bivši direktor "Rokšpeda" Prokopije Perić, Mileta Simanić, Dejan Milić, Radoje Dakić, Adnan Suković, Predrag Madžgalj i Ivan Turčinović, kojima je nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu određeno zadržavanje do 72 sata.
Istragom su, objavio je ranije Libertas, obuhvaćeni i, takođe, odbjegli Stanajev brat Nuo i vlasnik apoteke “Petanović” Andrija Petanović.
Na spisku za hapšenje, prema nezvaničnim informacijama, nalaze se i Vukota Vukošević, Đoko Lješković i Veton Berišaj.
Iz personalnih, pisanih i elektronskih dokaza prikupljenih u izviđaju, saopšteno je danas iz Specijalnog državnog tužilaštva, proizlazi osnovana sumnja da su Golubovič i Sander Stanaj organizovali kriminalnu organizaciju, čiji pripadnici su postali ostali okrivljeni i druge nepoznate osobe.
- Sa ciljem da se bavi prenošenjem preko carinske linije, uz izbjegavanje mjera carinskog nadzora, neocarinjenih cigareta iz Slobodne carinske zone Luke Bar i njihovom prodajom, prikrivanjem i rasturanjem u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji. Tako su, tokom 2020. i 2021.godine, neplaćanjem carina, akciza i poreza za najmanje 23.580 paketa krijumčarenih cigareta, pribavili kriminalnoj organizaciji nezakonitu dobit, a oštećenoj Crnoj Gori nanijeli štetu u visini od najmanje 18.260.352 eura - piše u saopštenju.
U naredbi o sprovođenju istrage je predloženo da, navode, sudija za istragu Višeg suda u Podgorici okrivljenima koji su zadržani odredi pritvor, a da se za onima koji su u bjekstvu i nijesu dostižni državnim organima naredi raspisivanje potjernice.
- Protiv okrivljenih i lica sa njima povezanim je pokrenut finansijski izviđaj, a naredbom Specijalnog državnog tužilaštva im je zabranjeno raspolaganje nepokretnostima, a naloženo je kreditnim, finansijskim i drugim institucijama da im uskrate isplate novčanih iznosa sa računa - naveli su danas iz SDT-a.

Portal ETV

SDT tereti Golubovića i Stanaja za šverc cigareta, oštetili državu za 18,2 miliona eura

Američki predsjednik Donald Tramp sugerisao je danas Kubi da sklopi dogovor sa Sjedinjenim Državama, upozorivši da ta ostrvska država u suprotnom neće više dobijati naftu ili novac.
- Neće više nafta ili novac dolaziti u Kubu - nula! Snažno sugerišem da sklope dogovor prije nego što bude suviše kasno - poručio je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social, javlja <a href="https://www.reuters.com/world/americas/trump-suggests-cuba-should-strike-deal-with-us-2026-01-11/" target="_blank">Rojters</a>.
Prema navodima Trampa, Kuba je godinama živjela na "velikim količinama nafte i novca od Venecuele".

Tramp zaprijetio Kubi: Bez dogovora sa SAD nema više ni nafte, ni novca

Šest od 47 kontrolisanih vozača sinoć je uhapšeno u Baru u akcijama lokalne saobraćajne policije.
Kako se navodi u objavi Uprave policije na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), njih troje je procesuirano zbog vožnje pod dejstvom droga, dvoje jer su odbili alkotestiranje, a jedna osoba jer je vozila pod dejstvom alkohola.
- Podnijeto je i sedam prekršajnih prijava - dodali su u policiji.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPolicijaCG%2Fstatus%2F2010326194596745716%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2010326194596745716%7Ctwgr%5E13d286176b463685fe94ba5611d53d0e928fca4b%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šest vozača sinoć uhapšeno u Baru, podnijeto sedam prekršajnih prijava

U novom izdanju emisije Vikend popodne Televizije E donosimo raznovrsne i inspirativne teme. Sa alpinistom razgovaramo o tome kako izgledaju fizičke i mentalne pripreme za osvajanje nekih od najopasnijih vrhova svijeta i gdje su granice ljudske izdržljivosti.
U nastavku emisije upoznajemo mladu članicu MASTER-a i govorimo o projektima koji kroz saradnju mladih i stručnjaka promovišu nauku u Crnoj Gori. Posebnu pažnju posvećujemo i klimatskim promjenama u 2026. godini kao i zašto one više nijesu predviđanje, već realnost, i kako klimatski uslovi direktno utiču na ekonomiju jedne zemlje.
Za sam kraj, u kuhinji smo sa Sandrom Manojlović, koja nam sprema brze, jednostavne i ukusne recepte idealne za vikend! Pratite nas kao i svakog vikenda od 17h!

Vikend popodne na TV E: Fizičke i mentalne pripreme za osvajanje najopasnijih vrhova svijeta

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) je u bazi Safejournalists tokom prošle godine zabilježio 28 napada na medijske radnike i radnice, saopšteno je iz tog udruženja.
To, kako su kazali iz SMCG, nije finalni broj, već se odnosi na slučajeve koje su medijski radnici prijavili Sindikatu i za koje su čuli iz sredstava informisanja.
- Iskustvo nas uči da uvijek postoji određeni broj napada koji ne budu prijavljeni ili do nas ne dođu, pa će konačni podaci biti poznati tek početkom ove godine, nakon što dobijemo zvanične informacije iz policije - napomenuli su iz SMCG.
Oni su agenciji MINA kazali da je taj broj zabrinjavajući kada se stavi u širi kontekst.
- Od kada sistematski pratimo napade na novinare, najgore su bile 2021. i 2022. godina, kada smo takođe bilježili po 28 slučajeva. Dakle, već sada je prošle godina jedna od najgorih, a postoji realna opasnost da postane najgora kada je u pitanju broj prijavljenih napada - rekli su iz SMCG.
Kako su naveli, posebno je alarmantan rodni aspekt podataka.
- Od 28 napada, koliko smo do sada zabilježili u prošloj godini, čak 16 je bilo usmjereno na novinarke, pet na njihove muške kolege, dok su u preostalim slučajevima žrtve bile grupe medija - rekli su iz SMCG.
Prema njhovim riječima, podatak o tome da je tri puta bilo više napada na žene u odnosu na muškarce, ne smije biti ignorisan.
Govoreći o položaju novinara, iz SMCG su naveli da vide određene pomake u posljednjih nekoliko godina kada je u pitanju zaštita novinara od pravosudnih organa.
- Tu je prije svega uvođenje kvalifikovanog oblika (ugrožavanja sigurnosti, teškog ubistva, teške tjelesne povrede i prinude) više krivičnih djela u Krivičnom zakoniku, na inicijativu SMCG i Akcije za ljudska prava. Obavezujuće uputstvo vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića u slučaju napada na novinare - kazali su iz SMCG.
Upitani o potpisivanju Granskog kolektivnog ugovora (GKU) u svijetlu najavljenog zatvaranja svih poglavlja u pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom do kraja godine, iz SMCG su podsjetili da je to bitna obaveza u okviru pristupnih pregovora.
- Pritom, situacija sa Opštim kolektivnim ugovorom (OKU), koji nije usvojen već samo produžen do 31. marta, ukazuje na hitnu potrebu usvajanja GKU u oblasti medija, kako bi zaposleni bili dugoročnije zaštićeni i kako ne bi zavisili od drugih dokumenata poput OKU za koji je potrebna šira saglasnost socijalnih partnera - kazali su iz SMCG.
To udruženje, kako su istakli, od početka ima konstruktivan pristup tom procesu.
Oni su rekli da na pregovorima ne traže ništa što medijskim radnicima već ne pripada, niti insistiraju na nerealnim ili neodrživim zahtjevima.
- Tražimo dostojanstvene uslove rada i minimalnu sigurnost za ljude koji rade u medijima, ali nailazimo na nerazumijevanje poslodavaca, koji čak i elementarne zahtjeve predstavljaju kao biznis prepreku - naveli su iz SMCG.
To, kako su dodali, pokazuje da se rad medijskih radnika i dalje posmatra kao trošak koji treba minimizirati, a ne kao ono što jeste - temelj kvalitetnog i održivog medijskog sistema.
- Očekujemo da će u narednom periodu poslodavci početi da sagledavaju širu sliku i interes države, koja već izdvaja značajna sredstva kroz Fond za pluralizam kako bi mediji mogli da funkcionišu - rekli su iz SMCG.
Kako su istakli, ta sredstva nijesu namijenjena samo opstanku medija kao preduzeća, već i unapređenju uslova rada onih koji u tim medijima proizvode sadržaj od javnog interesa.
- Poslodavci bi, upravo kroz GKU, trebalo da pokažu spremnost da zadrže kvalitetne kadrove i da mladim ljudima ponude jasnu perspektivu u novinarstvu. U suprotnom, suočavamo se sa realnim problemom odlaska najboljih novinara u druge sektore - kazali su iz SMCG.
Govoreći o zaštiti od onlajn /online/ prijetnji, iz SMCG su kazali da je rješenje za to jasan pravni okvir, ali i njegova dosljedna primjena i spremnost institucija da reaguju brzo i ozbiljno.
- Strože kazne same po sebi nijesu rješenje, ali imaju snažan odvraćajući efekat, naročito u društvu u kojem je onlajn nasilje dugo bilo tretirano kao nešto što je „manje ozbiljno“ od prijetnji u fizičkom prostoru - rekli su iz SMCG.
Oni su dodali da je iskustvo pokazalo da medijski radnici nijesu ugroženi samo na radnom mjestu ili tokom izvještavanja sa terena, već i u privatnoj sferi, posebno u onlajn prostoru.
- Društvene mreže su postale produžetak radnog okruženja novinara, ali bez ikakvih jasnih granica i bez osjećaja sigurnosti, naročito za novinarke koje su, kako smo napomenuli, često meta brutalnijih i ličnijih prijetnji - kazali su iz SMCG.
Oni su naveli da je važan primjer da sistem može da funkcioniše kada postoji politička i institucionalna volja, slučaj prijetnji upućenih novinarki televiziji E Itani Kaluđerović putem Fejsbuka.
- Osoba koja joj je prijetila osuđena je na devet mjeseci zatvora za kvalifikovani oblik krivičnog djela ugrožavanja sigurnosti - rekli su iz SMCG.
Oni su pojasnili da je riječ o odredbi koja predviđa strože kazne kada je žrtva novinar, a koja je, na inicijativu SMCG-a i Akcije za ljudska prava, uvedena u Krivični zakonik 2022. godine.
- Takve presude šalju jasnu poruku da prijetnje novinarima nijesu bezazlene i da neće ostati nekažnjene - kazali su iz SMCG.
Oni su istakli da je važno ohrabriti i same medijske radnike i radnice da prijavljuju prijetnje, jer se u suprotnom jača osjećaj nekažnjivosti.

Tag: prokopije-peric