Preliminarni, ali i istorijski podaci „promjene u zalihama“ - jedne od četiri komponente bruto domaćeg proizvoda (BDP) - izbjegavanje konkretnih odgovora na pitanja koja je Portal ETV uputio Ministarstvu finansija i Upravi za statistiku, te uporedni podaci u odnosu na države iz okruženja i Evropske unije i nelogičnosti koje pale sve moguće crvene lampice, ukazuju da se Crna Gora u prethodne dvije godine upustila u opasnu igru prevarnog pumpanja rasta BDP-a, što može rezultirati katastrofalnim posljedicama po njenu ekonomiju. Ukoliko se teza o prevarnom prikazivanju rasta BDP-a Crne Gore kroz napumpavanje rasta zaliha materijala, nedovršene proizvodnje, gotovih proizvoda i robe ispostavi tačnom, to će rezultirati rušenjem kreditnog rejtinga države, njenog međunarodnog ugleda, te padom povjerenja investitora. Osim navedenog, plan ekonomskih reformi, ukoliko se uopšte tako mogu nazvati, koji predstavnici vlasti marektinški nazivaju programom Evropa sad 2, oslanja se na projektovani konstantan rast bruto domaćeg proizvoda, bio bi zapravo baziran na pogrešnim, odnosno lažnim podacima, što bi Crnu Goru neminovno odvelo u famozni „Grčki scenario“. &nbsp; Bruto domaći proizvod ima četiri komponente. To su: &nbsp;potrošnja (koju čine potrošnja domaćinstava i države), bruto investicije u osnovna sredstva, saldo izvoza i uvoza roba i usluga, te komponenta promjene u zalihama. Udio vrijednosti zaliha u samoj strukturi bruto domaćeg proizvoda posljednjih godina doživio je u Crnoj Gori rast koji, u poređenju sa drugim državama, ali i crnogorskim istorijskim podacima, predstavlja anomaliju koju nije lako objasniti, pa je u 2022. i 2023. godini, prema zvaničnim podacima Monstata, dostigao preko osam procenata, da bi u prva dva kvartala ove godine, prema preliminarnim podacima, porastao na čak deset, odnosno 12.6 procenata udjela u BDP-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920150924_731c7bcaf63905ce2ae657d47d7dfbb72428fec815ff19b98ddaba575484660c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240920150924_731c7bcaf63905ce2ae657d47d7dfbb72428fec815ff19b98ddaba575484660c" data-rendition-name="original" width="958" height="589" loading="lazy" alt="Udio zaliha u BDP"> </figure>  Osim činjenice da se u zemljama EU, ali i okruženja, poput Srbije, Hrvatske ili Bosne i Hercegovine, udio ove komponente u BDP-u kreće oko tri procenta, i anomalni rast apsolutnih iznosa vrijednosti zaliha pali crvene alarme, ili bi trebalo da ih upali, makar kod kreatora državne ekonomske politike. Tako, kada se sagledaju istorijski zvanični podaci Uprave za statistiku, vidimo da je Crna Gora za 16 godina, od 2006. do 2021, po ovoj komponenti BDP-a „akumulirala“ oko milijardu i 26 miliona eura, dok je samo tokom prethodne dvije godine ukupna vrijednost zaliha za oko 50 miliona premašila ovu brojku, pa su zalihe i u 2022. i u 2023. godini iznosile preko pola milijarde eura u strukturi bruto domaćeg proizvoda. Sudeći prema preliminarnim podacima Monstata za prva dva kvartala ove godine u kojima je vrijednost rezervi več premašila 356 miliona eura, oko 110 miliona više u odnosu na prva dva kvartala 2023, ove godine možemo očekivati novi rekord i u apsolutnim brojkama i u procentu udjela promjena u zalihama u BDP-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920150924_ea047b445d6fdc92e3251a3866172d9c3c272e00de99d4b8d5299e52eef72164.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240920150924_ea047b445d6fdc92e3251a3866172d9c3c272e00de99d4b8d5299e52eef72164" data-rendition-name="original" width="996" height="578" loading="lazy" alt="Promjene u zalihama istorijski"> </figure>  Da apsurd bude veći, u nacrtu fiskalne strategije koju je, prema riječima premijera Milojka Spajića, kreirao njegov šef kabinaeta Branko Krvavac iako je potpisuje Ministarstvo finansija Novice Vukovića, u makroekonomskim projekcijama za period 2024-2027 predviđa se pad ove komponente BDP-a za po 20 odsto svake godine.&nbsp; Čak je i za prethodnu godinu iskazan pad od 1.6 odsto, iako su prema konačnim podacima Monstata za 2023. godinu, objavljenim u srijedu, promjene u zalihama porasle za oko 34 miliona eura u odnosu na 2022. godinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920150928_a2fd9941b23f4f119a210da2e49ff67ec9a58e61a8ce05b4bc27b28aa06ded16.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240920150928_a2fd9941b23f4f119a210da2e49ff67ec9a58e61a8ce05b4bc27b28aa06ded16" data-rendition-name="original" width="1007" height="620" loading="lazy" alt="Fiskalna strategija - projekcija"> </figure>  Iz Ministarstva finansija čije su, kako piše u Fiskalnoj strategiji, ovo projekcije, odbili su da odgovore na pitanja Portala ETV koja su se odnosila na strukturu, obim i učešće promjena u zalihama u ukupnom BDP-u Crne Gore sa posebnim fokusom na prethodne dvije godine u kojima ova komponenta doživljava drastičan rast i u nominalnom iznosu i u procentu BDP-a, uključujuići i prvi kvartal 2024. Umjesto odgovora, iz kabineta ministra Vukovića uputili su nas da se obratimo Monstatu, što smo i uradili. Međutim, osim metodoloških napomena, i u Upravi za statisku smo ostali uskraćeni za odgoore na neka pitanja. Kako nam je saopšteno iz Monstata, izvor podataka za procjenu potrošne kategorije BDP-a promjene u zalihama su administrativni podaci Poreske uprave, odnosno baza podataka finansijskih izvještaja privrednih društava.&nbsp; - Finansijski izvještaji pružaju informacije o nivou zaliha na početku i na kraju kalendarske godine za sljedeće tipove zaliha: zalihe materijala, nedovršene proizvodnje, gotovih proizvoda i robe. Stanje zaliha na kraju prethodne godine jednako je stanju zaliha na početku tekuće godine. Promjene zaliha predstavljaju razliku između nivoa zaliha na kraju tekuće godine i početnog nivoa zaliha. Promjene u zalihama se objavljuju samo na ukupnom nivou, a ne i po tipovima zaliha – odgovorili su Portalu ETV iz Monstata. Na dodatna pitanja o tome na koji se način dolazi do vrijednosti ove komponente u preliminarnim izvještajima o kvartalnom BDPu, odgovoreno nam je da u statističkom sistemu Crne Gore još uvijek „ne postoje pouzdani izvori podataka u kvartalnoj dinamici (kvartalni finansijski izvještaji) koji bi se koristili za direktan obračun promjena zaliha“, te da se ta potrošna kategorija dobija indirektno „kao rezidualna stavka između proizvodnog i potrošnog metoda obračuna kvartalnog BDP-a“. - Rezultati obračuna kvartalnog BDP-a su preliminarni i podložni reviziji do obračuna godišnjeg BDP-a. Nakon obračuna godišnjeg BDP-a, u septembru tekuće za prethodnu godinu, sprovodi se redovna revizija kvartalnog BDP-a za prethodnu godinu u cilju usaglašavanja sa podacima godišnjeg BDP-a. Dakle, uobičajena praksa koja je metodološki utemeljena jeste vremensko usaglašavanje preliminarnih kvartalnih podataka sa podacima konačnog godišnjeg BDP-a, primjenom statističke tehnike benčmarkiranja. Korišćenjem navedene tehnike dolazi do promjene ranije objavljenih preliminarnih kvartalnih podataka – napisali su u odgovorima Portalu ETV iz Monstata. No, na pitanja od koliko se preduzeća prikupljaju ovi podaci, te da li su ikada bili predmet provjere, s obzirom na drastičan rast i vrijednosti zaliha i procenta njihovog učešća u BDP-u, odgovore nijesmo dobili ni iz Uprave za statistiku.

Duško Mihailović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pumpa li Crna Gora bruto domaći proizvod?

Milioni dosijea povezanih sa seksualnim prijestupnikom Džefrijem Epstinom ukazuju na postojanje "globalnog kriminalnog poduhvata" koji je izvršavao djela koja ispunjavaju zakonski prag zločina protiv čovječnosti.
Ovu informaciju je potvrdio panel nezavisnih stručnjaka koje je imenovalo Savjet Ujedinjenih nacija za ljudska prava.
Stručnjaci su rekli da su zločini opisani u dokumentima koje je objavilo američko Ministarstvo pravosuđa počinjeni u kontekstu rasizma, korupcije i ekstremne mizoginije. Zločini, rekli su, pokazuju dehumanizaciju žena i djevojčica.
- Razmjere, priroda, sistematski karakter i transnacionalni doseg ovih zločina nad ženama i djevojčicama su toliko ozbiljni da bi neki od njih mogli razumno dostići zakonski prag zločina protiv čovječnosti - naveli su u saopštenju.
Stručnjaci su rekli da navodi sadržani u dosijeima zahtijevaju nezavisnu, temeljitu i nepristrasnu istragu, te da bi trebalo pokrenuti istrage o tome kako je moguće da se takvi zločini čine tako dugo.
Zakon, koji je Kongres odobrio uz široku dvostranačku podršku u novembru, zahtijeva da svi dosijei vezani za Epstina budu javni.
Stručnjaci UN-a takođe su izrazili zabrinutost zbog ozbiljnih propusta u poštovanju propisa i lošeg redigovanja koje je otkrilo osjetljive informacije o žrtvama. U dokumentima koji su do sada objavljeni identifikovano je više od 1.200 žrtava.
Objavljivanje dokumenata otkrilo je Epstinove veze s mnogim istaknutim ljudima iz politike, finansija, akademske zajednice i biznisa, i prije i nakon što se 2008. godine izjasnio krivim za optužbe za prostituciju, uključujući podvođenje maloljetne djevojčice.

Stručnjaci UN: Epstinova djela dostižu prag zločina protiv čovječnosti

Nova monodrama „Oskar, koga nisam dobila" glumice Tatjane Kecman koja neposredno i sa mnogo humora govori o svijetu savremene glume iza kulisa, biće izvedena u ponedjeljak, 23. februara, u sali Dodest, od 20 sati.
„Oskar, koga nisam dobila” je aktuelna i univerzalna priča o onima koje ne gledamo dovoljno, o ženama koje svakodnevno vode borbu - za scenu, za glas, za sebe. To je pozorište bez filtera, ranjivo, direktno i univerzalno.
Predstava osvjetljava paralelne živote - između Instagrama i stvarnog svijeta. Govori o umjetnosti u vremenu kada se ona mjeri brojem pratilaca, kada filter zna da vrijedi više od uloge, a lajkovanost postaje valuta opstanka. Kroz ovu monodramu upoznajemo niz arhetipova savremene glumice. Od ambiciozne mlade influenserke koja snima selfije sa haštagom #UmetnostJeUSvemu, do samohrane majke i slobodne umjetnice - glumački MMA borac, spremna da preživi nemoguće. Tu je i glumica koja je rano postala majka i nestala iz fokusa – i ljudskog i božjeg. Ali i vizuelizatorka, koja uporno podiže vibracije i priziva uloge pomoću univerzuma. Predstava zapravo kroz humor otvara pitanja o opstanku umjetnika, konkurenciji i izazovima života iza scene.
Glumica Tatjana Kecman dvostruka je dobitnica nagrade Sat kula za najbolju glumicu i bravuru na festivalu MAKADO.
Ulaznice po cijeni od sedam eura dostupne su online na www.kic.podgorica.me, putem aplikacije KIC Podgorica, kao i na biletarnici KIC-a.

Monodrama „Oskar, koga nisam dobila" u ponedjeljak u sali Dodest

Nikšićanin B.P. (49) uhapšen je sinoć zbog vožnje pod dejstvom alkohola.
Njega je zaustavila danilovgradska policija u mjestu Tomaševića i alkotestom je utvrđeno da je upravljao automobilom pod dejstvom 4,88 promila alkohola u krvi. 
Kako je navedeno iz Uprave policije na mreži X, uhapšen je i J.B. (49) iz Kolašina zbog vožnje pod dejstvom 2,24 g/kg alkohola u krvi. 
B.P. i J.B su kažnjeni na sudu sa po 30 dana zatvora.

Nikšićanin vozio sa skoro pet promila alkohola u krvi

U Domu zdravlja Herceg Novi od petka, 20. februara počeće adaptacija dva odjeljenja, a riječ je o Službi izabranog doktora za odrasle i Centra za djecu sa posebnim potrebama, u okviru javnog poziva vrijednog oko 250 hiljada eura sa PDV-om. Posao je povjeren hercegnovskoj firmi Bokić DOO, prenosi Portal RTHN.
Prema riječima direktorice dr Vesne Кovač, u Domu zdravlja će nakon realizacije ovog projekta biti obezbjeđen dodatni prostor za rad medicinskih sestara, kako bi i njihove vještine došle do izražaja.
– Sada su sestre bile na ovom šalteru. Кomunikacija sa pacijentima je otežana, obzirom da je puno tehničara na šalteru, međusobno se nadvikuju. Teško je uspostaviti komunikaciju sa pacijentom koji je u hodniku, tako da mislim da ćemo na ovaj način popraviti usluge i za nas koji smo zaposleni, ali i za pacijente koji dolaze po uslugu – navodi ona.
Dr Кovač je informisala šta je u planu kada je riječ o Centru za rani razvoj djeteta.
– Radi se centar za djecu s posebnim potrebama, odnosno taj Centar za rani razvoj, gdje će se isto tako adaptirati prostor da bi bio bolji, adekvatniji i udobniji za pacijente i da bi se dobile ordinacije gdi bi logopedi, defektolozi mogli nesmetano da rade. Da bi, na neki način, bili izolovani, da im ne smeta zvuk da im ne smeta graja, tako da se dobije jedan prostor, takođe, za jednu kvalitetniju zdravstvenu zaštitu – ističe ona.
U toku su pripremni radovi, zbog čega su odjeljenja izabranih ljekara premještena u prostorije specijalističkih službi.
– Gdje ćemo, uz pomoć kolega koji rade na tom službama, uspjeti nekako međusobno da se dogovorimo i da usaglasimo teren, da se ne poklapamo, a da ne smetamo jedni drugima. Tako da smo uradili malo unaprijed, kako bi smo se nekako se i mi i pacijenti pripremili, odnosno uhodali, da znaju gdje će da nas nađu. Znači, stavili smo na ulazu u Dom zdravlja obavještenje gdje neko može da se nađe – objasnila je dr Кovač.
Pošto će Služba izabranog doktora biti izolovana, pacijenti kojima je potrebna usluga psihijatra, moraće da ulaze sa zapadne strane zgrade, gdje se ulazi u laboratoriju i na odjeljenje za fizikalnu terapiju.
Dr Кovač apeluje na građane Herceg Novog da budu strpljivi dok radovi ne budu privedeni kraju, a kako dodaje, nada se da će posao biti završen do početka ljetnje turističke sezone.
Zgrada Doma zdravlja napravljena je 1981. godine i za to vrijeme bila je veoma savremena, a i danas je vrlo funkcionalna, ali reforme zdravstvenog sistema iziskuju određene adaptacije.

Tag: promjene-u-zalihama

Pumpa li Crna Gora bruto domaći proizvod?

Stručnjaci UN: Epstinova djela dostižu prag zločina protiv čovječnosti

Monodrama „Oskar, koga nisam dobila" u ponedjeljak u sali Dodest

Nikšićanin vozio sa skoro pet promila alkohola u krvi

Herceg Novi: Zbog radova u Domu zdravlja izabrani ljekari premješteni u prostorije specijalističkih službi

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO