Predstavljanje ovogodišnjeg Paketa proširenja Evropske komisije nedvosmisleno je Crnu Goru lansiralo kao kandidata broj jedan za članstvo u EU, ali uz to i objelodanilo činjenicu da u Briselu još uvijek postoje brojne nejasnoće oko modela po kojem bi našoj državi moglo biti dodijeljeno članstvo u narednim godinama. U prilog tome govore različiti glasovi koji dolaze sa najvažnijih evropskih adresa, od pominjanja mogućnosti ukidanja veta za nove članice, do stavljanja na „probni period“. Komesarka za proširenje EU Marta Kos izjavila je da bi nove članice EU mogle biti stavljene „na probni rok“ kako bi se spriječilo da se po ulasku u EU ponašaju kao trojanski konj Rusije. Sa druge strane, sredinom oktobra čuli su se glasovi o tome kako pojedini zvaničnici EU, ali i predstavnici zemalja članica zagovaraju prijedlog po kojem nove članice ne bi imale pravo glasa u Evropskom savjetu. Dodatnu konfuziju stvara i izostanak dokumenta pod nazivom „EU spremna za proširenje: pregled politika i reforme“, koji je trebalo biti objavljen zajedno sa Paketom proširenja. Naime, prvobitno je planirano da ovaj dokument, koji bi sadržao prijedloge reformi i ne bi bio zakonski obavezujući već bi služio kao politički okvir i smjernica za dalju raspravu o ovom pitanju među članicama, ugleda svjetlost dana 29. oktobra. Potom je njegovo prezentovanje odloženo za 4. novembar, da bi na kraju okviran datum bio planiran za drugu polovinu novembra. <h3>ČLANICA DRUGOG REDA</h3> Portparol Evropske komisije saopštio je da se marljivo radi na tome da se što prije finalizuje komunikacija i objave smjernice po kojima će se u Briselu dogovarati modaliteti proširenja, sa ciljem da se sačuva interes EU, ali i budućih članica. U međuvremenu, građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić za Pobjedu ističe kako najnoviji događaji pokazuju šta Evropa misli o državama aspirantima za članstvo u EU, među kojima je i Crna Gora. - Komesarka Kos je od nedavno javna glasnogovornica mogućnosti da nove članice budu isključene iz Unije u slučaju nazadovanja u oblasti demokratije, koje EU očigledno ne bi iznenadilo. To posebno govori o tome koliko se u EU napredak naših zemalja čini održivim i temeljnim - smatra Bajramspahić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920120920_1d49eac2c5d37e9e0097f1d04a9066b886e336bd3e61f90600b9b5b0a7d54314.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240920120920_1d49eac2c5d37e9e0097f1d04a9066b886e336bd3e61f90600b9b5b0a7d54314" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Dina Bajramspahić"> </figure>  Kako dodaje, Zapadni Balkan i dalje, nažalost, više podsjeća na Mađarsku nego na napredne i uzorne zemlje članice, koje se ističu kvalitetom rada institucija. - Sve to izaziva rezerve kod država članica koje ne žele da unesu tektonski poremećaj u Uniju. Ako se desi da se u Evropskoj uniji usvoji najavljeni plan i Crnoj Gori bude ponuđeno drugorazredno članstvo u Evropskoj uniji, za to će biti odgovorna vlast koja se uljuljkala u površnim izjavama o napretku, dok iza zatvorenih vrata niko nije povjerovao u toliki napredak Crne Gore i vrlo su svjesni stvarnog stanja stvari - navela je ona. Sagovornica Pobjede ističe da ne priželjkuje da Crna Gora postane članica drugog reda u Evropskoj uniji. - Crna Gora mora biti ravnopravna sa svim drugim zemljama članica, jer nije ništa manje vrijedna. Ali da bi bila ravnopravna, stanje u državi treba da se popravlja na mnogo ozbiljniji način nego što je to sada slučaj - zaključila je Bajramspahić. <h3>ISTA PRAVA</h3> Odgovarajući na pitanja novinara na pres konferenciji povodom usvajanja Paketa proširenja, komesarka Marta Kos kazala je da se nije raspravljalo o mogućnosti ukidanja veta za nove članice EU. - Jedino protiv čega sam je uspostavljanje dvije različite kategorije država članica, sa prvim i drugim rangom - poručila je Kos. Komesarka je dodala i da „jednom kada primimo nove članice one moraju imati ista prava“. Da stvari ipak neće teći tako glatko naslućuje se iz druge izjave Kos, da se, uprkos retorici zemalja članica o podršci proširenju, iza kulisa kriju nešto drugačiji stavovi. - U privatnim razgovorima mnogo se opreznije govori kada je riječ o prijemu novih članica nego što bi se to moglo zaključiti iz javnih izjava podrške – upozorila je Kos. Prema pojedinim izvorima, nekoliko članica EU zagovara prijedlog ukidanja prava glasa svim novim članicama. Sa druge strane, pažnju je privukao i prijedlog predsjednika Evropskog savjeta Antonia Košte, da se preispita pravilo jednoglasnosti u cijelom procesu proširenja EU. Kos je, odgovarajući na pitanje o tome, kazala kako se o tome „uopšte nije razgovaralo unutar Komisije“. Uoči predstavljanja Izvještaja EK, Kos je na Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET) kazala da je Komisija fokusirana na osiguravanje da „budući ugovori o pristupanju moraju sadržati jače zaštitne mjere“, te da se uz to mora insistirati na principu jednakosti. To bi, prema njenim riječima, moglo uključivati posebne odredbe u Ugovorima o pristupanju tokom prelaznog perioda, koje bi omogućile suspenziju određenih prava ako se naruši vladavina prava u novim državama članicama. <h3>PRINCIP JEDNAKOSTI</h3> Uvođenje privremenih ograničenja prava glasa za nove članice poput Crne Gore, predstavljalo bi značajan izazov za temeljna načela prava EU. Naime, takva mjera bi potkopala princip jednakosti država članica iz člana 4 Ugovora o Evropskoj uniji, jer bi nove članice bile podložne odlukama u čijem donošenju ne učestvuju ravnopravno. Time bi se narušila i jednakost građana EU, zagarantovana članom 9, budući da bi građani novih članica imali slabiju političku zastupljenost unutar institucija Unije. Osim što bi stvorila pravnu nejednakost, ova praksa bi bila i politički kontradiktorna, jer bi došlo do toga da se postojeći zastoji unutar Unije rješavaju kažnjavanjem budućih članica i to za probleme koje su izazvale postojeće države unutar bloka. Time bi EU svakako rizikovala narušavanje vlastitih ustavnih principa i kredibiliteta kao zajednice zasnovane na ravnopravnosti i vladavini prava. <h3>Milatović ćuti, Vlada protiv ukidanja veta</h3> Pojedini članovi Vlade Crne Gore, na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem izrazili su jasan stav kada je u pitanju mogućnost da Crne Gora postane članica EU bez prava veta. Najprije je Spajić na jednom panelu u Londonu saopštio da je protiv ideje da pojedine članice Evropske unije pri ulasku nemaju pravo glasa, rekavši kako je „suverenitet veoma bitan Crnogorcima“. Spajić je tom prilikom istakao kako je Crna Gora već 13 godina usklađena sa politikom EU, te da nema prostora sumnji da bi bilo drugačije nakon članstva. Slično je prije par dana u Briselu izjavio i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović. Osim stava da Crnoj Gori ne treba oduzimati pravo glasa, Ivanović je prokomentarisao i mogućnost „probnog perioda“ nakon učlanjenja, rekavši da je Crna Gora na probi već 13 godina, te da se to, po njegovom mišljenju, prekida u trenutku kada se zatvore sva poglavlja. Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević rekla je, u intervjuu dnevnom listu Dan, da Vlada očekuje članstvo u EU koje će omogućiti punopravno učešće u odlučivanju i poštovanje suvereniteta zemlje, posebno u pitanjima od strateškog značaja. Sa druge strane, od predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića nijesmo imali priliku da čujemo stav po ovom pitanju. Pobjeda je prije dvije sedmice uputila kabinetu predsjednika pitanja o tome kakav je stav Milatovića u vezi inicijative pojedinih članica EU da Crna Gora nema pravo glasa nakon članstva. Odgovore, do zaključenja ovog broja, nijesu dobili.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Brisel vaga pod kojim uslovima da otvori vrata Crnoj Gori

Za Crnu Goru bi pristupanje Evropskoj uniji (EU) bilo moguće 2028. ili 2029. godine, kazala je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, dodajući da kandidati za članstvo napreduju samo ako isporučuju rezultate. 
 
 Ona je, u intervju za austrijske dnevne novine „Kleine Zeitung“, ocijenila da su novi pristupi mogući 2028. ili 2029. godine i poručila da je važno da zemlje kandidati imaju koristi prije toga, kroz roming ili zajednički platni prostor SEPA. 
 
 Kos je istakla da proširenje EU sada ima sasvim drugu dinamiku nego prethodnih godina, prenosi. 
 
 - Jedan razlog za to je što je to sada zaista prioritet EU, a drugi razlog je naravno promijenjena geopolitička situacija, koja čitav proces stavlja u novo svjetlo - dodala je Kos. 
 
 Ona je podsjetila da Crna Gora ima cilj da završi pregovore do kraja naredne godine, navodeći da nakon toga dolaze odluke u krugu šefova vlada EU i proces ratifikacije. 
 
 - Za Crnu Goru bi, dakle, pristupanje bilo moguće 2028. ili 2029. godine, za Albaniju nešto kasnije. Ali sve se to, naravno, zasniva na principu zasluga, što znači da kandidati za članstvo napreduju samo ako isporučuju rezultate - kazala je Kos. 
 
 Na pitanje kako bi objasnila zašto je proširenje bitno, ona je odgovorila da je to najuspješnija spoljna politika EU. 
 
 - Kod proširenja se, dakle, radi o mnogo više od ekonomskog procesa, radi se i o EU kao mirovnom projektu - navela je Kos. 
 
 Ona smatra da državama kandidatima treba ponuditi više od same perspektive članstva za nekoliko godina. 
 
 - Jedan primjer bio bi, recimo, ulazak u evropski platni prostor SEPA znatno prije samog pristupanja. To nije važno samo za privredu, već i za zemlje koje, poput Moldavije, imaju veliku dijasporu - rekla je Kos. 
 
 Drugi primjeri, kako je navela, bili bi roming, ili transportni koridori za prevoznike.&nbsp;

500x500

1250x600

1084x550

Kos: Za Crnu Goru bi pristupanje EU bilo moguće 2028. ili 2029, kandidati napreduju samo ako isporučuju rezultate

Predsjednik Jakov Milatović sjutra će sa hrvatskim kolegom Zoranom Milanovićem, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, održati predavanje na Fakultetu političkih nauka na temu „Proširenje EU kao geopolitički imperativ“, sa početkom u 12 sati.
- Predavanje je prilika da se istakne značaj procesa proširenja Evropske unije u kontekstu trenutnih geopolitičkih izazova, kao i da se razgovara o perspektivama zemalja Zapadnog Balkana na putu ka EU - istakli su u Milatovićevom kabinetu.
Dodaju da će to biti prilika za otvorenu diskusiju o reformama, regionalnoj saradnji i ulozi EU u očuvanju stabilnosti i prosperiteta u regionu.
- Nakon predavanja, dva predsjednika će odgovarati na pitanja studenata &nbsp;- dodali su u Milatovićevom kabinetu.

Milatović i Milanović sjutra će održati predavanje na FPN-u

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je danas u Tirani da će proširenje Evropske unije (EU) ostati prioritet i tokom njenog drugog mandata i pohvalila napore vlade Albanije u procesu evrointegracija.
Na početku zapadnobalkanske turneje, na zajedničkoj konferenciji za novinare poslije sastanka sa premijerom Albanije Edijem Ramom, Fon der Lajen je rekla da je Albanija postigla veliki uspjeh prošlonedjeljnim otvaranjem klastera 1 u pristupnim pregovorima sa EU, prenosi Juronjuz na albanskom.
- Možete da budete sigurni da će proširenje biti prioritet i u nastavku mog mandata, imamo sve mehanizme da uradimo dobar posao - kazala je Fon der Lajen, koja će tokom turneje posjetiti i Sjevernu Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Kosovo i Crnu Goru.
Ona je izrazila zadovoljstvo zbog otvaranja klastera 1 u pregovorima sa Albanijom i istakla značaj evropskog Plana rasta za Zapadni Balkan koji će Albaniji donijeti 920 miliona eura, od čega 64 miliona do kraja godine.
- Prošle sedmice smo otvorili prvi klaster u pristupnim pregovorima. Dragi Edi, to je veliki uspjeh koji dolazi kao rezultat mnogo, mnogo godina napornog rada, ali i posvećenosti tom zajedničkom cilju - navela je Fon der Lajen.
Dodala je da EU Planom rasta otvara vrata svakom partneru na Zapadnom Balkanu i pohvalila Ramin tim da je uradio "sjajan posao" kad je reformska agenda u pitanju.
- Sada moramo da počnemo finansiranje sa 64 miliona eura prije kraja godine. Albanija će ukupno dobiti više od 920 miliona eura iz Plana rasta koji će donijeti i druge rezultate. Na putu ste da postanete dio jedinstvenog područja plaćanja u evrima (sistem SEPA). To znači da će transferi novca biti sigurniji i brži - rekla je Fon der Lajen.
Fon der Lajen i Rama su razgovarali i o projektima u oblasti obnovljive energije i energetske efikasnosti i o ugljeničnoj neutralnosti.
- Znate da je EU počela da radi na ugljeničnoj neutralnosti do 2050. godine, ali to ne bi trebalo da bude veliki izazov za vas, jer ste lider u toj oblasti - kazala je Fon der Lajen.
Rama je rekao da je Albanija čvrsto opredijeljena za put ka EU i da je uvjerena u njegovu ispravnost.
- Želimo da budemo u EU ove decenije. Albanija je na svom putu uz Zapad - rekao je Rama.

Fon der Lajen počela zapadnobalkansku turneju: Proširenje EU ostaje prioritet

Od 10. decembra, kompanije u čijem su vlasništvu društvene mreže moraće da preduzimaju „razumne korake" kako bi osigurale da mlađi od 16 godina u Australiji ne mogu da otvore naloge na njihovim platformama, piše BBC.
Već postojeći nalozi moraju da budu deaktivirani i uklonjeni.
Iza ove zabrane, prve te vrste u svijetu, stoji ideja da se smanje „pritisci i rizici" kojima djeca mogu biti izložena na društvenim mrežama, kažu iz australijske vlade.
Negativni uticaji javljaju se zbog „osmišljenih funkcija koje ih podstiču da provode više vremena pred ekranima, dok im istovremeno nude sadržaje koji mogu naškoditi njihovom zdravlju i blagostanju".
Društvene mreže koristi 96 odsto djece uzrasta između 10 i 15 godina, a sedam od 10 njih bilo je izloženo nekom štetnom sadržaju i ponašanju, pokazuju podaci studije čiju je izradu tražila vlada početkom 2025.
Neki od njih promovisali su mržnju prema ženama, prikazivali video-snimke borbi i sadržaje koji promovišu poremećaje u ishrani ili samoubistvo.
Svako sedmo dijete takođe je prijavilo da je doživjelo seksualno zlostavljanje, a više od polovine je reklo da su bili žrtve sajber-nasilja.
U pitanju nije zabrana već način da „djeca upoznaju sebe prije nego što ih upozna svijet", kaže Greg Atvel, direktor australijske grupe aktivista 36 mjeseci, koja se zalagala za podizanje minimalnog uzrasta za korištenje društvenih mreža sa 13 na 16 godina.
- Ovdje je suština u odlaganju momenta kada postaju digitalni građani ekosistema društvenih mreža za 36 mjeseci - dodaje.
Australijska vlada je do sada imenovala devet platformi za koje će važiti zabrana: Fejsbuk, Instagram, Snepčet, Treds, TikTok, Iks, Jutjub, Redit i striming-platforma Kik.
Vlada se našla i pod pritiskom da proširi zabranu na onlajn-gejming.
U strahu da će se naći na meti, gejming-platforme kao što su Robloks i Diskord nedavno su uvele provjere starosti za neke funkcije u očiglednom pokušaju da izbjegnu uključivanje u zabranu.
Vlada je rekla da će nastaviti da vrši reviziju spiska pogođenih platformi i da će uzeti u razmatranje tri glavna kriterijuma dok to radi.
Ti kriterijumi sastoje se od toga da li je jedina ili „značajna svrha" platforme da omogući onlajn društvenu interakciju između dva ili više korisnika, kao i da li omogućava korisnicima da imaju interakciju sa nekim ili svim drugim korisnicima, te da li postoji mogućnost objavljivanja materijala.
Jutjub Kids, Gugl Klasrum i Vocap nisu uvršteni jer je ustanovljeno da ne zadovoljavaju te kriterije.
Djeca će takođe i dalje moći da gledaju sadržaje na platformama kao što je Jutjub, što ne zahtijeva da imaju otvoren nalog.

Australija zabranjuje društvene mreže za mlađe od 16 godina

U Francusku je stigao talas hladnog vazduha koji je posebno pogodio region Il de Frans u centralnom dijelu države.
U tom dijelu zemlje je u svih osam departmana proglašen narandžasti stepen uzbune zbog očekivanog snijega i leda, dok je u ostatku Francuske aktiviran žuti meteo-alarm.&nbsp;
Narandžasti meteoalarm koji se odnosi na cijeli region Il de Frans – Pariz, Senu i Marnu, Ivelin, Eson, O de Sen, Senu Sen Deni, Val de Marn i Val d Oaz, stupa na snagu u 20 sati, prenosi Tanjug.
Na zapadu regiona Il de Frans se očekuju sniježne padavine i debljina sniježnog pokrivača od pet do sedam centimetara (cm), a na istoku sniježni pokrivač od dva do pet cm.
U Parizu i najbližim predgrađima očekuje se jedan do dva cm snijega, saopšteno je na sajtu Meteo Frans.

Francuska na udaru talasa hladnog vremena

Više od 2.000 ljudi, uključujući aktiviste, političare i obične građane, demonstriralo je danas u Tunisu kako bi branili političke slobode i zatražili poboljšanje ekonomskih uslova, javila je agencija Frans pres.
Okupljeni pod sloganom „Protiv nepravde“ na poziv Odbora za odbranu Ahmeda Suaba, advokata zatvorenog zbog kritike pravosudnog sistema, šetali su više od dva sata ulicama po centru glavnog grada.
Demonstranti su zatražili oslobađanje nekoliko desetina opozicionih ličnosti, novinara, advokata i humanitarnih radnika zatvorenih posljednjih godina pod optužbama za zavjeru protiv predsjednika ili za širenje lažnih vijesti, prema zakonu koji zagovornici ljudskih prava osuđuju.
„Narod želi pad režima“, skandirali su demonstranti, aludirajući na Kaisa Sajeda, predsjednika izabranog 2019. godine, koji je dvije godine kasnije uveo političke promjene kako bi preuzeo apsolutnu vlast.
Neki demonstranti su nosili transparente sa natpisom „On nije moj predsjednik“.
- Dosta nam je ovog predsjednika i njegovih saradnika. Zemlja je u siromaštvu, ne možemo ništa da kupimo, zemlja se urušava, bolnice su u užasnom stanju - rekao je za AFP jedan demonstrant – penzioner.
Nekoliko tamošnjih i međunarodnih nevladinih organizacija osudilo je nazadovanje prava i sloboda u Tunisu.
Građani su posljednjih godina doživjeli pad kupovne moći zbog visoke inflacije posebno uočljive kod prehrambenih proizvoda.

U Tunisu demonstracije protiv nepravde i za bolje ekonomske uslove

Fudbaleri Budućnosti i Sutjeske ostvarili su pobjede u 16. kolu Meridianbet Prve crnogorske fudbalske lige.&nbsp;
Budućnost je na Gradskom stadionu savladala barski Mornar 2:0 i prekinula seriju rivala od deset mečeva bez poraza.
Do sedme pobjede došla je golovima Danila Vukanića u 33. i Ilije Serikova u 52. minutu.
Priliku da trijumf učini ubjedljivijim imao je Ivan Bojović, ali nije realizovao jedanaesterac.
Barski tim od trećeg minuta igrao je sa igračem manje, nakon isključenja Jovana Baošića.
Sutjeska je u Nikšiću, preokretom u drugom poluvremenu, pobijedila &nbsp;Dečić 2:1.
Gosti su poveli golom Asmir Kajević u 20. minutu.
Poravnao je Aleksa Golubović u 52, a prednost nikšićkom timu donio je Boris Kopitović u 63. minutu.
Konačan rezultat postavio je Medo Juković u 83. minutu.
Petrovac je prekinuo seriju od četiri meča bez pobjede i na Trening kampu FSCG savladao Jedinstvo Francu 4:0.
Petrovac je poveo već u drugom minutu - Savo Arambašić je sa lijeve strane ušao u kazneni prostor i pronašao Adnana Bašića, koji je sa nekoliko metara zatresao mrežu.
U 37. je Bašić postigao drugi gol, a do odlaska na odmor &nbsp;povisio je &nbsp;Stefan Fićović.
Konačan rezultat postavio je Nemanja Carević u 68. minutu.
Bokelj je na domaćem terenu savladao Arsenal 2:0 i prekinuo niz od tri meča bez pobjede.
Domaćin je poveo u 23. minutu autogolom Irfana Šahmana.
Samo tri minuta kasnije konačan rezultat postavio je Koeljo.
Jezero je upisalo bitnu pobjedu i u Beranama savladalo Mladost 1:0.
Jedini gol postigao je Đorđe Maksimović u 50. minutu.

Budućnost prekinula seriju Mornara, Sutjeska slavila protiv Dečića

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, ove godine, za razliku od prethpdne dvije, odlučio je da bojkotuje dan grada na čijem je čelu, pa tako nije prisustvovao svečanoj sjednici Skupštine opštine, objašnjavajući na društvenim mrežama da ne želi da slavi podjele i da je 20. novembar najtragičniji dan 20. vijeka. - ...tadašnje „nove vlasti“ su bez suda i suđenja strijeljale desetine civila – ideoloških neistomišljenika. ...Iz poštovanja prema žrtvama i njihovim porodicama nijesam prisustvovao današnjoj svečanoj sjednici – napisao je on. Poručio je i kako se svaki zločin „mora osuditi bez obzira sa čije strane dolazio“, - Mi želimo istinsko pomirenje a do njega ne možemo doći ako slavimo datume koji vrijeđaju najintimnije emocije bilo kog našeg građanina – napisao je Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112213110_79964f7ca69eea5f21147b2c6ffcd5eecee067cb0179ea57e33123c6f9e55c95.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112213110_79964f7ca69eea5f21147b2c6ffcd5eecee067cb0179ea57e33123c6f9e55c95" data-rendition-name="original" width="810" height="1402" loading="lazy" alt="Sario Vraneš"> </figure>  U drugoj objavi je poručio da je pitanje vremena „koja će vlada, trenutna ili neka iduća, čuti glas svog naroda i dati saglasnost odluci lokalnog parlamenta da dan opštine Pljevlja bude 27. oktobar“... Pitali smo ga koji su razlozi „naknadne pameti“ da za razliku od prethodne dvije godine, ove bojkotuje svečanu sjednicu, ali nije odgovorio. Loklani parlament u septembru 2023. godine usvojio je prijedlog Vraneša da 27. oktobar bude dan opštine, a inicijativu je podržala i Crkva Srbije. Na dan glasanja odbornicima se obratio episkop mileševski Atanasije pozivajući ih da glasaju da se dan kada se praznuje Sveta Petka zvanično proglasi za dan opštine, uz konstataciju da će na taj način „podići ruke za oslobođenje od ostataka bezbožnog komunističkog nasljeđa“. Prijedlog je podržalo 19 odbornika Nove i Demokratske Crne Gore, protiv je bilo devet dok je bio jedan uzdržan odbornik. Pljevlja su u Drugom svjetskom ratu, 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora.&nbsp; Prijedlog za promjenu dana opštine podržali su odbornici Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije, Pokreta za Pljevlja, Ujedinjene Crne Gore, SNP-a i tri odbornika Demokrata. Jedan odbornik Demokrata bio je uzdržan, dok su protiv bili odbornici DPS-a, Bošnjačke stranke i Građanskog pokreta URA. Odbornici Pokreta Evropa sad sjednicu su napuštili prije glasanja. Do danas, međutim, nijesu dobili saglasnost Vlade za takvu odkuku. - Ništa mi nije jasno ovo saopštenje našeg voljenog preśednika opštine Pljevlja. Čovjek prošle godine ode na Stražicu, položi vijenac, zapali svijeću, stane pred kamere, održi govor, prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine Pljevlja… i sve to povodom 20. novembra. I onda ove godine – kaže da 20. novembar dijeli ljude i da zato neće doći. Pa čekaj, predsjedniče… Ako je 20. novembar dan podjela, šta si radio prošle godine? Ako nije bio dan podjela onda, kada si polagao vijence i slavio, kako je odjednom postao dan podjela danas? A ako jeste, zašto si tada ćutao i učestvovao – napisao je na društvenim mrežama građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović. Politika u Pljevljima, kako je napisao, postala je najskuplji teatar apsurda – svake godine nova predstava, novi scenario, isti glumci. - Jedna godina za jedinstvo, druga godina za podjele. Zavisi kako vjetar duva i od koje publike se traži aplauz. A Pljevljima treba jedinstvo, rad i istina - ne dnevno-politička akrobatika – zaključio je Čolović. Vraneš, međutim, u kontinuitetu proizvodi afere kojima pokušava da „saoizuje“ Pljevlja. Izruguje se građanskom, multietničkom, multikulturnom karakteru ovog grada. Urušava antifašističke temelje grada, slavi fašistički četnički pokret, izruguje se Državi Crnoj Gori slaveći i obilježavajući praznike tuđe države – Srbije, provocira organizacijom svečanosti na kojima se slavi i promoviše ta tuđa država – poput svečanog otvaranja prvog kružnog toka u ovom gradu, kada su članice i članovi folklorne grupe bile obučene u srpske nacionalne nošnje... Na brojnim svečanostima, umjesto crnogorske državne himne, intonira se srpska. Otvoreni je obožavatelj četničkog pokreta, sa pozicije predsjednika Opštine čini koliko je u mogućnosti da doprinese reviziji istorije, o čemu svjedoči i inicijativa za izmjenu datuma Dana opštine, a Opština je finansirala i knjigu kojom se veličaju vođe četničkog pokreta... Vraneš matičnom državom smatra Srbiju. Blizak je Crkvi Srbije i redovan je gost u Beogradu, kod srpskih zvaničnika. Vladika Mileševske eparhije Crkve Srbije Atanasije odlikovao ga je prošle godine ordenom „Bijelog anđela“ kada je poručio da je svetosavski jedini put spasenja i zaključio obraćanje riječima: „Dogodine u Prizrenu“. Prizren je grad na Kosovu, a poruka „dogodine u Prizrenu“ je pozdrav srpskih nacionalista koji promoviše težnju velikosrpskog državnog projekta da osvoji dio kosovske teritorije. &nbsp;

Vranešu Dan oslobođenja Pljevalja od fašističkog okupatora najtragičniji dan 20. vijeka

Nadležne inspekcije zabranile su rad u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju u kojoj je liječen devetogodišnji dječak iz Bara koji je preminuo, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravlja je, u saradnji sa Inspekcijom rada, Inspekcijom zaštite na radu i Poreskom inspekcijom, sprovela je zajednički inspekcijski nadzor u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju kako bi ispitala okolnosti tragične smrti djeteta uzrasta devet godina.&nbsp;
- Tokom nadzora utvrđen je veći broj nepravilnosti u radu ove ustanove, iz nadležnosti svih uključenih inspekcija - navedeno je u saopštenju Ministarstva zdravlja.
Kako su rekli u tom resoru, na osnovu nalaza, zdravstvenoj ustanovi izrečene su zakonom propisane kazne, a njen rad je zabranjen.
- Ministarstvo zdravlja nastavlja da preduzima sve potrebne mjere radi utvrđivanja svih relevantnih okolnosti i zaštite javnog zdravlja. Javnost će biti blagovremeno informisana o svim daljim koracima i rezultatima postupka - poručeno je iz Ministarstva zdravlja.
Primorski portal objavio je 16. novembra da je dječak preminuo dan ranije, odnosno tri dana nakon što je dobio boginje, imao visoku temperaturu, zbog čega su ga roditelji nekoliko puta vodili kod ljekara.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti devetogodišnjaka u Baru.
Taj medij je objavio da su roditelji dijete poveli na pregled i pedijatru u Opštu bolnicu Bar tokom noći između 14. i 15. novembra, ali da je dežurni pedijatar procijenio da pacijenta te noći ne hospitalizuje. Zdravstveno stanje dječaka se dodatno pogoršalo kroz nekoliko sati, a u subotu ujutro je preminuo.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti dječaka.

Ministarstvo zdravlja: Zabranjen rad privatnoj zdravstvenoj ustanovi u kojoj je liječen preminuli dječak

čelnik cetinjske policije u vrijeme zločina u Medovini, Dalibor Šaban potpisao je dopis kojim se filijala MUP-a na Cetinju obavještava ,,da je protiv Vuka Borilovića podnešena krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja, kao i da je osim toga dato i neko usmjerenje da se postupa u skladu sa Zakonom o oružju“.
On je to saopštio juče na suđenju bivšoj načelnici filijale MUP-a Cetinje Oliveri Krivokapić, optuženoj za nesavjestan rad u službi, odnosno za nepokretanje upravnog postupka da se Boriloviću oduzme oružje, za koje se kasnije ispostavilo da je koristio da izvrši masakr u Medovini, kada je ubio deset osoba, među kojima i dječake Marka i Mašana Martinovića.
Prema riječima Šabana, kao kontakt osoba naveden je Aleksandar Džaković (takođe službenik policije na Cetinju).
Dodao je da su mu kolege rekle da je praksa bila da se obavještava filijala iako to nije obavezujuće zakonom.
On je na pitanje zastupnice optužbe zbog čega se takvo obavještenje slalo filijali, kazao da je razlog ,,to što je Borilović imao oružje sa oružanim listom, ali kako je protiv njega podnešena krivična prijava za nasilničko ponašanje samim tim stekli su se uslovi za pokretanje upravnog postupka za privremeno, ili, nakon završetka krivičnog postupka, trajno oduzimanje vatrenog oružja“.
Ispričao je i da je svako oduzimanje oružja u legalnom posjedu protivpravno, kako od strane tužioca tako i od strane policije, osim ako je oružje bilo sredstvo za izvršenje krivičnog djela. U tim slučajevima policija i tužilaštvo su u obavezi da oduzmu oružje, koje postaje predmet krivičnog, a ne upravnog postupka“.
- U predmetu koji je formiran protiv Vuka Borilovića zbog krivičnog djela nasilničkog ponašanja, oružje je bilo i trebalo da bude predmet upravnog postupka, a kroz izviđaj je to i utvrđeno - kazao je Šaban.
Na pitanje advokata da li smatra normalnim da se nekome ko je osuđivan za nasilničko ponašanje, sa elementima teškog nasilja, izda dozvola za oružje, Šaban je kazao da bi to pretpostavilo da se filijala oglušila o negativnu procjenu datu od UP.
Nekadašnji šef policije na Cetinju, pored ostalog, kazao je da mu nije poznato da li je vršen pretres stana Vuka Borilovića, u slučaju optužbi za nasilničko ponašanje u julu 2021. godine, kada je Borilović prvo gađao kamenicama kuću Marka Lagatora, a nakon toga mu i metalnom šipkom polomio auto. Policija je tada podnijela krivičnu prijavu protiv Borilovića, zbog ,,nasilničkog ponašanja i nanošenja štete“. Tada je utvrđeno da je Vuk Borilović posjedovao oružje, koje nije pronađeno prilikom pretresa njegove kuće.
- Ne mogu se sjetiti da je pretres vršen, a ako jeste nije pronađeno oružje jer je onda bilo dobro sakriveno - kazao je Šaban.
Prema njegovim riječima to oružje i nije bilo u nadležnosti policije nego u nadležnosti drugog organa, jer nije predmet krivičnog već upravnog postupka. Šaban nije naveo o kojem drugom organu je riječ.
Na pitanje da li je postupanje policije bilo zakonito u slučaju kada Oliveri Krivokapić nije dostavljena službena zabilješka, Šaban je kazao da je sama krivična prijava i više nego dovoljna za pokretanje ili dalje preduzimanje radnji i mjera iz nadležnosti filijale jer krivična prijava sadrži ozbiljnu strukturu dokaza, a posebno što izviđajem rukovodi tužilac, te samim tim krivična prijava dobija dodatnu snagu, dokaznu, pravnu i bilo kakvu drugu u odnosu na subjektivnu službenu zabilješku, jer je veći stepen pouzdanosti.
Optužena Krivokapić pitala je svjedoka zašto nije podnešena krivična prijava protiv nje jer nije postupila po obavještenju, na što je Šaban odgovorio da policija nije raspolagala operativnim podacima.
- Policija nije raspolagala operativnim podacima da u konkretnom slučaju nije preduzeto ništa u skladu sa obavještenjem, a da smo raspolagali sa tim informacijama policija bi obavijestila neki drugi organ, prvenstveno tužilaštvo - odgovorio je Šaban nekadašnjoj šefici filijale MUP-a na Cetinju.
Šaban je takođe kazao i da se događaja iz jula 2021. godine, kada je Borilović počinio djelo nasilničkog ponašanja, ponovo sjetio tek nakon što je ovaj izvršio masakr u Medovini.
- Tada sam uzeo predmet da listam i provjeravam što je urađeno. Teško se mogu sjetiti koliko je često slučaj na Cetinju da se dešavaju takvi događaji, a što se može provjeriti kroz evidenciju krivičnih djela, pa se može utvrditi koliko je to često - kazao je Šaban dodavši i da je nakon dešavanja u Medovini pitao za spis u kojem je postupak izdavanja dozvole za posjedovanje oružja Vuku Boriloviću, te da je dobio odgovor ,,da je u odnosu na Borilovića rađena provjera, koja je proslijeđena upravnim poslovima“, ali i da se sada ne može sjetiti da li je ta provjera bila pozitivna ili negativna.
<h3>Tvrdi da niko nije uticao na njega</h3>
Na pitanje da li ga je neko pozvao nakon događaja u julu 2021. godine, da se Vuku Boriloviću ne oduzme oružje, Šaban je negirao i dodao da nikakav uticaj nije na njega vršen ni da nešto uradi ni da ne uradi.
- Ne sjećam se da je postojala operativna informacija, a da je postojala toga bih se sjetio, jer se i te kako interesujem za svaki predmet. Ne mogu se sjetiti da li su konkretno rađene provjere, jer za provjere za koje me vi pitate rade se u trenutku izdavanja dozvole za posjedovanje oružja - kazao je Šaban.
<h3>Šaban se nije izjasnio da ko je naredio da patrola ispred Cetinjskog manastira ne reaguje</h3>
Načelnik cetinjske policije u vrijeme masakra u Medovini Dalibor Šaban nije mogao da sde izjasni ko je policajcima koji su se nalazili ispred manastira naredio da se ne udaljavaju, iako je samo stitinjak metara dalje Vuk Borilović ubio desetoro ljudi.
- Ako je tako, ja to osuđujem, ali se ne mogu izjasniti da li je tako. Pošto su u toku postupci, to će se utvrditi u njima - kazao je Šaban, odgovarajući na pitanje advokata oštećenih porodica.

Šaban: Filijala MUP-a oglušila se o negativnu procjenu policije

Susret crnogorskog premijera Milojka Spajića i albanskog kolege Edija Rame postao je viralan na društvenim mrežama. Podsjetimo, lideri regiona okupili su se juče u Tirani na Samitu o Planu rasta EU za Zapadni Balkan „Naš put ka EU“.&nbsp;
Domaćin skupa Rama dočekivao je goste ispred palate, a kada je stigao Spajić uputio mu je šaljiv komentar.
Rama je Spajiću pri izlasku iz automobila rekao: "Vi ste predvodnik, kako možete da kasnite?"
Na to mu je Spajić kroz osmijeh odgovorio: "Ne, mi ne kasnimo, mi smo baš na vrijeme."
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDRUB9eDCJVD%2F%3Figsh%3DMTd5M21jOHU4a2x3bw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na Samitu, pored Spajića, učestvuje evropska komesarka za proširenje Marta Kos, premijeri Srbije Đuro Macut, Kosova Aljbin Kurti, Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, predsjedavajuća Savjetu ministara BiH Borjana Krišto.
Cilj Samita je jačanje ekonomske i političke saradnje između Zapadnog Balkana i EU.

Tag: prosirenje-eu