Penzije će biti povećane 0,38 posto, dok je inflacija 3,9 posto, pa ispada da državi više odgovara deset puta veća inflacija nego povećanje penzionerima, kojima je već učinjena najveća nepravda ekonomskim programom Evropa sad 2, kojim su izjednačeni penzioneri sa punim radnim stažom sa onima koji su imali 15 godina radnog staža – rekao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E izvršni direktor Fidelity Consultinga Miloš Vuković.
Tri godine nakon ekonomskog programa Evropa sad i Evropa sad 2 jasno je, kaže Vuković, da je tako krnj program, koji nije ostvaren u potpunosti, doveo do ozbiljnih problema u crnogorskoj ekonomiji, na šta ukazuju makroekonomski podaci.
– Prošle godine deficit je iznosio 247 miliona eura, a ove godine 321 milion i skoro četiri posto BDP-a, što znači da smo preko granice od tri posto. Saopštenje Ministarstva finansija bilo je da je to u skladu sa dozvoljenim iznosom, a zakon jasno kaže da ne može da pređe tri posto. To vam je kao da vozite auto 100 kilometara na sat i zaustavi vas policija na mjestu gdje je ograničenje 60, a vi kažete da je to u dozvoljenim granicama. Jasno je da se krši zakon i to je manir koji se ponavlja iz godine u godinu – rekao je Vuković.
Za Fond PIO kaže da je desetkovan, jer je 2023. godine deficit bio oko tridesetak miliona eura, dok je 2025. godine deficit Fonda PIO 444 miliona eura, jedanaest puta veći, a očekuje se, ističe on, da će 2026. godine iznositi pola milijarde.
– Teret otplate svih neracionalnih poteza prebačen je na naše penzionere koji će, kako smo čuli, primiti 1,73 eura povećanja, odnosno dva eura, što nije vrijedno ni komentarisati. Ako uzmemo u obzir priču o kapitalnom budžetu, očekivali bismo da je deficit nastao zbog kapitalnog budžeta, međutim vidimo da je prošle godine, 2025. godine, on bio manji nego 2024. godine. To govori da razvoja nema, da je razvoj stavljen sa strane i da se sve gura u potrošnju. Prošle su tri godine od famoznih obećanja, a tada je svima koji se bave ekonomijom bilo jasno da su građani surovo prevareni. Sada se polako vidi da je sve to bila jedna velika varka. Nažalost, cijenu svega toga platićemo u narednim godinama i decenijama. Vrlo teško će se Crna Gora moći izvući iz ove situacije i vjerovatno će neka nova vlada morati da ispravlja sve ono što se dogodilo u posljednje dvije godine – istakao je Vuković.
Podsjeća da Fond PIO nije samoodrživ, već se dotira iz budžeta, jer je fokus sa rada, kako kaže, prebačen na potrošnju, zbog čega država forsira uvoz, jer naplaćuje PDV i akcize odmah.
– Očekujem da će se u narednom periodu uvoz još više povećavati. Spoljnotrgovinski deficit veći je od cijelog crnogorskog budžeta, što, mislim, nijedna država na svijetu nema. Gotovo je polovina BDP-a i to su pokazatelji iz kojih će se vrlo teško izaći. Biće potrebna sigurno dva do tri mandata pune vlade, odnosno 10 do 15 godina, jer ovako začaran krug teško možemo ispraviti. Što se tiče deficita Fonda PIO, vidimo da je udvostručen. To je ono što su najavljivali da će nadoknaditi, međutim prihodi budžeta nijesu nadomjestili sve ono što je trebalo da se nadoknadi – naglasio je Vuković.
Prosječna plata u 2025. godini, dodaje on, porasla je svega 10 eura, dok je inflacija na prosječnu mjesečnu platu iznosila oko 40 eura, što znači da građani imaju 30 eura manje mjesečno u 2025. godini nego u 2024.
Smatra da simbolično povećanje penzija od 0,38 posto ne omogućava građanima da kupe bilo šta, te da je vrijeme za reakciju udruženja penzionera i peticiju prema Skupštini, u kojoj bi zahtijevali povećanje kakvo zaslužuju.
– Podsjetiću vas da su programom Evropa sad 2 izjednačeni ljudi koji su 40 godina uplaćivali u Fond PIO sa onima koji su 15 godina uplaćivali u Fond PIO. To je jedna od najvećih nepravdi, ne pamtim veću u distribuciji penzija – rekao je Vuković.
Vlast je, prisjeća se Vuković, obećala sedmočasovno radno vrijeme, ali je vratila radnu nedjelju, kao i prosječnu penziju od 600 eura, a ona će, kako kaže, iznositi 545 eura.
– Obećali su useljenja na Velje brdo u prvoj polovini godine, a toga još nema. Obećana je milijarda iz Japana, 500 miliona eura za Pljevlja, obećano je svega i svačega. Građani su shvatili da od toga nema ništa. Pravi se i farsa oko pregovora o povećanju plata od 11 posto. Mogu slobodno da kažem da se to povećanje ne može dogoditi. Volio bih da plate rastu, ali država nema novca da bez ozbiljnih i radikalnih rezova to isplati. Podsjetiću i da je skupštinska većina usvojila odluku o finansijskoj pomoći za 10.000 zaposlenih u drvoprerađivačkoj i šumarskoj industriji, zatim donijela amandman da se to isplati u 2026. godini, pa shvatila da je riječ o oko 100 miliona eura, nakon čega je novim amandmanom predviđeno da se isplata realizuje u naredne dvije i po do tri godine – istakao je Vuković.
Naglašava da država ne proizvodi gotovo ništa, a uvozi skoro sve, što vidi kao namjeru da se domaća proizvodnja uništi, navodeći kao primjer akcize na mirna vina, koje su, kako tvrdi, dovele u težak položaj Plantaže i porodične biznise koji se bave proizvodnjom vina.
– Subvencije se ne isplaćuju, kasne isplate firmama koje se bave transportom, povećava se PDV, uvedene su akcize na mirna vina domaćim proizvođačima, i to na jedini finalni proizvod. Takvu mjeru, uvjeravam vas, niko nikada u svijetu nije donio – naglasio je Vuković.
Smatra da je vrijeme da Državna revizorska institucija i budžetska inspekcija uđu u Ministarstvo finansija i provjere šta se radi u tom resoru, jer je u decembru 2025. godine na osnovu budžetske rezerve prebačeno 24 miliona eura, dok je na osnovu istog zaključka i iste rezerve sa računa skinuto oko 65 miliona eura.
– Ovo je upozoravajuća odluka. Sistem javnih finansija i poglavlje 32 za nas su samo mrtvo slovo na papiru i neko ozbiljno treba da se zapita kako je moguće da se sa 24 miliona eura plate obaveze od 65 miliona eura – zaključio je Vuković.
Cijelo gostovanje možete pogledati u nastavku:&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FnxBXaNyfhkM%3Fsi%3DInKnaqflyNKKNjfp&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Vuković: Teret otplate svih neracionalnih poteza je prebačen na naše penzionere

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u februaru je, prema podacima Monstata, iznosila hiljadu eura i bila je 0,2 odsto manja u odnosu na januar.
Prosječna neto zarada u februaru je, u odnosu na isti mjesec prošle godine, zabilježila rast od 22 odsto.
Prosječna bruto zarada u Crnoj Gori u februaru je iznosila skoro 1,2 hiljade eura.
- Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u februaru u odnosu na januar zabilježile rast od 0,4 odsto, proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile pad od 0,6 odsto - navodi se u saopštenju.
Prosječne neto zarade u februaru su u odnosu na prošli mjesec zabilježile rast u sektorima djelatnosti informisanje i komunikacije 8,8 odsto, snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija 6,2 odsto, stručne, naučne i tehničke djelatnosti 5,5 odsto, državna uprava i odbrana: obavezno socijalno osiguranje 3,7 odsto, prerađivačka industrija 3,1 odsto, vađenje ruda i kamena 1,7 odsto, umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti 1,4 odsto i obrazovanje 1,2 odsto.
Pad prosječne zarade bez poreza i doprinosa u februaru u odnosu na prethodni mjesec zabilježen je u sektorima poslovanje nekretninama 7,5 odsto, saobraćaj i skladištenje 4,8 odsto, zdravstvena i socijalna zaštita 4,2 odsto, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 2,8 odsto, trgovina na veliko i na malo; popravka motornih vozila i motocikala 2,5 odsto.
Pad je zabilježen i u oblastima snabdijevanje vodom i upravljanje otpadnim vodama 2,2 odsto, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo i građevinarstvo po dva odsto, usluge smještaja i ishrane 1,9 odsto, finansijske i djelatnost osiguranja 1,1 odsto i ostale uslužne djelatnosti jedan odsto.&nbsp;

1250x600

Monstat: Prosječna zarada u februaru hiljadu eura

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u decembru je, prema podacima Monstata, iznosila 1.010 eura i bila je 1,9 odsto veća u odnosu na novembar.
Prosječna neto zarada u decembru u odnosu na isti mjesec 2023. godine zabilježila je rast od 24,3 odsto.
Prosječna bruto zarada u decembru u Crnoj Gori iznosila je 1.210 eura.
- Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u decembru u odnosu na novembar zabilježile pad od 0,1 odsto proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od dva odsto - kazali su u Monstatu.
Na nivou prošle godine prosječna bruto zarada iznosila je, kažu, 1,08 hiljada eura, dok je prosječna neto zarada iznosila 876 eura.
- Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u prošloj godini u odnosu na 2023. zabilježile rast od 3,3 odsto proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 7,1 odsto. Po sektorima djelatnosti, prosječne zarade bez poreza i doprinosa u decembru u odnosu na prethodni mjesec zabilježile su rast u sektorima djelatnosti administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 10,4 odsto, poslovanje nekretninama 9,3 odsto, snabdjevanje vodom, upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa, uklanjanje otpada i slične aktivnosti 6,6 odsto, državna uprava i odbrana: obavezno socijalno osiguranje 4,5 odsto, trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala 4,1 odsto - naveli su oni.
Rast je zabilježen i u sektorima umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti 3,8 odsto, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 3,5 odsto, stručne, naučne i tehničke djelatnosti 3,3 odsto, ostale uslužne djelatnosti 2,8 odsto, usluge smještaja i ishrane 2,4 odsto, saobraćaj i skladištenje 2,2 odsto, prerađivačka industrija 1,4 odsto, informisanje i komunikacije 0,7 odsto, obrazovanje 0,3 odsto, vađenje ruda i kamena 0,2 odsto i snabdjevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija 0,1 odsto.
- Pad prosječne zarade bez poreza i doprinosa u decembru prošle godine u odnosu na prethodni mjesec zabilježen je u sektorima finansijske djelatnosti i djelatnost osiguranja 11,6 odsto, građevinarstvo 2,9 odsto i zdravstvena i socijalna zaštita 1,1 odsto - zaključili su u Monstatu.

Monstat: Prosječna zarada u decembru 1.010 eura

Premijer Milojko Spajić kazao je da se obećana prosječna plata od 1.000 eura "očekuje" u decembru.
Prema podacima Monstata, prosječna zarada bez poreza i doprinosa u novembru je iznosila 993 eura i bila je 5,2 odsto veća u odnosu na oktobar.
Prosječna neto zarada u novembru je u odnosu na isti mjesec prošle godine zabilježila rast od 23 odsto.
- 23 odsto rast prosječne zarade u novembru 2024. (993 eura) u odnosu na novembar 2023. (807 eura). Izvinjavamo se što kasnimo mjesec dana da bi dostigli prosječnu zaradu od 1.000 eura, koju svakako očekujemo u decembru 2024. - naveo je u objavi Spajić na mreži X u već prepoznatljivom maniru, trudeći se da bude sarkastičan i ironičan.
Podsjećamo, Spajić je u julu predstavljajući ekonomski program "Evropa sad 2" i fiskalnu strategiju za naredne dvije godine, kazao da će prosječna zarada u Crnoj Gori biće od oktobra 1.000, a minimalna 700 eura.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1873368409276326310&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić se "izvinjava" zbog kašnjenja: Prosječnu platu od 1.000 eura očekujemo u decembru

Građani su iznevjereni obećanjima o prosječnoj plati od 1.000 eura i sedmočasovnim radnim vremenom, nije dobro obećavati a onda ne ispunjavati obećanja, nijedan ozbiljan čovjek to ne radi, nijedan pogotovu političar, kojim misli da ima sigurnu karijeru, ne bi trebalo da se bavi takvim stvarima - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, ekonomski analitičar i nacionalni ekspert za zaštitu potrošača doktor ekonomskih nauka Jovo Rabrenović.
Prosječna plata u Crnoj Gori je 944 eura, što je, kaže Rabrenović, skoro 60 eura manje od Evropom sad 2 obećanih 1.000 eura, i očigledno je, ističe on, da su iznevjerena očekivanja građana.
- Nije prvi put, ni posljednji put da budemo iznevjereni, ali ovoga puta je to nešto što se uporno tvrdilo da će sigurno biti povećanje plate i da će biti tih 1.000 eura, jer dosta građana se tome radovalo iz puno razloga, neki da kupe nešto više, a neki da uzmu dodatno kredit, jer postali smo država u kojoj se najviše zadužujemo, živimo od kredita, i svako povećanje plate nam treba da bi mogli da se zadužimo, refinansiramo stari kredit i uzmemo novi kredit. Ono što nije dobro je obećavati a onda ne ispunjavati obećanja, nijedan ozbiljan čovjek to ne radi, nijedan pogotovu političar, kojim misli da ima sigurnu karijeru, ne bi trebalo da se bavi takvim stvarima. Ako se nešto ne može postići treba saopštiti naciji da je to i to problem, da zbog toga nije moglo doći do povećanja, koje je obećano, i to je otprilike nešto što je najkorektnije. O sedmočasovnom radnom vremenu, mislim, da niko više od kreatora cijelog programa Evropa sad 1 i Evropa sad 2, i ne pomišlja da takvo što sprovede, jer možete zamisliti kakvo bi to izazvalo probleme u privatnom, odnosno realnom sektoru - rekao je Rabrenović.
Turizam je jedna od najperspektivnijih grana u Crnoj Gori , objašnjava Rabrenović, i jedna od tri grane, uz energetiku i poljoprivredu, kojima Crna Gora pokušava da obezbjedi ekonomski sistem, a na globalnom nivou, podsjeća on, turizam gradi 10 posto BDP-a i devet posto svjetske radne snage je, kako kaže, angažovano u turizmu.
- Crna Gora preko 25, i do 30 posto nekada, svojih prihoda obezbjeđuje iz turizma, a broj radne snage je od 13 do 15, pa i više procenata angažovano u turizmu. To je bukvalno rekord i u regionu, ali i u većem dijelu Evrope. Italija, ako se ne varam, svega nekih 3, 4 posto BDP-a obezbjeđuje iz turizma, a Italiju svi doživljavamo kao veliku turističku destinaciju, i ja sam uvijek vjerovao da italija većinu svog prihoda obezbjeđuje iz turizma, međutim, u suštini to nije, ona iz drugih grana obezbjeđuje to. Crna Gora ima turizam koji moramo da razvijamo, moramo da ga gradimo… Mi smo prodali aranžmane turistima po tom PDV-u, hoteli koji prodaju aranžmane, agencije koje nešto uzmu sa promjenom PDV-a, sa sedam na 15 posto, jedan dio će izgubiti profit, jedan dio će otići i u minus zbog toga, država će prihodovati to što prihoduje i namiriti na neki način svoj račun, ali će biti problem sa svim onim manjim privrednicima, koji drže manje turističke objekte i kod kojih je jedan euro veliki i koji zavise bukvalno od toga hoće li mu aranžman biti 100, 110 ili 120 eura. Sa povećanjem PDV - a strahovito ćemo ugroziti svoju konkurentnost u regionu, jer u međuvremenu, dok je Crna Gora tavorila u ovim godinama, uništavajući svoju supstancu ekonomsku, uništavajući infrastrukturu poput aviokompanija, ne gradeći apsolutno nikakve puteve za četiri godine, ili pet, moglo se izgraditi jedan dodatni dio autoputa, mogla se uraditi ta jadransko jonska magistrala, moglo se puno toga uraditi, i dan danas putnici koji krenu iz Dubrovnika put Skadra, ili drača, putuju jadranskom magistralom koja je izgrađena u doba SFRJ, dok je Tito vladao tom državom. Na tome se ne gradi turizam, tako propada turizam i urušava se imidž Crne Gore kao turističke destinacije, a kada se imidž urušì on se vrlo teško popravlja - zaključio je Rabrenović.

Rabrenović: Građani su iznevjereni

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković ukazao je da je i uoči izbora u Podgorici 2022. godine - jedini politički program Pokreta Evropa sad bila prosječna plata od 1.000 eura.
- Epilog: 1. Nekoliko mjeseci nakon promjene vlasti, plate u Glavnom gradu su smanjene, prvi put u istoriji; 2. Godinu kasnije, grad je u totalnom haosu - naveo je Vuković u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
Poručio je građanima da o tome misle 29.septembra.

Vuković: I uoči prethodnih izbora jedini politički program PES-a bila je prosječna plata

Potražiti pomoć je hrabrost, a ne slabost, jer svako dijete ima pravo da odrasta bez nasilja, poručeno je danas iz Herceg Novog, sa događaja kojim je obilježen Dan borbe protiv vršnjačkog nasilja, odnosno Dan ružičastih majica.
Djeca i mladi iz osnovnih i novske srednje škole odjenuli su ružičaste majice i u nebo pustili ružičaste balone, kao simboličan gest kojim žele da poruče da je vršnjačko nasilje aktuelna tema koja se tiče cijele zajednice.
Dan ružičastih majica je podsjetnik da svako dijete ima pravo da odrasta bez nasilja – bilo da je ono fizičko, verbalno ili ono tiho, skriveno, koje se dešava na društvenim mrežama i iza zatvorenih vrata, poručio je djeci i mladima predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić.
- Želim da vam kažem nešto vrlo jasno – niste sami. Ako ste doživjeli bilo koji oblik vršnjačkog nasilja, važno je da znate da to nije vaša krivica. Vaš glas je važan. I postoji neko ko želi i mora da vas čuje - kazao je Katić.
Kako je istakao, borba protiv vršnjačkog nasilja nije zadatak samo škole ili porodice, već cijele zajednice.
- Zato danas šaljemo poruku i odraslima. Roditeljima, učiteljima, profesorima – budimo otvoreni za razgovor. Pitajmo djecu kako su. Slušajmo ih bez osude. Pokušajmo da razumijemo izazove sa kojima se suočavaju u vremenu koje je drugačije od onog u kojem smo mi odrastali. Ako želimo da nam se obrate, moramo pokazati da smo mi njihovo sigurno mjesto - poručio je Katić.
Podsjetio je da je Sekretarijat za kulturu i obrazovanje sproveo kampanju za prevenciju vršnjačkog nasilja sa jasnim porukama: „Stisni šaku, ne pesnicu“, „Čuvaj sebe i čuvaj druge.“
- Te poruke su vrijednosti koje želimo da živimo svakog dana. Samo ako svojim primjerom pokažemo da je nasilje neprihvatljiv model ponašanja, možemo učiniti da ga u našem gradu bude što manje - zaključio je predsjednik Opštine.
Sedamnaestogodišnja Martina Vračar iz nevladine organizacije „Osvit“ kazala je da vršnjačko nasilje nije samo fizičko, već su to i ružne riječi, ismijavanje, ogovaranje, širenje poruka i fotografija bez dozvole, ignorisanje i isključivanje iz društva.
- Nekad je to jedan bezazlen komentar, a nekad svakodnevni teret koji neko nosi sam, u tišini. Danas nosimo ružičasto kao simbol podrške, ali prava podrška nije samo majica. To je odluka – odluka da ne budemo dio problema, da ne ćutimo kada vidimo nepravdu, da budemo neko ko će reći da to nije u redu - poručila je Vračar.
Ona je istakla da nasilje nije tuđi problem, već situacija u kojoj svaki pojedinac ima odgovornost da reaguje.
- Nasilje opstaje onda kada mu publika daje snagu, kada se smijemo, kada dijelimo, kada prećutimo. Znam da nije uvijek lako suprotstaviti se. Nije lako izdvojiti se iz mase, ali je mnogo teže živjeti sa osjećajem da smo mogli pomoći, a nismo - navela je Vračar.
Podijelila je svoje volontersko iskustvo, tokom kojeg se susretala sa žrtvama vršnjačkog nasilja. Kako je kazala, ono što je tim mladim ljudima najviše nedostajalo nije bila kazna za nasilnika, nego podrška sredine i poruka da nisu sami.
- Danas želim da poručim svima, ako prolazite kroz nešto teško, potražite pomoć. To nije slabost, to je hrabrost. A svima nama ostalima – budimo generacija koja će birati empatiju umjesto ismijavanja, razumijevanje umjesto osude, razgovor umjesto nasilja. Možda ne možemo promijeniti cijeli svijet, ali možemo promijeniti nečiji dan. Možemo spriječiti jednu suzu, biti razlog zbog kojeg se neko osjeća prihvaćeno - rekla je Vračar.
Predstavnica Učeničkog parlamenta Srednje mješovite škole „Ivan Goran Kovačić“, Milica Šekularac uputila je apel da svaki pojedinac pruži svoj doprinos podizanju svijesti o suzbijanju vršnjačkog nasilja, kroz svakodnevne činove dobrote i pružanje ruke onima koji su ugroženi.
- Naša škola, između ostalog, želi da bude mjesto sigurnosti, znanja i međusobnog uvažavanja gdje se različitosti prihvataju i podržavaju, a ne osuđuju. Samo zajedno možemo izgraditi društvo u kojem će osmijeh biti mnogo jači od bilo kojeg vida i oblika nasilja. Zato pružimo ruku onima kojima je potrebna, borimo se svi zajedno i svakog dana birajmo dobro - poručila je Šekularac.
Događaj kojim je obilježen Dan ružičastih majica organizovali su Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi i nevladina organizacija „Osvit“ iz Nikšića, u saradnji sa novskim školama.

Dan borbe protiv vršnjačkog nasilja: Potražiti pomoć je hrabrost, a ne slabost

Fudbaleri Budućnosti poraženi su danas u Tivtu od Arsenala 1:0, u utakmici 21. kola Meridianbet Prve crnogorske lige.
Odlučujući pogodak, za drugi trijumf u proljećnom dijelu šampionata, postigao je Nedjeljko Kovinić u 46. minutu.
Minimalnu pobjedu slavila je i Mladost, koja je na Trening kampu Fudbalskog saveza savladala Jedinstvo 1:0.
PItanje pobjednika riješio je Dušan Vuković u 79. minutu.
Bez pobjednika završen je duel Jezera i Bokelja, koji su u Beranama igrali 1:1.
Plavski tim poveo je golom Milivoja Raičevića u 12. minutu.
Konačan rezultat postavio je Kristijan Radunović u 76. minutu.
Poslije prvog poluvremena, nema golova u duelima Dečića i Mornara, odnosno Sutjeske i Petrovca.

Poraz Budućnosti u Tivtu, slavila i Mladost, neriješeno u Beranama

Švajcarska vlada najavila je danas da će isplatiti po 50.000 franaka (oko 55.000 eura) porodicama žrtava i teško povrijeđenima u novogodišnjem požaru u baru u skijaškom odmaralištu Kran-Montana.
Cilj tog "doprinosa solidarnosti" je da pruži brzu finansijsku podršku porodicama žrtava i preživjelima, te da posluži kao gest saosjećanja, saopštilo je švajcarsko Savezno vijeće, prenosi Rojters.
Švajcarski predsjednik Gaj Parmelin izjavio je na konferenciji za novinare da vlasti dijele sa žrtvama i njihovim porodicama želju za istinu i pravdu.
- Želimo da znamo šta se desilo, zašto i kako je moglo biti spriječeno - rekao je Parmelin.
U požaru je stradala 41 osoba, a više od sto ih je povrijeđeno.

Švajcarska će žrtvama u požaru u Kran-Montani isplatiti po 55.000 eura

Sudski savjet je na današnjoj elektronskoj sjednici donio odluku o izmjeni Pravila za ocjenjivanje sudija i predsjednika sudova shodno preporukama Venecijanske komisije.
Takođe, na sjednici je konstatovan prestanak sudijske funkcije sutkinji Višeg suda u Bijelom Polju Rafiji Kadić.
Kako je pojašnjeno iz Sudskog savjeta, Kadić je ispunila uslove za odlazak u penziju.

Tag: prosjecna-plata