Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u februaru je, prema podacima Monstata, iznosila hiljadu eura i bila je 0,2 odsto manja u odnosu na januar.
Prosječna neto zarada u februaru je, u odnosu na isti mjesec prošle godine, zabilježila rast od 22 odsto.
Prosječna bruto zarada u Crnoj Gori u februaru je iznosila skoro 1,2 hiljade eura.
- Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u februaru u odnosu na januar zabilježile rast od 0,4 odsto, proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile pad od 0,6 odsto - navodi se u saopštenju.
Prosječne neto zarade u februaru su u odnosu na prošli mjesec zabilježile rast u sektorima djelatnosti informisanje i komunikacije 8,8 odsto, snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija 6,2 odsto, stručne, naučne i tehničke djelatnosti 5,5 odsto, državna uprava i odbrana: obavezno socijalno osiguranje 3,7 odsto, prerađivačka industrija 3,1 odsto, vađenje ruda i kamena 1,7 odsto, umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti 1,4 odsto i obrazovanje 1,2 odsto.
Pad prosječne zarade bez poreza i doprinosa u februaru u odnosu na prethodni mjesec zabilježen je u sektorima poslovanje nekretninama 7,5 odsto, saobraćaj i skladištenje 4,8 odsto, zdravstvena i socijalna zaštita 4,2 odsto, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 2,8 odsto, trgovina na veliko i na malo; popravka motornih vozila i motocikala 2,5 odsto.
Pad je zabilježen i u oblastima snabdijevanje vodom i upravljanje otpadnim vodama 2,2 odsto, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo i građevinarstvo po dva odsto, usluge smještaja i ishrane 1,9 odsto, finansijske i djelatnost osiguranja 1,1 odsto i ostale uslužne djelatnosti jedan odsto.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Monstat: Prosječna zarada u februaru hiljadu eura

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u decembru je, prema podacima Monstata, iznosila 1.010 eura i bila je 1,9 odsto veća u odnosu na novembar.
Prosječna neto zarada u decembru u odnosu na isti mjesec 2023. godine zabilježila je rast od 24,3 odsto.
Prosječna bruto zarada u decembru u Crnoj Gori iznosila je 1.210 eura.
- Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u decembru u odnosu na novembar zabilježile pad od 0,1 odsto proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od dva odsto - kazali su u Monstatu.
Na nivou prošle godine prosječna bruto zarada iznosila je, kažu, 1,08 hiljada eura, dok je prosječna neto zarada iznosila 876 eura.
- Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u prošloj godini u odnosu na 2023. zabilježile rast od 3,3 odsto proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 7,1 odsto. Po sektorima djelatnosti, prosječne zarade bez poreza i doprinosa u decembru u odnosu na prethodni mjesec zabilježile su rast u sektorima djelatnosti administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 10,4 odsto, poslovanje nekretninama 9,3 odsto, snabdjevanje vodom, upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa, uklanjanje otpada i slične aktivnosti 6,6 odsto, državna uprava i odbrana: obavezno socijalno osiguranje 4,5 odsto, trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala 4,1 odsto - naveli su oni.
Rast je zabilježen i u sektorima umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti 3,8 odsto, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 3,5 odsto, stručne, naučne i tehničke djelatnosti 3,3 odsto, ostale uslužne djelatnosti 2,8 odsto, usluge smještaja i ishrane 2,4 odsto, saobraćaj i skladištenje 2,2 odsto, prerađivačka industrija 1,4 odsto, informisanje i komunikacije 0,7 odsto, obrazovanje 0,3 odsto, vađenje ruda i kamena 0,2 odsto i snabdjevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija 0,1 odsto.
- Pad prosječne zarade bez poreza i doprinosa u decembru prošle godine u odnosu na prethodni mjesec zabilježen je u sektorima finansijske djelatnosti i djelatnost osiguranja 11,6 odsto, građevinarstvo 2,9 odsto i zdravstvena i socijalna zaštita 1,1 odsto - zaključili su u Monstatu.

Monstat: Prosječna zarada u decembru 1.010 eura

Premijer Milojko Spajić kazao je da se obećana prosječna plata od 1.000 eura "očekuje" u decembru.
Prema podacima Monstata, prosječna zarada bez poreza i doprinosa u novembru je iznosila 993 eura i bila je 5,2 odsto veća u odnosu na oktobar.
Prosječna neto zarada u novembru je u odnosu na isti mjesec prošle godine zabilježila rast od 23 odsto.
- 23 odsto rast prosječne zarade u novembru 2024. (993 eura) u odnosu na novembar 2023. (807 eura). Izvinjavamo se što kasnimo mjesec dana da bi dostigli prosječnu zaradu od 1.000 eura, koju svakako očekujemo u decembru 2024. - naveo je u objavi Spajić na mreži X u već prepoznatljivom maniru, trudeći se da bude sarkastičan i ironičan.
Podsjećamo, Spajić je u julu predstavljajući ekonomski program "Evropa sad 2" i fiskalnu strategiju za naredne dvije godine, kazao da će prosječna zarada u Crnoj Gori biće od oktobra 1.000, a minimalna 700 eura.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1873368409276326310&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić se "izvinjava" zbog kašnjenja: Prosječnu platu od 1.000 eura očekujemo u decembru

Građani su iznevjereni obećanjima o prosječnoj plati od 1.000 eura i sedmočasovnim radnim vremenom, nije dobro obećavati a onda ne ispunjavati obećanja, nijedan ozbiljan čovjek to ne radi, nijedan pogotovu političar, kojim misli da ima sigurnu karijeru, ne bi trebalo da se bavi takvim stvarima - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, ekonomski analitičar i nacionalni ekspert za zaštitu potrošača doktor ekonomskih nauka Jovo Rabrenović.
Prosječna plata u Crnoj Gori je 944 eura, što je, kaže Rabrenović, skoro 60 eura manje od Evropom sad 2 obećanih 1.000 eura, i očigledno je, ističe on, da su iznevjerena očekivanja građana.
- Nije prvi put, ni posljednji put da budemo iznevjereni, ali ovoga puta je to nešto što se uporno tvrdilo da će sigurno biti povećanje plate i da će biti tih 1.000 eura, jer dosta građana se tome radovalo iz puno razloga, neki da kupe nešto više, a neki da uzmu dodatno kredit, jer postali smo država u kojoj se najviše zadužujemo, živimo od kredita, i svako povećanje plate nam treba da bi mogli da se zadužimo, refinansiramo stari kredit i uzmemo novi kredit. Ono što nije dobro je obećavati a onda ne ispunjavati obećanja, nijedan ozbiljan čovjek to ne radi, nijedan pogotovu političar, kojim misli da ima sigurnu karijeru, ne bi trebalo da se bavi takvim stvarima. Ako se nešto ne može postići treba saopštiti naciji da je to i to problem, da zbog toga nije moglo doći do povećanja, koje je obećano, i to je otprilike nešto što je najkorektnije. O sedmočasovnom radnom vremenu, mislim, da niko više od kreatora cijelog programa Evropa sad 1 i Evropa sad 2, i ne pomišlja da takvo što sprovede, jer možete zamisliti kakvo bi to izazvalo probleme u privatnom, odnosno realnom sektoru - rekao je Rabrenović.
Turizam je jedna od najperspektivnijih grana u Crnoj Gori , objašnjava Rabrenović, i jedna od tri grane, uz energetiku i poljoprivredu, kojima Crna Gora pokušava da obezbjedi ekonomski sistem, a na globalnom nivou, podsjeća on, turizam gradi 10 posto BDP-a i devet posto svjetske radne snage je, kako kaže, angažovano u turizmu.
- Crna Gora preko 25, i do 30 posto nekada, svojih prihoda obezbjeđuje iz turizma, a broj radne snage je od 13 do 15, pa i više procenata angažovano u turizmu. To je bukvalno rekord i u regionu, ali i u većem dijelu Evrope. Italija, ako se ne varam, svega nekih 3, 4 posto BDP-a obezbjeđuje iz turizma, a Italiju svi doživljavamo kao veliku turističku destinaciju, i ja sam uvijek vjerovao da italija većinu svog prihoda obezbjeđuje iz turizma, međutim, u suštini to nije, ona iz drugih grana obezbjeđuje to. Crna Gora ima turizam koji moramo da razvijamo, moramo da ga gradimo… Mi smo prodali aranžmane turistima po tom PDV-u, hoteli koji prodaju aranžmane, agencije koje nešto uzmu sa promjenom PDV-a, sa sedam na 15 posto, jedan dio će izgubiti profit, jedan dio će otići i u minus zbog toga, država će prihodovati to što prihoduje i namiriti na neki način svoj račun, ali će biti problem sa svim onim manjim privrednicima, koji drže manje turističke objekte i kod kojih je jedan euro veliki i koji zavise bukvalno od toga hoće li mu aranžman biti 100, 110 ili 120 eura. Sa povećanjem PDV - a strahovito ćemo ugroziti svoju konkurentnost u regionu, jer u međuvremenu, dok je Crna Gora tavorila u ovim godinama, uništavajući svoju supstancu ekonomsku, uništavajući infrastrukturu poput aviokompanija, ne gradeći apsolutno nikakve puteve za četiri godine, ili pet, moglo se izgraditi jedan dodatni dio autoputa, mogla se uraditi ta jadransko jonska magistrala, moglo se puno toga uraditi, i dan danas putnici koji krenu iz Dubrovnika put Skadra, ili drača, putuju jadranskom magistralom koja je izgrađena u doba SFRJ, dok je Tito vladao tom državom. Na tome se ne gradi turizam, tako propada turizam i urušava se imidž Crne Gore kao turističke destinacije, a kada se imidž urušì on se vrlo teško popravlja - zaključio je Rabrenović.

Rabrenović: Građani su iznevjereni

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković ukazao je da je i uoči izbora u Podgorici 2022. godine - jedini politički program Pokreta Evropa sad bila prosječna plata od 1.000 eura.
- Epilog: 1. Nekoliko mjeseci nakon promjene vlasti, plate u Glavnom gradu su smanjene, prvi put u istoriji; 2. Godinu kasnije, grad je u totalnom haosu - naveo je Vuković u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
Poručio je građanima da o tome misle 29.septembra.

Vuković: I uoči prethodnih izbora jedini politički program PES-a bila je prosječna plata

U Sloveniji će sjutra biti održan referendum o potpomognutom samoubistvu, drugi u prethodne dvije godine.
Prvi referendum, održan prošle godine i koji je bio savjetodavne prirode, pokazao je da je 55 odsto birača izrazilo podršku uvođenju Zakona o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života.
Nakon što je ovaj zakon usvojen u Slovenskom parlamentu, pojavila se peticija za održavanje novog referenduma o ovom pitanju. Peticiju je potpisalo više od 46.000 građana Slovenije.
Vlasti su zbog toga odlučile ssa sazovu referendum kako bi građani imali posljednju riječ u vezi s potpomognutim samoubistvom.
Za odbacivanje zakona potrebno je ispuniti dva uslova: da većina birača koji izađu na referendum glasa protiv i da najmanje 20 odsto svih registrovanih birača glasa protiv.
S obzirom na to da Slovenija ima 1.696.025 registrovanih birača, najmanje 339.205 birača mora glasati protiv zakona da bi on bio odbijen.
Prema Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života, pacijenti u Sloveniji mogli bi dobiti pristup potpomognutom samoubistvu. Ako se zahtjev pacijenta odobri, pacijent bi dobio supstancu kojom bi sam mogao da okonča život.
Pacijenti će morati dva puta da izraze svoju namjeru svom doktoru prije podnošenja formalnog zahtjeva, koji mora odobriti još jedan, nezavisni doktor. Njihovu sposobnost donošenja odluke procijeniće i psihijatar.
Zdravstveni radnici zadržavaju pravo da odbiju da učestvuju u proceduri, dok pravo neće moći da koriste osobe mlađe od 18 godina i pacijenti čija neizdrživa patnja proizlazi isključivo iz mentalne bolesti.

Građani Slovenije izlaze na referendum: Da li će potpomognuto samoubistvo ostati legalno?

Jako nevrijeme sa obilnom kišom prouzrokovalo je štetu u mnogim mjestima na sjeverozapadu Grčke, prema današnjim izvještajima.
Podrumi i prizemlja kuća su poplavljeni, bujica je odnosila automobile, a putevi su blokirani klizištima. Oko 280 milimetara kiše palo je u roku od nekoliko sati na području oko grada Janjine na sjeverozapadu zemlje, saopštila je grčka meteorološka služba.
Teško je pogođeno turistički ostrvo Krf.&nbsp;
- Selo Karusades, u kojem živi 2.000 ljudi, odsječeno je od ostatka svijeta. Čak je i policijska stanica blokirana tonama blata - kazao je predsjednik opštine Sjeverni Krf za novine Katimerini.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FOpenNewsGr%2Fstatus%2F1991901199151583567%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1991901199151583567%7Ctwgr%5E4f2e9c9704c193d2f5cb7ca584cee15ea8eafc96%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
On je naveo da se nadležni sada nadaju dolasku mehanizacije iz drugih djelova zemlje kako bi uklonila nanose zemlje. Mnogi putevi na ostrvu su blokirani ili uništeni. Škole će u ponedeljak ostati zatvorene.
Očekuje se da će kiša i danas nastaviti da pada u pogođenoj regiji, ali ne u istoj jačini. Na sjeveru Krfa je 2023. izbio veliki šumski požar. Meteorolozi vjeruju da su trenutne poplave znatno teže nego ranije jer nema vegetacije koja bi zadržala blato i kamenje.

(VIDEO) Nevrijeme u Grčkoj: Teško pogođen Krf

Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović rekao je da smo, umjesto ekonomskog procvata koji je Pokret Evropa sad najavljivao dolaskom na vlast, došli u situaciju da se steže kaiš, dok će država biti prezadužena, a zdravstvo i penzioni fond u kolapsu, uz rastuću inflaciju.
- Dolazimo u situaciju da se steže kaiš i da sva ona priča o ekonomskom procvatu i idili koja će zadesiti Crnu Goru zbog ideje Evropa sad 2 jeste zapravo šarena laža. Donijeli su odluku da se Crna Gora može zadužiti nekoliko milijardi eura u narednom periodu. Ovu ekonomiju je već razrađivao DPS, ali na nižem nivou. Ovi ljudi će se zaduženjem od 700 miliona već primaknuti cifri od tri milijarde eura, koliko nas je DPS zadužio za 30 godina vladavine, a oni su na vlasti svega tri godine. Ovako ekonomiju može da vodi i malo dijete - rekao je u autorskom podkastu "Petak sa Dritanom".
Abazović je podsjetio da Fond PIO ima deficit veći od 400 miliona eura i da su javne finansije u teškom disbalansu.
- Da je ovaj sistem ukidanja doprinosa kako bi se povećale neto zarade održiv, uradile bi ga Njemačka, Švajcarska ili Francuska prije nas. Sada stvari dolaze na naplatu. To smo osjetili 2025. godine, a tek ćemo 2026 - rekao je on.
Dodao je da je direktor Fonda za zdravstveno osiguranje smijenjen zato što je govorio da 30 miliona eura nedostaje za ljekove, izrazivši bojazan da će se isto ponoviti i naredne godine.
- One šarene laži o tome kako će 2026. Crna Gora biti veliko gradilište i kako će se umrežiti autoputevima, od toga nema ništa, jer je kapitalni budžet na nivou od 300 miliona eura. Gdje je priča o Veljem Brdu za koje su opredijelili 10 miliona, a rekli da će se ljudi useliti 2026? Gdje su izdvajanja za socijalu i dječje dodatke? Najveća stavka u budžetu su penzije, a penzioneri su nezadovoljni - naveo je Abazović.
On je naglasio da od izgradnje neće biti ništa, jer je kapitalni budžet nedovoljan.
- Ministarka Adžović je prije 10–20 dana rekla da će kapitalni budžet biti 400 miliona. Slagali su 100 miliona za 10 dana. Najavljuju paralelne autoputeve, a ni ovaj koji su najavili za septembar 2024. još nije počeo. Najverovatnije će početi 2026, ali predviđenih 60 miliona za njega ne može napraviti čudo - ocijenio je Abazović.
On je rekao da je deficit ove godine stotine miliona eura, iako je najavljivan rast od 4,8 odsto.
- Sada ispada da će rast biti 3 do 3,6 odsto. Ni elementarne stvari ne mogu da pogode, a predstavljaju se kao da mogu da izvedu ekonomski preporod. Govorili su da će dati više za službe zaštite i spašavanja, a vatrogasci sada imaju manje nego ranije - kazao je Abazović.
Govoreći o vršnjačkom nasilju, Abazović je kazao da su mladi suočeni sa velikim izazovima i da stvari prelaze mjeru.
- Nijesam siguran šta bi bila najefikasnija borba protiv vršnjačkog nasilja, ali definitivno moramo raditi na edukaciji i socijalnoj empatiji, da se približimo djeci i razvijemo solidarnost. Političke okolnosti ljude guraju u suprotnom smjeru, pa i djecu - rekao je.
Podsjetio je na nacionalistička skandiranja i incidente, poručivši da je vrijeme za ozbiljnu raspravu o suzbijanju nasilja.
Osvrnuvši se na nedavne poplave, Abazović je rekao da „svaka akcija ima reakciju".
- Akcija divlje gradnje dobije reakciju prirode. Zatrpavanje kanala, izgradnja bez dozvola, bez nadzora, uništavanje prirodnih odvoda, sve to dođe na naplatu kada padnu malo veće kiše. Ono što smo posijali, sada žanjemo - poručio je on.
Poručio je da, želimo li u EU, moramo stati na kraj divljoj gradnji.
- Treba mnogo više profesionalizma u izgradnji puteva, saobraćajnica, parkirališta, drenaža i korišćenju novih tehnologija. U suprotnom, stradaćemo pri svakoj većoj nepogodi - rekao je Abazović.
Na pitanje o povećanju naknada za majke sa troje djece, rekao je da je problem u parlamentarnoj većini, ali da je URA spremna da inicira promjene:
- Biće jasno ko je za, ko uzdržan i ko protiv - konstatovao je Abazović.
Na pitanje građana šta misli o stanju u zdravstvenom sistemu, Abazović je istakao da činjenica da je nekoliko djece i osoba mlađe dobi preminulo u zdrastvenim ustanovama u posljednjih 20 dana, mnogo govori o trenutnom stanju.
 - Kada je riječ o Ministarstvu zdravlja, očekujem da se održi kontrolno saslušanje vezano za to. Očekujem da se dobiju neki konkretniji odgovori. Njihova priča da se prati situacija, da su se formirale komisije, ima za cilj da se baci prašina u oči građana. Javnost u Crnoj Gori je kao anestezirana. Sjećate se tragičnog događaja iz Bijelog Polja kada su preminule bebe. Sjećate se da je ministar dr Radunović tada podnio ostavku, da je sudski proces trajao godinama - naveo je Abazović.
Govoreći o EPCG, podsjetio je da je 2023. ta kompanija ostvarila 52 miliona profita, a ove godine bilježi oko 90 miliona gubitka, koji će dalje rasti.
Kritikovao je lošu pripremu rekonstrukcije TE Pljevlja i smjene stručnih kadrova:
- Odrekli smo se najboljih ljudi, kao što su Zoran Šljukić i profesor Martin Ćalasan - zaključio je Abazović.

Abazović: U 10 dana slagali za 100 miliona eura, država prezadužena, a zdravstvo i penzioni fond u kolapsu

Ekonomska redakcija STEGA-e ocijenila je da predloženi budžet Crne Gore za 2026. godinu predstavlja nastavak politike, koja državu svjesno vode u fiskalnu nestabilnost.
Umjesto razvojne vizije, kako su istakli u analizi, dobijamo još jedan populističke dokument pred izbornu godinu, dok strukturni problemi crnogorske ekonomije ostaju netaknuti.
U STEGA-i kažu da je javni dug koji galopira ka 70 odsto BDP-a alarm koji zahtijeva hitnu fiskalnu konsolidaciju.
- Vlada nastavlja da se zadužuje bez jasne strategije otplate, prebacujući teret na buduće generacije. Ovakav tempo zaduživanja nije održiv, a svaki ozbiljan ekonomski šok mogao bi zemlju gurnuti u dužničku krizu. Produktivnost rada stagnira i nastavlja eroziju konkurentnosti - navedeno je u saopštenju STEGA-e.
Javni sektor, ocjenjuju, ostaje naduvan, mahom neproduktivan i opterećujući za privredu, umjesto da bude njen pokretač.&nbsp;
Podsjećaju da Međunarodni monetarni fond (MMF) jasno upozorava da veza između rasta plata i produktivnosti mora biti hitno uspostavljena, ali Vlada ignoriše.&nbsp;
- Kapitalne investicije su mizerne u odnosu na potrebe i bez jasnog prioriteta. Crna Gora i dalje nema strategiju kako da izađe iz opasne turističko-građevinske zamke i izgradi ekonomiju 21. vijeka. Inovacije, digitalizacija, zelena ekonomija su ostale samo floskule u budžetskim dokumentima bez stvarnih alokacija i implementacionih planova. MMF insistira na poboljšanju upravljanja javnim investicijama, ali novi budžet ne pokazuje nikakav napredak, navode pored ostalog u STEGA-i.
Posebno je alarmantno, napominju, što Vlada ignoriše oštra upozorenja Međunarodnog monetarnog fonda.&nbsp;
- MMF je nedavno objavio zabrinjavajuću sliku crnogorske ekonomije: rast usporava, inflatorni pritisci se vraćaju, fiskalna pozicija slabi nakon perioda poboljšanja, a budžetski deficit se projektivuje na 3,6 odsto BDP-a u 2025. godini. Tekući račun je značajno oslabio jer je turizam dostigao maksimalni nivo - dodaje se u saopštenju.
U STEGA-i kažu da poboljšanje neto međunarodne investicione pozicije erodira, a MMF ocjenjuje da je tekući račun "značajno slabiji" od nivoa opravdanog ekonomskim fundamentima.
Naglašavaju i da Vlada uporno krši sopstveni Zakon o fiskalnoj odgovornosti, koji MMF opisuje kao "nedosledno primjenjivan u praksi".&nbsp;
- Umjesto operacionalizacije nezavisnog Fiskalnog savjeta i jačanja fiskalnog okvira, kako MMF urgentno preporučuje, dobijamo budžet koji nastavlja da ignoriše osnovna fiskalna pravila. Analiza održivosti duga jasno ukazuje na potrebu da se dugoročni pritisci na rashode adresiraju - ističe se u saopštenju.
Podsjećaju da MMF upozorava i na egzistencijalne prijetnje: ekstremni vremenski događaji usljed klimatskih promjena mogu dovesti do ogromnih ekonomskih gubitaka, divljanje cijena nekretnina zahtijeva pojačan monitoring i analitičke kapacitete I novu politiku oprezivanja nekretnina.&nbsp;
- Nova razvojna banka potrebuje rigorozno upravljanje, a moguće uvođenje skraćenog radnog dana moglo bi dodatno smanjiti ponudu rada i ograničiti rast produktivnosti. Nijedan od ovih rizika nije adekvatno označen u budžetu - navedeno je u saopštenju.
Posebno je cinično, dodaju u STEGA-i, što Vlada planira povećanja rashoda u momentu kada MMF jasno naglašava potrebu za "rekalibraciju fiskalne politike" koja mora biti usklađena sa cikličnom pozicijom ekonomije. Poruka MMF-a je, ističu, kristalno jasna, ali je Vlada svjesno ignoriše.
- Ovaj budžet jeste parapolitički pamflet koji žrtvuje dugoročnu državnu stabilnost. Crna Gora treba bolju Vladu od ove, koja kamuflira ekonomsku realnost, ignoriše oštra međunarodna upozorenja, ne poštuje I ne radi po sopstvenim zakonima - ocijenili su.
STEGA zahtijeva hitnu reviziju budžetskih prioriteta, poštovanje Zakona o fiskalnoj odgovornosti i transparentan proces konsultacija sa ekonomskom strukom i međunarodnim finansijskim institucijama, prije nego se budžet usvoji.

STEGA o Prijedlogu budžeta: Populistički dokument pred izbornu godinu, treba nam bolja Vlada od one koja kamuflira ekonomsku realnost

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: prosjecna-plata