Proteste studenata u Srbiji treba podržati u svakom smislu, a njihov demokratski, intezivan i miran otpor protiv autokratskog režima je ozbiljno uzdrmao vlasti, smatra predsjednik Crnogorske evropske partije(CEP) Novak Adžić.
- Taj otpor je ozbiljni uzdrmao beogradskog autokratu iako on misli da će produžiti vlast na ovakav način. Njegova vlast je lagano u padu - kazao je Adžić, aludirajući na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Prema tvrdnjama Adžića, smjenom Vučićevog režima opao bi i pritisak te vlasti na crnogorske prilike.
- Crnoj Gori bi mnogo lakše bilo kad bi došle demokratske i prozapadne snage u Srbiji - ocjenio je Adžić, gostujući u emisiji “Tamo i natrag” na Aplus televiziji.
<h2>U Crnoj Gori ugroženi nacionalni interesi, vlast vodi računa samo o svom ataru</h2>
Adžić smatra da su u Crnoj Gori ugroženi vitalni nacionalni i državni interesi.
- Svakodnevno se na razne načine ruši pravni poredak, a manifestuju se negativne pojave u pogledu vjerske i nacionalne mržnje. Imamo neozbiljnu vlast koja vodi računa samo o svom ataru i vrše političke, a i druge obmane - ukazuje Adžić.
<h2>Tek će se vidjeti štetne posljedice potpisivanja Temeljnog ugovora</h2>
Adžić se u emisiji dotakao i teme oko Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
- Kad je potpisivan i zaključan taj ugovor, Crnogorci nijesu pružili adekvatan otpor, a protesti su izostali. Otpora nije bilo ni kod relevantnih političkih subjekata. Bila je samo deklarativna osuda, a inače nikakav pritisak nije vršen kako se taj ugovor ne bi zaključio. Ali, to kao da je danas zaboravljeno. Rijetko ko to pominje - primjećuje Adžić.
Adžić smatra da Temeljni ugovor nanosi štetne posljedice za Crnu Goru.
- Mnogi su ga sa razlogom nazvali činom izdaje države Crne Gore, a tek će se vidjeti koliko je taj ugovor protiv fundamentalnih interesa ove zemlje - zaključio je Adžić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Adžić: Crnoj Gori bi bilo mnogo lakše ako padne Vučićev režim, studenti ozbiljno uzdrmali vlast

U podgoričkoj OŠ "Štampar Makarije" sprovodi se anketa u više odjeljenja u vezi sa radom jednog od nastavnika koji je prijavljen za navodno nedolično ponašanje.
Pedagoško-psihološke službe sprovešće danas anketu za učenike 11 odjeljenja ove škole.
Cilj je utvrđivanje istinitosti navoda pojedinih učenika škole o eventualno neprimjerenom ponašanju jednog od nastavnika.
Škola je dužna da sprovede ovu proceduru bez daljeg odlaganja, navodi se u dopisu direktora škole, Novice Gačevića, u koji je Gradski imao uvid.

U podgoričkoj osnovnoj školi: Prijavljen slučaj nedoličnog ponašanja nastavnika

Nakon neuspjeha maratonskih pregovora gradskih vlasti u Podgorici i dijela nezadovoljnih odbornika Pokreta Evropa sad, građani glavnog grada ponovo će na birališta 29. septembra, nepune dvije godine od posljednih lokalnih izbora. Da su predstojeći izbori prilika za opoziciju da prekine niz neuspjeha koji je prate od 30. avgusta 2020. mišljenja su mnogi analitičari u Crnoj Gori ali i oni u okruženju, poput našeg sagovornika iz Bosne i Hercegovine Azura Imširovića. <h2>Realne šanse da dođe do smjene vlasti u Podgorici</h2> - Pobjednici izbora od 30. avgusta i njihovi derivati nastali u zadnje četiri godine izlaze na podgoričke izbore u više kolona. Isti je slučaj sa strankama koje su Crnom Gorom vladale do 30. avgusta. Sudeći prema stanju u kojem se sada nalazi Podgorica, postoje realne šanse da dođe do smjene vlasti - ocijenio je Imširović u razgovoru za Portal Analitika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240906070920_766e97c3eaf01df3713cc469b9c1eb7ea374a6fad01a46cd942441d7dbbf083f.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240906070920_766e97c3eaf01df3713cc469b9c1eb7ea374a6fad01a46cd942441d7dbbf083f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Azur Imširović"> <figcaption>Azur Imširović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Vidjećemo, kaže, koliko će finansijskih i medijskih napora uložiti Srbija da na vlasti sačuva prosrpske i proruske stranke.&nbsp; - Ne sumnjam da će to biti kao s izborima u Nikšiću. Gubitak Podgorice bi za srpsku politiku značio veliki poraz i paljenje crvenog alarma. Vjerujem da će, ukoliko pređu cenzus, a barem jedna od njih vjerovatno hoće, Stranka evropskog progresa Duška Markovića i Podgorička lista Andreja Milovića odlučivati ko će formirati gradsku vlast u Podgorici nakon 29. septembra. Biće to i prilika da se vidi dokle seže duga ruka srpskog uticaja u Crnoj Gori - istakao je Imširović.&nbsp; <h2>Ulazak BS u vlast negativno će se odraziti na njen rejting</h2> Na predstojeće izbore u Podgorici Bošnjačka stranka nastupiće samostalno. Ipak, za razliku od prije dvije godine, ovaj put će pred građane izaći kao jedna od vladajućih partija na državnom nivou jer je rekonstrukcijom Vlade krajem jula partije Ervina Ibrahimovića dobila čak šest ministarskih pozicija. - „Istočni grijeh“ Bošnjačke stranke je ulazak u koaliciju s rušiteljima građanske i multietničke Crne Gore i to će se sasvim sigurno odraziti na njen rejting. Sumnjam da će ikada više imati šest poslanika i snagu u parlamentu kakvu ima danas“, smatra Imširović. Taj potez je, kako je dodao, tim više skandalozan jer Spajić ima komotnu većinu i bez Bošnjačke stranke. - Što znači da je ta stranka ušla u vlast isključivo radi uhljebljenja svojih članova i simpatizera. Takva politika dugoročno ne može dati pozitivne rezultate, a šteta koja je počinjena nemjerljiva je jer je radi ulaska u vlast Bošnjačka stranka žrtvovala osnovne principe na kojima počiva moderna, nezavisna Crna Gora - izričit je Imširović. <h2>Ono što ne valja u BiH ne može valjati u Crnoj Gori</h2> Sagovornik Analitike osvrnuo se i na to što je ulazak BS u Vladu Crne Gore naišao na odobravanje mnogih u Bosni i Hercegovini. Od lidera Stranke demokratske akcije Bakira Izetbegovića do predsjednice Udruženja Majke Srebrenice Munire Subašić. - Iznenadila me podrška ulasku u vlast Bošnjačke stranke prije svega zato što se bošnjački političari iz BiH do sada nijesu bavili prilikama u Crnoj Gori niti su pretjerano komentarisali položaj tamošnjih Bošnjaka - naglasio je Imširović.&nbsp; Uvjeren je, kaže, da je ta podrška rezultat „dubokog neznanja, kratkovidosti i nerazumijevanja političkih dešavanja u Crnoj Gori, a ne nekog novog strateškog pristupa“.&nbsp; - Opštepoznato je da Hrvatska demokratska zajednicac (HDZ) u BiH zastupa čvrstu etnocentričnu politiku tzv. „legitimnog predstavljanja“ tj. da samo jedna stranka predstavlja jedan narod. Takva politika znači smrt građanske države i cementira etničku podjelu. SDA, ali i sva građanska javnost u BiH se s pravom bore protiv takvog pristupa. Zato je van pameti podržavati potez BS jer time da „Bošnjaci dobijaju dio vlasti“ kao da samo Bošnjačka stranka predstavlja Bošnjake Crne Gore - istakao je Imširović. Podvukao je da „ono što ne valja u BiH ne može valjati u Crnoj Gori“.&nbsp; - Ne možeš u BiH zagovarati jačanje građanskog principa, a u Crnoj Gori podržavati etnički princip podjele vlasti - poručio je naš sagovornik. <h2>SAD i NATO zainteresovani za očuvanje mira u regionu</h2> Nedavna posjeta direktora američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Vilijama Bernsa zemljama Zapadnog Balkana podigla je malu „buru“ u regionu. Sagovornika Analitike pitali su koliko dugo će ovdašnje lidere predano posvećene ratnom huškanju „držati strah“ od šefa najmoćnije obavještajne službe na svijetu. - Posjeta direktora CIA, ali i istovremena posjeta Borisa Rugea, pomoćnika generalnog sekretara NATO pakta govore da su dva najjača sigurnosna faktora na Zapadnom Balkanu i te kako zainteresovana za očuvanje mira i stabilnosti u regionu - istakao je Imširović. Kaže kako sam odabir destinacija (Sarajevo, Priština i Beograd) govori koje su za njih neuralgične tačke i u tom smislu, smatra Imširović, nijesu pogriješili. - Međutim, u prošlosti smo imali mnogo takvih važnih posjeta koje su rezultirale kratkotrajnim zatišjem da bi kasnije faktori nestabilnosti, najviše politika zvanične Srbije i Republike Srpske, nastavili po starom. Da su te prethodne posjete imale efekta, teroristički napad u Banjskoj i Dodikovo stalno urušavanje BiH ne bi bili mogući i proizveli bi ozbiljne posljedice po počinitelje. Dodika jesu malo pritisnuli sankcijama, ali nedovoljno da bi on promijenio politiku. Oko Banjske se svi prave nevješti i ne pozivaju Srbiju na odgovornost - napominje Imširović.&nbsp; <h2>Pojedine američke diplomate otvoreno podržavaju Vučića</h2> On podsjeća i da su se dolaskom administracije američkog predsjednika Džoa Bajdena da svi prozapadni akteri na Balkanu ponadali da će se SAD aktivnije uključiti u rješavanje problema i smanjenje ruskog uticaja.&nbsp; - Posebno su velika očekivanja bila u BiH jer je devedesetih Bajden bio veliki zagovornik pomoći BiH. Nijedno od tih očekivanja se nije ispunilo. Politika SAD na Zapadnom Balkanu je prepuštena srednje i nižerangiranim diplomatama Stejt departmenta i ambasadorima. Neki od njih gotovo otvoreno podržavaju Vučića ili im u najmanju ruku ne smeta ono što on radi kod kuće i u regionu - navodi Imširović.&nbsp; Dodaje da bi povratkom Trampa u Bijelu kuću, srpska politika u regiji dobila jakog saveznika, dok bi pobjeda Kamale Haris mogla biti pozitivan znak ukoliko se obistine najave nekih krugova da ona namjerava imati čvršći stav prema Rusiji i Kini i njihovom uticaju u svijetu. - No, s obzirom na loše iskustvo s Bajdenom, u ovom trenutku ne možemo znati kakav će zaista biti pristup njene administracije prema Zapadnom Balkanu - zaključio je Imširović.&nbsp;

Izbori u Podgorici prilika da se vidi dokle seže duga ruka srpskog uticaja u Crnoj Gori

Evropska komisija otvorila je istragu protiv Sheina, niskobudžetnog prodavca odjeće i modnih dodataka.
&nbsp;Zvaničnici su zabrinuti zbog prodaje ilegalnih proizvoda, uključujući materijale o seksualnom zlostavljanju djece, kao i potencijalno “zaraznog” dizajna aplikacije.
&nbsp;Komisija je utvrdila da je drugi niskobudžetni trgovac Temu prekršio Zakon o digitalnim uslugama nakon slične istrage prošle godine.
&nbsp;Istraga se otvara u skladu sa Zakonom o digitalnim uslugama, skupom pravila EU koja regulišu online usluge, prenosi Capital.ba.
&nbsp;Komisija će ispitati kako Shein podstiče angažman kupaca, uključujući korištenje sistema bodova i nagrada te da li kompanija pravilno ublažava rizik od zavisnosti putem ovih i drugih funkcija.
&nbsp;Algoritamski sistemi preporuka su još jedna sporna tačka, a Komisija će tražiti od Sheina da otkrije kako predlaže proizvode korisnicima. Takođe se navodi da kompanija mora ponuditi korisnicima sistem koji nije zasnovan na profilisanju.
&nbsp;Shein, čije se sjedište nalazi u Singapuru, suočio se s velikom kontrolom u proteklim godinama na brojnim frontovima, uključujući radne prakse, nabavku materijala, praksu podataka i kršenje intelektualnog vlasništva.
&nbsp;Prošle godine je državni tužilac Teksasa otvorio istragu o sigurnosnim i radnim praksama kompanije usred optužbi da Shein koristi prisilni rad, kao i otrovne ili opasne materijale. Dizajn koji izaziva zavisnost nedavno je bio prioritet evropskih regulatora, a Komisija je zahtijevala da TikTok napravi promjene na svojoj platformi nakon slične istrage koja je završena ranije ovog mjeseca.
&nbsp;Algoritmi su takođe bili u fokusu, a Komisija je nedavno pokrenula istragu o tome kako tačno funkcioniše algoritam preporuka na društvenoj mreži X.
&nbsp;Regulatorno tijelo će sada nastaviti prikupljati dokaze u ovom slučaju i ima ovlaštenje unutar EU da kažnjava i zahtijeva promjene ukoliko platforma želi nastaviti s radom u regiji.

Evropska komisija istražuje Shein: I Temu prekršio Zakon o digitalnim uslugama

Islamski sveti mjesec Ramazan počeće danas, a vjernici će ga provesti u postu, molitvi i praštanju.
&nbsp;Ramazan je deveti mjesec muslimanskog kalendara, a njegov početak obilježava se pojavom polumjeseca.
&nbsp;To je mjesec u kome je, kako se vjeruje, počelo objavljivanje Kurana.
&nbsp;Vjernici su, tokom mjeseca Ramazana, na strogom postu i uzdržavaju se od hrane i vode, a zabranjeno je pušenje i svako ponašanje koje nije u skladu sa religijskim propisima.
&nbsp;Ramazanski post počinje u zoru i traje čitav dan do zalaska sunca, kada se priprema iftar, nakon čega su jelo i piće dopušteni tokom cijele noći.
&nbsp;Tokom Ramazana vjernici bi trebalo da posjećuju rodbinu, komšije, braću po vjeri, kao i da obilaze bolesne i pomažu siromašnima i nemoćnima.
&nbsp;Nakon ramazanskog posta, 20. marta, nastupa Ramazanski Bajram.

Danas počinje Ramazan

Dekan Fakulteta Političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo gost je današnjeg podkasta Antene M "Drugačija radio veza."
Govoriće o tome kako se sve jasnija globalna podjela između EU i SAD-a, može odraziti na Zapadni Balkan, čiji lideri zvanično ponavljaju da su za EU, ali su vrijednosno mnogo bliže aktuelnoj administraciji američkog predsjednika Donalda Trampa. Uz konstantnu i decenijsku borbu protiv malignog ruskog, ali i drugih autoritarnih uticaja - igrača zainteresovanih za prostor Zapadnog Balkana, pitanje je i da li će i ko iz regiona uspjeti da se priključi EU. Ali i kako - kao Trojanski konj ili država čiji će lideri i građani zaista težiti vrijednostima zapadne demokratije, ili onome što je ostalo od njih, posebno nakon otkrića iz Epstin fajlova.
Početak DRV je u 11:10 sati na Anteni M, a na Televiziji E ovaj podkast možete pratiti od 15.05 sati.
Autorka emisije je Biljana Jovićević.

Turčalo u DRV: Zapadni Balkan i zapadna civilizacija između EU i SAD

Predsjednik Socijaldemokrata i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović kazao je u intervjuu za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/sehovic-za-pobjedu-da-smo-htjeli-mogli-smo-biti-u-vladi-posle-izbora-ce-biti-bitno-drugacija-politicka-scena">Pobjedu</a> da je, „da su htjeli, SD mogao biti dio i ove, baš kao i prethodne Vlade koju su srušili“.
- To nije politička pretpostavka, već činjenica. Postojali su razni nivoi komunikacije tim povodom – rekao je Šehović.
Dodaje da, ipak, njihov cilj nikada nije bio da budu „dekor ili politički flaster u konstrukciji koja suštinski nema evropski karakter“.
Sagovornik Pobjede smatra da su rezultati Vlade Milojka Spajića „ponižavajući“, kao i da se ekonomska politika zasniva na „populističko-potrošačkom modelu koji kratkoročno može da proizvodi aplauz“.
Šehović ističe da će nakon narednih izbora Evropski savez (ES) sigurno biti dio nove vlasti, dodajući kako će sa dvocifrenim procentom podrške biti najprijatnije političko iznenađenje. 

Kako gledate sveobuhvatno na dosadašnje rezultate 43. vlade i vjerujete li da će ona mandat izgurati do kraja, ispunjavajući glavni cilj – završetak pregovora sa EU?
ŠEHOVIĆ: Rezultati rada ove vlasti su poražavajući u gotovo svakom segmentu. Institucije slabe, profesionalizam ustupa mjesto partijskim interesima, sistem je dezorijentisan, a država faktički „u leru“. Umjesto jasne strategije razvoja, gledamo improvizaciju; umjesto državničke vizije, politički marketing; umjesto suštinskih reformi, dobijamo jeftini populizam.&nbsp;
Evidentan je paradoks da smo formalno bliže zatvaranju pregovaračkih poglavlja, a suštinski nikad dalje od vrijednosnog okvira na kojem počiva sama Evropska unija. A znamo da evropske integracije nijesu statistika, niti birokratska evidencija, nego civilizacijsko opredjeljenje.&nbsp;
Te vrijednosti ne mogu autentično zastupati oni koji su decenijama gradili politički identitet na antievropskoj matrici. Ne možete govoriti o Briselu, a tolerisati veličanje ratnih zločinaca. Ne možete pregovarati o poglavljima, a relativizovati genocid. Ne možete se pozivati na Evropu, a potkopavati antifašističke temelje države. To nije evropska politika.&nbsp;
Evropska budućnost nije pitanje administrativnih štrikova, već karaktera politike i jasne vrijednosne suštine. A kada je (predsjednik Skupštine Crne Gore – prim.a.) Andrija Mandić ključni politički stub vlasti, prosto ne možete govoriti o evropskom pravcu. Evropa podrazumijeva nedvosmislenu osudu ratnih zločina, građanski koncept države i jasnu distancu od ideologija koje su region gurnule u tragediju. Četništvo i Evropa ne mogu stajati u istoj rečenici. Stoga, evropski put Crne Gore neće zavisiti od toga koliko smo poglavlja formalno zatvorili, već da li smo zatvorili vrata politikama koje su nas decenijama držale podalje od Evrope. A taj izbor je suštinski, a ne tehnički. To ova vlast ne razumije.&nbsp;
Smatrate li da je niz događaja - od „bjekstva“ spomenika Pavlu Đurišiću, preko Botuna i krize vlasti, pa do najnovijih dešavanja koja se tiču bjekstva osuđenih lica - ogolio slabosti Crne Gore i urušio, među partnerima, ugled države koja se diči time kako će biti naredna članica EU?&nbsp;
ŠEHOVIĆ: Da. To nije niz slučajnosti nego dijagnoza sistema. Kada vam uporno bježi i misteriozno „nestaje“ spomenik ratnom zločincu, kada lokalni infrastrukturni projekat u vidu jednog kolektora preraste u ozbiljnu državnu političku krizu, onda to više nije pitanje percepcije, već raspada autoriteta države. Takva situacija pokazuje da sistem ne upravlja krizama, već krize upravljaju sistemom. 
Evropska unija nije nagrada za lijepu retoriku, već potvrda da ste uređena država. A dok nam sistem liči na improvizovanu pozornicu na kojoj se krize smjenjuju brže od odgovora, a odgovornost ostaje bez adrese i potpisa, teško možemo govoriti o kredibilnoj kandidaturi. Prvo moramo pokazati da znamo upravljati sopstvenom državom, pa tek onda tražiti mjesto za evropskim stolom. 
 
Imate li utisak da ekonomska politika Vlade vodi ka prosperitetu, ili se pod njom ipak urušavaju javne finansije i ekonomska stabilnost zemlje? 
 
ŠEHOVIĆ: Kao univerzitetski profesor ekonomije, ne mogu sebi dozvoliti luksuz političke impresije. Gledam brojke. A brojke definitivno nijesu na strani ove vlade. Konkurentnost opada, fiskalno opterećenje raste, investiciona dinamika slabi, a javne finansije postaju sve osjetljivije. To nijesu opozicione floskule nego makroekonomski pokazatelji. Ono čemu svjedočimo jeste populističko-potrošački model koji kratkoročno može da proizvodi aplauz, ali dugoročno proizvodi rizik. 
Ekonomija se ne vodi sa bilborda. Ne možete povećavati potrošnju bez stvaranja nove vrijednosti i očekivati stabilnost. Ne možete širiti obećanja, a sužavati fiskalni prostor. Takav pristup izgleda atraktivno dok traje, ali je izrazito ranjiv na prvi ozbiljniji eksterni šok. Ovo iz razloga što je Crna Gora mala i otvorena ekonomija. Jedan ozbiljniji poremećaj u turizmu, energetici ili na međunarodnim finansijskim tržištima bio bi dovoljan da pokaže koliko je sistem zapravo ranjiv. Dakle, pitanje nije da li država sa ovakvom ekonomskom politikom može kratkoročno preživjeti. Pitanje je koliki će račun ostaviti iza sebe. A u ekonomiji, za razliku od politike, račun uvijek stiže na naplatu. 
 
Vjerujete li u mudre buduće poteze, poput pitanja aerodroma i koncesije? 
 
ŠEHOVIĆ: Model koncesije je u osnovi pogrešan, jer podrazumijeva odricanje države od dugoročnih prihoda i upravljačke kontrole nad profitabilnim sistemom, da bi zauzvrat dobila jednokratni finansijski efekat. A govorimo o preduzeću koje u kontinuitetu ostvaruje dobit i ima kapacitet da iz sopstvenog profita finansira modernizaciju.
Prijedlog koji zagovaramo podrazumijeva ulaganje iz postojećeg profita uz partnerstvo sa evropskim finansijskim institucijama koje su spremne da finansijski i na svaki drugi način podrže takav model modernizacije bez odricanja od vlasništva i kontrole. Zato je jedini odgovoran potez da se od ovog štetnog modela odustane i da se konačno otvori ozbiljna, stručna rasprava. A alternativa ima mnogo, i svaka je dugoročno racionalnija od trajnog odustajanja od kontrole nad strateškim resursom države. 
 
Kazali ste ranije da relevantnost opozicije najbolje pokazuje činjenica da su srušene dvije vlade nakon 2020. godine. Pod pretpostavkom da ćete ponoviti ranije izrečene teze o nesposobnosti i neznanju trenutne vlasti, želim Vas pitati da li se i dalje možete smatrati relevantnim ako ona, kao takva, uspijeva da se održi, ili je onda ipak riječ o Vladi koja „odrađuje posao“? 
 
ŠEHOVIĆ: Činjenica je da su nakon 2020. godine pale dvije vlade. I aktuelna se suštinski već raspala. Nastaviće da politički vegetira još neko vrijeme. Da li će u toj hibernaciji formalno izdržati do kraja mandata ili ne, vrijeme će pokazati. Ali je jasno da takva vlast ne „odrađuje posao“, već odrađuje vrijeme koje joj ubrzano ističe.
Izvjesno je da će politička scena nakon prvih narednih izbora, bilo redovnih ili vanrednih, izgledati bitno drugačije. Jer sam siguran da građani prepoznaju razliku između vlasti koja vodi državu i vlasti koja samo pokušava da preživi.&nbsp;
&nbsp;Zadržimo se na opozicionom djelovanju ES. Utisak mnogih je da Vaša partija, zajedno sa DPS čini anemičnu opoziciju koja ne uspijeva da kapitalizuje sve autogolove koje vlasti prave od 2020. do danas. Vi očigledno smatrate drugačije, na čemu temeljite taj stav? 
 
ŠEHOVIĆ: Mišljenja svakog ko je dobronamjeran poštujemo i ozbiljno ih razmatramo. Opozicija mora imati kapacitet za samopropitivanje, jer bez toga nema političke zrelosti. Ali postoji jasna razlika između komentarisanja politike i njenog oblikovanja. Jedno je davati savjete sa strane, a sasvim drugo izaći iz zone komfora, stati pred građane, okupiti ljude, ponuditi program i preuzeti odgovornost za ishod. 
Kritika je lakši dio politike. Alternativa je znatno teži dio. Mi smo izabrali teži put. Ne da budemo glasni posmatrači, već ozbiljna alternativa. I uvjeren sam da građani jasno vide tu razliku. I zato vrata ES nijesu zatvorena ni za koga ko dijeli iste vrijednosti. Posebno su otvorena za one koji, iz dobre namjere, imaju sugestije prema opoziciji. 
Pozivamo sve koji imaju energiju, ideju i hrabrost da sa tribina siđu na teren i zajedno sa nama preuzmu dio odgovornosti. Jer prava odgovornost počinje tek kada uđete u igru. 
 
Što ćete konkretno uraditi da se i oni koji trenutno nijesu u politici, a ideološki su možda bliski ES, osjete dobrodošlim? 
 
ŠEHOVIĆ: Evropski savez nije nastao kao marketinški projekat, već kao odgovor na potrebu da se okupi širi, vrijednosno jasan i proevropski blok. Sada ulazimo u narednu fazu. Naš cilj nije samo da širimo Savez među manjim opozicionim političkim grupacijama, sa kojima inače već razgovaramo, već da otvorimo prostor za ljude koji do sada nijesu bili u politici, a dijele isti evropski i građanski okvir. To znači saradnju sa udruženjima koja okupljaju takve ljude, ali i uključivanje pojedinaca iz reda univerzitetskih profesora, preduzetnika, civilnog sektora i svih koji žele da daju konkretan doprinos, bez obaveze partijskog članstva. Tokom ove godine pokrenućemo tematske forume i programske platforme na kojima će se oblikovati rješenja za ekonomiju, kulturu, obrazovanje, evropske integracije i druga ključna pitanja. Želimo da Evropski savez bude politički okvir, ali i društveni prostor u kojem se ozbiljno radi. 
Drugim riječima, ne tražimo samo podršku, već partnerstvo. Crnoj Gori je potrebna široka, odgovorna i suštinski proevropska platforma, a ne zatvoreni partijski krugovi. Upravo to gradimo. 
 
Tvrdite da ste, da vas je zanimalo, mogli biti dio aktuelne vlasti. Možete li precizirati da li se ta ponuda odnosi na period tokom pregovora o formiranju Spajićeve Vlade, ili ste možda imali ponudu da istu naknadno ojačate, poput nekih stranaka manje brojnih naroda? 
 
ŠEHOVIĆ: Da smo htjeli, mogli smo biti dio i ove, baš kao i prethodne vlade koju smo srušili. To nije politička pretpostavka, već činjenica. Postojale su razni nivoi komunikacije tim povodom, ali naš cilj nikada nije bio da budemo dekor ili politički flaster u konstrukciji koja suštinski nema evropski karakter. Naš cilj je da takvu vlast promijenimo, a ne da je krpimo.
Možemo biti samo dio autentično evropske vlade, zasnovane na jasnom građanskom i vrijednosnom okviru. Takve vlade danas nema, niti je može biti bez snažne, dosljedne i autentične evropske političke strukture kakvu predstavlja ES. Ne pristajemo da budemo perači političkih biografija onima koji su čitav politički život gradili na antievropskom djelovanju, a danas bi da preko noći postanu evropski reformatori. Zato smo birali princip, a ne poziciju. I uvjeren sam da će se ta odluka dugoročno pokazati kao ispravna. 
 
O narednim parlamentarnim izborima se uveliko govori. Na posljednjim ste bili dio koalicije okupljene oko DPS. Ovoga puta, 
izvjesno će biti drugačije, a SD je okosnica Evropskog saveza. Da li mislite da i dalje ostajete u sjenci DPS kada je u pitanju suverenističko biračko tijelo? 
 
ŠEHOVIĆ: ES nije bio, niti će biti u bilo čijoj sjenci. Ne gradimo politiku na tuđem imenu, već na sopstvenim vrijednostima i jasnom identitetu. Na narednim, nadamo se - vrlo skorim parlamentarnim izborima, naša platforma će okupiti najprogresivniji i najemancipovaniji dio crnogorskog društva. Ne pretendujemo da budemo najglasniji, već najdosljedniji. I uvjeren sam da ćemo sa dvocifrenim procentom podrške biti ne samo najprijatnije političko iznenađenje tih izbora, već i suštinska alternativa ovoj „frankenštajn vlasti“ koju na okupu ne drži zajednička vizija, već isključivo strah od gubitka fotelja koje im već izmiču. 
U politici, baš kao i u životu, nekad je manje zaista više. Devedesetih su snage koje su nosile reformsku i evropsku ideju bile u manjini. Danas je ta ideja dominantna. Ista stvar će se desiti i sada. Kvalitet, dosljednost i jasna vrijednosna linija na kraju uvijek nadvladaju trenutnu brojnost bez principa. 
 
U Budvi je ES navodno bio uzdržan prilikom glasanja za budžet i kontroverznu stavku o dodjeli milion eura za SPC. Bez obzira na to, podjednako kao i DPS ste na meti kritika biračkog tijela. Kakav je Vaš komentar, smatrate li da je postupak bio ispravan i je li ovo pobjeda crkve nad najljućim rivalima? 
 
ŠEHOVIĆ: Nijesmo glasali za budžet. Ne smatramo da je milion eura iz opštinske kase trebalo da završi na toj adresi. To smo rekli jasno, bez uvijanja i bez političkog kalkulisanja čim smo saznali za tu stavku u budžetu. Nijesmo izašli iz lokalne vlasti nakon što je bez naših glasova ipak usvojen budžet, jer bi i bez nas ta vlast opstala.
Brojevi su neumoljivi. Naš izlazak ne bi oborio vlast, ne bi poništio tu stavku, ne bi promijenio budžet. Promijenio bi samo jedno: širom bi otvorio vrata Andriji Mandiću da preuzme upravljanje Budvom. A to, budite sigurni, ne bismo dozvolili ni u političkom ludilu.&nbsp;
Dakle, nijesmo ni podržali ono sa čim se ne slažemo, niti smo napravili politički potez koji bi proizveo mnogo veću štetu. Neko će reći da je trebalo dramatičnije. Mi smo, međutim, odlučili da budemo principijelni u stavu i racionalni u potezima. Jer, ako vaš potez ne mijenja ishod, već samo pogoršava situaciju, onda to nije principijelnost, već nepromišljenost. A na istu, sa ovolikim političkim iskustvom, nemamo pravo.&nbsp;
Legitimno je, naravno, da neko misli i drugačije. 
 
Zašto ste podnijeli inicijativu za skraćenje mandata parlamentu Glavnog grada i kakav ishod očekujete? 
 
ŠEHOVIĆ: Inicijativa za skraćenje mandata je politički lakmus-papir. Ogoliće stvari do kraja. Pomoći će nam da vidimo da li su oni koji su formalno izašli iz gradske vlasti zaista postali opozicija, ili će ipak tražiti način da očuvaju većinu koju su, navodno, napustili. Ali isto tako da se konačno stavi tačka na neutemeljene spekulacije da neko iz opozicionih klupa ima ambiciju da produži mandat onima koje javno kritikuje.
Ova inicijativa jasno razdvaja principe od političkih kalkulacija. Stvar je jednostavna: ili smijete pred građane, ili izmišljate razloge da to odložite. Sve između je politička improvizacija koja će se, vrlo brzo, sama razotkriti.
<h2>Evropa je civilizacijski izbor, a ne tehnička većina od 41 poslanika</h2>
 
 Vjerujete li u mogućnost prekompozicije trenutne vlasti zarad završetka pregovora sa EU, ili makar formiranje neke proevropske vlade i da li bi hipotetički bili njen dio bez ostatka opozicije - preciznije DPS - ukoliko bi on i dalje bio percipiran kao nepoželjan? 
 
ŠEHOVIĆ: Prekompozicija će se desiti, ali ne kroz famozne rekonstrukcije i krpljenja prije izbora. Takvi aranžmani bi produžili život ovoj vladi bez vizije, ali bi produžili i agoniju države. Dakle, problem se ne rješava preslaganjem fotelja, već jasnom političkom odlukom građana. Prava promjena može doći samo nakon izbora.
Evropski savez će sigurno biti dio nove vlasti, ali ne kao dekor, već kao njena najevropskija i vrijednosno najčvršća karika. Što se tiče sastava, za nas je ključno da u vlasti ne može biti mjesta za „trojanske konje“ zvaničnog Beograda, na koje nas danas već otvoreno upozoravaju i evropski partneri. Ne možete voditi državu ka Briselu, a suštinski i vrijednosno gravitirati ka Moskvi i Beogradu. Za nas je to crvena linija. Sve ostalo su kombinatorike i matematičke igre. Evropa je civilizacijski izbor, a ne tehnička većina od 41 poslanika.

Tag: prosrpske-stranke

Adžić: Crnoj Gori bi bilo mnogo lakše ako padne Vučićev režim, studenti ozbiljno uzdrmali vlast

U podgoričkoj osnovnoj školi: Prijavljen slučaj nedoličnog ponašanja nastavnika

Izbori u Podgorici prilika da se vidi dokle seže duga ruka srpskog uticaja u Crnoj Gori

Evropska komisija istražuje Shein: I Temu prekršio Zakon o digitalnim uslugama

Danas počinje Ramazan

Turčalo u DRV: Zapadni Balkan i zapadna civilizacija između EU i SAD

Šehović: Da smo htjeli, mogli smo biti u vladi, poslije izbora će biti bitno drugačija politička scena

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO