Imamo mnogo posla - zavrnimo rukave. Računam na sve vas, poručila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos na Samitu o Zapadnom Balkanu u organizaciji "Prijatelja Evrope".
Na početku je kazala da je neizmjerno ponosna što je preuzela ovu ulogu, jer kaže, zna da živimo u istorijskom trenutku.
- Prvi put u deceniji, postoje realni izgledi da tokom ovog mandata dovedemo do cilja jednu ili više zemalja u procesu proširenja. Za mene je to duboko lična misija. Moj život je oblikovalo proširenje. Moja generacija je težila članstvu u EU. Kada smo to ostvarili 1. maja 2004. godine, bio je to jedan od najsvjetlijih trenutaka u mom životu. Sve nas je pokretala nada, mogućnosti i vizija mirne i prosperitetne budućnosti - rekla je Koso.
U proteklim decenijama je, kaže, gledala kako se to ostvaruje.
- Vidjela sam kako nestaju granice koje su nekada dijelile Evropljane. Prvo između Austrije i Njemačke, što mi je značajno olakšalo vožnju do Bona dok sam radila kao novinarka. Kasnije su nestale i granice Slovenije sa Italijom, Austrijom, Mađarskom. A konačno i one sa Hrvatskom. Svuda se moglo vidjeti da su uz fizičke prepreke iščeznule i mnoge istorijske tenzije. Da, Evropska unija je mirovni projekat. Nažalost, zemlja moje mladosti - zemlja koju sam nekada predstavljala kao olimpijska plivačica - krenula je u suprotnom smjeru. Ratovi devedesetih ostavili su iza sebe gorčinu, nepovjerenje i nove granice - kazala je ona.
Istakla je da je njen san da se cijeli Zapadni Balkan integriše u EU i da nestanu granice i bilateralni sukobi, baš kao što su nestali u mnogim drugim djelovima našeg kontinenta.
- Daću sve od sebe da pomognem da bilateralni sporovi iz prošlosti ne stoje trajno na putu naše zajedničke budućnosti. Tokom mog parlamentarnog saslušanja, prisjetila sam se snažnih riječi Simone Veil, prve žene predsjednice parlamenta. U svom inauguralnom govoru 1979. godine, navela je tri glavna izazova za Evropu: mir, slobodu i prosperitet. I rekla je da se oni mogu ostvariti "samo kroz evropsku dimenziju". Da, mir, sloboda i prosperitet i danas zavise od jače i ujedinjenije Evrope. U nedjelju sam bila u Ukrajini zajedno s predsjednikom Savjeta Antoniom Kostom i visokom predstavnicom/potpredsjednicom Kajom Kalas. Otišli smo tamo da iskažemo podršku naciji koja se već više od 1.000 dana odupire sveobuhvatnom agresorskom ratu Rusije. Rekla sam predsjedniku Zelenskom i zamjenici premijera Stefanišini da ukrajinski narod može računati na mene da budem dio njihovog tima i pomognem im da pripreme svoje mjesto u Evropskoj uniji - istakla je Kos.
Ona je napomenula da je isto rekla i svim liderima sa Zapadnog Balkana sa kojima se susrela ove sedmice kao i zamjeniku premijera Moldavije-
- Moje pitanje nije bilo samo šta će EU donijeti zemljama u procesu proširenja, nego i šta one mogu učiniti da doprinesu snažnijoj i sigurnijoj Evropi. Smatram da je moja odgovornost da budem najbolja zagovornica naših budućih članica. Da, ovaj se proces zasniva na zaslugama. A demokratija i vladavina prava su i dalje njegova okosnica. Ali ako kandidati ostvaruju rezultate, želim im uzvratiti jednakom mjerom. Zajedno sa svojim timom, uložiću svo svoje iskustvo i energiju da unaprijedim taj proces što brže i efikasnije - naglasila je Kos.
Poručila je da je novi sastav Evropske komisije zapravo Komisija proširenja.
- Predsjednica Ursula fon der Lajen je zadužila svakog člana svog Kolegijuma da igra aktivnu ulogu u podršci zemljama kandidatima. To znači da naši kandidati mogu računati na stručnost i posvećenost svih djelova Komisije. U Briselu postoji jedinstvo oko izgradnje veće i jače Unije. Zamoliću vas da u svojim zemljama pokažete isto to jedinstvo - dodala je ona.
Napomenula je da pristupni pregovori zahtijevaju intenzivne napore cijelog društva, napominjući da vlada ne može obaviti taj posao sama.
- To treba da bude nacionalni projekat – u vlasništvu svih: parlamenta, opozicije, civilnog društva, svake regije, grada i sela, do svakog pojedinog građanina u vašim zemljama. Zato ću, kada budem dolazila u posjetu Zapadnom Balkanu i drugim zemljama u procesu proširenja, nastojati da se sastanem sa svima. Putovaću izvan glavnih gradova. Sastaću se s braniteljima ljudskih prava, snažnim ženama i grupama mladih. Zato što su organizacije civilnog društva važno vezivno tkivo između vlada i naroda, koje pojačava glasove, štiti prava i poziva vlast na odgovornost. Takođe ću se potruditi da organizacije civilnog društva u budućnosti dobiju više finansijske podrške od EU - obećala je Kos.
Ona je rekla da će se veliki dio posla raditi zajedno i da će biti tehničke prirode - klasteri, poglavlja, mjerila.
- Ali želim da budemo svjesni da proširenje nije samo tehnički proces. To nije ništa manje od ponovnog ujedinjenja Evrope. Radi se o ljudima. U Kijevu sam srela Maksyma Butkevycha, aktivistu za ljudska prava. Dvije godine je proveo u ruskom zatočeništvu. Rekao mi je: "Ono što mi je pomoglo da preživim je vjerovanje u naše vrijednosti" - navela je Kos.
Vrijednosti su mu dale nadu. On je, kaže Kos, na Evropsku uniju gledao kao na čuvara vrijednosti: ljudskog dostojanstva, slobode i demokratije, solidarnosti i ljudskih prava.
- Te vrijednosti i njegov san o boljem sjutra bile su njegovo sidro u teškim vremenima. Nikad ne zaboravimo tu širu sliku. Naše vrijednosti i ponovno ujedinjenje Evrope - napomenula je ona.
Kos je pozvala sve da zajedno "vrate entuzijazam oko proširenja EU koji smo nekada imali."
- Entuzijazam koji sam osjetila u Sloveniji. Kada su 2004. godine milioni Evropljana palili vatromete i nazdravljali, nisu time slavili potpuno usklađivanje sa pravnom stečevinom EU. Niti su to radili zbog prednosti jedinstvenog tržišta u trgovinskim pregovorima. Činili su to zato što je rasla naša zajednica vrijednosti. Ili zato što je ispravljena istorijska nepravda. Ili zato što su smatrali da se završava ono što je Milan Kundera jednom prilikom nazvao "otmicom jednog dijela zapada". To je duh koji želim da povratimo, jer naša zajednica vrijednosti još nije potpuna. Naš kontinent još se nije ponovo ujedinio. I nažalost, otmica je u toku u nekim djelovima Evrope. Imamo mnogo posla. Zavrnimo onda rukave. Računam na sve vas - poručila je Kos.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kos zemljama Zapadnog Balkana: Zavrnimo rukave, računam na sve vas

Već u septembru, najkasnije u oktobru mjesecu, je apsolutno neophodno ući u tu jednu tendersku proceduru, kako bi ljudi imali dovoljno vremena da se pripreme za turističku sezonu, i svoj biznis na tim plažama adekvatno pripreme - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, specijalista u turizmu Petar Golubović.
Podaci za prvih deset mjeseci 2024.godine, kaže Golubović, govore da je ove godine broj dolaza bio manji u odnosu, dodaje on, na prošlu godinu, što je nekih minus 0,6 posto broja dolazaka u kolektivnom i, kako navodi, individualnom smještaju.
- Ukoliko posmatramo broj ostvarenih noćenja turista, vidjećete da je taj broj manji, i da je on &nbsp;na nekih minus 5 posto, u odnosu na prethodnu godinu. Imali smo prilike da pročitamo iz medija podatke Centralne banke, koja nam je saopštila da smo u ovoj godini od turizma, generalno prihodovali manje, u odnosu na prošlu godinu, nekih 50 miliona eura. To su sve neki podaci koji nam pale neku crvenu lampicu koja nas podsjeća i pita šta je to što nijesmo dobro uradili, šta je to što &nbsp;smo već trebali da radimo da bismo narednu turističku sezonu, i narednu godinu u turističkom smislu, realizovali na jednom mnogo boljem nivou - rekao je Golubović.
Globalna turistička kretanja, podsjeća Golubović, u 2024.godini su bila veća u odnosu na 2023.godinu, ističe on, te su premašila rekordnu 2019.godinu, naglašava on, u smislu turističkih prihoda.
Neophodno je krenuti na vrijeme sa pripremama turističke sezone, poručuje Golubović, a u tom smislu i pripremiti kupališta, naglašava, kao najznačajnijeg prirodnog resursa, koji animira, kako kaže, najveći broj ljudi da posjete Crnu Goru kao turističku destinaciju.
- Već u septembru, najkasnije u oktobru mjesecu, je apsolutno neophodno ući u tu jednu proceduru tendersku, kako bi ljudi imali dovoljno vremena da se pripreme za turističku sezonu, i svoj biznis na tim plažama adekvatno pripreme. Kasni tenderi posljedično vuku da dolazimo u situaciju da plaže, odnosno kupališta, ne budu adekvatno pripremljena, čak smo imali situaciju, i ove godine, neka čak nijesu ni bila spremna za prve turiste. Sada u januaru, tender nije na vrijeme, nadam se da će me demantovati i privrednici i sve ovo, a bojim se da to čak neće ni biti u januaru, ali o tom, potom - istakao je Golubović.
Bila je inicijativa od šest primorskih opština, podsjeća Golubović, koje su tražile da im se omogući upravljanje dijelom obale koji pripada njihovim opštinama, dodaje on, umjesto dosadašnjeg upravljanja kompletnom obalom od strane, kako kaže, Morskog dobra.
- Saglasan sam sa inicijativom pokrenutom od strane opština, i &nbsp;apsolutno mislim da na lokalnom nivou, tačnije opštinskom nivou, evo ja konkretno dolazim iz Budve, međutim živim u Podgorici, ali siguran sam da opština Budva, i lokalna samouprava, ako se ikada formira, mogu vrlo dobro i odlično upravljati tim dijelom obale, i apsolutno odrediti koje su to plaže na nivou budvanske opštine, ili ako pričamo o barskoj opštini, na teritoriji opštine Bara, koje su to plaže od javnog interesa i koje opština želi da da u zakup privatnicima. Treba istaći, da ponovim, da su to naši najznačajniji turistički resursi - zaključio je Golubović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DL2gUpUBrHTo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Golubović: Plaže su naši najznačajniji turistički resursi

Ukoliko se u narednom periodu svi društveni činioci ne ujedine oko našeg cilja, pristupanja Evropskoj uniji, bojim se da će Crna Gora vrlo brzo, uz svu volju i sa briselske, i sa naše strane biti u velikom problemu - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Luka Dedić iz NVO Građanski aktivizam.
Skupština Crne Gore bi trebala da bude osovina, kaže Dedić, evropske priče, jer kompletna legislativa, dodaje on, koja se usklađuje sa Evropskom unijom prolazi, kako kaže, kroz ruke poslanika.
- U parlamentu bi trebalo da postoji najveća širina u različitosti stavova, u razgovori o različitim temama, sa različitih aspekata, međutim, ono što smo vidjeli je svakako razočaravajuće. Ali, takođe se uklapa u trend opadanja kompletnog jednog sistema vrijednosti, koji je već dugo vremena urušen, jednostavno gubi se ono što je osnova, gubi se ono što je supstanca društva, nažalost. Mediji moraju biti osnova svakog zdravog društva, jer od medija zavisi i brzina informacije, i njihova tačnost, i samim tim njihova netačnost može izazvati brojne probleme. Kada se poslanici, koji su izabrani od građana, &nbsp;na takav način odnose prema medijima, nezavisno od toga slažu li se, ili ne slažu u svojim političkim stavovima sa uređivačkom politikom medija, mislim da je to veoma loša poruka. Skupština mora biti kohezioni momenat u ovom trenutku, iako slušamo brojne pomirljive poruke iz tog doma, mislim da u praksi to ne funkcioniše baš tako. Ukoliko se u narednom periodu svi društveni činioci ne ujedine oko našeg cilja, pristupanja Evropskoj uniji, bojim se da će Crna Gora vrlo brzo, uz svu volju i sa briselske, i sa naše strane biti u velikom problemu - rekao je Dedić.
Političke partije imaju jedan benevolentan i neodgovoran stav, cijeni Dedić, prema svim društvenim dešavanjima u Crnoj Gori, pa samim tim ne mogu ni oni &nbsp;društveni činioci, dodaje on, koji rade svakodnevno u svim oblastima crnogorskog društva biti zaštićeni, ili, kako kaže, imati sva svoja prava.
- Vjerujem da u ovom trenutku apsolutno sva odgovornost mora biti na svim političkim partijama, da mora biti pronađen najmanji zajednički sadržalac, oko kojega će se svi okupiti, kako bi ova evropska priča dobila puni sjaj. Međutim, ono što mene brine jeste napad na novinarku Pobjede, bojim se da ljudi već sada gube potpuno povjerenje u veći dio institucija u Crnoj Gori. To je veoma zabrinjavajuće, jer ipak su institucije nešto što čini osnovu svake države, nevezano od promjenljivosti političkih partija na vlasti. Ukoliko se vrlo brzo ne desi neka reakcija, na način što će sve institucije biti ojačane, profesiolizovane, i data prilika ljudima koji su stručni u tim oblastima da rade, mislim da će Crna Gora biti i tu u velikom problemu. Mislim, prije svega, da kao građani, a onda i kao ljudi, moramo biti zabrinuti &nbsp;što vidimo onakve napade, ono se može desiti svakome od nas, čak ne moraju biti samo novinari u pitanju, nego bilo koja branša u Crnoj Gori, i bojim se da smo negdje potpuno otupjeli na važnost dešavanja koja nam se dešavaju u odnosu na broj dnevno političkih dešavanja, kojima smo izloženi. Nadam se da će ovo društvo, koje postalo krajnje političko, u narednom periodu ipak svoj fokus malo pomjeriti i posvetiti se stvarnim problemima, jer vjerujem da zdravstvo, prosvjeta, ekonomija, treba da nose mnogo veću energiju u vrijeme političkih partija, poslanika, a samim tim i svih društvenih činioca, u odnosu na sve one političko populističke priče kojima smo izloženi - istakao je Dedić.
Javni diskurs je odavno postao zabrinjavajući, smatra Dedić, a prelazi u još težu kategoriju, ističe on, te kao primjer navodi ratne devedesete godine prošlog vijeka i tadašnje poslanike Skupštine Crne Gore koji su se ponašali, ističe on, drugačije, vodili diskusije na drugačiji način, dok danas parlament, kako kaže, na nivou reality show-a.
- Imamo jednu zabavu za široke narodne mase, a suštinski Crna Gora mnogo gubi na takav način gdje se poslanici ponašaju na način kako se ponašaju. Mislim da su lični i partijski interesi odavno prerasli državne i nacionalne interese, i to je veoma veliki problem. Ukoliko se vrlo brzo političke partije ne posvete rješavanju svih onih životnih problema, sa kojima se suočavamo, vjerujem da će društvena situacija biti samo gora. Ono što je negdje sada već neupitno jete to da se svi služe evropskim integracijama kao pokrivalaicom, ali kada u praksi treba da pokažemo sprovođenje nekih evropskih praksi i normi, onda smo tu veoma tanki. Dok deklarativnost bude vodila sve političke partije u njihovim naumima, a deklarativnost prati populizam koji je preplavio, u zadnjih nekoliko godina, crnogorsku političku scenu, mislim da ne možemo očekivati nikakav napredak, a kamoli da Crna Gora bude naredna zemlja članica - zaključio je Dedić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DL2gUpUBrHTo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dedić: Mediji moraju biti osnova svakog zdravog društva

Vlada Crne Gore usvojila je, kako je saopšteno iz Minstarstva zdravlja, inicijativu za izmjenu i dopunu Uredbe o naknadi troškova zaposlenih u javnom sektoru, u dijelu naknade za odvojeni život zdravstvenim radnicima koji su upućeni na stručno usavršavanje van Crne Gore.
- Do sada se za ovu namjenu izdvajalo 330,00 eura, a dopunom navedene norme ista će iznositi 660,00 eura. Za sprovođenje ove uredbe planirana su sredstva Predlogom Zakona o Budžeta Crne Gore za 2025. godinu što će iznosit 1.777.060,00 eura – navodi se u saopštenju.
Dodaje se da naknade troškova za odvojeni život zdravstvenih radnika koji su na specijalizaciji i užoj specijalizaciji van Crne Gore može imati značajne implikacije na ove zdravstvene radnike, i u konačnom na održivost zdravstvenog sistema u našoj zemlji.&nbsp;
- U ovoj situaciji, resorno Ministarstvo, kao i Ministarstvo finansija, poslodavci, odnosno zdravstvene ustanove, prepoznali su važnost podrške svojim zaposlenima koji se usavršavaju u inostranstvu, posebno u okolnostima inflacije koja je u značajnoj mjeri uvećala troškove života, pa je dosadašnja nadoknada od 330 eura neto postala nedovoljna za njihovu osnovnu egzistenciju. Na ovaj način otkloniće se manjkavosti, u dijelu nezadovoljavajućeg materijalnog statusa doktora medicine za vrijeme boravka van Crne Gore, koji se usljed inflacije i povećanja cijena života bili egzistencijalno ugroženi, posebno usljed činjenice da za vrijeme obavljanja specijalističkog staža nemaju prava na dodatni vid angažmana, kako bi ostvarili prihode – zaključuje se u saopštenju.

Uvećane naknade za odvojeni život specijalizantima sa 330 na 660 eur

Tenderska komisija za postupak koncesije za pravo koriščenja aerodeoma Podgorica i Tivat, uputila je, uz podršku Međunarodne finansijske korporacije (IFC), Zahtjev za dostavljanje ponuda u okviru tenderskog postupka za davanje aerodroma Podgorica i Tivat u dugoročnu koncesiju, saopšteno je iz Vlade.
- Ovaj korak predstavlja drugu fazu tenderskog postupka i jasan je pokazatelj posvećenosti 44. Vlade da u interesu daljeg ekonomskog razvoja Crne Gore okonča proces započet 2019. godine – navode iz Vlade uz podsjećanje da je za pet godina okončan samo pretkvalifikacioni postupak po kojem su za drugu fazu kvalifikovana tri međunarodna ponuđača.&nbsp;
U saopštenju koje kao predsjednik Tenderske komisije potpisuje minsitar ekonomkog razvoja Nik Gjeloshaj navodi se da je zbog razvoja aerodroma za turistički i ukupni privredni razvoj Crne Gore, nastavak ovog procesa od izuzetne važnosti.

Nastavljen tenderski postupak za dugoročnu koncesiju Aerodroma Crne Gore

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Tag: prostenje

Kos zemljama Zapadnog Balkana: Zavrnimo rukave, računam na sve vas

Golubović: Plaže su naši najznačajniji turistički resursi

Dedić: Mediji moraju biti osnova svakog zdravog društva

Uvećane naknade za odvojeni život specijalizantima sa 330 na 660 eur

Nastavljen tenderski postupak za dugoročnu koncesiju Aerodroma Crne Gore

PRATITE TVe UŽIVO