Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) je podnio dvije inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pred Ustavnim sudom Crne Gore – za Odluku o donošenju Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine (PPCG2040) i Zakon o potvrđivanju sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Kako su saopštili iz CZIP-a, i u jednom i drugom slučaju, argumente i činjenice koje osporavaju usvajanja ovih Zakona predstavljali smo kako donosiocima odluka tako i široj javnosti.&nbsp;
- Sljedeći korak i jedini preostali pravni mehanizam koji imamo na raspolaganju je upravo podnošenje Inicijativa čiji sadržaj možete pročitati na sljedećim linkovima: <a href="https://czip.me/wp-content/uploads/2025/08/inicijativa-uscg-prostorni-plan.pdf" target="_blank">https://czip.me/wp-content/uploads/2025/08/inicijativa-uscg-prostorni-plan.pdf</a><a href="https://czip.me/wp-content/uploads/2025/08/inicijativa-uscg-porazum-uae.pdf" target="_blank"> i https://czip.me/wp-content/uploads/2025/08/inicijativa-uscg-porazum-uae.pdf</a> - poručili su iz ove organizacije.
Kako ističu, konkretno, odluka o PPCG2040 nije u skladu sa Ustavom i zakonom zbog stupanja Odluke na snagu dan nakon dana objavljivanja, što je izuzetak od opšteg pravila koje je 8 radnih dana, asve to bez relevantnih i opravdanih razloga za to.&nbsp;
Zatim, sporna je činjenica da je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine napravilo niz tehnilkih propusta tokom dostavljanja predmetne Odluke Skupštini na dalje odlučivanje, te sama procedura izrade i donošenja nije u skladu s odredbama Zakona o uređenju prostora.&nbsp;
- Kao ključni problem vidimo to što nije sprovedena javna rasprava, ni nakon jasno objašnjenih i javnosti predstavljenih razlika između korigovanog Nacrta Prostornog plana koji je razmatran u periodu januar-april 2024 i predloga Prostornog plana koji je utvrdila Vlada u junu 2025. godine. Takođe, saglasnost na Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja nije postojala u trenutku kada je Vlada utvrđivala ovu Odluku, a dostavljena je Skupštini dan prije nego što su poslanici raspravljali o planu, što znači da nijesu razmatrali kompletan dokument o kome su glasali- poručili su iz CIZIP-a.
Prema njihovim riječima, u inicijativi za ocjenu ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma sa UAE taj zakon osporen je sa aspekta procedure donošenja, upravo na osnovu pitanja da li je postojala potrebna većina za njegovo usvajanje.&nbsp;
- Saglasno odredbi člana 91 stav 3 Ustava, Skupština odlučuje dvotrećinskom većinom glasova svih poslanika o zakonima kojima se uređuju imovinska prava stranaca. Imajući u vidu podatak da je za Zakon glasao 41 od ukupnog broja od 81 poslanika, kao i činjenicu da se radi o propisu koji zasniva imovinska prava stranaca, očigledno da ustavni kriterijum potrebne dvotrećinske većine prillikom donošenja Zakona nije uvažen, te je Zakon neustavan- navode oni.
Jasno je, kažu, da se Sporazumom, radi njegove nesmetane primjene, Vlada obavezuje da derogira veći broj zakona koji važe u Crnoj Gori, kao što su: Zakon o javnim nabavkama, Zakon o državnoj imovini, Zakon o eksproprijaciji, Zakon o koncesijama, Zakon o uređenju prostora, Zakon o zaštiti konkurencije.
- U inicijativi se navodi da je ovoliki stepen suspenzije zakonodavstva Crne Gore u Sporazumu zavrijedila opravdane kritike stručne javnosti i tvrdnju da je Sporazum protivan principu vladavine prava (član 1 Ustava) i načelu suverenteta (član 2 Ustava), da je bio netransparentntan prilikom donošenja, da državi ne pruža nikakvu zaštitu i dr., zbog čega su reagovale i neke državne institucije- dodaju u saopštenju.
CZIP zahtjeva da Ustavni sud prihvati inicijative za ocjenu ustavnosti, pokrene postupke i najzad, pošto utvrdi da nisu u skladu s Ustavom, ukine Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata i Odluku o donošenju Prostornog plana Crne Gore.
Pored ustavnopravnih aspekata, iz CIZIP-a poručuju da smatraju da postoji širi problem koji ne mora i ne može uvijek biti precizno normiran ustavnim odredbama. Nepojmljivo je, isitču, da se pod izgovorom razvoja, planira gotovo potpuna devastacija ekološki vrijednih i zakonom zaštićenih područja kao što su Velika plaža i Buljarica i ostala vrijedna područja koja su meta PPCG-a i spornog Sporazuma.&nbsp;
- Ne treba nam član Ustava da nam kaže da to nije normalno, ali pošto trenutna vladajuća većina očigledno nema kapaciteta da to shvati, prinuđeni smo da posegnemo za dostupnim pravnim sredstvima. Hitno nam je potrebna svijest, odgovornost i osjećaj prema javnom dobru i prirodnom nasljeđu koje pripada svim građanima – sadašnjim i budućim- jasni su.
Oni su pozvali donosioce odluka da prepoznaju da prava zaštita prirode počinje vrijednosnim stavom prema onome što je neprocjenjivo i nenadoknadivo.&nbsp;
- Ako planovi i sporazumi ignorišu tu dimenziju, onda nijesu samo pravno problematični već su naš civilizacijski poraz- zaključili su iz Centra za za zaštitu i proučavanje ptica.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

CZIP podnio inicijative za ocjenu ustavnosti Prostornog plana Crne Gore i Sporazuma sa UAE

Usvajanje Prostornog plana Crne Gore nije bilo zakonito i moraće se ponoviti procedura, ocijenila je za TV E Ksenija Medenica iz Centra za proučavanje i zaštitu ptica (CZIP), napominjući da u toj organizaciji još nemaju uvid u finalnu verziju dokumenta.
Vlada Crne Gore utvrdila je Prostorni plan do 2040. godine, a ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović najavio je da će dokument uskoro pred poslanike.&nbsp;
Međutim, civilni sektor upozorava da su izostale ključne analize, ignorisane su primjedbe sa javnih rasprava, a pojedini dijelovi plana, kako tvrde, pogoduju investitorima na štetu prostora i prirode.
Medenica je podsjetila da je Prostorni plan bio na javnoj raspravi od januara do aprila 2024, te da je više od godinu dana čekano na izvještaj &nbsp;o komentarima i načinu na koji su oni inkorporirani u novi nacrt dokumenta.
- Međutim, opet smo došli u situaciju da iznenadi novost da je na jučerašnjoj sjednici Vlade taj plan usvojen - rekla je ona.
Ona je napomenula i da nije data saglasnost na stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu što je shodno Zakonu o strateškim procjenama i Zakonu o uređenjuu prostora bila obaveza.
- Tako da smatramo da usvajanje ovog dokumenta nije bilo zakonito i moraće se ponoviti procedura - poručila je Medenica.
Ona je podsjetila na komentare koje je nevladin sektor iznosio još na javnoj raspravi, a koji su se odnosili na područja poput Komarnice, Sinjajevine, Aerodroma u Štoju i sličnih projekata koji mogu štetiti zaštićenim i važnim područjima.
- Upravo te kontadiktornosti su i danas ostale nepoznate. Ostale su nedoumice. Mi još nemamo uvid u finalnu verziju plana koji tek treba da bude objavljen. Prvo očekujemo da se ponovi procedura, da se sve odradi kako treba i sačeka saglasnost Agencije, odnosno odgovori na komentare koji su dati, pa tek onda usvoji plan - zaključila je Medenica.
T.K.

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

Medenica: Usvajanje Prostornog plana nezakonito, moraće se ponoviti procedura

Iako najavljen kao projekat koji će biti okončan do avgusta 2024. godine, izvjesno je da se sa izgradnjom mosta, koji bi skratio udaljenost između Ulcinja i Velipolja sa sadašnjih 70 na svega nekoliko kilometara, ne može početi prije donošenja Prostornog plana Crne Gore, koji je u izradi.
Na to je nedavno na premijerskom satu podsjetio premijer Milojko Spajić, koji je istakao da se usvajanje Prostornog plana Crne Gore očekuje uskoro.
Skupština Crne Gore je 7. marta usvojila Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade i Savjeta ministara Albanije o izgradnji međudržavnog mosta preko Bojane, koji su u februaru 2023.godine potpisali crnogorski i albanski premijeri Dritan Abazović i Edi Rama.
Nacrt projekta mosta predviđa dvije kolovozne trake širine nešto manje od četiri metra, te trotoare i biciklističke staze. Prosječna visina mosta u odnosu na najviši nivo vode iznosiće oko 10 metara kako se ne bi ometao riječni saobraćaj.
Prema sporazumu, dvije države će podijeliti troškove od oko 20 miliona eura. Izradu projekta finansirala je albanska strana posredstvo Albanskog razvojnog fonda (ARF).
Shodno tome, predlogom Zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu, koji je Vlada usvojila 15. novembra, i koji je u skupštinskoj proceduri, takođe je planiran projekat “Izgradnja mosta preko rijeke Bojane - novi prelaz prema Albaniji“, ukupne procijenjene vrijednostI 10 miliona eura.
- Realizacija će biti utvrđena u skladu sa procedurama i uslovima finansiranja koji proisteknu na osnovu međunarodnog sporazuma sa susjednom Albanijom - istakao je Spajić.
Osim Prostornog plana nephodno je i da nosilac projekta Agenciji za zaštitu životne sredine preda Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu.

Prostorni plan Crne Gore ključan za most od Ulcinja do Velipolja

Iako Alipašini izvori, udaljeni od Gusinja na oko tri kiklometra, važe za jedno od najatraktivnijih izletišta na sjeveru Crne Gore, do njegovog dugo najavljivanog uređenja nije došlo ni ove godine.
U to će se uvjeriti svako ko dođe do ovog mjesta, za koje se, sa punim pravom, kaže da predstavlja pravi prirodni biser ispod Prokletija. Na Alipašinim izvorima, uz vidljivu neuređenost, još uvijek ne postoje odgovarajući sadržaji koji bi svojom ponudom upotpunili ljepotu koju je priroda podarila ovom lokalitetu. Tu se nalazi svega jedna kafana koja često ne radi. Oko izvora ne postoje adekvatne klupe za odmor, kao ni rasvjeta. Nema ni uređenih staza za pješačenje, iako Alipašini izvori slove za čuveno saborište, koje se prostite na oko 900 metara nadmorske visine, mameći brojne turiste tokom čitave godine. Stanovnici Alipašinih izvora i Gusinja i dalje pozivaju nadležne da počnu da se domaćinski ponašaju prema ovom vrijednom turističkom lokalitetu.
– Znamo da su rađeni projekti za uređenje Alipašinih izvora, ali novca nije bilo da se oni sprovedu u djelo. Sada su se vremena promijenila i, poštujući savremene thnologije i prohtjeve, moralo bi da se pristupi izradi novog projekta. Zato još jednom pozivamo nadležne u Opštini i državi da konačno nađu funansijere koji će ovaj prostor dovesti u red – poručuju mještani.
Iz lokalne uprave su potvrdili da još uvijek nije urađen odgovarajući projektak koji se tiče modernizacije Alipašinih izvora.
– Mi smo u lokalnoj upravi svjesni kakav prirodni biser imamo nadomak Gusinja i da Alipašini izvori iziskuju da se izvši modernizacija tog prostora. Nažalost, još uvijek nije urađen projekat koji bi obuhvatio sve ono što Alipašinim izvorima, kao poznatom izletištu nedostaje. Mi smo sa lokalnog nivoa planirali da od opštinskog budžeta izdvojimo dio sredstava za uređenje Alipašinih izvora, što podrazumijeva izgradnju šetališta, pješačke staze i eventualno rasvjete. Međutim, država je ta koja treba da izdvoji dodatna sredstva kako bi se ovaj lokalitet, kao prirodni dragulj, valorizovao na pravi način – kazali su iz Opštine Gusinje.
<h2>Analize pokazale da je voda vrhunskog kvaliteta</h2>
Analize su pokazale da je voda sa Alipašinih izvora vrhunskog kvaliteta, te da na mjestima izviranja ima istu temperaturu i u zimskok i u ljetnjem periodu. To je podsticalo i brojne investitore da iskažu interesovanje da na ovom mjestu grade fabriku flaširane vode. Međutim, potencijali ovog vrela su i dalje ostali neiskorišćeni.
– Decenijama se pričalo da bi, u cilju razvoja cijelog kraja, na Alipašinim izvorima trebalo graditi fabriku vode. Međutim, od toga još uvijek nije bilo ništa tako da ova voda i dalje teče u prazno. Pokazalo se da su priče oko iskorišćavanja ove vode bile neozbiljne, iako su analize svojevremeno potvrdile da se radi o vodi vrhunskog kvaliteta i da ona ispunjava sve uslove da se kao flaširana distribuira na tržištu. Nije dobro što, pored ovakvih izvora, flaširana voda u Gusinje i Plav stiže iz drugih gradova – poručuju mještani.
Alipašini izvori predstavljaju najveće kraško vrelo u Crnoj Gori, gdje voda izbija iz zemlje na površinu od preko 300 kvadratnih metara. Na ovom mjestu u prosjeku izviru oko četiri kubna metra vode u sekundi. Poznato je da Alipašine izvore tokom godine posjeti više desetina hiljada turista. Samo u jednom danu, 2. avgusta, na ovom mjestu se nađe i do 20.000 ljudi iz cijelog svijeta. Radi se, uglavnom, o ljudima koji su porijeklom sa prostora Gusinja i Plava, a koji žive van granica svoje zemlje. Zanimljivo je da tokom ljetnjih mjeseci brojni parovi izgovore sudbonosno "da" na Alipašinim izvorima. Sve to ukazuje da ovaj cijeli prostor zaslužuje mnogo drugačiji i ozbiljniji tretman.
– Ovdje tokom godine cirkuliše veliki broj ljudi, jer je majka priroda ovom mjestu podarila nešto sasvim izuzetno. Zato je prava šteta što ovaj lokalitet nije poprimio izgled kutka sa brojnim sadržajima koji bi bili od koristi i za lokalno stanovništvo i za brojne goste – navode mještani.

Uređenje Alipašinih izvora godinama u obećanjima

Cijene nafte Brent porasle su u ponedjeljak na oko 66,5 dolara po barelu, dok se američka sirova nafta West Texas Intermediate (WTI) kretala oko 63,5 po barelu.
Fokus na tržištima nafte bio je prije svega na sastanak u Vašingtonu između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, čiji je cilj unapređenje mirovnog sporazuma sa Rusijom, prenosi Tanjug.
U razgovorima će učestvovati i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, francuski predsjednik Emmanuel Macron i generalni sekretar NATO-a Mark Rutte.
Trump je rekao da će vršiti pritisak na Zelenskog da pristane na brzo rješenje nakon razgovora u petak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji su bili usmjereni na zahtjev Moskve da Kijev ustupi teritorije.
Trump je takođe signalizirao da nema velike hitnosti u uvođenju kazni Rusiji i zemljama koje kupuju njenu naftu, čime je ublažio svoj raniji stav.
Cijene nafte su pale više od deset odsto do sada ovog mjeseca pod pritiskom ekonomskih posljedica Trumpovih tarifa i sve veće proizvodnje Organizacije zemalja izvoznica nafte OPEC plus.

Cijene nafte porasle uoči susreta Trampa i Zelenskog

Predstavnici 119 potpisnika peticije ribara, okupljenih iz više udruženja, reagovali su na tekst objavljen 18. avgusta na portalima, u kojem je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) poručilo da „blokada zaliva nije rješenje“.
U saopštenju, koje potpisuje Marko Kise, predsjednik Nacionalnog udruženja proizvođača ribe Crne Gore, navodi se da ribari nijesu tražili medijske poruke, već zvaničan odgovor od resornog ministra.
- Možda ste malo zakasnili jer je prošao rok od 15 dana kada smo očekivali zvaničan odgovor od Ministra Jokovića, a ne Vaše obraćanje putem medija. Naše obraćanje prema MPŠV-u nije bilo putem medija nego smo predali zvanični dopis na arhivi dana 28.07.2025. godine i obratili smo se Ministru Jokoviću, a ne Vama. Očekivali smo odgovor na isti način od ministra Jokovića -navodi se u reagovanju.
Ribari tvrde da je direktorica Direktorata za ribarstvo, Katarina Burzanović, „žrtvovana“ od strane Ministarstva, jer se umjesto ministra oglasila javno nakon isteka zakonskog roka.
- Pošto se Ministar Joković nije oglasio u zakonskom roku od 15 dana, zakazali smo štrajk na moru barkama i brodovima sa zahtjevom da nas primi Predsjednik Vlade Milojko Spajić - poručuju ribari.
U saopštenju su se osvrnuli i na uključivanje ribara Miluna Anđića u cijelu priču.
- Nije nam jasno zašto Vam je bila potrebna pomoć ribara Miluna Anđića, kada njega niko nije spominjao niti tražio bilo kakvo mišljenje od njega. Radi građana Crne Gore moramo dati više informacija o tome ko je Milun Anđić. To je još uvijek član Udruženja Proizvođača Ribe Crne Gore, a on se predstavlja kao neko novo udruženje plivaričara. To je onaj isti Milun Anđić koji je minirao svaki sastanak kod ministra, i koji je na zadnjem sastanku tražio da Vi i cijeli Direktorat za ribarstvo dobijete otkaz. Jedino sam se ja pobunio i stao u Vašu zaštitu - navodi Kise.
Ribari poručuju da će štrajk biti zaustavljen samo pod jednim uslovom - da im se Joković direktno i zvanično obrati najkasnije do srijede u 12 sati.
- Naš uslov je da se tačno precizira datum i vrijeme održavanja sastanka nas i ministra i da vrijeme trajanja sastanka ne bude ograničeno, i da zapisničar vodi stenogram o sastanku. Na sastanku mogu da prisustvuju samo predstavnici ribara koje mi predložimo. Milun i slični Miluni ne mogu da prisustvuju - naglašava se u saopštenju.
Zaključuju da odlaganja neće biti ukoliko zahtjev ne bude ispunjen.&nbsp;

Ribari traže direktan sastanak s Jokovićem, prijete štrajkom ako ne dobiju odgovor do srijede

Prema statistici Monstata, u prvoj polovini 2025. godine Crna Gora je dodatno produbila zavisnost od uvoza hrane. Ekonomski analitičar Mirza Mulešković za Antenu M kaže da podaci pokazuju da se uvoz povećava iz mjeseca u mjesec, dok istovremeno bilježimo i pad izvoza. Time se smanjuje pokrivenost uvoza izvozom, a ovog mjeseca ona je, ističe, bila na istorijskom minimumu.
- Sve to jasno govori da u Crnoj Gori skoro da i ne proizvodimo ništa, što negativno utiče na ekonomiju. Sa ovakvom zavisnošću od uvoza nemamo mogućnost da ulažemo dovoljno u domaću proizvodnju. Naime, kada imate veliki uvoz, a mali izvoz, većina novca izlazi iz zemlje, dok se samo mali dio vraća. Mjere koje se sprovode u poljoprivredi, preradi hrane i drugim oblastima jesu povećane u odnosu na raniji period, ali one nijesu dovoljne – moraju biti mnogo veće i bolje formulisane kako bi se razvio crnogorski proizvod - ističe Mulešković.
Stanje u kojem se nalazimo, navodi, negativno utiče i na potencijal rasta bruto društvenog proizvoda, jer razlika između uvoza i izvoza predstavlja jednu od ključnih komponenti u njegovom obračunu.
- Povećanje jaza smanjuje mogućnost rasta BDP-a. Upravo je to bila jedna od primjedbi na projekcije rasta za 2024. i posebno 2025. godinu, jer se znalo da će doći do ovakve situacije zbog slabijeg izvoza električne energije. Bez konkretnih mjera za jačanje crnogorske privrede - realne ekonomije i poljoprivrede teško da se može popraviti stanje. Bez snažne realne ekonomije nema održivog ekonomskog rasta. Ovi podaci jasno ukazuju da je potreban strateški pristup svih relevantnih institucija i unaprijeđenje dijaloga sa privredom, kako bi se problemi rješavali -podvlači Mulešković.
Godina 2028, koja se pominje kao potencijalna za članstvo u EU, vrlo je blizu, a ulazak u Uniju sa ovako ranjivom ekonomijom predstavljaće dodatni problem za Crnu Goru, zaključio je.

Mulešković: Ne proizvodimo gotovo ništa, većina novca izlazi iz zemlje, potreban strateški pristup

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Osvrnuću se na potonji indirektni intervju predśednika Milatovića, dat Portalu Antena M, mudrošću Viktora Igoa i njegovim riječima da je svaki kompromis sa zlom uvijek nauštrb dobra. Izgleda da to predśedniku Crne Gore nije jasno i da je u teškoj zabludi kad mu je uravnotežena politika nezamjeranje ni dobru, ni zlu. A ako nije sposoban da razlikuje zlo od dobra, onda nije ni dorastao mjestu na kojem je. Kukavičko dociranje kako on ne ispunjava tuđe želje nije ništa drugo do isprika za vrstu karaktera, koja se u žargonu naziva - bevanda. Vremena u kojima živimo se stalno usložnjavaju i sve više traže odgovorne državnike, koji popularnost neće graditi jeftinim populizmom po društvenim mrežama i koji će isključivo „kupovati“ naklonost građana svojim djelima. Nažalost, više je nego očigledno da Crna Gora nema čvrsto definisanu politiku u većini ministarstava u trenutku kada bi morala imati jasan plan za nekoliko narednih godina. Ili se vuku potezi ad hoc, ili post festum, kada je šteta već učinjena. Presudna uloga Crkve Srbije i litijaški staž kao referenca za formiranje vlasti, stavljaju Crnu Goru među najkonzervativnije i najnazadnije zemlje u Evropi. Ne kaže se džabe da učitelj u selu pali svijetlo, a pop ga gasi. <h2>SUJEVJERJE UMJESTO VJERE</h2> Crnoj Gori fali mnogo toga: škola, vrtića, domova zdravlja, aviokompanija, infrastruktura... samo joj ne fali crkava. A upravo se jedino crkve grade. Crna Gora ima više crkava po glavi stanovnika od bilo koje zemlje u Evropi. A i dalje se masovno grade. A gradi ih crkva koja malo ima veze sa hrišćanstvom. Hrišćanstvo je eshatološko učenje, koje život na zemlji smatra privremenim na putu u vječni život. Odlasci u crkvu ne donose dobitke u kladionicama, krstovi obješeni o retrovizore ne čuvaju od saobraćajnih nesreća, krimose ne štite krstovi ni donacije crkvi od smrti ili zatvora, ikone na zidu ne štite kuće, molebani ne donose kišu... Ostroga mi. Bog nije đed Mraz koji ispunjava želje. Molebani za kišu su pagansko nasljeđe. Kao i mnoge druge crkvene procesije. Crkva u Crnoj Gori ne širi vjeru, već sujevjerje. Na sujevjerju, prijetnjama nehrišćanskim božjim kaznama, ponižavanjem vjernika klečanjem i bauljanjem po podovima, zaludili su veliki broj građana Crne Gore i oduzeli im racionalan način razmišljanja. Tako iskrivljenu vjeru koriste za ogromnu političku moć. Plus što su, zahvaljujući pokvarenim političarima, spremnim i za izdaju države radi sopstvene koristi, stekli moć koja je često iznad moći države. Nažalost, kao da su se svi pomirili sa tim i niko ne pokušava pravno da suspenduje ogromna prava, koja su neustavno i nezakonito ostvarili. Na tronu Petra I Petrovića Njegoša i Petra II Petrovića Njegoša danas su nikšićki ponavljač i sarajevska izbjeglica, više nego beznačajne ličnosti. Oni su politički postavljeni, dio su imperijalne politike Beograda, zato podstiču sve što je u funkciji te politike. Revizionizmom se popularišu ideologije iz prošlosti u kojima ne postoji Crna Gora i za koje je Crna Gora dio „homogene Srbije“. Argumentaciju za veličanje zločinaca i saradnika fašista iz Drugog svjetskog rata maskiraju tobožnjom lažnom komunističkom verzijom istorije, što mogu popiti samo lijeni ili plitki umovi. Italijani i Njemci su u vrijeme okupacije Crne Gore i Srbije vodili urednu dokumentaciju, tako da ne postoji ništa lakše nego inostranim arhivama dokazati izdaju i kolaboraciju četnika sa fašistima, kao i njihove zločine. Recimo, Norman Nojbaher, izaslanik Hitlera na Balkanu, u svojim memoarima piše, nakon što je oslobodio Pavla Đurišića iz zarobljeništva i primio ga u svojoj kancelariji, da ga je pitao zašto je pobio toliko muslimana kad ih Srbi smatraju Srbima koji su prevjerili? Na to je Pavle Đurišić odgovorio da su muslimani izrodi koje treba potpuno uništiti. Pavle Đurišić je zločinac, to je svima jasno. To što se on slavi kao junak govori više o onima koji ga slave i njihovom odnosu prema muslimanima i Crnogorcima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250817080824_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spomenik Đurišiću"><figcaption>REVIZIONIZAM: Spomenik ratnom zločincu, saradniku nacista Pavlu Đurišiću(Photo: Stevo Vasiljević/Pobjeda)</figcaption></figure>  Kad se molebanima priziva kiša kojom bi se pogasili brojni požari po Crnoj Gori, znači li to da se crkva molitvama obraća Bogu da pošalje kišu? Ako nije Bogu, kome se obraćaju? A ako se obraćaju Bogu, znači li to da je suša njegovo djelo? Hoće li tada Crkva Srbije objasniti građanima kojima su izgorjele kuće da je to Božja volja? <h2> „PREBROJAVANJE“ VODE</h2> Ili će političari vlasti i oni koje je teško nazvati novinarima, a bave se tim poslom, pronaći krivca, kako bi se i teška nesreća iskoristila u političke svrhe? Krivi su oni prije jer su sve uništili? Mantra! Naravno, istina nije na njihovoj strani. Pere se sopstvena nesposobnost time što se odgovornost prebacuje na predavgustovsku vlast. Demantuje ih to što je za vrijeme te vlasti Crna Gora bila odmah iza Hrvatske po opremljenosti za gašenje požara. Danas je na začelju. Možete mislite o kakvim političkim diletantima se radi kad potpredśednik Vlade za vanjske poslove Filip Ivanović umjesto da se zahvali na pomoći svim zemljama koje su je poslali, prebrojava koliko je ko prosuo vode i iz koje je zemlje. A poenta je da bi potencirao kako je helikopter iz Srbije izasuo najviše vode, ne pominjući da su, dok se požar toliko raširio da je prijetila opšta katastrofa, tri dana čekali da pozovu međunarodnu pomoć preko NATO sistema uzajamne pomoći. Valjda je bilo bitno da prvo dođe vazduhoplov iz Srbije, kako bi se potencirala „bratska pomoć“ i Srbija kao jedina koja je poslala pomoć. Beskrupuloznost vlasti su insinuacije da požari imaju politički karakter i da protivnici vlasti hoće da stvore haos kako bi destabilizovali vlast. Istina je da crnogorski patriote ne vole sadašnju vlast, da je smatraju najgorom u istoriji Crne Gore, da je smatraju anticrnogorskom, ali i da toliko vole Crnu Goru da je nikada neće uništavati da bi smjenili vlast. Valjda nam nikada nije falilo hrabrosti da se srcem izborimo za slobodu? Podśećanja radi, samo od 1. jula do 8. jula 2017. godine u Crnoj Gori je buktalo više od 240 požara, u Podgorici je tog 12. jula izbilo 67 požara, 14. jula 52, a 15. jula preko 50... Je li tadašnja opozicija izazivala te požare, kad sad optužuje druge? Bolje uporedite koliko su uspješnije gašeni tada požari sa sopstvenim sredstvima, za razliku od danas, umjesto što se služite prljavštinama. Postoje mnoge stvari koje se mogu zamjeriti predavgustovskoj vlasti, ali količina laži koju postavgustovska vlast konstruiše o svom položaju u to vrijeme i žrtve koje su podnijeli prelazi granice dobrog ukusa. Kao i obično, strvinarski su pokušali da iskoriste požare po Crnoj Gori i optuže DPS da je prodao pet kanadera koji su bili u vlasništvu savezne države.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_8484f5e2834001a7f147d19d9951c9bd3b22d162e1ddae9f76c6be6e1248e0f0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250817080824_8484f5e2834001a7f147d19d9951c9bd3b22d162e1ddae9f76c6be6e1248e0f0" data-rendition-name="original" width="859" height="1601" loading="lazy" alt="dps kanaderi"></figure>  Svi su, valjda, IT pismeni, uključujući i nazovinovinare koji obmanjuju javnost, pa je lako preko pretraživača pronaći sudbinu tih pet kanadera. Kanadere je Grcima prodao Slobodan Milošević preko ambasade u Atini, đe je ambasador bio Milan Milutinović, kasnije predśednik Srbije. Kanaderi su iz baze u Zadru 1995. ilegalno stigli u Grčku, a da niko u Jugoslaviji nije znao da su prodati, sem onih koji su bili dio tog posla. Među njima nije bilo nikog iz Crne Gore. Grčki ministar poljoprivrede Stefanos Cumakas potpisao je ugovor u ime premijera Andreasa Papandreua, sa kojim je posao direktno dogovorio Slobodan Milošević. Prodaja je obavljena preko novootvorene of šor kompanije na Kipru za 24,4 miliona usd. Državi je od tih 24,4 miliona usd prebačeno nešto više od 8 miliona. Crna Gora nije ni obavještena o tome ni nakon obavljenog posla. Kao što u tim vremenima skoro nikad nije ni konsultovana za mnoge odluke. Čak je Momir Bulatović, tadašnji predśednik Crne Gore, politički otac današnje vlasti, jednom prilikom rezignirano izjavio „što će nam vlada, što će nam predśednik i rukovodstvo ako se ništa ne pitamo“. Kao da sadašnja vlast, pod palicom Andrije Mandića želi ponovo takvu poziciju Crne Gore sa Srbijom. Posebno što Srbija danas ima na vlasti pravog nasljednika Miloševića, koji ga je i prevazišao u mnogim stvarima. Posebno u despotizmu i autokratiji. Pitao sam prijatelja iz DPS-a zašto ne reaguju na strvinarske laži o kanaderima u tako tragičnoj situaciji izazvanoj požarima, za koju su, u najvećoj mjeri, odgovorni upravo oni koji šire te laži, svojim nemarom, neznanjem ili čak i namjerom. Dobio sam odgovor da ne žele da koriste nesreću i da se prepucavaju u situaciji kada je otac četvoro đece izgubio život, kad ljudi gube imovinu u vatrenoj stihiji i kad gori pola Crne Gore. Većina je u Crnoj Gori davno izgubila ośećaj za čestitost i čojstvo, pa nijesam siguran da će mnogi to pravilno shvatiti. Bojim se da će im ignorisanje laži postati argument.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_411b0d193e9c6192c4d05467861cc9675bd37bbc75560bfedecf7f835fd576ff.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250817080824_411b0d193e9c6192c4d05467861cc9675bd37bbc75560bfedecf7f835fd576ff" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Požari u okolini Podgorice"><figcaption>VLASTIMA I ZA POŽARE KRIV DPS: Vatrena stihija u okolini Podgoice ne jenjava</figcaption></figure>  Po ko zna koji put se pokazalo da Ministarstvo unutrašnjih poslova nije sposobno da obavlja valjano svoj posao i da su odgovorni za mnogobrojne propuste na bezbjednosnom polju i sada, u aktuelnim vanrednim okolnostima. Jasno je da se radi o ljudima nesposobnim za taj posao, nedoraslim izazovima koji su pred njima, sa karakterom iskompleksiranih, prepotentnih, nadobudnih nesposobnjakovića. Ili, što bi Niče rekao, višak sujete pokazuje manjak pameti. Crna Gora je u stanju raspadanja, neizvjesnosti za budućnost, sa velikim šansama da doživi grčki scenario kada će građanima povjerioci određivati visinu plata, dok se sami građani ponašaju kao nezainteresovani posmatrači.

Nema slobode bez hrabrosti

Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore, Roka Tolića, i direktora Aerodroma Tivat, Ivana Rakočevića, zbog, kako tvrde, zloupotrebe službenog položaja i ozbiljnog ugrožavanja sigurnosti i bezbjednosti vazdušnog saobraćaja.
U prijavi se navodi da su prijavljeni u kontinuitetu donosili odluke suprotne Zakonu o vazdušnom saobraćaju, internim aktima Aerodroma Crne Gore i međunarodnim standardima, čime je stvorena „direktna i realna opasnost“ po sigurnost putnika, posada, zaposlenih i infrastrukture.
Sindikat ističe da radnje prijavljenih ispunjavaju elemente više krivičnih djela iz Krivičnog zakonika, među kojima su zloupotreba službenog položaja, nesavjestan rad u službi i ugrožavanje javnog saobraćaja u vazdušnom saobraćaju.
Kao neposredan povod navodi se raspoređivanje Ljubomira Jovanovića na poziciju šefa smjene u službi prihvata i otpreme, bez obuka i licenci, protivno međunarodnim standardima vazduhoplovne sigurnosti.&nbsp;
- Sa činjenicom da je tim činom direktno ugrožena sigurnost vazduhoplova, posada, putnika, aerodromskog osoblja, aerodromske infrastrukture te posljedično cjelokupni vazdušni saobraćaj Crne Gore, Jovanović je upoznao izvršnog direktora Tolića i direktora aerodroma Tivat Rakočevića, kao i Agenciju civilnog vazduhoplovstva Crne Gore, bez povratne zakonske reakcije do danas - navodi se u prijavi..
On je već ranije, 15. avgusta, podnio sopstvenu krivičnu prijavu, kojoj se sindikat sada i formalno pridružuje.
Sindikat tvrdi da postoje osnovane sumnje u koruptivne motive, kao i u odmazdu prema Jovanoviću zbog njegovog političkog djelovanja i sindikalnog angažmana.
U prijavi se navodi da slučaj Jovanovića nije izolovan. Prema tvrdnjama sindikata, više zaposlenih obavlja odgovorne poslove na tivatskom aerodromu bez propisanih licenci i obuka – uključujući šefove smjena, stručnog saradnika u službi prihvata i otpreme, kao i zaposlene na check-in-u i kontroli putnika.
Posebno su istakli i slučaj radnika koji je odbio da upravlja vatrogasno-spasilačkim vozilom bez licence, zbog čega je kažnjen.&nbsp;
- Uprava ga je sankcionisala iako je odbio da ugrozi živote putnika, posada i zaposlenih - &nbsp;navodi se u prijavi.
Sindikat tvrdi da su na aerodromu korišćene i stepenice za opsluživanje aviona sa neispravnim kočnicama, dok zaposleni, kako kažu, rade duže od zakonom dozvoljenog radnog vremena, bez zaštitne opreme, adekvatnih uslova za rad i čak bez pijaće vode na platformi gdje temperature prelaze 50 stepeni.
Nezavisni sindikat traži od SDT-a da :
- pokrene hitne istražne radnje;
- pribavi kompletnu dokumentaciju o raspoređivanju šefova smjena te check in službenica i stručnog saradnika, bez licenci, pregleda personalne dosijee, odluke direktora, interne propise i izvještaje o licencama;
- sasluša sve odgovorne osobe na aerodromu Tivat i u Centru za obuku ACG
- utvrdi motive i eventualne koruptivne radnje;
- nakon sprovedenog postupka, podigne optužnicu protiv prijavljenih lica za navedena krivična djela
Predmet prijave odnosi se, kako ističu, &nbsp;na zloupotrebu položaja u privrednom društvu od posebnog značaja za Crnu Goru (aerodrom, kao što je opšte poznato, predstavlja stratešku infrastrukturu države i granični prelaz).
- Postupanje prijavljenih lica dovodi u pitanje ne samo sigurnost vazdušnog saobraćaja, već i međunarodni ugled Crne Gore kao članice međunarodnih vazduhoplovnih organizacija. Posljedice mogu imati ozbiljne ekonomske, sigurnosne i reputacione efekte - navodi se u prijavi.

Nezavisni sindikat Aerodroma podnio krivičnu prijavu SDT-u protiv Tolića i Rakočevića zbog ugrožavanja bezbjednosti vazdušnog saobraćaja

Prizemljite sve avione i helikoptere. Neka “sve izgori ako treba”, jer, vrhuška partije crvenih kravata, samo bez kravata, u košuljama, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova, obilaze one koji nam živote spašavaju danima.
Kad stižu oni (Demokrate), ne da pomognu već da se slikaju i snime, kadar mora biti odličan, svjetlo perfektno, zvuk, sve…
<h2>Reklama u pepelu</h2>
Malo šta je izazvalo toliki javni prezir kao trenutak kada su čelnici Demokrata, sedmicu nakon početka herojske borbe vatrogasaca i onih koji iz regiona i Evrope pomažu da se obuzda vatrena stihija, odlučili da se pojave — da poziraju. Da se slikaju sa ljudima koji gore iz vazduha gase vatru.
Je li dvojac Demokrata stigao da pomogne? NE!
Stigli da preuzmu odgovornost? NE!
Stigli su da snime kadar.
Samoprozvani zamjenik premijera (izmislio funkciju, jer je potpredsjednik Vlade) i rukovodilac bezbjednosnih službi Aleksa Bečić i ministar Šaranović došli su da — snime spot. Dramatičan ton, muzika, košulje, pogledi koji vrijede za Oskara. Kao da su u Netflix seriji, a ne u državi koja gori.
Heroji? Ne. Reklamni pano. Sponzorisana tuga, plaćena vašim novcem.
<h2>JAVNOST NE PRAŠTA</h2>
Javnost ne prašta. Komentari ispod objava Demokrata govore više nego bilo koji izvještaj:
• “Opasno je kad se Šaranović pojavi na otvorenom, sjaj sa cvikera može lagano izazvat požar.”
• “Obiđite Kuče i Pipere, jedva vas čekaju.”
• “Je li ispala dobra fotka, zaboga?”
Glavni PR štab, glavni strateg Boris Bogdanović, misteriozno nepoznate lokacije, vjerovatno je već čekao montažu. Da sve to lijepo upakuje. Da još jednom narod gleda – predstavu.

Tag: prostorni-plan