Ustavni sud Crne Gore, na danas održanoj sjednici, pokrenuo je postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pojedinih odredbi Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete pošto cijene da se osnovano postavlja pitanje njihove usaglašenosti sa Ustavom i zakonom.
Postupak je, kako su naglasili u Ustavnom sudu, pokrenut prihvatanjem inicijative Zaštitnika imovinsko pravnih interesa Crne Gore.
- Ustavni sud je ocijenio da se osnovano postavlja pitanje da li je zarada prosvjetara Granskim ugovorom regulisana drugačije u odnosu na način kako je to propisano aktom više pravne snage - Zakonom o zaradama -zaposlenih u javnom sektoru, odnosno da li je povrijeđen ustavni princip o saglasnosti pravnih propisa - kazali su u najvišoj sudskoj instanci.
Ocijeniće se, kako su precizirali, ustavnost i zakonitost članova 16, 17, 19, 22, 23, 24 i 31 Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete.
- Naglašavamo da Ustavni sud, saglasno Ustavu, ne ocjenjuje ustavnost i zakonitost granskog kolektivnog ugovora za pojedine oblasti u odnosu na Opšti kolektivni ugovor, već samo u odnosu na Ustav i zakon - napomenuli su u saopštenju.
Pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti podrazumijeva, kako su dodali, i dostavljanje rješenja Vladi Crne Gore i reprezentativnom sindikatu prosvjete kako bi dali odgovore na iznijete navode.
- Pa na osporene odredbe Granskog ugovora ugovorne strane mogu sporazumno reagovati i prije konačne odluke suda, u skladu sa njegovim pravnim stavovima - zaključili su u Ustavnom sudu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ustavni sud pokrenuo ocjenu ustavnosti Granskog ugovora za prosvjetu

Sindikat prosvjete Crne Gore dobio je nacrt prijedloga izmijenjenog Granskog kolektivnog ugovora kojim su propisana uvećanja određenih dodataka za nastavnike.
Ali, predsjednik ove radničke organizacije Radomir Božović kaže da nijesu presrećni ponudom i da očekuju da će nastaviti razgovori. Socijalni partneri, odnosno sindikalci i resorna ministarstva danas bi trebalo da nastave pregovore.
Božović je potvrdio Pobjedi da je juče održana sjednica Glavnog odbora Sindikata na kojoj se, pored ostalog, diskutovalo o nacrtu GKU koji su im dostavili iz ministarstava prosvjete, nauke i inovacija i finansija. On nije iznosio više detalja, ali je rekao da članstvo tog tijela, odnosno nastavnici traže da se preciziraju određene stavke.
- Glavni odbor Sindikata traži konkretizaciju rješenja - kazao je Božović.
<h2>Nezadovoljstvo</h2>
Prema riječima Božovića, očekivali su da se određeni uvećani dodaci konkretizuju u nacrtu prijedloga. Božović je u petak nakon tadašnjeg sastanka u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija kazao novinarima da će se uvećati određeni dodaci, te da se širi spisak u odnosu na ranije saopštenje ministarke prosvjete Anđele Jakšić-Stojanović, kada je saopštila da će se uvećati dva dodatka – razredno starješinstvo sa deset na 12 odsto i dodaci za viša zvanja (mentor, istraživač...) za po 0,2 odsto.
Božović je u petak kazao da je dogovoreno da će se uvećati i dodaci za naučno zvanje, rad u kombinovanim odjeljenjima, rad u više škola... Prema njegovim riječima, to nije precizirano u ponuđenom nacrtu o kojem je Glavni odbor juče raspravljao, već su ponuđene samo dvije stavke koje je ranije predočila ministarka.
Još nema konačnog rješenja – rekao je Božović.
On dodaje da je u ponuđenom prijedlogu istaknuto da su ministarstva posvećena unapređenju materijalnog statusa zaposlenih, te kaže da su i sindikalci posvećeni socijalnom dijalogu da se dođe do najboljeg modela.
- Treba još da se razgovara - rekao je Božović, dodajući da je potrebno da se dogovore i o uvećanju plata nastavnicima za deset odsto od januara sljedeće godine.
Pojedini članovi Glavnog odbora Sindikata prosvjete kazali su juče nezvanično Pobjedi da pored ponuđene dvije stavke kroz koje se uvećavaju dodaci nastavnicima, očekuju da se uvećaju još pojedine, a sve kako zaposleni ne bi osjetili umanjenja na zarade zbog centralizovanog obračuna plata koji je počeo da se primjenjuje od 1. jula.
Očekuju da će sindikalci i resorna ministarstva postići kompromis.
- Prijedlog za izmjene Granskog kolektivnog ugovora koji su poslali iz Ministarstva u ovakvoj formulaciji ne bi prošao na sjednici Glavnog odbora. Očekujemo da dvije strane postignu kompromis - kazali su pojedini profesori.
<h2>Reakcije</h2>
Ukoliko konačni prijedlog ne dobije zeleno svjetlo na Glavnom odboru, najavljeno je ranije da bi u tom slučaju uslijedila radikalizacija - štrajk, protesti ili nešto treće.
Nastavnici prema propisima nemaju pravo na štrajk, već moraju da drže nastavu 45 minuta pošto nije donesen akt o minimumu procesa rada. Oni su, uprkos tome, prošle godine organizovali štrajk u trajanju od tri dana nakon čega su se sa vlastima dogovorili da im se uvećaju zarade, što je bio njihov zahtjev. Resorno ministarstvo je potom podnijelo tužbu zbog organizacije štrajka mimo zakona i dokazali su na sudu da radikalizacija nije bila u skladu sa propisima. Niko od nastavnika, niti Štrajkačkog odbora Sindikata, nije snosio posljedice. Iz radničke organizacije su nedavno u više navrata poručivali da ne bježe od štrajka, poručujući da je to ustavno pravo nastavnika.
Sindikalci sa resornim ministarstvima pregovaraju o izmjenama Granskog kolektivnog ugovora od 1. septembra i to nakon što su tog dana profesori u školama organizovali štrajk upozorenja zbog smanjenih zarada koje su uslijedile zbog primjene centralizovanog obračuna zarada od 1. jula, odnosno od 1. avgusta. Radnička organizacija odazvala se tada na poziv za razgovor Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, ali su kritikovali taj resor što im nije odgovarao na brojne dopise i pokušaje uspostavljanja komunikacije tokom prethodna dva mjeseca. Sidnikalci su poručivali da je pojedinim nastavnicima smanjena plata i do 50 eura, ili više, jer novi sistem ne obračunava dodatke koje primaju nastavnici kako treba.
S druge strane, iz ministarstava prosvjete, nauke i inovacija i finansija poručivali su da se sve odvija u skladu sa zakonom. Navodili su primjere da je u pojedinim ustanovama inspekcija registrovala nepravilnosti, te da se u školama nije obračunavala podjednako plata. Isticali su da su pronašli nepravilnosti u obračunima i kada su u pitanju bolovanja.
Očekuje se da se centralizovani obračun zarada počne primjenjivati u srednjim školama od 1. decembra. Ukoliko socijalni partneri, odnosno Sindikat i resorna ministarstva ne postignu kompromis do tada, to bi značilo da će nastavnicima koji rade u srednjim školama novembarska plata, takođe, biti umanjena, kao što je njihovim kolegama u osnovnim školama.

Sindikat prosvjete dobio nacrt izmijenjenog GKU; Božović: Nijesmo presrećni, vjerujemo da ovo nije posljednja riječ ministarstava

Štrajk upozorenja održaće se prvog septembra, a rok do kojeg bi Vlada trebalo da se izjasni je 15. septembar. Prosvjetni radnici traže socijalni dijalog, centralizovani obračun zarada bez njihovog umanjenja i povećanje plata od prvog januara, za makar 10 odsto - rekao je predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E.
Neće biti totalne obustave nastave prvog septembra jer će, prema njegovim riječima, štrajk upozorenja Sindikata prosvjete trajati najviše sat. On kaže da nije cilj da se nanese šteta bilo kome, već da se skrene pažnja na situaciju u prosvjeti, prvenstveno u resornom i Ministarstvu finansija i premijeru.
- Julska plata za 75 odsto zaposlenih u osnovnom obrazovanju umanjena je do 50 pa i više eura. Na to smo i ranije upozoravali. Međutim, od kraja juna Ministarstvo prosvjete i Ministarstvo finansija odlučili su da prekinu socijalni dijalog sa Sindikatom prosvjete i primijene novi način obračuna zarada u osnovnom obrazovanju. Jednostavno ne komuniciraju više sa sindikatom iako su sami govorili da postoji način da se primijeni novi sistem obračuna zarada, ali bez njihovih umanjena. Ipak, odustali su od toga bez objašnjenja, bez obrazloženja, jednostavno su se povukli - rekao je Božović.
Kaže da se prvi put dešava da se umanjuju plate zaposlenima u prosvjeti bez valjanog obrazloženja.
- Skoro dva mjeseca ih pozivamo da sjednemo da razgovaramo, da nađemo kompromisno rješenje. Da ima imalo dobre volje s druge strane, rješenje je na dohvat ruke, vrlo je ostvarljivo, realno. Međutim, oni se jednostavno oglušuju o sve naše pozive, nikakav komentar sa druge strane nemamo. Štrajk upozorenja je zapravo korak kojim prosvjetni radnici pokušavaju da skrenu pažnju Vladi i kažu im da ne mogu tako da se ponašaju. To je neozbiljno, pozivamo ih da sjednemo i razgovaramo. Prosvjetni radnici su ogorčeni ovakvim načinom komunikacije države prema njima - isitče Božović.
Podjseća da drugi put u dvije godine Vlada jednostrano tumači Granski kolektivni ugovor i to, kako kaže, na štetu zaposlenih.
- To je nezamislivo u trenutku kada se priprema reforma školstva, kada se ulaže veliki novac u opremanje škola, u infrastrukturu, u renoviranje krovova, fasada, stolarija, informatičke opreme. Nastavnike dovode do situacije u kojoj su nezadovoljni, frustrirani. Ionako naša plata nije prevelika, a oni je dodatno smanjuju - kaže Božović.
Način promjena obračuna zarada, objašnjava on, bez promjene pravne regulative je nonsens, pa je cilj da se štrajkom upozorenja privoli socijalni partner na razgovor. Komentarišući informacije Televizije E iz Ministarstva prosvjete, da je centralizovani obračun pravedniji, Božović kaže da je loše što socijalni partneri komuniciraju putem medija.
- Ispada da je do sada bila jedna totalna nepravda i javašluk u obračunu zarada. Implicitno, Sindikat je kriv za to, zaposleni, kao da oni mogu da dođu sebi da obračunavaju platu, da nešto urade. Sve do sada što je rađeno, bilo je isključivo u skladu sa Granskim kolektivnim ugovorom - tvdi Božović.
Podsjeća da je prosječna plata u prosvjeti oko 940 eura, a da je na nivou države 1.010 eura. Računica pokazuje da je prosječna plata u prosvjeti 60 eura ispod prosjeka na nivou države.
- Nemamo mi ništa protiv centralizacije i novog načina obračuna, ali ako postoji način da se nama ostave plate ovakve kakve jesu zašto to ne uraditi? Najviše su pogođene moje koleginice i kolege sa višedecenijskim stažom, oni najiskusniji među nama, kao i oni koji imaju naučna, ili nastavnička zvanja, ljudi koji su ulagali u sebe. Država te ljude na ovakav način “čašćava” - poručio je Božović.
Smatra da se na prosvjetnje radnike krenulo đonom. Dodaje da nezadovoljan prosvjetni radnik ne može da iznese planirane reforme u školstvu.
- Prije dva mjeseca isti ista ta Vlada odobrava je dodatke poslaničkim klubovima na savjetnike i konsultante - milion i 320 hiljada godišnje! Taman toliko će uzeti prosvjetnim radnicima da bi se kompenzovalo partijama, za službena putovanja - rekao je Božović.
Smatra da ministar Novica Vukovića uzima na zub prosvjetne radnike iz, kako kaže, osvete zbog prošlogodišnjeg štrajka u vezi sa povećanjem zarada. Podsjeća i da su najavili krivične prijave zbog kršenja Granskog kolektivnog ugovora i da je rok koji su postavili Vladi da im izađe u susret 15. septembar.
- Prvi uslov je da sjednemo da razgovaramo, drugi uslov je da se kroz Granski kolektivni ugovor nađe rješenje - centralizovani obračun zarada, ali bez umanjenja, i treći - tražimo da od prvog januara bude uvećana zarada svim prosvjetnim radnicima za makar 10 odsto - zaključio je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9wp8QUbicws&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Božović: Na prosvjetne radnike krenulo se đonom

Ministarstva finansija i prosvjete, nauke i inovacija drugu godinu zaredom grubo krše Granski kolektivni ugovor (GKU) za oblast prosvjete, saopštili su iz Sindikata prosvjete, navodeći da su ti resori odlučili da kroz novi obračun zarada prosvjetarima umanje primanja do 50 eura. 
 
Iz Izvršnog odbora (IO) Sindikata prosvjete kazali su da su od predstavnika Ministarstva finansija imali obećanje da im nije cilj da umanjuju zarade prosvjetnim radnicima i da uz kompromis, kroz izmjene i dopune GKU-a, mogu naći povoljno rješenje. 
 
- Ipak su nam prošle sedmice, na sastanku sa predstavnicima ministarstava finansija i prosvjete, nauke i inovacija, rekli da Vlada nema namjeru da sada radi na izmjenama i dopunama GKU-a, a da se centralizovani sistem obračuna zarada mora sprovesti - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da to znači da od kompromisa nema ništa i da će prosvjetni radnici julsku zaradu dobiti umanjenu i do 50 eura. 
 
- IO Sindikata prosvjete, razmatrajući aktuelnu situaciju oko umanjenja zarada, izražava razočarenje odnosom ministarstava finansija i prosvjete, nauke i inovacija prema prosvjetnim radnicima - kaže se u saopštenju. 
 
Iz IO Sindikata prosvjete pitali su ministra finansija Novicu Vukovića i ministarku prosvjete, nauke i inovacija Anđelu Jakšić Stojanović zašto su odustali od obećanja da će kroz izmjene i dopune GKU-a za oblast prosvjete naći kompromisno rješenje i da se zarade prosvjetnim radnicima neće umanjivati. 
 
Oni su pitali Vukovića i Jakšić Stojanović „zašto grubo krše GKU za oblast prosvjete praveći softver za obračun zarada koji nije u skladu sa članom 22 GKU-a“. 
 
- Je li to ponovo nastupate sa pozicije sile, povlačeći jednostrane poteze i bacajući pod noge socijalni dijalog? Je li vam cilj da, grubo kršeći Zakon o radu i GKU i primjenjujući golu silu, pokažete kako ne cijenite prosvjetne radnike i kako vam do njihovog prava i ponosa nije stalo - navodi se u saopštenju IO Sindikata prosvjete. 
 
Oni su pitali Vukovića i Jakšić Stojanović da li na ovaj način hoće da stimulišu prosvjetne radnike pred najavljenu reformu obrazovnog sistema. 
 
- Po principu, što manje plate prosvjetnim radnicima, to će oni više i bolje raditi - rekli su iz IO Sindikata prosvjete. 
 
SPCG je, kako su istakli, uvijek spreman na kompromis. 
 
- Prvo, softver je lako prilagoditi prosvjeti i GKU, samo ako ima dobre volje. Nažalost - trenutno je nema - kaže se u saopštenju. 
 
Ističe se da je SPCG bio spreman na izmjene i dopune GKU-a, samo da se plate ne umanjuju. 
 
Međutim, kako se navodi, poslije ovakvih jednostranih poteza, SPCG ne preostaje ništa drugo nego da iskoristi sva raspoloživa sindikalna sredstva u odbrani zarada prosvjetnih radnika. 
 
IO SPCG je, kako je saopšteno, donio odluku da se vanredna sjednica Glavnog odbora Sindikata održi u srijedu, a da će u četvrtak upoznati prosvjetne radnike i javnost o daljim koracima. 
 
- Bez obzira na sve, SPCG i dalje vjeruje da će razum preovladati u našoj Vladi i da se premijer (Milojko) Spajić, Vuković i Jakšić Stojanović neće crnim slovima upisati u istoriju Crne Gore kao prva Vlada koja je smanjila plate prosvjetnim radnicima - kaže se u saopštenju. 
 
Kako se navodi, ukoliko ipak Vlada bude uporna u namjerama da umanjuje plate prosvjetnim radnicima, SPCG i prosvjetni radnici neće dozvoliti „novo poniženje, oslikano u kršenju GKU-a i smanjenju zarada“.

1084x550

Sindikat prosvjete: Julska zarada prosvjetara biće umanjena do 50 eura

1250x600

Backović: Obrazovni sistem je nedopustivo politizovan i klerikalizovan

U više gradova u Srbiji organizovani su skupovi podrške pod nazivom „Školski čas u zadnji čas“ sa kojih je poručeno da sjutra mora da stane čitava prosvjeta.
Kako javlja N1, pročitano je i pismo namijenjeno prosvjetarima.
U protestnu šetnju krenuli su i gimnazijalci u Valjevu, koji su poručili da djeca znaju sve - za mir, pravdu i nove snove.
Šetalo se i u Nišu, gdje je na protest izlašlo nastavno osoblje visokoškolskih ustanova, kao i u Kragujevcu.
Protest srednjoškolaca „Raspust je vaš, promjena je naša“ održan je danas u Novom Sadu. Do protesta i šetnje došlo je i u Čačku, gdje se okupio veliki broj građana.
Osim đaka, tu su i njihovi profesori, roditelji, studenti i stariji sugrađani koji su došli da ih podrže.
U oba mjesta je u 11.52 sati održano 15 minuta tišine.

Protesti širom Srbije: „Sjutra mora da stane čitava prosvjeta“

Više državno tužilaštvo u Podgorici je, nakon sprovedene istrage, podiglo je optužnicu protiv Arjana Rečkovića (22) zbog pokušaja ubistva i Tarika Muminovića (21) zbog krivičnog djela teško ubistvo putem pomaganja.
Rečković i Mumirović se sumnjiče da su 17. maja pokušali da ubiju Igora Nedovića (29) u jednom lokalu u podgoričkom Siti kvartu u Podgorici. Tom prilikom su doveli u opasnost život L.Š. i M.R.
- A.R. se do objekta dovezao električnim trotinetom, a zatim pješice prilazeći stolu na terasi ugostiteljskog objekta za kojim su sjedjeli I.N, L.Š. i M.R. ispalio više metaka u pravcu oštećenog I.N. koji je tom prilikom zadobio teške tjelesne povrede, a čime je doveo u opasnost i život oštećenih L.Š. i M.R., te izvršio krivično djelo teško ubistvo u pokušaju - navedeno je u saopšenju Višeg državnog tužilaštva.
Muminoviću se stavlja na teret da je okrivljenom Rečkoviću s umišljajem pomogao u izvršenju krivičnog djela.
- On je, znajući da će doći do realizacije prethodno dogovorenog plana u vidu pokušaja ubistva navedenog lica i dovođenja u opasnost života drugih oštećenih, stavio na raspolaganje električni trotinet, koji je okrivljeni A.R. i koristio tog dana prilikom dolaska na lice mjesta, čime je izvršio krivično djelo teško ubistvo putem pomaganja - navedeno je u saopštenju Tužilaštva.
Nedović je ubijen dva mjeseca kasnije u pucnjavi koja se dogodila u Staroj varoši u Podgorici, usred bijela dana.

Podignuta optužnica protiv Rečkovića i Muminovića zbog ubistva Igora Nedovića

Više državno tužilaštvo u Podgorici podiglo je optužnicu s prijedlogom za produženje pritvora L.B. zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja držanje i stavljanje u promet opojnih droga, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Optužnica je, kako se dodaje, dostavljena Višem sudu u Podgorici na postupanje.
- Optužnicom se okrivljenom stavlja na teret da je dana 4. oktobra u Ulcinju, neovlašćeno radi prodaje držao opojnu drogu kokain, na način što je u vozilu kojim je upravljao držao jednu pvc kesicu sa opojnom drogom kokain količine 73,32 grama, koju je odbacio iz vozila kojim je upravljao, u čemu je otkriven od strane ovlašćenih policijskih službenika - zaključuju iz VDT-a.&nbsp;

Podignuta optužnica zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga

Bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić nije dužna da nadoknadi štetu državi nastalu nakon pravosnažnih presuda po tužbama direktora škola koje je smijenila tokom svog mandata.
To je presuda sudije podgoričkog Osnovni suda Nikole Boškovića.
U presudi u koju su Vijesti imale uvid piše da se odbija zahtjev kojim je traženo da se Bratić obaveže da državi isplati iznos od 15.281 euro na ime naknade štete koju je država pretrpjela plaćanjem parničnih troškova u postupcima po tužbama bivših direktora.
Bratić je, tokom 2021. godine, smijenila više od 140 direktora vaspitno-obrazovnih ustanova, uz obrazloženje da su povrijedili radne obaveze, jer nijesu formirali školske odbore.
Većina direktora koji su odlučili da tuže državu zbog smjene za vrijeme mandata Bratić, dobili su spor na osnovnim sudovima.

Osnovni sud: Bratić ne mora da vrati državi više od 15.000 eura

Predstavnici mještana Botuna, koji se protive gradnji postorjenja za prečišćavanje optadnih voda u njihovom naselju, ušli su u 10 sati u prostorije Delegacije Evropske unije u Podgorici gdje će razgovarati sa ambasadorom EU u Crnoj Gori Johanom Satlerom. Juče je održan referendum u Zeti na kojem se 98 odsto građana izjasnilo protiv izgradnje postrojenja. U Botunu je za danas najavljen i zbor mještana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121510128_4a7fa6bc21c9a0684b29de9e1174296965288dfb41b19458015cc4a9c5c9ee58.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121510128_4a7fa6bc21c9a0684b29de9e1174296965288dfb41b19458015cc4a9c5c9ee58" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Mještani Botuna ispred Delegacije EU"> <figcaption>Mještani Botuna ispred Delegacije EU(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja. Komunalna inspekcija je više puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora. Botunjani su demontirali šatore, ali su postavili nove na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija. U Delegaciji Evropske unije ranije su za Televiziju E rekli da su svjesni su zabrinutosti određenog broja mještana u vezi sa lokacijom, ali su poručili projekat koji je spreman za realizaciju već prošao kroz sveobuhvatna ispitivanja, projektovanje i ugovaranje kako bi se izgradilo moderno, bezbjedno postrojenje. - Postrojenje ne predstavlja prijetnju za obližnje zajednice, već naprotiv, pruža ključnu zaštitu za javno zdravlje i životnu sredinu - uvjeravaju iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. U Delegaciji EU su podsjetili da je Evropska unija obezbijedila gotovo 33 miliona eura bespovratnih sredstava za novi kanalizacioni sistem i Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) za Podgoricu, pokrivajući više od 40 odsto ukupne investicije, uz dodatnu podršku kroz kredit od KfW banke. Ovo je najveći ekološki projekat koji je EU do sada podržala u Crnoj Gori.

(FOTO) Botunjani na sastanku sa Satlerom

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Radulović: SDT da ispita ulogu Demokrata, Bogdanovića i Vujović, jer je u izgradnji puta Meljine – Petijevići država izgubila više od 4,5 miliona

Juče smo imali priliku da u dnevnim novinama Vijesti pročitamo detalje sa saslušanja Ranka Ubovića koje je održano u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Novinarkama ovog medija Jeleni Jovanović i Biljani Nikolić je neko iz Specijalnog državnog tužilaštva dao zapisnik sa saslušanja Ubovića, sa određenim ciljem.
To je saopštio predsjednik Crogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandar Damjanović i dodao da su, između ostalog, novinarke Vijesti u tekstu fokus stavile na sina Ranka Ubovića zbog kupovine kompanije Bemax čija prodaja, kako navodi, državi nikakvu štetu nije nanijela.
- Lično me ne čudi što novinarke Jovanović i Nikolić ne poštuju starocrnogorski postulat da se čovjeku bez obzira o čemu se radilo nikad ne napada porodica. Na pitanje ko je dao zapisnik o saslušanju građanima koji mu plaćaju obezbjeđenje, gorivo, telefon, putovanja i mjesecnu zaradu koja iznosi više hiljada eura odgovor treba da da specijalni državni tužilac Vladimir Novović - rekao je Damjanović.
Gospodin Novović kao prvi čovjek SDT-a ima obavezu da, kako je kazao, zaštiti privatnost svakog građanina koji dode na saslušanje bez obzira koje vjere, nacije boje kože i političkog uvjerenja bio.
- Tužilac Vladimir Novović bi trebalo da zna da građane koji plaćaju njegov rad vise zanima šta se dešava sa krivičnim prijavama koje su podnijete protiv premijera Milojka Spajića, za kojeg se sumnja da je oštetio državni budžet nego li kako je sin Ranka Ubovića kupio Bemax. Da ne budem od crnogorske javnosti pogrešno shvaćen, nije mi cilj da stanem u zaštitu Ranka Ubovića, jer je on pokazao da sebe i te kako može odbraniti od pokušaja SDT da ga neosnovano drži u pritvoru, već želim da ukažem da curenje informacija iz SDT-a urušava ugled Crne Gore i nanosi štetu pravdi - naveo je Damjanović.
U svakoj ozbiljnoj zemlji za ovakav tekst novinarke Jovanović i Nikolić bi, dodaje se, bile privedene na saslušanje radi nanošenja štete tužilaštvu i državi.
- Bez obzira radilo se o Ranku Uboviću ili nekom drugom građaninu ovaj gest SDT-a je neprimjeren i zaslužuje osudu javnosti. Javno pitam gospodina Vladimira Novića kako očekuje da građanin moze imati povjerenje u rad SDT-a, kada informacije sa saslušanja izalaze u medijima? Važno je da tužilac Novović zna da se u svijetu kompanije koje zapošljavaju hiljadu ljudi kao Bemax poštuju i ako kojim slučaju budu predmet nekog izviđaja o njihovom ugledu dok se ne proglase krivim se vidi dobro računa - navodi se u saopštenju.
Dio beneficija u kojima uživa po funkciji Vladimir Novović se, dodaje se, između ostalih finasira od poreza koji u crnogorski budžet uplaćuje Bemax.
- Finalno, slučajno ili ne SDT plasira u javnost priču u kojoj se spominje Bemax neposredno pred početak otvaranja ponuda za nastavak izgradnje auto puta - stoji u saopštenju Damjanovića.

Tag: prosvjeta