Prosvjetna inspekcija predložiće razrješenje direktorice bjelopoljske Gimnazije "Miloje Dobrašinović" Jasminke Međedović, a Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija najavilo je da će u ovom slučaju postupiti u skladu sa zakonom.
Iz resora anđele Jakšić-Stojanović kazali su da su odmah po saznanju za incident u Gimnaziji "Miloje Dobrašinović" preduzeli sve mjere i radnje iz domena svoje nadležnosti.
Po nalogu Ministarstva, sproveden je inspekcijski nadzor iz oblasti obrazovanja i vaspitanja u ustanovi i inspekcijski nadzor iz oblasti prava i obaveza po osnovu rada, kao i upravni nadzor nadležnog Ministarstva unutrašnjih poslova u oblasti zaštite lica i imovine u navedenoj ustanovi.
- Inspekcijskim nadzorom Prosvjetne inspekcije utvrđeni su propusti u radu organa rukovođenja u ustanovi, odnosno postupanja odgovornog lica, direktorice ustanove, a uvidom u zapisnik Prosvjetne inspekcije utvrđeno je da će postupajući inspektor preduzeti upravne mjere i radnje iz svoje nadležnosti i predložiti za razrješenje direktoricu ustanove, Jasminku Međedović - navedeno je u saopštenju MPNI.
Nakon sagledavanja činjeničnog i pravnog utvrđenja konstatovanog u inspekcijskom nadzoru, Ministarstvo će se, kako je rečeno, odrediti u predmetnom slučaju u skladu za zakonom.
- Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija će i u ovom i svim ostalim slučajevima insistirati na zaštiti i poštovanju integriteta svakog prosvjetnog radnika i njegovog ličnog i profesionalnog dostojanstva, te nastaviti da preduzima sve neophodne mjere kako bi se osigurao profesionalan i bezbjedan ambijent za rad i učenje svakog pojedinca - naglašeno je u saopštenju.
O ishodu preduzetih mjera od strane nadležnih organa Ministarstvo će, kako su rekli u tom resoru, blagovremeno obavijestiti javnost.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

MPNI: Prosvjetna inspekcija predlaže razrješenje direktorice bjelopoljske Gimnazije

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu bivše direktorica Gimnazije „Slobodan Škerović“ Biljane Vučurović protiv Prosvjetne inspekcije koju je podnijela sredinom decembra prošle godine zbog navodnog nezakonitog postupanja, saopšteno je Portalu ETV iz ODT-a.
Kako se navodi u odgovoru na naša pitanja, postupajuća državna tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, nakon ocjene spisa predmeta i preduzetih zakonom propisanih radnji, odbacila je navedenu krivičnu prijavu.
Vučurović je sredinom decembra prošle godine podnijela krivičnu prijavu nakon što je Prosvjetna inspekcija, po završenom nadzoru, najavila da će predložiti njenu smjenu, tvrdeći da je inspekcijski nadzor Lucije Adžić nelegitiman, odnosno da je inspekcijski nadzor sprovelo neovlašćeno lice, uz tvrdnju da ona u vremenu vršenja inspekcijskog nadzora nije imala mandat glavne inspektorke za prosvjetu, pa time ni pravo da sprovodi te radnje.
U nalazu inspekcijskog nadzora Prosvjetne inspekcije je ocijenjeno da je Vučurović povrijedila odredbe Statuta podgoričke Gimnazije da direktor preduzima mjere radi prevencije i postupanja u slučajevima nasilja i vandalizma i školama.&nbsp;
U nalazu je konstatovano da je Vučurović, kao tadašnja vršiteljka dužnosti direktorice podgoričke Gimnazije, 2021. godine nije provjerila navode bivše učenice Sare Vujisić u odnosu na sumjnu da se profesor Radovan Čečović neprimjereno ponašao i prema drugim učenicama.
Izostalo je preduzimanje mjera i radnji škole i nakon obraćanja izvršne direktorice NVO Prima Aide Perović, u kojem se navodi da bivša učenica ima saznanja da neprimjereno uznemiravanje od Čečovića doživljava i učenica drugog razreda.&nbsp;
Vučurović nije obezbjedila prava učenika saglasno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju i nije preduzela mjere radi prevencije i postupanja u slučajevima nasilja i vandalizma u školi, a nije podnijela ni prijavu školskom timu, iako je imala informaciju o sumnji na nasilje u Gimnaziji.&nbsp;
Bivša direktorica nije ostvarila ni kontakt sa drugim nadležnim ustanovama - socijalna zaštita ili policija, pa nije postupila shodno Uputstvu o podjeli odgovornosti i postupanju sa ciljem prevenciji i u slučajevima pjave nasilja i vandalizma, navodi se između ostalog u nalazu inspekcije.&nbsp;
Dodaje se i da je u martu 2022. godine sprovedeno anonimno anketiranje učenika, ali da se ta anketa se nije odnosila na ovu situaciju, odnosno nije sprovedena sa ciljem utvrđivanja eventualne odgovornosti.&nbsp;
Gimnazija nije postupila ni u skladu sa etičkom kodeksom, jer etički odbor nije dao mišljenje o usklađenosti određenog djelovanja ili ponašanjima, zato što nije postojao zahtjev Vučurović za davanje mišljenja u vezi te situacije.&nbsp;
Zakonom o prosvjetnoj inspekciji propisano da je, kada se u postupku inspekcijskog nadzora ocijeni da je povrijeđen zakon ili drugi propis ili da se ne poštuju propisani standardi ili normativi, inspektor obavezan da predloži razrješenje direktora ustanove.&nbsp;

Duško Mihailović

Tamara Klikovac

500x500

1084x550

ODT odbacilo krivičnu prijavu Vučurović protiv Prosvjetne inspekcije

Tražimo od uprave Gimnazije Slobodan Škerović da nas obavijesti da li je otkaz profesoru Radomanu Čečoviću postao punopravan jer je navedeni vremenski rok odavno probijen probijen - poručili su bivša učenica te škole Sara Vujisić, koju je profesor Čečović tek što je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi seksualno uznemiravao porukama, kao i Kosta Mijušković koji zajedno sa njom organizuje proteste zbog ovog, ali i drugih slučajeva seksualnog uznemiravanja i nasilja u Crnoj Gori.
Oni su upozorili da će protestovati u još većem broju i pojačati borbu uz imenovanje svih odgovornih ukoliko se do kraja sedmice ne razriješe Čečović i direktorica škole Biljana Vučurović.
- Ukoliko se do kraja nedjelje ne razriješe Čečović i Vučurović i ne dobijemo nikakvu vrstu obraćanja povodom preduzetih koraka pravosudnog sistema povodom slučaja u Tuzima, protestovaćemo u još većem broju i snažno pojačati našu borbu uz imenovanje svih onih odgovornih zbog kojih strepimo dok se situacija pogoršava u iščekivanju rezultata - naveli su oni u reagovanju.
Prosvjetna inspekcija je, inače, predložila razrješenje Vučurović nakon što je utvrđeno da je prekršila propise i nije adekvatno reagovala na slučaj seksualnog uznemiravanja Vujisić. Vučurović je Čečovića tada kaznila 30 odsto od plate, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje bivše učenice Vujisić da postoje još neki slučajevi u Gimnaziji, nije prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj obrazovnoj ustanovi.
- Da li neko treba da izgubi život da bi Čečović i drugi nasilnici dobili otkaz i bili sankcionisani, kao i oni odgovorni za zataškavanje i prikrivanje nasilnika? - pitali su Mijušković i Vujisić.
Podvukli su da je sigurnost đaka na prvom mjestu, te da ne prihvataju odugovlačenja, dodatni stres i strahovanje da se to možda neće desiti.
Portal ETV danas je objavio skrinšotove prepiske u kojoj je profesor Čečović u službenoj grupi psovao kolegu, profesora Mata Kankaraša, vrijeđao Saru Vujisić i NVO sektor. Osvrnuvši se na to, Mijušković i Vujisić poručuju da se za njegov otkaz više ne smije čekati ni jedan dan.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcecovic-u-sluzbenoj-grupi-psovao-vrijedao-saru-vujisic-i-nvo-sektor&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Nakon njegovih uvreda i prijetnji kolegama koji su stali u odbranu sigurnosti đaka i Sare Vujisić, a koje su danas ugledale svijetlost dana, smatramo da se za punopravnost otkaza ne smije čekati više ni jedan jedini dan - podvukli su Vujisić i Mijušković.
Istakli su da su posljedice po mentalno zdravlje đaka, njihovih roditelja, prosvjetnih radnika/ca, Sare Vujisić i svih drugih koji su uključeni u ovaj slučaj, već očigledne.
- A pitanje je da li će nadležni prepoznati potrebu da se svima pruži potrebna podrška. Čečović u prepisci sa kolegama pita da li tražimo krv, a mi sve vrijeme jasno tražimo pravdu i sigurnost u obrazovnim institucijama i van njih. Šta još treba da se desi da bi dobio otkaz i da bi institucije lišile slobode Čečovića koji svojim ponašanjem potvrđuje da seksualni predatori ne prezaju posegnuti za bilo kojim vidom nasilja kada se žrtve bune, kada imaju podršku i kada je ćutanju došao kraj - naveli su Mijušković i Vujisić.
Dok čekaju razrješenje Radomana Čečovića i Biljane Vučurović ukazuju da je povjerenje učenica/ka koje je direktorka uživala, drastično opalo u skorašnjoj anketi Zavoda za školstvo, u odnosu na prethodnu anketu.&nbsp;
- Ovo opadanje povjerenja rezultat je izbjegavanja odgovornosti i narativa u njenim medijskim nastupima gdje smo stekli utisak da je bitnije zadržati funkciju nego zaštiti đake, na šta upućuje i probijanje vremenskog roka za uručenje otkaza profesoru Čečoviću. Podsjećamo da je direktorka uprkos gađenju prema onome što je uradio profesor Čečović, osim što nije postupila po zakonu, sa njime organizovala večeri poezije i dozvoljavala mu da vodi djecu u Beograd na sajam knjiga. Pozivamo sve prosvjetne radnike, đake i studente u svim obrazovnim institucijama da prijavljuju nepravilnosti i nasilje policiji, MPNI i zaštitniku ljudskih prava, te da ispune svoju građansku, zakonsku i moralnu dužnost, a garantujemo im da ćemo se boriti za njihov glas i dostojanstvo - jasni su Mijušković i Vujisić.
Ništa manje, dodaju, nije zabrinjavajuća i alarmantna situacija u osnovnoj školi u Tuzima.
- Centar za istraživačko novinarstvo je objavio osnove sumnje da su slučaj seksualnog uznemiravanja u Tuzima zataškavali: Leon Đuravčaj, zaposlen u Zavodu za školstvo, Aleksandra Kuć, bivša direktorka Direktorata za gimnazijsko i stručno obrazovanje, Nikola Dukaj, prosvjetni inspektor, tokom mandata bivšeg ministra prosvjete Predraga Boškovića. Nastavnik iz Tuzi se ne smije vratiti na posao u narednom polugodištu! Tražimo od nadležnih da pokažu da im je sigurnost djece u školama prioritet, ali i fizičko i psihičko zdravlje - decidni su Vujisić i Mijušković.
Moramo, podvlače oni, konačno obezbijediti pravdu.
- Jer građanke i građani Crne Gore su pokazali da neće ćutati, odustati i nikome neće progledati kroz prste kada je u pitanju nasilje. Seksualno uznemiravanje jeste vrsta nasilja ali nije jedina vrsta nasilja sa kojom se kao društvo suočavamo. Odgovorni za zataškavanje i činjenje nasilja trebaju biti kažnjeni bez obzira na njihovu nacionalnost i partijsku pripadnost jer njihova lična i intimna uvjerenja ne predstavljaju problem, već isključivo njihova djela, nedjela, nepostupanje po proceduri i neobezbjeđivanje potrebnih mjera prevencije i zaštite - naveli su Vujisić i Mijušković.
Traže, kako su napomenuli, prevenciju svakog oblika nasilja sprovedenu na zemlji a ne samo u oblacima i strategijama.
- Žrtve nasilja prežive kada ne ćute, a mi kao društvo smo pokazali da će svako dobiti potrebnu zaštitu i podršku a isto tražimo i od institucija u najkraćem mogućem roku - zaključili su u saopštenju.

1250x600

Rok za otkaz Čečoviću odavno probijen, protesti će biti brojniji i snažniji ako se do kraja sedmice ne razriješe on i Vučurović

Ministarstvu prosvjete stiglo je izjašnjenje direktorice podgoričke gimnazije „Slobodan Škerović“ Biljane Vučurović, a rješenje o razrješenju biće joj uručeno najvjerovatnije u ponedjeljak, saznaje nezvanično TV E.
Podsjetimo, prosvjetna inspekcija predložila je razrješenje Vučurović, nakon što je utvrdila da je prekršila propise i nije adekvatno reagovala na slučaj seksualnog uznemiravanja bivše učenice te škole Sare Vujisić od profesora Radomana Čečovića 2021. godine.
Vučurović je Čečovića tada kaznila 30 odsto od plate, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje bivše učenice Vujisić da postoje još neki slučajevi u Gimnaziji, nije prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj obrazovnoj ustanovi.
Direktorica Gimnazije tvrdi da je ispoštovala procedure i da je radila sve po zakonu.&nbsp;
Zbog tog slučaja održana su i dva protesta na kojima je tražena smjena Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti. Građani koji su protestovali traže i strože kazne za seksualne predatore.

Vučurović se izjasnila, razrješenje najvjerovatnije u poneđeljak

Povodom navoda da inspektor Javne uprave utvrđuje zakonitost rada glavne prosvjetne inspektorke Lucije Adžić, direktorica Gimnazije “Slobodan Škerović” Biljana Vučurović smatra da je vrijeme da SDT uđe u Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija.
Kako ističe Vučurović, ministarka Anđela Jakšić-Stojanović u svom rješenju navodi da je direktorica JU Gimnazije "Slobodan Škerović" tražila izuzeće Lucije Adzić te pojašnjava da je Lucija Adžić samostalni savjetnik I kojoj je 10.12.2024. godine istekao mandat pa je nakon toga raspoređena na mjesto samostalnog savjetnika I, a 11.12.2024. ovlašćena da, kao samostalni savjetnik I, sačini zapisnik.
- Međutim, prilikom sačinjavanje zapisnika, Lucija Adžić potpisuje se kao glavni prosvjetni inspektor, a ne kao samostalni savjetnik I. Upravo na ovaj način, ministarka Jakšić-Stojanović pokazuje da se postupalo nezakonito i da se inspektorka lažno legitimisala kao inspektor, a već tada ima, po mišljenju ministarke, rješenje o raspoređivanju na radno mjesto samostalni savjetnik - navodi Vučurović u reagovanju.
Druga očigledna greška, kako ističe Vučurović, koju ministarka Jakšić-Stojanović pravi prilikom obrazloženja je ta što ni u jednom trenutku ne objašnjava kada je i kojim rješenjem Lucija Adžić raspoređena na mjesto samostalne savjetnice I.
- Prema članu 60 Zakona o državnim službenicama i namještenicima, stav 5 propisuje da starješina državnog organa donosi rješenje o raspoređivanju lica kojem prestaje mandat. Dakle, ako je mandat licu prestao 10.12.2024. godine, zašto ministarka Jakšić-Stojanović skriva datum raspoređivanaja istog lica na mjesto savjetnika I i zašto u formalnom aktu kao što je rješenje, ne navodi broj tog navodnog rješenja o raspoređivanju? S druge strane, ministarka navodi da je samostalnom savjetniku I Luciji Adzić 11.12.2024. godine dato ovlašćenje da sačini zapisnik. Ovdje, međutim, ministarka uredno navodi broj ovlašćenja iako posmatrajući dati broj primjećujemo atipično arhiviranje, i to na neki broj koji nije cijeli na završetku, nego se nastavlja kosom crtom i novim brojem što navodi na sumnju o antidatiranju - poručuje Vučurović.
S druge strane, kako ističe direktorica Gimnazije, kada bi ministarka objasnila da je napravila u rješenju propust pa kao dokaz objavila i rješenje o raspoređivanju i njegov zavodni broj, opet se nameće pitanje kako je moguće da je istog dana doneseno i rješenje o raspoređivanju, i po tom rješenju doneseno i ovlašćenje i takođe, istog dana, sačinjen i zapisnik.
- To su tri dokumenta od značaja za rad gđe Lucije Adžić, sva tri istog dana zavedena. Budući da se ministarka koristi zakonskim pravom i navodi u pravnoj pouci da nemamo pravo žalbe na ovo rješenje, to smatram da su primjedbe koje ovdje iznosim dovoljne za nadležne organe a koje pozivam da reaguju. Dokaz za sve navedeno je tvrdnja gđe Lucije Adzić tokom gostovanja u emisiji ,,Reflektor” dana 17.12.2024. godine, kada je predstavljena kao glavna prosvjetna inspektoraka sa čime se ista saglasila. U ovom slučaju smatram da ima osnova da reaguju nadležni organi SDT, ODT Ii MUP te ispitaju slučaj - zaključila je Vučurović.

Vučurović procijenila da SDT treba da uđe u Ministarstvo prosvjete

To što navodno nije u predviđenom roku pokrenula postupak protiv profesora podgoričke Gimnazije ,,Slobodan Škerović” Radomana Čečovića, nakon što ga je bivša učenica Sara Vujisić prijavila za seksualno uznemiravanje, direktorica ove obrazovne ustanove Biljana Vučurović pravda time da je tada na rukovodećoj poziciji bila tek par mjeseci pa nije bila upućena u važeće procedure postupanja u ovakvim situacijama.
- Kako sam u trenutku prijavijivanja profesora Radomana Čečovića od strane bivše učenice Sare Vujisić bila svega par mjeseci na poziciji v.d. direktorice JU Gimnazija „Slobodan Škerović”, a imajući u vidu da sam prethodno 21 godinu provela u učionici kao profesorica književnosti, ističem da prilikom stupanja na dužnost u drugoj polovini jula 2021. godine nisam imala primopredaju dužnosti sa bivšom direktoricom, o čemu postoji dokaz koji je u prilogu. Samim tim, nisam bila upućena u važeće procedure ponašanja u ovakvim situacijama, već smo radili timski i sve instrukcije za postupanje crpila sam od zatečenih saradnika sa dugogodišnjim iskustvom u ovoj školi - napisala je Vučurović u izjašnjenu upućenom glavnoj prosvjetnoj inspektorki Luciji Adžić, a u koji je CdM imao uvid.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvujisic-nije-bila-jedina-direktorici-se-obracale-i-nevladine-organizacije-profesore-niko-nije-obavijestio&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ona kaže da je reagovala u skladu sa zakonom kada joj se bivša učenica Sara Vujisić obratila u oktobru 2021. godine zbog načina obraćanja profesora Radomana Čečovića, koji nije bio, kako je Vučurović ocijenila, isključivo profesorski.
- Učenica je navela da joj se profesor obratio pošto je završila školovanje, u trenutku kada je imala 19 godina i bila na prvoj godini fakulteta. Savjetovano joj je da slučaj prijavi policiji i drugim nadležnim organima koji mogu pomodi, što je odbila uz obrazloženje da se „plaši reakcije oca”. Cijeneći Sarin strah, nisu se obavještavale, protiv njene volje, druge nadležne institucije. Takođe, imajući u vidu da je u pitanju punoljetno lice i nismo mogli reagovati po službenoj dužnosti - navodi Vučurović u izjašnjenju.
Prema njenim riječima, uvidom u dio Viber komunikacije koji je je dostavijen, smatrala je da je način obraćanja profesora prema bivšoj učenici neprimjeren.
- Nakon što sam profesora usmeno obavijestila o slučaju i pokazala mu dostavijenu prepisku, on je prihvatio odgovornost za način obraćanja prema bivšoj učenici, ali i odbacio navode da se tako obraća i drugim učenicama. Informisala sam ga usmeno da pokrećem disciplinski postupak protiv njega i da ću oformiti komisiju koja treba da utvrdi činjenieno stanje - kazala je ona.
Takođe, dodala je Vučurović, informisan je da može pozvati advokata i predsjednika Sindikata što je Čečović odbio jer je priznao da je kriv u potpunosti.
Vučurović u izjašnjenu piše da je Čečović postupio u skladu sa ovim zahtjevom i poslao izjašnjenje, u kojem priznaje krivicu za neprimjereno obraćanje.
Potom je, tvrdi Vučurović, u skladu sa zakonom, u propisanom roku, donijela Odluku o izricanju mjere za težu povredu radne obaveze, i to umanjenje mjesečne zarade u iznosu od 30 odsto za mjesec novembar 2021. godine.
Po njenom mišljenju Ugovor o radu, Zakon o radu i Granski kolektivni ugovor nisu pružali dodate mogućnosti da se umiješam u odnos bivše učenice i profesora škole.
- U konkretnom slučaju, riječ je o odnosu dvije punoljetne osobe prilikom neformalne viber komunikacije koja nam je dostavljena bez uočljivih datuma i čiju cjelovitost nije bilo moguće tvrditi jer to nije u našoj nadležnosti - istakla je Vučurović.
U narednom periodu Uprava škole je, kako naglašava, pratila rad profesora Radomana Čečovića, hospitacijama njegovih časova i anketom medu učenicima svih razeda, koja je urađena u martu 2022, godine i koja po navodima pedagoško-psihološke službe nije upućivala na postojane ovakvog ili sličnog problema.
- Isti utisak odavale su i hospitacije jer je u odjeljenju uvijek vladala lijepa klima i komunikacija između učenika i profesora. Između drugih pitanja, anketom je obuhvaćen domen ponašanja i obraćanja profesora prema učeniku. Analizom uzorka zaključeno je da ni jedan učenik nikada nije naveo da postoji bilo kakav problem u obraćanju i radu pomenutog profesora - piše u izjašnjenju Vučurović upućenom prosvjetnoj inspektorki Adžić.
Potom piše da u radu Tima za prevenciju nasilja, koji nije postojao do septembra 2021. godine, od tog trena pa nadalje nije bilo ukazivanja na situacije opisane iz Sarinog kazivanja.
Takođe, Vučurović tvrdi da je na osnovu Izvještaja nakon sprovedene samoevaluacije, te na osnovu sirovih rezultata prema kojima je Izvještaj pripremijen zaključeno da nema indikatora niti tvrdnji kojima bi se ukazalo postojanje seksualnog uznemiravanja.
- Učenički parlament je u decembru 2020, april 2021, oktobru 2021, martu 2022. godine pohvaljivao rad profesora Radomana Čečovića i njegov odnos prema učenicima. Savjet roditelja nikada nije imao prigovor na rad profesora Čečovića, niti su ikada postojale pojedinačne primjedbe od strane učenika u vezi sa radom i odnosom profesora prema učenicima - stoji u izjašnjenju direktorice Vučurović.
Ona inspektorki u pisanoj izjavi pojašnjava da joj se NVO PRIMA nije obratila na službeni mejl direktor@gim-pg.edu.me u decembru 2021. godine, ali ni u periodu nakon toga na ovu temu, kao ni na školski mejl skola@gim-pg.edu.me, kojim raspolaže te da im zbog toga nije mogla ni odgovoriti.

Vučurović u odgovoru inspektorki: Nisam bila upućena u važeće procedure ponašanja, radila sam timski

Prosvjetna inspektorka Lucija Adžić, koja je 10. i 11. decembra obavila inspekcijski nadzor u Gimnaziji „Slobodan Škerović“, predložila je razrješenje direktorice ove ustanove Biljane Vučurović jer je, kako je navedeno u Zapisniku o izvršenom inspekcijskom nadzoru, nesporno utvrdila da je Biljana Vučurović, koja zastupa i predstavlja ustanovu i koja je odgovorna za zakonitost rada ustanove, povrijedila odredbe člana 1 Odluke o dopunama Statuta Ustanove, kojim je propisano da direktor preduzima mjere radi prevencije i postupanja u slučajevima nasilja i vandalizma u Školi.
Iz Zapisnika, čiji sadržaj M portal objavljuje, jasno je da direktorica nije preduzela čitav niz koraka koje je u skladu sa zakonima i Statutom morala preduzeti od trenutka kada je obaviještena o seksualnom uznemiravanju bivše učenice te škole Sare Vujisić od strane profesora Radomana Čečovića.&nbsp;
Prosvjetna inspektorka u Zapisniku na devet strana navodi i sljedeće:&nbsp;
- Da Biljana Vučurović ne provjerava navode Sare Vujisić u odnosu na sumnju da se to dešava i drugim učenicama škole, osim što Radoman Čečović u svom odgovoru navodi da odbija navode Sare Vujisić u odnosu na druge učenice.
- Sara Vujisić dana 28.12.2021. godine ponovo ukazuje Biljani Vučurović, da ima informaciju da postoje učenice kojima je neprijatno na časovima nastavnika Radomana Čečovića, ali ni u ovom slučaju Biljana Vučurović, tadašnja vršiteljka dužnosti direktorice Ustanove ne preduzima mjere i radnje u cilju ispitavanja i utvrđivanja iskazane sumnje.
- Nakon obraćanja Aide Perović, izvršne direktorice NVO Prima koja, između ostalog, navodi da im se obratila bivša učenica koja je u saznanju da neprimjereno uznemiravanje od strane istog profesora u vidu komentara i pogleda doživljava i učenica drugog razreda škole, izostalo je preduzimanje mjera i radnji od strane škole.
- Biljana Vučurović, kao odgovorno lice subjekta nadzora u vezi sa predmetnom situacijom nije obezbijedila prava učenika saglasno članu 97 stav 1 tačka 8 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju i nije preduzela mjere radi prevencije i postupanja u slučajevima nasilja i vandalizma u školi propisane članom 1 Odluke o dopunama Statuta Ustanove broj 3707/4 od 20.12.2019. godine.
- Nadalje, imenovana, u vezi sa predmetnom situacijom, nije podnijela prijavu školskom timu, iako je imala informaciju o postojanju sumnje na nasilje u Ustanovi, što se i potvrđuje uvidom u dostavljene Izvještaje o radu školskog tima za period septembar 2021-mart 2022, kao i za prvi i drugi klasifikacioni period 2022-23 godine.
Takođe, nije ostvarila kontakt sa drugim nadležnim ustanovama (socijalna zaštita, policija i dr), tako da nije postupila shodno Uputstvu o podjeli odgovornosti i postupanju u cilju prevencije i u slučajevima pojave nasilja i vandalizma.
- Uvidom u anketu koja je sprovedena među učenicima u martu 2022. godine konstatuje se da je ista sprovedena shodno članu 97 stav 2 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju kojim je propisano da je škola dužna da u postupku samoevaulacije vrši anonimno anketiranje učenika u svim razredima osim učenika prvog ciklusa osnovne škole, najmanje jednom godišnje o obrazovnim programima, radu nastavnika i uslovima rada.
- Navedena anketa sprovedena među učenicima nije se odnosila na predmetnu situaciju, odnosno nije sprovedena u cilju utvrđivanja eventualne odgovornosti na osnovu sumnji koje su iskazane Biljani Vučurović, u dostavljenim mejlovima u kojima je ukazivano na nedolično ponašanje nastavnika Radomana Čečovića.
- Ustanova nije postupala u skladu sa Etičkim kodeksom Ustanove, jer etički odbor nije dao mišljenje o usklađenosti određenog djelovanja ili ponašanja s načelima i pravilima etičkog kodeksa, ovo iz razloga što nije postojao zahtjev Biljane Vučurović za davanje mišljenja u vezi predmetne situacije.
Sara Vujisić se prvi put obratila mejlom direktorki Vučurović 22.10.2021. godine u 09:38 sati. U prilogu je dostavila Čečovićeve skrinšotovane viber poruke, uz koje je obavještava da je bivša učenica Ustanove i da je prošle godine završila maturu, te da je moli da postupi shodno njenim nadležnostima zbog njene sumnje da su ovakve stvari trenutno prisutne među učenicama škole. Takođe, navodi da je upoznata sa njegovim odnosom prema drugim učenicama koji nije strogo profesorski, kao i da je početak njene sumnje zasnovan još u junu te godine kada joj je profesor poslao sličnu poruku u kojoj pohvaljuje njen dekolte.
Istog dana uveče Biljana Vučurović dostavlja mejl Sari Vujisić u kojem navodi, citat: "Drago Saro, zahvaljujem. Uradićemo sve što je u našoj nadležnosti. Treba i ti da uradiš sve što je u tvojoj moći da se kao građanka zaštitiš. Rekla ti je Marija kojim agencijama da se obratiš. Budi nam dobro.", kraj citata.
Takođe, istoga dana u 6:25:56 PM Sara Vujisić, dostavlja mejl Biljani Vučurović, sledeće sadržine, citat: "Poštovana direktorice, šaljem vam poruke sa profesorom iz juna mjeseca ove godine koje su mi bile prvi znak za sumnju. Srdačno, Sara.", kraj citata.
Tek skoro 20 dana kasnije, 11. novembra 2021. godine u podne Biljana Vučurović dostavlja mejl Radomanu Čečoviću, sledeće sadržine, citat: "Poštovani gospodine Čečoviću, kako mi se obratila bivša maturantkinja i zahtijevala da reagujem shodno svojim nadležnostima po pitanju Vašeg odnosa prema njoj, o čemu sam Vas usmeno obavijestila nedavno, molim Vas da se u roku od 7 dana izjasnite i u pisanoj formi na datu temu. Srdačno, Biljana Vučurovič, vd direktorica", kraj citata.
Pomenuto je zavedeno u djelovodniku Ustanove pod brojem 1198 od 11.11.2024. godine.
Sjutra Radoman M. Čečović, na zahtjev Biljane Vučurović, dostavlja pisani odgovor koji je u djelovodniku Ustanove zaveden pod brojem 1213 od 12.11.2021. godine (koji se nalazi u spisima predmeta).
Dana 15.11.2021. godine Biljana Vučurović sačinjava Službenu zabilješku broj 1232 od 15.11.2021. godine u kojem navodi da joj se obratila Sara Vujisić i da upozorava na nedolično ponašanje profesora Radomana Čečovića, da je profesor prema riječima učenice slao poruke neprimjerene sadržine putem viber-a, a to uznemiravanje kako navodi učenica traje od juna ove godine, kad joj je poslao poruku u kojoj je pohvalio njen dekolte. Učenica je izjavila da ne želi da prijavi profesora nadležnim organima, a razlog njenog obraćanja zasnovan na želji da upozori na ponašanje profesora zbog drugih učenica, uz zahtjev da direktorica preduzme radnje iz svoje nadležnosti u vezi ovog slučaja.
Dalje navodi da je tražila da se profesor Čečović izjasni na navode učenice, što je i učinio. Navodi se da u svom obraćanju izražava duboko žaljenje zbog neprijatnosti koju je priredio bivšoj učenici i v.d. direktorici. Smatra da se "preigrao" u riječima i upućuje veliko izvinjenje sa svoj nepromišljeni postupak. Drugi dio pritužbe učenice koji se odnosi na njenu sumnju da na isti način komunicira i sa drugim učenicama, profesor sa gnušanjem odbija. Takođe se navodi: "Zato što je učenica u trenutku pritužbe bivša maturantkinja naše Škole, kolegi Čečoviću će biti izrečena kazna predviđena čl. 145 i 146 Zakona o radu, a to je teža povreda radne obaveze, te će mu biti umanjen iznos mjesečne zarade za mjesec novembar za 30%. Nadam se da je tačna njegova tvrdnja da ovakve situacije nijesu zastupljene u odnosima sa učenicama naše Škole, a ukoliko se utvrdi suprotno protiv imenovanog će biti pokrenut disciplinski postupak".
Biljana Vučurović, v.d. direktorice je u postupku utvrđivanja disciplinske odgovornosti profesora Radomana Čečoviča, donijela Odluku o izricanju disciplinske mjere broj 1268 od 16.11.2021. godine prema kojoj je zaposleni Radoman Čečović, nastavnik crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti u Ustanovi na neodređeno vrijeme, odgovoran za povredu radne obaveze, te da se imenovanom izriče mjera za težu povredu radne obaveze- novčana kazna u visini od 30% mjesečne zarade u trajanju od jedan mjesec u mjesecu novembru 2021. godine.
Sara ponovo piše direktorici Vučurović 28. decembra 2021. godine u kome navodi da je očekivala da će izaći u susret nakon njenog predhodnog obraćanja svim djevojčicama i djevojkama koje su učenice škole i koje prolaze kroz kako navodi "psihičku torturu". Ističe da ima informacije da postoje učenice (koje sada ne smije imenovati) kojima je neprijatno na njegovim časovima koje su pročele da se oblače drugačije nego inače, da ne sumnja da je nešto preduzeto povodom prvog obraćanja, ali da je očigledno da šta god da je urađeno nije bilo dovoljno. Nadalje ističe i očekuje da će direktorica strože reagovati jer će u suprotnom biti primorana da učini sve da ova priča ugleda svjetlost dana.
Istog dana Biljana Vučurović odgovara Sari Vujisić: "Draga Saro, jako nam je žao što se takvo ponašanje nastavilo i pored naše reakcije. Ovo su sitaucije koje nadilaze naša ovlašćenja.
Molim te da pratiš zakonske procedure koje podrazumijevaju da se obratiš institucijama kako bi one reagovale. Takođe, slobodna si da im sve prikupljene informacije dostaviš po kojima će oni moći da djeluju. U slučaju da želiš da razgovaraš s nama, možeš doći sjutra, poslije sjednica odjeljenjskih vijeća, oko 15:30 sati. Molimo te da nam potvrdiš dolazak. Srdačno.", kraj citata.
Tog dana poslije podne gimnazijskoj pedagoškinji Vanji Rakočević piše i NVO Prima, odnosno Aida Perović, izvršna direktorica, koja navodi da sarađuje sa bivšom učenicom gimnazije i da im je povjerila da je dobijala veoma uznemiravajuće poruke od strane profesora koji joj je predavao književnost, te da je o svemu tome obavijestila upravu škole. Ističe da ih je na današnji dan obavijestila da je u saznanju da neprimjereno uznemiravanje od strane istog profesora, u vidu komentara i pogleda, doživljava i učenica drugog razreda škole, koja je insistirala da njeno ime ne bude prenijeto. Nadalje ističe da bez obzira što je druga djevojka insistirala da njeno ime ne bude pomenuto, oni kao organizacija koja se bavi borbom protiv seksualnog nasilja nad mladima smatrali su da je njihova profesionalna i moralna obaveza da ih upoznaju sa informacijama koje imaju, a sve u cilju adekvatne zaštite svih koji su žrtve ili potencijalno to mogu biti, sa vjerom da će naći valjan način da ih zaštite.
Pedagogica Rakočević, koja je u tom trenutku bila na bolovanju, odgovara Perović i isti mejl prosljeđuje i direktorici Vučurović: "Poštovana gospodo Perović, kako sam na bolovanju već izvjestan period, a cijeneči ozbiljnost vaših navoda email sa njegovom sadržinom prosleđujem direktorici škole koja će ne sumnjam, pravovremeno i adekvatno reagovati. Hvala vam što ste me informisali, Srdačan pozdrav, Vanja Rakočević, pedagogica".
Inspektorka Adžić potom u Zapisniku navodi sve propise i procedure iz oblasti obrazovanja koji su morali biti ispoštovani u ovom slučaju, a koje je direktorica Vučurović zanemarila.&nbsp;

Vujisić nije bila jedina: Direktorici se obraćale i nevladine organizacije, profesore niko nije obavijestio

Prosvjetna inspekcija je za slučaj neprimjerenog ponašanja profesora podgoričke Gimnazije "Slobodan Škerović" prema bivšoj učenici saznala iz medija, a da li je bilo propusta u postupanju uprave škole znaće nakon što se završi nadzor.
- Dostavićemo sve relevantne činjenice i okolnosti koje utvrdimo u postupku inspekcijskog nadzora, jer nam je cilj prvenstveno da se zaštiti javni interes. Da zaštitimo svako dijete, da svaki učenik bude bezbjedan u svakoj ustanovi, da se osjeća lagodno i da ne postoji nijedan vid pritiska pod kojima mora neko da funkcioniše i egzistira, ne samo u ovom miljeu, nego u svakom drugom - kazala je prosvjetna inspektorka Lucija Adžić u "Bojama jutra" na Televiziji Vijesti, a prenosi portal ovog medija.
Njihov nadzor, kako je pojasnila, podrazumijeva da će da vide od trenutka podnošenja inicijative do trenutka djelovanja šta je to sve direktorica preduzimala u odnosu na dostavljenu inicijativu.
- I da li je to u skladu sa svim onim što je zakonodavac propisao, a propisao je dosta. Propisao je određenu proceduru, pravila ponašanja, način i postupak izricanja određene mjere. Taj dio, što se tiče izricanja disciplinske mjere, će kontrolisati nadležna Inspekcija rada - navela je Adžić.
Iz Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), koji je nakon nekoliko mjeseci istraživanja prvi objavio ovu priču, poručuju da bi svi u lancu trebalo da preuzmu odgovornost za ovaj, ali i brojne druge slučajeve koji se zataškavaju.
Direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Milka Tadić Mijović je rekla kako je važno da se kazne "oni koji su ključni u ovoj priči".
- Međutim, našim istraživanjem smo ispričali priče i iz drugih krajeva - Tuzi, Rožaja... Dolazili su nam profesori iz škola sa sjevera, da nam anonimno govore da imaju da imaju takvih slučajeva i da ne mogu ništa u tim malim sredinama, da se sve stavlja pod tepih, i da su nekad čak žrtve i djevojčice u osnovnoj školi, ali da, međutim, porodice i škole to ostavljaju pod tepih, jer se porodice boje da bi djeca bila stigmatizovana, ako bi se tako nešto javno saznalo - rekla je Tadić Mijović.

Prosvjetna inspekcija za slučaj iz Gimnazije saznala putem medija: Utvrdiće da li je direktorica postupala po zakonu

Kremlj je potvrdio da će se održati telefonski razgovor između Vladimira Putina i Donalda Trampa.
- Razgovor se priprema- izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prema navodima ruskih novinskih agencija.
Trump je ranije danas na platformi Truth Social objavio da će u ponedjeljak telefonski razgovarati s Putinom. A nakon toga i sa Zelenskim.
<h3>"Nadam se da će dan biti produktivan"</h3>
- Predmet razgovora će biti zaustavljanje krvoprolića u kojem stradava u prosjeku 5000 ruskih i ukrajinskih vojnika nedjeljno, ali i trgovina- napisao je Tramp na svojoj mreži Truth Social.
Dodao je da će nakon toga razgovarati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i određenim članicama NATO-a.
- Nadam se da će to biti produktivan dan, da će doći do primirja i da će ovaj nasilni rat, rat koji nikada nije trebao izbiti, završiti- napisao je Tramp.
<h3>Razgovarali Rubio i Lavrov</h3>
Uoči razgovora između Trumpa i Putina, američki državni sekretar Marko Rubio razgovarao je s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovim, saopštio je Stejt Dipartment.
Rubio je pozdravio razmjenu ratnih zarobljenika koja je dogovorena na pregovorima između Rusije i Ukrajine u Turskoj, rekla je portparolka ministarstva.
Državni sekretar takođe je ponovio poziv Trampa za trenutnim primirjem i okončanjem nasilja u ruskom ratu u Ukrajini, navodi se u saopštenju.

Kremlj potvrdio: Pripreme za razgovor Putina i Trampa su u toku

U Nišu su večeras, tokom i nakon Svenarodnog sabora, u organizaciji Srpske napredne stranke, napadnuti ekipa Televizije Nova- novinarka Ivana Marković i snimatelj Dejan Marković, kao i novinarka Južnih vesti Tamara Radovanović. 
 
Ivana Marković kaže da su ih napala dvojica nepoznatih muškaraca oko 18 časova u centru grada, izvan metalne ograde kojom je Trg kralja Milana, gdje se održavao centralni događaj Sabora, „odvojen“ za posjetioce skupa.
&nbsp;Muškarci su ih fizički gurali, vređali, vikali na megafonu.
- Jedan od njih mi je rekao: ‘marš odavde’, gurajući me, ali sam ja odbila da odem jer smo bili na javnoj površini i pitala ga ko je on. Drugi je snimatelju Dejanu vikao da je ‘ustaša’. Zvala sam policiju da prijavim napad, ali je u blizini bio jedan policijac, kome smo mahali, a on nas srećom vidio, i odveo do Foruma u Obrenovićevoj, kako bismo produžili na studentski protest- kaže Ivana Marković za Danas.
&nbsp;Ona dodaje da je veliki problem što novinari nezavisnih medija nisu mogli da uđu na ograđenu lokaciju na Trgu na kojoj se održava Sabor, pošto su novinarske akreditacije, na kojima je inače pisalo „Srbija ne smije da stane“, dobili samo oni koji rade u &nbsp;prorežimskim kućama.
Južne vesti su, takođe, na svom nalogu na društvenoj mreži Iks objavile snimak na kome se vidi kako je jedan od okupljenih građana gura ruku i pokušava da novinarki Radovanović pomjeri mobilni telefon, kojim je snimala odlazak pristalica SNS posle Svenarodnog sabora.
&nbsp;Udruženje novinara Srbije je ranije danas protestovalo zbog privođenja dopisnika australijskog radija SBS Nikole Doderovića, dok je izvještavao sa mitinga Pokreta za narod i državu na Trgu kralja Milana.
U Nišu je danas održan centralni skup Svenarodnog sabora, u organizaciji aktuelne vlasti, na kojem je govorio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Istovremeno je na Trgu kralja Aleksandra, nekoliko stotina metara dalje, organizovan studentski protest „Izbori(mo) se“, na kojem je zahtijevano raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
&nbsp;

Niš: Napadnuti ekipa Televizije Nova i novinarka Južnih vesti

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je večeras na mitingu u Nišu poručio studentima da ga "ne zanimaju njihovi zahtjevi" i da je to "gotova priča", a studenti su njemu odgovorili da mu je izjava smiješna, te da ništa nije gotovo.
Vučić je u Nišu rekao da "od sada sluša samo narod", ali i da je spreman da svojim politčkim protivnicima "pruži ruku" i ponovo ih pozove na razgovor, kako bi se problemi i razlike rješavali u institucijama, a ne na ulici.
Pored mitinga valsti, u Srbiji su danas održavna dva velika studentska protesta - u Nišu i Subotici.
Reporterka N1 razgovarala je sa studentima u Nišu i pitala ih je kakva je njihova reakcija na Vučićevu izjavu, na što su oni rekli da ne odustaju do ispunjenja svojih zahtjeva. Ključna poruka sa protesta u Nišu je bila upravo raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.&nbsp;
Takođe, reporterka N1 razgovarala je sa studentima koji su se okupili u Subotici, gdje je mnogo njih reklo da im je Vučićeva izjava smiješna, da se pravi glup i slijep i da "ništa nije završeno".

Studenti poručili Vučiću da mu je izjava smiješna i da ništa nije završeno

Na današnju objavu potpredsjednika Demokratske partije socijalista Jevta Erakovića, koji je kazao da je današnji pokušaj ubistva u centru Podgorice još &nbsp;jedna potvrda da se građani sa ovakvim sektorom bezbjednosti ne mogu osjećati sigurno i spokojno i postavio pitanje odgovornosti nadležnih u sistemu bezbjednosti, reagovali su iz Demokratske Crne Gore.
U saopštenju iz te partije, pored ostalog, navode da poslanik Eraković svakako nije neznaven čovjek.
- On dobro zna kao što zna i cijela Crna Gora, da je sve ovo što se dešava i što se dešavalo proteklih decenija u Crnoj Gori isključiva posljedica politike njegove partije i činjenice da su komandovanje bezbjednosnim sektorom prepustili nikom drugom do najvećim kriminalcima na Balkanu- ocjenjuju Demokrate.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ferakovic-sta-je-potrebno-da-se-desi-da-bi-neko-iz-ovog-sistema-preuzeo-odgovornost-i-podnio-ostavku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na čelu bezbjednosnog sektora u Crnoj Gori su kadrovi Demokrata. Naime, lider ove partije Aleksa Bečić je potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, dok je njen visoki funkcioner Danilo Šaranović, ministar unutrašnjih poslova.
&nbsp;- Za razliku od Kanade, Njemačke, Švedske i brojnih drugih najrazvijenijih zemalja svijeta gdje vidimo vrlo često i teška krivična djela, i velike tragedije i zločine, ali nikad političko mešetarenje na tim pitanjima, kod nas svjedočimo potpuno suprotnom- navele su Demokrate.&nbsp;
Tvrde da je Crna Gora jedina zemlja u svijetu koja ima ovako licemjernu partiju kakva je DPS.
- Koja ne propušta niti jedan momenat za jeftino političarenje i mešetarenje na tim pitanjima, ali i jasan pokušaj odbrane kriminalnih struktura u Crnoj Gori- poručile su u saopštenju Demokrate.

Demokrate: Sve što se dešava i što se dešavalo posljedica je politike DPS-a

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: prosvjetna-inspekcija