Udruženje međunarodnih prevoznika tereta Crne Gore, koje i danas nastavlja blokade teretnog saobraćaja na graničnim prelazima i u Luci Bar, do kraja protesta će kontrolisano propuštati prevoznike koji prevoze naftne derivate za javne ustanove.
Predstavnik Udruženja Đorđije Lješnjak rekao je da su prevoznike ovih dana optuživali da su nesavjesni, te odbacio takve navode.
- Nećemo ugroziti rad javnih ustanova. Mi smo na vrhu ljestvice društvene odgovornosti. Zalažemo se za bolji rad sistema u državi i dajemo tome puni doprinos. Dozvolićemo da se voze goriva neophodna za funkcionisanje javnih ustanova - naveo je Lješnjak, prenosi RTCG.
&nbsp;Od danas će da propuštaju one koji voze naftne derivate za škole, vrtiće, bolnice i domove zdravlja.
&nbsp;- To ćemo činiti tako što će dobavljači da nas kontaktiraju i da dostave dan unaprijed informaciju i da nam daju broj tablica tih ljudi koji mogu da prođu. Samo da nas obavijeste i prolaz kamiona će biti omogućen - kazao je Lješnjak. &nbsp;
&nbsp;Blokada teretnog sabraćaja na graničnim prelazima i u Luci Bar, počela je u ponedjeljak, a danas je nastavljena jer nadležni nijesu odgovorili na njihove zahtjeve.
&nbsp;Iz Udruženja su poručili da su i dalje spremni na razgovor sa Vladom, ali da će protest biti produžen ukoliko ne dođe do konkretnog dogovora.
&nbsp;Predsjednik Udruženja Vesko Šljivančanin kazao je u ponedjeljak da su već podnijeli zahtjev Upravi policije za produženje protesta i nakon isteka odobrenog roka.
&nbsp;- Za sada nemamo konkretnih obećanja i riješili smo da stupimo u ovaj protest. Raspoloženi smo i pozivamo Vladu na razgovor kako bismo došli do rješenja, jer protest nije nikome u interesu - naveo je Šljivančanin.
&nbsp;Veliki broj kamiona u ponedjeljak je parkiran pored magistralnog puta Nikšić – Trebinje, dok su bile blokade i na drugim lokacijama. Šljivančanin je ponovio da je razlog protesta dugogodišnje nezadovoljstvo stanjem u drumskom transportu i izostanak reakcije nadležnih institucija.
&nbsp;- Ovaj protest nema politički karakter. Borimo se da naša preduzeća budu konkurentna u odnosu na region i da obezbijedimo egzistenciju porodicama, jer smo dovedeni na rub - &nbsp;poručio je Šljivančanin.
&nbsp;Prevoznici zahtijevaju izmjene visine akcize čiji povrat dobijaju po litru goriva, brži povrat poreza na dodatu vrijednost, duži rad graničnih carinskih i fitosanitarnih inspekcija, promjene ETIAS sistema, kao i beneficirani radni staž.
&nbsp;Protest je dio i regionalnog nezadovoljstva prevoznika iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, zbog ograničavanja boravka i rada profesionalnih vozača u zemljama Šengena na najviše 90 dana u periodu od šest mjeseci.
&nbsp;Uprava policije odobrila je proteste prevoznika na 72 sata, odnosno do četvrtka u podne, dok iz Udruženja poručuju da će blokade trajati do ispunjenja zahtjeva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dozvoljen prolaz onima koji dopremaju naftne derivate za javne ustanove

Ukoliko se prevoznicima ne izađe u susret i protest preraste u dugoročnu blokadu transporta može se desiti da crnogorske transportne &nbsp;kompanije odu da rade na EU tržište, a druga mogućnost je da evropske kompanije dovoze robu u Crnu Goru što bi značajno uticalo na rast cijena - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Bilo koja blokada, kako dodaje, dovodi do usporavanja ekonomije i određenih prekida u snabdijevanju, a osim građana trpe privreda i trpe prevoznici.
Osim potencijalnih poremećaja na lokalnom nivou protest prevoznika, prema njegovim riječima, može dovesti do poremećaja i na evropskom nivou, što bi trebalo da dodatno stvori pritisak na evropske institucije da se pronađe rješenje.
- Bitno je naglasiti da je ovo trebalo da bude protest, štrajk na regionalnom nivou da se pošalje poruka evropskim institucijama o problemu koji će imati prevoznici sa Zapadnog Balkana zbog primjene sistema ulaska i izlaska iz EU, sa 90 od 180 dana u EU i samim tim je trebalo da se pošalje zajednička poruka sa određenim protestom da treba i EU u određenoj mjeri da reaguje i da se prilagodi potrebama našeg tržišta. Činjenica je da ukoliko ne dođe do određenog rješenja da će upravo prevoznici sa teritorije Zapadnog Balkana što uključuje i Crnu Goru imati ozbiljnih problema što se tiče samog njihovog poslovanja, jer ako bi pogledali kako će se to reflektovati na njihovo poslovanje ono će zahtijevati ili povećani broj radnika, ili čekanje što znači povećanje troškova, samim tim povećanje cijena - rekao je Mulešković.
Smatra da se ne može desiti brza nestašica, jer postoje zalihe dovoljne za više dana, pa ne bi trebalo da dođe do poremećaja tržišta ukoliko se protest dugoročno ne nastavi.&nbsp;
- Treba biti pažljiv kad komentarišemo takve stvari, jer mi smo skloni tome da napravimo paniku i upravo ta panika može da izazove veće potražnju, pa samim tim možemo sami da napravimo problem na tržištu. Stav trgovaca i njihova politika je da su se već zalihe skoro svih proizvoda obezbjedile i ne treba da razmišljamo o tome da će se desiti određeni poremećaji - istakao je Mulešković.
Dodaje i da će svaki trošak koji nastane u zastoju transporta biti preliven na građane kroz finalnu cijenu proizvoda, pa ukoliko se situacija nastavi jasno je da će doći do povećanja cijena.&nbsp;
- Dva scenarija mogu da se dese, a prvi scenario je da naše kompanije odu da rade na evropskom tržištu i drugi scenario je da evropske kompanije dovoze robu u Crnu Goru što jasno govori da bi došlo do rasta cijena, jer ako u ovom trenutku imate za npr. 1000 eura prevoz do određene zemlje ukoliko dođe do premještanja da evropske firme vode to će biti duplo veći troškovi - zaključio je Mulešković.

Mulešković: Ukoliko se ovakva situacija nastavi i ukoliko Evropa ne bude imala sluha za naše prevoznike jasno je da će doći do povećanja cijena

Ostavka sutkinje Vesne Moštrokol neće imati nikakav uticaj na trajanje postupka u predmetu pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, saopštila je predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić, odgovarajući na pitanja novinara tokom današnje konferencije za medije,<a href="https://www.antenam.net/clanak/pavlicic-ostavka-sutkinje-mostrokol-nece-uticati-na-predmet-pokusaja-terorizma-2016"> prenosi Antena M</a>.
Pavličić je kazala da je, kao članica Sudskog savjeta, obaviještena da je sutkinja Moštrokol podnijela zahtjev za prestanak sudijske funkcije bez navođenja razloga, uz zahtjev za ostvarivanje prava na jednogodišnu naknadu u visini posljednje zarade, u skladu sa zakonom.
- Ostavka sutkinje Moštrokol neće uticati na dužinu trajanja postupka u predmetu za koji pokazujete interesovanje - navela je Pavličić, dodajući da ju je sama sutkinja u kolegijalnom razgovoru informisala da je završila sve obaveze u predmetima u kojima je postupala, uključujući i one od posebnog interesa javnosti.
Na pitanje da li je vijeće koje je odlučivalo u slučaju pokušaja terorizma 2016. godine okončalo svoj posao prije ostavke sutkinje Moštrokol, Pavličić nije direktno odgovorila, ali je naglasila da iz njenih navoda „proizlazi jasan zaključak“ da ostavka neće izazvati procesne posljedice niti vraćanje postupka na početak.
<h2>Demanti spekulacija o razlozima ostavke</h2>
Predsjednica Vrhovnog suda odbacila je spekulacije da je razlog ostavke sutkinje Moštrokol njeno nezadovoljstvo navodnim izostankom meritokratije prilikom izbora sudija Vrhovnog suda.
Potvrdila je da je sutkinja Moštrokol bila kandidatkinja za Vrhovni sud, ali je naglasila da nijedan izbor, ni u Vrhovni ni u bilo koji drugi sud, nije sproveden mimo meritokratskih kriterijuma.
- Da je smatrala da iza izbora ne stoji meritokratija, takva odluka je podložna provjeri. Ne smatram da je to razlog njene ostavke - kazala je Pavličić, dodajući da ju je zahtjev za prestanak funkcije iznenadio, imajući u vidu dugogodišnji profesionalni integritet sutkinje Moštrokol.
Pavličić je istakla da je kolegijalno pozvala sutkinju Moštrokol da se obrati Sudskom savjetu prije odlučivanja o njenom zahtjevu, ali da je dobila uvjeravanje da za ostavku „ne stoje nikakvi drugi razlozi“.
<h2>Bez prejudiciranja dokaza i sudske prakse</h2>
Govoreći o pitanjima koja se tiču dokazne vrijednosti SKY komunikacija, Pavličić je poručila da bi bilo neodgovorno da predsjednica Vrhovnog suda unaprijed iznosi stavove koji bi mogli prejudicirati buduće odluke sudija.
- Nešto može biti dokaz u jednom predmetu, a u drugom ne - kazala je Pavličić, naglašavajući da Vrhovni sud ne daje smjernice sudijama van konkretnih postupaka i da se stavovi formiraju isključivo kroz odlučivanje u pojedinačnim predmetima.
Pavličić je poručila da Vrhovni sud „ne bježi ni od stručnog, ni od odgovornog, ni od zakonitog odlučivanja“, te da će njegova praksa, kroz konkretne odluke, uticati na ujednačavanje sudske prakse nižestepenih sudova.

Pavličić: Ostavka sutkinje Moštrokol neće uticati na predmet pokušaja terorizma 2016.

The Police Directorate is taking measures within its jurisdiction following threats made on social media against Democratic Party of Socialists (DPS) Member of Parliament Ivan Vuković, stating that he is „ripe for a trunk“ („stasao za gepek“ - a phrase which implies a threat of violence).
This was unofficially confirmed to Portal ETV.
It was also unofficially stated that an order to collect information has been issued and that the Podgorica Basic State Prosecutor’s Office has been informed of the case.
Yesterday, Vuković posted a screenshot of the disputed comment on the social media platform X (formerly Twitter) and called on the police to respond.
- „Worthless goods“ and „thief“ are, apparently, insults that someone involved in politics is expected to endure, especially after simply congratulating the closing of a chapter in the EU accession negotiations. „Ripe for a trunk“ - I’m not so sure - Vuković said in the post.

Prosecutor’s Office informed of threats against Vuković, police issued an order to collect information

Leon Vajntraub još se živo sjeća dana kada su nacisti 9. septembra 1939. godine umarširali u njegov rodni grad Lođ u Poljskoj.
- Bile su to naizgled beskrajne kolone visokih, zdravih, mladih vojnika u zelenim uniformama Vermahta. Od pomisli na zvuk njihovih okovanih čizama po kaldrmi i dalje mi se širi jeza niz kičmu. Zračili su ogromnom snagom, zdrobili bi sve što bi im se našlo na putu - ispričao je on za Dojče vele.
Imao je tada 13 godina i nije imao pojma kakve će užase doživjeti. Živio je u najsiromašnijem dijelu grada sa svoje četiri sestre i majkom, koja je vodila mali vešeraj. Njegov otac je umro kada je imao godinu i po, ali mala porodica ostala je zajedno. Leon je bio bistar i živahan dječak.
- Čitanje knjiga i gledanje filmova bilo je za mene kao nekakva ključaonica, kao kapija u drugi svijet - kaže on.&nbsp;
Zahvaljujući stipendiji, mogao je da upiše gimnaziju.
<h2>Zatvoren u getu</h2>
Ali školovanje nije mogao da nastavi. U februaru 1940. godine, on i njegova porodica prisilno su preseljeni u geto Licmanštat - što je bilo ime u koje su Njemci preimenovali Lođ. Tamo je bilo natrpano oko 160.000 Jevreja. Svako ko bi pokušao da pobjegne bio bi strijeljan. Ljudi su bili primorani na ropski rad. Leon je radio u električarskoj radionici u metalskom odjeljenju. Iz Jevrejskog savjeta su mu rekli da oni koji su korisni nacistima imaju veće šanse za preživljavanje. (Jevrejski savjeti bile su obavezne organizacije koje su nacisti osnovali na okupiranim teritorijama da bi upravljali jevrejskom zajednicom, gdje su djelovale kao posrednici između zajednice i njemačkih okupatora, prim.ur.)
Ipak, mnogi su umrli u getu od bolesti i gladi.&nbsp;
- Riječ "glad" ima veoma posebno mjesto u mom rječniku, u mom mozgu, u mom biću - kaže Vajntraub.&nbsp;
Danas možda neko kaže da je uveče gladan ako je preskočio ručak, ali „to nije glad, to je pojačan apetit".&nbsp;
- Pet godina, sedam mjeseci i tri nedjelje, sa samo jednim izuzetkom, bukvalno sam umirao od gladi. Nisam mogao da zaspim zbog bola u stomaku, a s tim sam se i budio. Moja jedina misao bila je kako da nađem nešto za jelo da napunim stomak - ispričao je Vajntraub.
<h2>Deportacija u Aušvic-Birkenau</h2>
U ljeto 1944. geto je likvidiran. Regionalni predsjednik, Fridrih Ibelhee, još 1939. godine poslao je cirkularni dopis nacističkom rukovodstvu, u kojem je napisao: „Osnivanje geta je, naravno, samo privremena mjera. Zadržavam pravo da odlučim kada i na koji način će geto i grad Lođ biti očišćeni od Jevreja. Krajnji cilj, u svakom slučaju, mora biti da potpuno iskorijenimo tu gnojnu ranu“.
Međutim, stanovnicima geta cinično je obećano da će moći da nastave da rade negdje drugdje - „za dobro Trećeg rajha“.
Leon Vajntraub, kao i mnogi drugi, deportovan je u logor smrti Aušvic-Birkenau. Nacisti su tvrdili da je to samo još jedan geto.&nbsp;
- Onda je došao teretni voz, namijenjen više za stoku nego za ljude. Bili smo natrpani unutra tako gusto da ste mogli samo da stojite. Vrata su bila zaključana, nije bilo hrane i ničega za piće. Pala je noć, pa opet dan, pa opet noć. Smrad iz kante koja se koristila za nuždu nadjačavao je sve - opisao je Vajntraub.
U nekom trenutku vrata su se otvorila i neko je povikao: „Napolje, napolje!“.&nbsp;
Vajntraub kaže da još nije shvatao gdje su to nacisti odveli ljude. Doviknuo je majci: „Vidimo se tamo“. Ali je brzo shvatio da nije završio u nekom drugom getu. Krajičkom oka vidio je da je bodljikava žičana ograda pod strujom. Na takozvanoj „selekciji“ na ozloglašenoj „rampi“, taj tada osamnaestogodišnjak posljednji put je vidio svoju majku. Esesovci su odlučivali ko će živjeti.
- Palac gore udesno - nesposoban za rad. Palac gore lijevo - brza smrt - priča Vajntraub. Njegova majka umrla je u gasnoj komori istog tog dana.
Za Leona, palac gore pokazao je udesno.&nbsp;
- A onda je počeo postupak dehumanizacije - sjeća se. Ljudi su bili svučeni, tuširani, obrijani i dezinfikovani.&nbsp;
- Bili smo lišeni svake ljudske volje. Kontrolisali su nas i nismo imali drugog izbora osim da izvršavamo naređenja - ističe Vajntraub.
<h2>Bjekstvo iz gasne komore</h2>
Kad Leon Vajntraub pomisli na Aušvic, najviše mu, kaže, pada na pamet miris spaljenog mesa.&nbsp;
- Ali nisam imao pojma da su ti visoki dimnjaci, taj gusti, crni dim, da su to spaljeni ljudi - priča on.&nbsp;
Osjećao se usamljeno, jedva je prepoznavao lica ljudi koja je ranije znao.&nbsp;
- Okružio sam se kao nekakvom čaurom, vjerovatno iz zaštitnog instinkta, da bih spriječio da me sva ta nesreća dosegne. U suprotnom ne bih izdržao - kaže Vajntraub.
Pukim slučajem je preživio logor za istrebljenje. Uprava logora već je bila odredila da mladi zatvorenici iz Bloka 10, gdje je i on bio smješten, imaju da budu odvedeni u gasnu komoru. Kada u blizini nije bilo stražara, Vajntraub se pomiješao s grupom golih zatvorenika koji su poslati na rad u logor Gros-Rozen. U tom trenutku su im upravo tetovirali brojevi zatvorenika.&nbsp;
- Kada su nas zatim odveli u magacin sa odjećom mene srećom nisu provjeravali – inače bih bio mrtav - priča Vajntraub.
Posljednja slika Aušvica koju je ponio sa sobom bilo je tijelo žene koja visi na električnoj ogradi. Izvršila je samoubistvo.
<h2>Apokaliptične slike - i bjekstvo</h2>
Sljedeće stanice za mladog Leona bili su koncentracioni logori Gros-Rozen, Flosenbirg i Nacvajler-Štruthof. Slike nacističkih sadističkih zločina urezane su mu u sjećanje: brutalna batinanja zatvorenika u prolazu, poniženja, vješanja.&nbsp;
- Svaki put kada dođem u Flosenbirg, noge mi drhte. Smrznem se na nekoliko sekundi jer ponovo vidim sebe po zimi, na tom hladnom vjetru. I čitavu gomilu ljudi koja se kreće preko poligona za postrojavanje. To je apokaliptična slika - naglasio je Vajntraub.
Neposredno prije kraja rata, on i drugi zatvorenici ukrcani su u voz koji je trebalo da bude potopljen u Bodenskom jezeru. To se nije dogodilo: lokomotivu je pogodio francuski lovac-bombarder, voz je stao, a Leon je pobjegao. Na kraju se suočio licem u lice s francuskim vojnikom i znao je: njegove muke su okončane. U tom trenutku devetnaestogodišnjak je težio samo 35 kilograma i bolovao je od tifusa. Bio je živ, ali je bio bez porodice - sve dok sasvim slučajno nije saznao da su tri njegove sestre preživjele koncentracioni logor Bergen-Belzen.&nbsp;
- Tada sam postao čovjek. Bio je početak puta nazad u život - priča Vajntraub,
<h2>Živi i pamti</h2>
Odlučio je da postane ginekolog i akušer.
- Prije svega, zato što sam se tako blisko suočio s bolešću i smrću. Želio sam da pomognem da se na svijet donese novi život - rekao je Vajntraub.
Godine 1946, britanska vojna komanda obezbijedila mu je da studira u Getingenu - od svih mjesta, baš u Njemačkoj, zemlji počinilaca. Kao ljekar, znao je: „Nacionalsocijalistička rasna ideologija nema nikakvu naučnu osnovu. Tkivo izgleda isto kod svih – bez obzira na boju kože“.
U domovinu se vratio 1950. godine, a 1969. emigrirao je u Švedsku, jer se u Poljskoj sve više širio antisemitizam. I počeo je da se bori protiv zaborava. Za njega je to obaveza prema ubijenim članovima porodice i milionima nevinih žrtava.&nbsp;
- Dozvoliti da sjećanje izblijedi isto je kao da im po drugi put oduzmemo život - upozorava Vajntraub.
Zato je i sebe ovjekovječio kao hologram.&nbsp;
- Jedva da je prošao jedan ljudski život, a već mnogi mladi ljudi više ne znaju šta je Holokaust. I strašno je što danas ponovo postoje ljudi koji pozivaju na pogrome, što se ljudi plaše da izađu na ulicu noseći kipu - ističe Vajntraub.
Ali on je i optimista.
- Uvjeren sam da će na kraju zdrav razum prevladati, da će čovječanstvo shvatiti da je vrijeme da se okonča međusobno optuživanje i borba i da se zajedno izgradi mirna budućnost - zaključio je Vajntraub.

Preživio je Holokaust i svjedoči: "Bili smo dehumanizovani"

Sport

Rakčević: Odbrana bila ispod nivoa, treba nam selektor koji poznaje mentalitet igrača

Kolumne

Taoci mita, sluge fantazije

Hronika

Milošević o saslušanju Piste: Napravili ste spektakl od ovog Indijanca, nema potrebe da ga krijete

GOLUBOVIĆ: Pokušali su od mene da naprave svjedoka saradnika što ja nijesam, niti ću ikada biti

Tag: protest-prevoznika

Dozvoljen prolaz onima koji dopremaju naftne derivate za javne ustanove

Mulešković: Ukoliko se ovakva situacija nastavi i ukoliko Evropa ne bude imala sluha za naše prevoznike jasno je da će doći do povećanja cijena

Pavličić: Ostavka sutkinje Moštrokol neće uticati na predmet pokušaja terorizma 2016.

Prosecutor’s Office informed of threats against Vuković, police issued an order to collect information

Dozvoljen prolaz onima koji dopremaju naftne derivate za javne ustanove

Preživio je Holokaust i svjedoči: "Bili smo dehumanizovani"

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO