Američki predsjednik Donald Tramp izrazio je u utorak podršku demonstrantima u Iranu, poručivši da je „pomoć na putu“, čime je dodatno pojačao pritisak na vlasti u Teheranu. Njegova poruka dolazi nakon što je ranije zaprijetio uvođenjem carina od 25 odsto zemljama koje nastave poslovanje s Islamskom Republikom Iran.
Tramp je na društvenoj mreži Truth Social pozvao, kako je naveo, „iranske patriote“ da nastave proteste i da „preuzmu“ državne institucije.
- Sačuvajte imena ubica i zlostavljača. Platiće veliku cijenu. Otkazao sam sve sastanke s iranskim zvaničnicima dok ne prestane besmisleno ubijanje demonstranata. Pomoć je na putu - napisao je Tramp.
Organizacije za ljudska prava tvrde da iranske vlasti brutalno guše proteste. Prema njihovim podacima, poginulo je više od 600 ljudi, dok je agencija Rojters, pozivajući se na neimenovanog zvaničnika, objavila da bi broj stradalih mogao iznositi oko 2.000.
Prema navodima organizacija za ljudska prava, među kojima je i Iran Human Rights sa sjedištem u Norveškoj, iranske vlasti se spremaju da pogube prvog antivladinog demonstranta optuženog tokom aktuelnog talasa nemira, što je izazvalo zabrinutost širom svijeta.
Tramp je u ponedjeljak najavio da će svaka zemlja koja posluje s Iranom biti suočena s carinom od 25 odsto na svu trgovinu sa Sjedinjenim Američkim Državama.
- S trenutnim dejstvom, svaka zemlja koja posluje s Islamskom Republikom Iran plaćaće carinu od 25 odsto na sav i svaki posao koji obavlja sa Sjedinjenim Američkim Državama - naveo je Tramp na Truth Socialu.
Carine bi, kako je pojašnjeno, plaćali američki uvoznici robe iz tih zemalja.
Iran, član Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK), već godinama je pod strogim američkim sankcijama. Većinu nafte izvozi u Kinu, dok su među njegovim glavnim trgovinskim partnerima i Turska, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati i Indija.
- Ova naredba je konačna i obavezujuća - poručio je Tramp, bez dodatnih detalja.
Na zvaničnom sajtu Bijele kuće za sada nema dokumentacije o toj mjeri, niti informacija o njenoj pravnoj osnovi, kao ni da li bi carine obuhvatile sve trgovinske partnere Irana.
Kineska ambasada u Vašingtonu oštro je kritikovala Trampov pristup, poručivši da će Kina preduzeti „sve potrebne mjere“ kako bi zaštitila svoje interese, te da se protivi „nezakonitim jednostranim sankcijama i eksteritorijalnoj primjeni jurisdikcije“.
- Stav Kine protiv neselektivnog nametanja carina je dosljedan i jasan. Carinski i trgovinski ratovi nemaju pobjednika, a pritisci i prisila ne mogu riješiti probleme - saopštio je portparol kineske ambasade na mreži Iks.
Japan i Južna Koreja saopštili su da pažljivo prate razvoj situacije. Južnokorejsko ministarstvo trgovine navelo je da će reagovati kada konkretni potezi američke administracije postanu jasni, dok su iz Tokija poručili da će detaljno analizirati moguće posljedice po Japan.
Iran se trenutno suočava s najvećim antivladinim demonstracijama u posljednjih nekoliko godina. Protesti su započeli zbog teške ekonomske situacije, ali su ubrzo prerasli u otvorene pozive na rušenje duboko ukorijenjenog klerikalnog establišmenta.
Organizacija HRANA saopštila je da je od početka protesta 28. decembra potvrđena smrt 599 osoba – 510 demonstranata i 89 pripadnika bezbjednosnih snaga.
Iako vazdušni napadi ostaju jedna od opcija koje SAD razmatraju, „diplomatija je uvijek prva opcija predsjednika“, izjavila je portparolka Bijele kuće Karolin Livit.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp poručio demonstrantima u Iranu: Pomoć je na putu

Ultimatum Milana Kneževića Vladi Crne Gore i prijetnja izlaska iz parlamentarne većine, povodom bunta zbog gradnje kolektora u Botunu, sadržao je i neke političko-ekonomske zahtjeve, saznaje ETV od dva izvora iz Vlade Crne Gore. &nbsp; Međutim, lider DNP-a, iako je insistirao, nije uspio da se prije i poslije novogodišnjih i božićnih praznika susretne sa premijerom Milojkom Spajićem. Njihov posljednji susret, kojem je osim Kneževića i Spajića prisustvovao i Andrija Mandić, bio je jula prošle godine. Od tada, sve se odigravalo preko posrednika. &nbsp;&nbsp; Prema informacijama Televizije E, upravo preko posrednika je Milan Knežević – osim zahtjeva &nbsp;da se odgodi gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda - postavio uslove za smirivanje tenzija oko Botuna. &nbsp; Ti se uslovi, samo dijelom, odnose na neke infrastrukturne prijekte u Zeti, ali i na pitanje izbora kompanije koje će da radi drugu dionicu auto-puta od Mateševa do Andrijevice, što ukazuje da je Knežević ramiljao i o interesima političkog saveznika iz Srbije. &nbsp; KLJUČNI ZAHTJEVI DNP-A Izvor iz Vlade ističe da je traženo, osim promjene lokacije za kolektor, još i da &nbsp;Vlada Crne Gore u kapitalni državni budžet doda 1.200.000 eura za radove na glavnoj ulici u Zeti, iako taj projekat još nijesu urađeni validni papiri. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Bio je još jedan, zanimljiviji, zahtjev. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260113190128_af75ba8d95444935de78e95b44d2893b0eb5ef31a9878b424dabf1bbe689f6de.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260113190128_af75ba8d95444935de78e95b44d2893b0eb5ef31a9878b424dabf1bbe689f6de" data-rendition-name="original" width="1024" height="696" loading="lazy" alt="ZANIMLJIVO ZA SRBIJU: Druga dionica auto-puta, od Mateševa do Andrijevice"> <figcaption>ZANIMLJIVO ZA SRBIJU: Druga dionica auto-puta, od Mateševa do Andrijevice(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Traženo je da kompanije iz Srbije, koje su partneri sa kineskom kompanijom koja već uveliko radi u Srbiji, budu podizvođači na drugoj dionici auto-puta Mateševo-Andrijevica. Tu se prije svega misli na ,,Šandong grupaciju” koja je poznata po vezama sa firmom Inkop iz Ćuprije i njenim vlasnicima Zvonkom i Žarkom Veselinovićem, ali Milanom Radoičićem kojeg Kosovo traži zbog pokušaja pobune u Banjskoj 2024. godine – kaže sagovornik ETV-a iz Vlade Crne Gore. KADOROVSKI ZAHTJEVI &nbsp; Osim ova dva uslova, tražene su i neke kadrovske promjene, uklanjanje ljudi &nbsp;koji brinu o crnogorskoj saobraćajnoj infrastrukturi. &nbsp; Zahtijevana je, ističu izvori iz Vlade, smjena Milana Ljiljanića, izvršnog direktora državne kompanije Monteput, ali i direktora Uprave za saobraćaj Radomira Vuksanovića, te na njihova mejsat imenovanje drugih ljudi, prevashodno onih koje predloži Demokratska narodna partija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260113190128_215a2378b51a387cc486081bc319c7a37e3e0c14423996f80306e491b94c6ec5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260113190128_215a2378b51a387cc486081bc319c7a37e3e0c14423996f80306e491b94c6ec5" data-rendition-name="original" width="940" height="529" loading="lazy" alt="VUČIĆEVI POVJERLJIVI LJUDI: Veselinović i Radoičić"> <figcaption>VUČIĆEVI POVJERLJIVI LJUDI: Veselinović i Radoičić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Traženo je da država ne ide u koncesiju aerodroma, odnosno da se iz mogućeg koncesionog ugovora izostavi podgorički aerodrom, ali i da se sadašnjoj čelnici Borda Aerodroma Podgorica, Jeleni Maraš, garantuje još jedan mandat na toj poziciji. &nbsp; Već iz nabrajanja uslova za smirivanje tenzija, uočava se želja DNP-a da ovlada sektorom putne infrastrukture i saobraćaja, u kojem već imaju svog čovjeka, ministarku saobraćaja Maju Vukićević. &nbsp; VUČIĆ, VESELINOVIĆ, RADOIČIĆ... Ali i da je Kneževićev DNP politički u potpunosti naslonjen na Aleksandra Vučića i njegov SNS, ali i spreman da promoviće biznismene bliske srpskom političkom vrhu – Zvonka Veselinovića i Milana Radoičića. &nbsp; O dvojici kontroverznih srpskih biznismena porijeklom sa Kosova, intenzivno su pisali srpski i međunarodni mediji, a Veselinović i Radoičić su pod američkim sankcijama. U isto vrijeme oni godinama su povlašćeni biznismeni u Srbiji. &nbsp; Redakcija Slobodne Evrope iz Srbije precizno je objasnila da su kompanije povezane sa Zvonkom Veselinovićem i Milanom Radoičićem bile su podizvođači na najmanje tri putne deonice u Srbiji. &nbsp; -Zajedničko za te tri saobraćajnice je da su glavni izvođači kineske kompanije - Šandong i CCCC. Prema dostupnim podacima kompanija Inkop iz Ćuprije prifitirala je u te dvije godine 24, 5 miliona eura, a druga Veselinovićeva i Radoičićeva kompanija, Novi Pazar-put oko 16 miliona eura – objavila je SE u jednom prilogu sredinom prošle godine. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260113190128_fecd6dbdd047a3283c4f05b5e1056b49af819d4428680f0635b9d2c572edeef9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260113190128_fecd6dbdd047a3283c4f05b5e1056b49af819d4428680f0635b9d2c572edeef9" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="IDU LI DALJE ISTIM PUTEM: Mandić i Knežević"> <figcaption>IDU LI DALJE ISTIM PUTEM: Mandić i Knežević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Iz ovih podataka se vidi jaka politička vezanost Kneževićeve Demokratske narodne partije, ne samo za politiku Aleksandra Vučića, nego i za interese kontroverznih tajkuna bliskih srpskom političkom vrhu. &nbsp;&nbsp; KAD PREMIJER IGNORIŠE &nbsp; Pregovora iza kulisa ipak nije bilo. Premijer Spajić je dobio garancije iz Evropske unije da će podržati gradnju postrojenja u Botunu bez ikakvih izmjena lokacije. Zato i nijesu uopšte razmatrani prijedlozi, odnosno ultimatumi, Demokratske narodne partije Milana Kneževića. &nbsp; A sudeći po stavu Andrije Mandića, predsjednika parlamenta - koji je juče naglasio da za forsiranje identitetska pitanja, odnosno zahtjeve za uvođenjem srpskoj jezika i trobojke, još nije vrijeme – izgleda da je Milan Knežević i njegova Demokratska narodna partija ostala bez direktne podrške srpskih partija u parlamentarnoj većini. &nbsp; Zato Kneževiću sada prijeti politička marginalizacija, a pitanje je i koliko će imati podršku građana Zete, kada je izvjesno da neće biti izmiještanja postrojenja iz Botuna. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Zašto Milojko Spajić ne želi da čuje ili vidi Milana Kneževića?

Demokratska narodna partija (DNP) bliža je izlasku iz Vlade nego ostanku. To je rekla potpredsjednica DNP-a i ministarska saobraćaja Maja Vukićević, naglašavajući da to potvrđuju pokrenute partijske inicijative koje će ona i partijski joj kolega u izvršnoj vlasti Milun Zogović, predložiti Vladi na prvoj sljedećoj sjednici, najvjerovatnije u četvrtak naredne sedmice.
- Za ove teme je potreban dijalog i niko nije krenuo da nasilno mijenja Ustav ili državne simbole. Ono što očekujemo je da se dio našeg izbornog programa realizuje, da vidimo da li je to moguće kroz učešće u ovoj Vladi - rekla je Vukićević gostujući u emisiji Reflektor na Televiziji Vijesti.
DNP neće u nedogled čekati odgovor Vlade o prihvatanju njihovih inicijativa o identiteskim pitanjima, srpskom jeziku kao službenom, trobojci, kao narodnoj zastavi i dvojnom državljanstvu.
- Vidjećemo kakav će biti odgovore premijera (Milojka) Spajića, ali svakako inicijative ćemo izložiti i očekujemo da se o njima može diskutovati. Jasno nam je da su ovo pitanja koja traže širi društveni konsenzus. Ne očekujemo da se o njima diskutuje naredne dvije godine ili do početka mandata neke nove Vlade, već da se ona riješe u određenom roku. Koji će to rok biti, vidjet ćemo u narednom periodu, vidjet ćemo kakav će biti odgovor Vlade - kazala je Vukićević.
Za ministarku Vlada nije krvava, kako je to rekao njen šef partije tokom prekida protesta u Botunu.
- Imam mandat od gospodina Kneževića da kažem da on i dalje stoji pri tome da su određeni elementi Vlade, kako on kaže, krvavi. - Šta to znači? - Pa to se odnosi na Upravu policije - navela je ona.
Vukićević odbacije mogućnost da su identitetska pitanja važnija od evropskog puta, ali i od Botunjana, u ovom trenutku. Njihovo uključivanje uz priču o Botunu, ne vidi kao manevar DNP-a da što duže ostane u vlasti.
Ministarka međutim prećutkuje detalje razgovora o Botunu koje su vodili predsjednik Skupštine Andija Mandić, premijer Milojko Spajić i predsjednik DNP-a Milan Knežević, zbog kojih je prekinut protest 31. decembra u Zeti.
- Tu mandat imaju građani Zete i predstavnici Botuna. Oni treba da odrede šta je to što je mjera prihvatljivog za njih - navela je.

Vukićević: DNP bliža izlasku iz Vlade nego ostanku

U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar uglavnom slab, promjenljiv.
Jutarnja temperatura vazduha od minus pet do osam, najviša dnevna od dva do 14 stepeni.

Sjutra promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima

Kolumne

Dosta je laži Crkve Srbije i Andrije Mandića

Kneževićev rat za Botun: ,,Neki ćete da poginete, a neki ćemo da se vratimo...”

Hronika

Policija ćuti o zastrašujućim prijetnjama

Delić: Satanizuju me neistinama da sam ubio Gorana Žugića, neistina je i da sam prodao ili prenosio drogu

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation

Tag: protestanti-u-iranu

Tramp poručio demonstrantima u Iranu: Pomoć je na putu

Zašto Milojko Spajić ne želi da čuje ili vidi Milana Kneževića?

Vukićević: DNP bliža izlasku iz Vlade nego ostanku

Sjutra promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima

Tramp poručio demonstrantima u Iranu: Pomoć je na putu

PRATITE TVe UŽIVO