Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore posredstvom diplomatskih kanala, odgovorilo je na notu Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske. To je za Televiziju E potvrđeno iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova.&nbsp;
Navode da su u odgovoru na protestnu notu jasno istakli spremnost Crne Gore da se, kroz konstruktivan i iskren dijalog, bavi svim zajednički identifikovanim otvorenim pitanjima u odnosima sa Hrvatskom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fhrvatski-mvp-za-tv-e-ocekujemo-izbjegavanje-jednostranih-i-simbolicki-provokativnih-poteza&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjećaju na već postignuti dogovor tokom bilateralnih konsultacija održanih u januaru i maju ove godine, kojim je između ostalog predviđeno formiranje specijalizovanih komisija sa obje strane, radi razmjene relevantne argumentacije i pronalaženja bilateralnog rješenja konkretnog pitanja.
Crna Gora, dodaju iz Ministarstva vanjskih poslova, ostaje apsolutno opredijeljena za jačanje odnosa sa Republikom Hrvatskom na temeljima dobrosusjedstva, prijateljstva i zajedničkih evropskih i evroatlantskih ​​​​​​​vrijednosti.
Podsjetimo, iz hrvatskog ministarstva vanjskih poslova naveli su da je protestna nota upućena zbog odluke crnogorskog Ministarstva odbrane, na čijem je čelu Dragan Krapović da izradi značke sa slikom školskog broda Jadran, čije je vlasništvo jedno od otvorenih pitanja Crne Gore i Hrvatske. U protestnoj noti se navodi i da detaljnom analizom ukupne vojne sukcesije, Crna Gora toj državi duguje više od dvije milijarde američkih dolara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

MVP odgovorilo na protestnu notu Hrvatske: Crna Gora spremna da se bavi otvorenim pitanjima

Otkako su Demokrate i bivši DF uskočili u vladin voz, crnogorska vanjska politika ka Hrvatskoj se kreće prugom provokacija. Svaki novi korak završi – protestnom notom iz Zagreba.
Analitičari vjeruju da nije riječ o seriji nespretnih političkih gafova već o planskom zaokretu koji zapravo sabotira EU integracije…
<h2>Niz pogrešnih poteza</h2>
Sve je počelo u avgustu 2023. godine. Tadašnja tehnička vlada premijera Dritana Abazovića organizovala je obilježavanje 90 godina školskog broda Jadran. Iako je riječ o vojnoj imovini čiji status još nije riješen sukcesijom bivše SFRJ, Crna Gora organizuje svečani skup u Tivtu, a brod se predstavlja kao isključivo crnogorski.
Stigla je prva protestna nota i upozorenje da takvi jednostrani potezi nisu u skladu s evropskim normama.
Do drugog incidenta nisu prošla ni dva mjeseca. Oktobar 2023. Neregistrovani portal IN4S pokreće bilbord kampanju “Ponosni na svoje srpsko”. Lica poznatih kulturnih ličnosti poput Valtazara Bogišića i drugih – predstavljena kao Srbi. Kampanja širom zemlje, uključujući Tivat i Kotor, gradove brojnom hrvatskom zajednicom.
Stiže i druga protestna nota, u kojoj se upozorava da je riječ o pokušaju prisvajanja hrvatskog identiteta i da takve poruke nisu u duhu dobrosusjedskih odnosa.
Tada su već na vlasti Demokrate i prosrpske partije okupljene oko bivšeg DF-a. U oba grada – i u Tivtu i u Kotoru – na čelu opština su ljudi iz Demokrata.
Upravo u Tivtu ubrzo izbija još jedan spor. Dom kulture u Donjoj Lastvi, koji godinama koristi hrvatska zajednica, Opština krajem 2024. predaje državi Crnoj Gori, a prethodno hrvatskoj zajednici nalaže da se iseli iz njega. Time se poništava dugogodišnji dogovor po kojem je prostor ustupljen na korišćenje hrvatskoj nacionalnoj manjini.
Zagreb reaguje diplomatski suzdržano, ali poruke hrvatske zajednice u Tivtu nisu tihe – to nazivaju direktnim udarom na starosjedilačku zajednicu.
U proljeće 2024. priča se seli u Kotor. Hrvatsko Ministarstvo turizma i sporta u julu te godine preporučuje svim vaterpolo klubovima iz Hrvatske da ne igraju na bazenu u Kotoru, koji je tri godine ranije nazvan “Zoran Džimi Gopčević”. U dopisu se navodi da je Gopčević bio stražar u logoru Morinj, gdje su tokom devedesetih mučeni i zatočeni hrvatski civili. Odluku o imenovanju bazena donijela je Skupština Opštine Kotor – u kojoj su, pogađate, većinu činile Demokrate i njihovi partneri.
Odluka koja je najviše poljuljala odnose dvije države došla je mjesec ranije, 9. maja 2024. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić, lider bivšeg DF-a, najavljuje usvajanje rezolucije o genocidu u logorima Jasenovac, Dahau i Mauthauzen.
Hrvatska odmah odgovara – trećom protestnom notom. Upozorava da se rezolucijom pitanje ratnih zločina koristi za političke svrhe i unutrašnje podjele, a ne iz pijeteta prema žrtvama.
<h2>Nepoželjni zvaničnici</h2>
Bez obzira na upozorenja, rezolucija se usvaja krajem juna. Stoga, Hrvatska u julu 2024. proglašava trojicu crnogorskih zvaničnika za personae non gratae – Andriju Mandića (NSD), Milana Kneževića (DNP) i Aleksu Bečića (Demokrate).
A onda, decembar 2024, Hrvatska formalno blokira zatvaranje poglavlja 31, ključno za usklađivanje vanjske politike sa Evropskom unijom. Brisel nijemo posmatra – ali šalje jasnu poruku da Crna Gora ne može naprijed dok ne popravi odnose sa susjedima.
Taman kad se činilo da bi se tenzije mogle smiriti, iz Hrvatske dolazi četvrta protestna nota. Ministarstvo odbrane Crne Gore, na čijem je čelu Dragan Krapović iz Demokrata, izdaje značke sa slikom školskog broda “Jadran”. Hrvatska reaguje – tvrdi da se radi o političkom svojatanju broda koji je predmet sukcesije i o činu koji nije u skladu s principima evropske solidarnosti.
Četiri protestne note u dvije godine. Tri osobe nepoželjne. Jedno poglavlje EU pregovora blokirano. Dva lokalna incidenta – oba u gradovima koje vode Demokrate. Koristi nikakve - posljedice za sada nesagledive.

Amra Tahirović

Diplomatski pehovi ili politička strategija?

Komentarišući izjavu ministra odbrane Dragana Krapovića o školskom brodu Jadran, koji Hrvatska potražuje od Crne Gore i smatra otetim vlasništvom, bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske Miro Kovač je rekao da se takvim izjavama ugrožava evropski put Crne Gore.
Krapović kaže da je Jadran vlasništvo Crne Gore, a ne Hrvatske, te da resor kojim rukovodi neće popustiti pod političkim pritiscima koji se, kako navodi, "kamufliraju evropskom retorikom".
- Ako je to rekao ministar odbrane Crne Gore onda mu bilateralni odnosi sa Hrvatskom nijesu bitni i nije mu bitno ni pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji. Ako službena Crna Gora zna da je za Hrvatsku postupanje u odnosu na školski brod Jadran sporno, da ga Hrvatska smatra hrvatskom imovinom, ako se zna da je to i dio paketa pregovora o hrvatsko - crnogorskim odnosima i ako se i dalje rade ovakve stvari, može se samo zaključiti da je riječ o provokaciji- saopštio je hrvatski diplomata za TV Nova M.
Kovač je naveo da bi to moglo lako ugrožiti evropski put Crne Gorei dodao da bi to značilo da ta zemlja još jednom može blokirati zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, odbrabena i bezbjednosna politika, a to se već jednom desilo kada je Skupština Crne Gore usvojila rezoluciju o Jasenovcu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkrapovic-nije-bilo-potrebe-za-protestom-i-reakcijom-hrvatske&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kovač: Krapović ugrožava zatvaranje poglavlja 31 i evropski put Crne Gore

Dobrosusjedski odnosi jedna su od najvažnijih preporuka za članstvo u Evropsku uniju, pa forsiranje provokativnih tema sa Hrvatskom nijesu produkt neznanja, već potezi proizašli iz ideoloških orijentacija antisuverenističkih partija koje su na vlasti u Crnoj Gori. To je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E kazao bivši ministar odbrane i nekadašnji ambasador Crne Gore u Hrvatskoj Boro Vučinić.&nbsp;
Protestna nota Crnoj Gori upućena iz Hrvatske tokom vikenda druga je u posljednjih godinu koja stiže iz te članice Evropske unije. Iz hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova objasnili su da je upućena zbog odluke crnogorskog Ministarstva odbrane da na značkama stavi školski brod Jadran, čije je vlasništvo jedno od otvorenih pitanja Crne Gore i Hrvatske.&nbsp;
Uložen je veliki napor da se odnosi Hrvatske i Crne Gore, nakon ratnih devedesetih saniraju i dovedu do najboljeg primjera dobrosusjedske saradnje u regionu. Odnos dvije zemlje se danas, kaže Vučinić, opet usložnjava.
- Teško možemo govoriti da je ovdje u pitanju samo neznanje, čudi da Vlada Crne Gore, kojoj su dnevno puna usta evropskih integracija, forsira provokativne teme prema susjedu sa kojim nas ujedno dijeli i najbliža granica koju imamo sa Evropskom unijom. Ako čujemo neke najuticajnije dijelove vlasti u Crnoj Gori, koji dominantno utiču na spoljnu politiku Crne Gore i odnose sa susjedima, dok mašu zastavicom Evropske unije oni čine stvari koje se duboko kose sa tradicionalnim evropskim vrijednostima, poput sada aktuelnih nastojanja da se izvrši revizija istorije - rekao je Vučinić.
&nbsp;Dodaje da se protestna nota iz Hrvatske mogla i očekivati ako se značke nađu u javnosti, pa je trebalo izbjeći njihovo objavljivanje.&nbsp;
- U ovom trenutku mnogo važnijih stvari je pred nama, koje su nam neophodne i koje treba sa susjedima kroz dobrosusjedsku saradnju da riješimo i istovremeno dobijemo podršku za naš evropski cilj i izbjegnemo sve teme koje nas potencijalno mogu dijeliti i koje nas međusobno udaljavaju. Mislim da je ovo što je urađeno sa značkom školskog broda Jadran u ovom trenutku bilo potpuno nepotrebno, posebno ako imamo u vidu perspektivu našeg članstva u EU - istakao je Vučinić.&nbsp;
Kaže i da je jedna od najboljih preporuka za članstvo u EU dobrosusjedska saradnja, a potezi vladajuće većine nijesu dobra preporuka za to.
- Nadam se da ćemo konačno prestati sa takvim stvarima i da ćemo konačno da se držimo onoga što deklarativno najavljujemo, a to je stvarno članstvo u Evropskoj uniji, da ne bude samo da nam je članstvo u paravani iza koje se kriju druge radnje - naglasio je Vučinić.
Postoji, upozorava on, realna opasnost, da pitanje sukcesije vojne imovine sa hrvatske strane ostane i dalje otvoreno, a imajući u vidu činjenicu da se najveći dio pomorske vojne imovine nekadašnje SFRJ nalazio na teritoriji Republike Hrvatske u trenutku kad je ona postala samostalna.
- Tek kasnije, kad su nastupili ratni sukobi, značajan dio tih plovila je povučen iz Hrvatske i prema Crnoj Gori, najviše. Zato se može smatrati da je shodno Sporazumu o sukcesiji sve što se u trenutku proglašenja nezavisnosti države sukcesora, to je tada bila Savezna Republika Jugoslavija, a kasnije kao sukcesor SR Jugoslavije to je bila i Crna Gora i po tom osnovu se i brod Jadran našao u Crnoj Gori, sve što se zateklo na teritoriji jedne članice smatralo se njenom imovinom. To ipak, ako pogledamo stvari na ovakav način nosi sa sobom dosta rizika i dosta opasnosti i mnogo je razloga zbog kojih ovakve stvari ne treba lomiti preko koljena, ne treba raditi na prečac i treba učiniti sve da dođemo do dogovora sa našim susjedom i da imajući sve to u vidu u konačnom pokušamo izaći iz tih otvorenih pitanja, koje još imamo, &nbsp;sa najmanje štete po same sebe, jer plašim se da ćemo na kraju sami imati najviše štete od svega ovoga što danas radimo - poručio je Vučinić.
Ako se uzme u obzir ideološka orijentacija stranaka na vlasti,dodaje on, jasno je da ona dominantno utiče na kreiranje spoljne politike Crne Gore.
- Sve nekadašnje antisuverenističke snage su danas na vlasti u Crnoj Gori, uz to znamo kako one vide događaje iz ratnih devedesetih, ratnog raspada bivše Jugoslavije, tako da narušavanje odnosa sa susjedom je nešto što samo po sebi nije dopustivo i što nikako ne čini preporuku za članstvo u EU, i to je i na neki način sistematsko skretanje ne samo sa evropskog kolosijeka, već i sa euroatlantskog kolosijeka, koji jedini u ovom trenutku održava crnogorski suverenitet i koji je jedini još koliko - toliko, nadam se dovoljan, garant naše državnosti - zaključio je Vučinić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKjgOZxSXbOA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vučinić: Forsiranje provokativnih tema sa Hrvatskom nijesu produkt neznanja već ideoloških orijentacija antisuverenističkih partija

Crnogorska Vlada, a posebno resorni ministar obrane Dragan Krapović, trebalo bi ozbiljno da shvate protestnu notu Hrvatske. To je za Televiziju E kazala posebna savjetnica ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Vanda Babić Galić. Dodaje da bi ministar Krapović, ako ne zna što je bilo, trebalo da pita svoje prethodnike ili pogleda u arhive.
 Babić Galić kaže da je u tim arhivama moguće pronaći bilješke o tome kako su, u proteklih 20-ak godina, brojni visoki zvaničnici Ministarstva obrane i Vojske Crne Gore bili detaljno informisani o visini hrvatskih potraživanja po pitanju, kako je navela, protivpravno otete sukcesijske mase vojne imovine JNA na koju pravo vlasništva polaže Republika Hrvatska. O tome, dodala je ona, postoji opsežna dokumentacija u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Hrvatske.
- Ministar Krapović ovakvim porukama, nažalost, svjesno obmanjuje crnogorsku javnost ili je naprosto talac neke druge politike, koja Crnoj Gori ne donosi napredak. Najbjelodaniji primjer je nesudjelovanje na svečanom Mimohodu Hrvatske vojske povodom obilježavanja 30. obljetnice Vojno redarstvene operacije Oluja- kazala je ona.
Navodi i da je puno je poteza koji ovo potvrđuju. Kako je i navedeno u noti, kaže Babić Galić, Hrvatska ima sve potrebne stručne analize i precizne izračune o svim stavkama otete vojne sukcesijske mase, njenu finansijsku vrijednost, s kojima će u određenom trenutku upoznati kako crnogorsku, tako i međunarodnu političku javnost. 
- Hrvatska, usprkos svemu, podržava europsku perspektivu Crne Gore koja će se, dakako, ocjenjivati ispunjavanjem svih potrebnih uvjeta i kriterija. Ne treba zaboraviti da su dobrosusjedski odnosi nadkrovljujuće načelo EU. Sada je na Crnoj Gori da pokaže spremnost na dijalog i bilateralno rješavanje ovog i drugih pitanja koja opterećuju naše međudržavne odnose- istakla je ona.
Protestna nota Crnoj Gori upućena iz Hrvatske tokom vikenda druga je u posljednjih godinu koja stiže iz te članice Evropske unije. Kako je saopšteno Televiziji E iz hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova, upućena je zbog odluke crnogorskog Ministarstva odbrane da na značkama stavi školski brod Jadran, čije je vlasništvo jedno od otvorenih pitanja Crne Gore i Hrvatske.
U protesnoj noti se navodi i da detaljnom analizom ukupne vojne sukcesije, Crna Gora toj državi duguje više od dvije milijarde američkih dolara. To je demantovao crnogorski ministar odbrane Dragan Krapović, uz poruku da zvanična potvrda informacije o dugu ne postoji. Krapović smatra da je protesna nota nepotrebna, i da su značke na kojima je brod Jadran izrađene za posadu i odražavaju pomorsku tradiciju i značaj tog broda za Crnu Goru.
Hrvatska je protesnom notom ranije reagovala zbog rezolucije o genocidu u Jasenovcu koju je usvojila crnogorska Skupština.

Babić Galić: Crna Gora, a posebno ministar Krapović, da ozbiljno shvate protestnu notu Hrvatske

Ministar odbrane Dragan Krapović stava je da nije bilo potrebe za protestom i reakcijom zbog odluke njegovog resora o izradi znački s motivom školskog broda "Jadran".
- Školski brod Jadran bio je i ostaće trajni simbol naše pomorske kulture i međunarodne saradnje. Kao što mi nijesmo komentarisali niti reagovali na brojne javne poruke hrvatskih zvaničnika o njihovom vlasništvu nad školskim brodom "Jadran" koje su slate čak i sa teritorije Crne Gore, smatram da u ovom konkretnom slučaju jednostavno nije bilo nikakve potrebe za protestom i reakcijom, kao što smatram da nema potrebe ni prostora da produbljujemo ili pojačavamo postojeće razlike u stavovima - poručio je Krapović za TVCG.
Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske saopštilo je za TV E da je ta zemlja uputila protestnu notu Crnoj Gori zbog jednostrane odluke Ministarstva odbrane.
Takvi potezi i poruke, kako su ocijenili, nisu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje.
Školski brod &nbsp;"Jadran" predstavlja dio hrvatske vojne imovine, zvaničan je stavu te zemlje. Notom je najavljena detaljna analiza ukupne vojne sukcesije, prema kojoj joj Crna Gora duguje više od dvije milijarde američkih dolara.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fhrvatski-mvp-za-tv-e-ocekujemo-izbjegavanje-jednostranih-i-simbolicki-provokativnih-poteza&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Krapović: Nije bilo potrebe za protestom i reakcijom Hrvatske

Hrvatska je uputila protestnu notu Crnoj Gori zbog jednostrane odluke Ministarstva odbrane Crne Gore o izradi znački s motivom školskog broda "Jadran", potvrđeno je Televizije E iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova te zemlje.&nbsp;
Takvi potezi i poruke, dodaju, nisu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.2551%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fministarstvo-vanjskih-i-evropskih-poslova-hrvatske-u-izostanku-konstruktivnog-dijaloga-o-brodu-jadran-razmotricemo-druge-nacine-rjesavanja-ovog-pitanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Školski brod &nbsp;"Jadran" predstavlja dio hrvatske vojne imovine, zvaničan je stavu te zemlje. Notom je najavljena detaljna analiza ukupne vojne sukcesije, prema kojoj joj Crna Gora duguje više od dvije milijarde američkih dolara.&nbsp;
U odgovoru Televiziji E navode da Hrvatska ostaje posvećena dijalogu i da će nastaviti da se zalaže za evropski put Crne Gore, ali i da očekuje izbjegavanje jednostranih i simbolički provokativnih poteza.&nbsp;
Rezultat niza novootvorenih spornih pitanja tokom posljednjih pet godina između dvije države bilo je i blokiranje otvaranja pregovaračkog poglavlja vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, krajem prošle godine.&nbsp;
Takođe, zbog usvanja rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Hrvatska je dodijelila status "persona non grata" Andriji Mandiću, Aleksi Bečiću i Milanu Kneževiću.&nbsp;
Posljednji u nizu poteza povukao je ministar odbrane Dragan Krapović, odlukom da na ovogodišnje obilježavanje operacije "Oluja" ne ide vojni, već samo diplomatski predstavnik Crne Gore.

Hrvatski MVP za TV E: Očekujemo izbjegavanje jednostranih i simbolički provokativnih poteza

Hrvatska je Crnoj Gori uputila protestnu notu zbog školskog broda Jadran, jednog od otvorenih bilateralnih pitanja s tom državom, piše Večernji list.&nbsp; Hrvatska insistira da se taj brod kojem je, kako navode, matična luka Split, vrati, a i dio je sukcesijske mase vojne imovine, "ali ga Crna Gora opet svojata". - Ovoga je puta izradila seriju znački posebno dizajniranih za posadu broda Jadran, što Hrvatska smatra neprihvatljivim i ne u duhu ranijih dogovora i spremnosti da jedna susjeda, uz to i NATO država, drugoj vrati njena potraživanja. I svaki put kad se čini da se odnosi s Crnom Gorom malo poprave i krenu korak naprijed, dogodi se incident koji se najčešće režira iz Beograda, koji preko svoje struje u Crnoj Gori zakomplikuje spremnost na rješavanje otvorenih pitanja i, štoviše, doliva ulje na vatru, te u konačnici dvolično manipuliše - piše u tekstu Večernjeg lista. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.2551%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fministarstvo-vanjskih-i-evropskih-poslova-hrvatske-u-izostanku-konstruktivnog-dijaloga-o-brodu-jadran-razmotricemo-druge-nacine-rjesavanja-ovog-pitanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Kao primjer navode da je Crna Gora 1991. uzela Hrvatskoj četiri kanadera vrijedna 20 miliona dolara, te ih već iduće godine prodala Grcima po cijeni jednog novog kanadera.&nbsp; - Sada, kada, bukte veliki požari, Crna Gora redovno moli Hrvatsku za pomoć pri gašenju - navodi se u tekstu. <h2>Obećanje pa ništa</h2> Školski brod Jadran takva je priča. - Još je u januaru ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman u društvu crnogorskog kolege Ervina Ibrahimovića bio na tom brodu, što je bila prva posjeta jednog hrvatskog zvaničnika nakon 34 godine. Tada su ministri rekli da je postignut dogovor o početku pregovora o otvorenim pitanja, a osim broda sporna je i kopnena granica na Prevlaci, te odšteta logorašima. Pregovori dvaju povjerenstava jesu počeli, ali iz Podgorice ponovno dolazi provokacija i reteriranje, pa bila to i obična značka - zbog simbolične poruke koju ona nosi. Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova na to je reagovalo diplomatskom notom, ponovivši da je Jadran hrvatski, te zadržavajući pravo da se to pitanje - ne riješi li se dogovorom - potegne i na nekom od međunarodnih sudova na temelju međunarodnog prava - dodaju iz Večernjeg lista. Takve, kakve navode, manipulacije koje se često pokreću baš u Beogradu vidjele su se i za tokom mimohoda ove sedmice. - Srbijanska propaganda povukla je temu o tome kako se nazočnost Bokeljske mornarice na mimohodu u Zagrebu pokušava sakriti u javnosti Crne Gore. "To otvara niz pitanja: Ko je odobrio učestvovanje Bokeljske mornarice na mimohodu u čast Oluje? Je li država Crna Gora, svjesno ili nesvjesno, preko svoje kulturne baštine simbolički dala legitimitet jednoj od najtragičnijih epizoda u istoriji srpskog naroda? Je li lokalna vlast u Kotoru i Tivtu upoznata s ovim aktivnostima i podržava li angažman koji ima očigledno političke, a ne kulturne motive", pita se angažovano beogradska Politika - citira Večernji list.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080311084_4f082cfea6ae5f8293910c2ab98ce89d1c5aeb680e61837aa8a2b12a699f9b58.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080311084_4f082cfea6ae5f8293910c2ab98ce89d1c5aeb680e61837aa8a2b12a699f9b58" data-rendition-name="original" width="1225" height="923" loading="lazy" alt="Školski brod Jadran"> <figcaption>Školski brod Jadran(Photo: Večernji list/UGC)</figcaption> </figure>  Teško da se, kako su rekli, pokušavalo išta sakriti s obzirom na to da je događaj bio javan, uz gledatelje, a prenosile su ga i gotovo sve TV kuće.&nbsp; - Nije bio iznenada prekidan u ključnim trenucima pa se mogla vidjeti i postrojba o kojoj piše Politika. No o čemu se tu zapravo radi? Ko je prolazio Vukovarskom ulicom? Za to treba malo znati istoriju. Bokeljska mornarica nastala je u Kotoru još 809. kao bratovština katoličkih pomoraca, ali su se Bokelji, pretežno Hrvati katolici, tokom istorije dosta selili prema Splitu, Rijeci, Puli i Zagrebu. Tamo su potom osnivali svoje bratovštine i nastavili čuvati tradiciju, pa se zato kaže da je mornarica “jedinstvena” od Kotora do tih hrvatskih gradova i da to nije sam crnogorska baština već i baština Republike Hrvatske.Na mimohodu je učestvovala Hrvatska bratovština Bokeljske mornarice 809, koja ima središte u Zagrebu i koja učestvuje nezavisno od one u Kotoru, ali s njom dijeli isto nasljeđe - ističu iz Večernjeg lista. <h2>Školuju se u Hrvatskoj</h2> Hrvatska je 2023. službeno zaštitila Bokeljsku mornaricu kao nematerijalnu kulturnu baštinu. Zvaničnici Republike Hrvatske nekoliko su puta predlagali da službeno Zagreb i Podgorica zajedno nominuju Bokeljsku mornaricu na popis nematerijalne kulturne baštine, ali je crnogorska strana ipak samostalno ušla u postupak kandidovanja, tako da je sada zaštićena u obje države.&nbsp; - Tokom postupka je uvažila prigovore predstavnike Hrvata u Crnoj Gori, te su u nominacijskom listu navedeni “katolici i Hrvati kao oni koji su dominantno baštinili i baštine ovu važnu instituciju, a zatim i Crnogorci i pripadnici ostalih nacionalnosti na prostoru Boke kotorske, koji su učestvovali u njenom očuvanju”. No, postavlja se tu i šire pitanje koje prelazi samu Bokeljsku mornaricu. Pitanje je zašto crnogorska vojska nije zapravo učestvovala na mimohodu, po odluci tamošnjeg ministra odbrane Dragana Krapovića. Riječ je o dvije susjedne zemlje, o dvije NATO saveznice, ali – i ono najapsurdnije – o tome da se crnogorski vojni kadrovi školuju upravo u hrvatskim ratnim fakultetima - zaključili su iz Večernjeg lista.

Večernji list: Diplomatska nota zbog Jadrana i bijes zbog Bokelja na mimohodu

Hrvatska će uputiti protestnu notu Srbiji zbog privođenja pet Hrvatica u Srbiji, najavio je ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, Gordan Grlić Radman.
Naime, pet hrvatskih državljanki, predstavnica nevladinih organizacija koje su u Beogradu učestvovale na radionicama u organizaciji Erste Stiftunga, provele su dobar dio noći u beogradskoj policiji, koja ih je na kraju jutros protjerala iz Srbije te im zabranila ulazak u zemlju na godinu dana, prenio je jutarnji.hr.
U Rješenju koje su im izdali kao razlog deportacije navedeni su “razlozi zaštite bezbjednosti Republike Srbije i njenih građana”. O svemu su obaviješteni Vlada i Ministarstvo spoljnih poslova te se očekuje reakcija.
- Sve su se sretno vratile kući uz punu podršku ambasade Republike Hrvatske u Beogradu, koja im je bila stalno na raspolaganju i pružila svu potrebnu konzularnu pomoć - rekao je Grlić Radman novinarima u Davosu. 
Poručio je da će Hrvatska preduzeti nekoliko mjera protiv Srbije.
- Uputićemo protestnu notu, upoznaćemo delegaciju Evropske unije u Beogradu o postupanju srbijanskih vlasti i njihovom ponašanju kojim su doveli u ponižavajući položaj hrvatske državljane. Sistemksi ćemo prikupiti sve slučajeve maltretiranja hrvatskih državljana i o tome ćemo upoznati Evropsku komisiju i poljsko predsjedanje (EU) i, naravno, revidiraćemo preporuku o putovanju hrvatskih državljana u Srbiju - naveo je on.
Grlić Radman je pojasnio da će se preporuka MVEP-a o putovanju u susjednu zemlju mijenjati radi zaštite i sigurnosti Hrvata. 
- Koliko vidim, sigurnost je upitna - naveo je šef hrvatske diplomatije.
Ministar je istakao da su hrvatske državljanke išle na radionicu Erste banke i da su “privedene bez ikakvog objašnjenja”, dodavši da ima informaciju da se isto dogodilo i rumunjskim i irskim državljanima.

Policija upala u hotel u Beogradu i privela pet Hrvatica; Grlić Radman: Uputićemo protestnu notu

Kolika je vjerovatnoća da ćemo, kao ponosni sponzori TV serije „Tvrđava“, dobiti još jednu protestnu notu iz Hrvatske, upitao predstavnik Evropskog saveza i međunarodni sekretar Socijaldemokrata (SD) Miloš Đuričković.
Imajući u vidu da su u toku dani Barometra 26 – stazama radosti u zemlji živih, Đuričković je uputio nekoliko pitanja Pokretu Evropa sad (PES), Vladi Crne Gore i premijeru Milojku Spajiću.

- Kolika je vjerovatnoća da ćemo, kao ponosni sponzori TV serije „Tvrđava“, dobiti još jednu protestnu notu iz Hrvatske? Kolika je vjerovatnoća da će se povećati broj osoba i članova parlamentarne većine koji će biti proglašeni za persone non grata u Hrvatskoj - pita Đuričković.

On pita i kako ocjenjuju doprinos RTS-a i opštine Nikšić evropskim integracijama Crne Gore, izgradnji dobrosusjedskih odnosa i
multietničkog sklada?

- Da li su Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i šef diplomatije, kao i Filip Ivanović, potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove, spremni da diplomatskim sposobnostima ublaže eventualne štetne posljedice - naveo je Đuričković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilosdj%2Fstatus%2F1864309574645219664%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ðuričković: Kolika je vjerovatnoća da ćemo, kao ponosni sponzori TV serije „Tvrđava“, dobiti još jednu protestnu notu iz Hrvatske

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković komentarisao je mogućnost da Milorad Dodik, kojem je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat predsjednika entiteta Republika Srpska, imenuje novog mandatara Vlade.
- Ako bi bivši predsjednik bh. entiteta Republika Srpska imenovao mandatara Vlade, to imenovanje bilo bi nezakonito i nelegalno. Odveo bi tako Milorad Dodik i Vladu RS u ilegalu i potpuno obezglavio manji bh. entitet. Uradiće to, nemam dilemu - poručio je Konaković.
Dodao je da je Dodika više puta ranije upozoravao na posljedice njegove politike.
- Više puta sam ga upozoravao zadnjih godina da u crnu rupu u koju strmoglavo juri vodi i sve one koji ga slijede, da tamo vodi i svoj narod i entitet na čijem je čelu. Izolacija, sankcije, ilegala i neizvjesnost. To je na kraju ponudio svom narodu - kazao je.
Konaković je naglasio da je Dodik oštetio entitet kojim je upravljao.
- Narodu i entitetu čiji je budžet poharao i čija je javna dobra i javna preduzeća rasprodao. Budžet koji je poharao punio se ekonomijom koja je preko 90% vezana za EU i evropsko tržište. Nije mu se gadio takav novac dok je u isto vrijeme pljuvao po EU i kočio evropski put - istakao je šef diplomatije BiH.
U zaključku je poručio da Dodik pokazuje pravo lice i prema svojim saradnicima.
- I na kraju pokaže pravo lice prema saradnicima koji su mu bili lojalni i koje je tjerao na nezakonito i neustavno djelovanje. Ponizi Viškovića. To je taj, da prostiš, pravi Milorad Dodik - zaključio je Konaković.

Konaković: Više puta sam upozoravao Dodika da juri u crnu rupu, to je na kraju ponudio svom narodu

Crnogorski šahista Predrag Nikač upisao je pobjedu na otvaranju Svjetskog pojedinačnog prvenstva za osobe bez i sa smetnjama vida u poljskom Žešovu.
On je u prvom kolu, bijelim figurama, pobijedio Francuza Olivijea Devila.
Igrana je Pirceva odbrana, u kojoj je Nikač sjajno vođenim napadom i brojnim taktičkim udarima primorao protivnika na predaju.
Nikač, koji brani srebro sa šampionata na Rodosu, postavljen je za petog nosioca, a za medalju boriće se u konkurenciji 65 šahista.
Turnir u Žešovu igra se po švajcarskom sistemu, u devet kola.

Šah: Nikač slavio na startu SP

Ovo je specijalno veče. Tim riječima obratio se direktor Sarajevo film festivala Jovan Marjanović publici koja je do poslednjeg mjesta ispunila Ljetnje kino Coca-Cola da bi vidjela velikog italijanskog sineastu Paola Sorentina kako prima počasno priznanje, ali i njegovo remek-djelo "Veliku ljepotu".
– U poslednje dvije decenije poklonio nam je izuzetne filmove, koji bilježe životne protivrečnosti, ljepotu i dekadenciju, lomljivost, ironiju i emocije, s besprekornim stilom i glasom koji je i ličan i univerzalan. A film „Velika ljepota“, jedan od Sorentinovih najvećih radova, definisao je kinematografski portret vremena, osvojio Oskara, Baftu, Zlatnog globusa – podsetio je Marjanović, dodavši da imaju veliku čast da mu uruče Počasno srce Sarajeva, kao i da reditelja uskoro očekuje premijera novog filma na Venecijanskom festivalu.
I nakon inserata iz Sorentinovih filmova, poput „Božje ruke“, „Partenope“, „Il Diva“, „One Man up“, „Velike ljepote“, „MladostI“ italijanski sineasta izašao je na scenu pozdravljen velikim aplauzom. Zahvalio se na nagradi, rekavši da je počašćen, ali je odmah dodao: – Iako je ovo nagrada za cjelokupnu karijeru, nadam se da ću doći ovde za 20 godina da dobijem još neko priznanje. Ali, prije toga svakako ću doći uskoro da otvorim dobar italijanski restoran u Sarajevu. Vraćam se brzo. Tako da – vidimo se uskoro! Zaista, ovo je prava čast, značajna nagrada, a i sam festival je bitan za Evropu!&nbsp;

Sorentinu uručeno Počasno srce Sarajeva

Studenti i građani Novog Pazara blokirali su večeras magistralni put ka Crnoj Gori, u znak podrške i solidarnosti sa prebijenim i uhapšenim građanima tokom protesta u drugim gradovima.
Oni su tu odali poštu stradalima u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu i studentu Ernadu Bakanu, koji je pregažen na pješačkom prelazu u Beogradu, navode agencije.
Koliko će trajati blokada nije najavljeno, ali su nakon odavanja pošte ćutanjem neki učesnici skupa donijeli stolice i posjedali na kolovoz, navodi Danas.

Iz Novog Pazara se ne može ka Crnoj Gori: Građani blokirali magistralu

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Osvrnuću se na potonji indirektni intervju predśednika Milatovića, dat Portalu Antena M, mudrošću Viktora Igoa i njegovim riječima da je svaki kompromis sa zlom uvijek nauštrb dobra. Izgleda da to predśedniku Crne Gore nije jasno i da je u teškoj zabludi kad mu je uravnotežena politika nezamjeranje ni dobru, ni zlu. A ako nije sposoban da razlikuje zlo od dobra, onda nije ni dorastao mjestu na kojem je. Kukavičko dociranje kako on ne ispunjava tuđe želje nije ništa drugo do isprika za vrstu karaktera, koja se u žargonu naziva - bevanda. Vremena u kojima živimo se stalno usložnjavaju i sve više traže odgovorne državnike, koji popularnost neće graditi jeftinim populizmom po društvenim mrežama i koji će isključivo „kupovati“ naklonost građana svojim djelima. Nažalost, više je nego očigledno da Crna Gora nema čvrsto definisanu politiku u većini ministarstava u trenutku kada bi morala imati jasan plan za nekoliko narednih godina. Ili se vuku potezi ad hoc, ili post festum, kada je šteta već učinjena. Presudna uloga Crkve Srbije i litijaški staž kao referenca za formiranje vlasti, stavljaju Crnu Goru među najkonzervativnije i najnazadnije zemlje u Evropi. Ne kaže se džabe da učitelj u selu pali svijetlo, a pop ga gasi. <h2>SUJEVJERJE UMJESTO VJERE</h2> Crnoj Gori fali mnogo toga: škola, vrtića, domova zdravlja, aviokompanija, infrastruktura... samo joj ne fali crkava. A upravo se jedino crkve grade. Crna Gora ima više crkava po glavi stanovnika od bilo koje zemlje u Evropi. A i dalje se masovno grade. A gradi ih crkva koja malo ima veze sa hrišćanstvom. Hrišćanstvo je eshatološko učenje, koje život na zemlji smatra privremenim na putu u vječni život. Odlasci u crkvu ne donose dobitke u kladionicama, krstovi obješeni o retrovizore ne čuvaju od saobraćajnih nesreća, krimose ne štite krstovi ni donacije crkvi od smrti ili zatvora, ikone na zidu ne štite kuće, molebani ne donose kišu... Ostroga mi. Bog nije đed Mraz koji ispunjava želje. Molebani za kišu su pagansko nasljeđe. Kao i mnoge druge crkvene procesije. Crkva u Crnoj Gori ne širi vjeru, već sujevjerje. Na sujevjerju, prijetnjama nehrišćanskim božjim kaznama, ponižavanjem vjernika klečanjem i bauljanjem po podovima, zaludili su veliki broj građana Crne Gore i oduzeli im racionalan način razmišljanja. Tako iskrivljenu vjeru koriste za ogromnu političku moć. Plus što su, zahvaljujući pokvarenim političarima, spremnim i za izdaju države radi sopstvene koristi, stekli moć koja je često iznad moći države. Nažalost, kao da su se svi pomirili sa tim i niko ne pokušava pravno da suspenduje ogromna prava, koja su neustavno i nezakonito ostvarili. Na tronu Petra I Petrovića Njegoša i Petra II Petrovića Njegoša danas su nikšićki ponavljač i sarajevska izbjeglica, više nego beznačajne ličnosti. Oni su politički postavljeni, dio su imperijalne politike Beograda, zato podstiču sve što je u funkciji te politike. Revizionizmom se popularišu ideologije iz prošlosti u kojima ne postoji Crna Gora i za koje je Crna Gora dio „homogene Srbije“. Argumentaciju za veličanje zločinaca i saradnika fašista iz Drugog svjetskog rata maskiraju tobožnjom lažnom komunističkom verzijom istorije, što mogu popiti samo lijeni ili plitki umovi. Italijani i Njemci su u vrijeme okupacije Crne Gore i Srbije vodili urednu dokumentaciju, tako da ne postoji ništa lakše nego inostranim arhivama dokazati izdaju i kolaboraciju četnika sa fašistima, kao i njihove zločine. Recimo, Norman Nojbaher, izaslanik Hitlera na Balkanu, u svojim memoarima piše, nakon što je oslobodio Pavla Đurišića iz zarobljeništva i primio ga u svojoj kancelariji, da ga je pitao zašto je pobio toliko muslimana kad ih Srbi smatraju Srbima koji su prevjerili? Na to je Pavle Đurišić odgovorio da su muslimani izrodi koje treba potpuno uništiti. Pavle Đurišić je zločinac, to je svima jasno. To što se on slavi kao junak govori više o onima koji ga slave i njihovom odnosu prema muslimanima i Crnogorcima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250817080824_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spomenik Đurišiću"><figcaption>REVIZIONIZAM: Spomenik ratnom zločincu, saradniku nacista Pavlu Đurišiću(Photo: Stevo Vasiljević/Pobjeda)</figcaption></figure>  Kad se molebanima priziva kiša kojom bi se pogasili brojni požari po Crnoj Gori, znači li to da se crkva molitvama obraća Bogu da pošalje kišu? Ako nije Bogu, kome se obraćaju? A ako se obraćaju Bogu, znači li to da je suša njegovo djelo? Hoće li tada Crkva Srbije objasniti građanima kojima su izgorjele kuće da je to Božja volja? <h2> „PREBROJAVANJE“ VODE</h2> Ili će političari vlasti i oni koje je teško nazvati novinarima, a bave se tim poslom, pronaći krivca, kako bi se i teška nesreća iskoristila u političke svrhe? Krivi su oni prije jer su sve uništili? Mantra! Naravno, istina nije na njihovoj strani. Pere se sopstvena nesposobnost time što se odgovornost prebacuje na predavgustovsku vlast. Demantuje ih to što je za vrijeme te vlasti Crna Gora bila odmah iza Hrvatske po opremljenosti za gašenje požara. Danas je na začelju. Možete mislite o kakvim političkim diletantima se radi kad potpredśednik Vlade za vanjske poslove Filip Ivanović umjesto da se zahvali na pomoći svim zemljama koje su je poslali, prebrojava koliko je ko prosuo vode i iz koje je zemlje. A poenta je da bi potencirao kako je helikopter iz Srbije izasuo najviše vode, ne pominjući da su, dok se požar toliko raširio da je prijetila opšta katastrofa, tri dana čekali da pozovu međunarodnu pomoć preko NATO sistema uzajamne pomoći. Valjda je bilo bitno da prvo dođe vazduhoplov iz Srbije, kako bi se potencirala „bratska pomoć“ i Srbija kao jedina koja je poslala pomoć. Beskrupuloznost vlasti su insinuacije da požari imaju politički karakter i da protivnici vlasti hoće da stvore haos kako bi destabilizovali vlast. Istina je da crnogorski patriote ne vole sadašnju vlast, da je smatraju najgorom u istoriji Crne Gore, da je smatraju anticrnogorskom, ali i da toliko vole Crnu Goru da je nikada neće uništavati da bi smjenili vlast. Valjda nam nikada nije falilo hrabrosti da se srcem izborimo za slobodu? Podśećanja radi, samo od 1. jula do 8. jula 2017. godine u Crnoj Gori je buktalo više od 240 požara, u Podgorici je tog 12. jula izbilo 67 požara, 14. jula 52, a 15. jula preko 50... Je li tadašnja opozicija izazivala te požare, kad sad optužuje druge? Bolje uporedite koliko su uspješnije gašeni tada požari sa sopstvenim sredstvima, za razliku od danas, umjesto što se služite prljavštinama. Postoje mnoge stvari koje se mogu zamjeriti predavgustovskoj vlasti, ali količina laži koju postavgustovska vlast konstruiše o svom položaju u to vrijeme i žrtve koje su podnijeli prelazi granice dobrog ukusa. Kao i obično, strvinarski su pokušali da iskoriste požare po Crnoj Gori i optuže DPS da je prodao pet kanadera koji su bili u vlasništvu savezne države.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_8484f5e2834001a7f147d19d9951c9bd3b22d162e1ddae9f76c6be6e1248e0f0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250817080824_8484f5e2834001a7f147d19d9951c9bd3b22d162e1ddae9f76c6be6e1248e0f0" data-rendition-name="original" width="859" height="1601" loading="lazy" alt="dps kanaderi"></figure>  Svi su, valjda, IT pismeni, uključujući i nazovinovinare koji obmanjuju javnost, pa je lako preko pretraživača pronaći sudbinu tih pet kanadera. Kanadere je Grcima prodao Slobodan Milošević preko ambasade u Atini, đe je ambasador bio Milan Milutinović, kasnije predśednik Srbije. Kanaderi su iz baze u Zadru 1995. ilegalno stigli u Grčku, a da niko u Jugoslaviji nije znao da su prodati, sem onih koji su bili dio tog posla. Među njima nije bilo nikog iz Crne Gore. Grčki ministar poljoprivrede Stefanos Cumakas potpisao je ugovor u ime premijera Andreasa Papandreua, sa kojim je posao direktno dogovorio Slobodan Milošević. Prodaja je obavljena preko novootvorene of šor kompanije na Kipru za 24,4 miliona usd. Državi je od tih 24,4 miliona usd prebačeno nešto više od 8 miliona. Crna Gora nije ni obavještena o tome ni nakon obavljenog posla. Kao što u tim vremenima skoro nikad nije ni konsultovana za mnoge odluke. Čak je Momir Bulatović, tadašnji predśednik Crne Gore, politički otac današnje vlasti, jednom prilikom rezignirano izjavio „što će nam vlada, što će nam predśednik i rukovodstvo ako se ništa ne pitamo“. Kao da sadašnja vlast, pod palicom Andrije Mandića želi ponovo takvu poziciju Crne Gore sa Srbijom. Posebno što Srbija danas ima na vlasti pravog nasljednika Miloševića, koji ga je i prevazišao u mnogim stvarima. Posebno u despotizmu i autokratiji. Pitao sam prijatelja iz DPS-a zašto ne reaguju na strvinarske laži o kanaderima u tako tragičnoj situaciji izazvanoj požarima, za koju su, u najvećoj mjeri, odgovorni upravo oni koji šire te laži, svojim nemarom, neznanjem ili čak i namjerom. Dobio sam odgovor da ne žele da koriste nesreću i da se prepucavaju u situaciji kada je otac četvoro đece izgubio život, kad ljudi gube imovinu u vatrenoj stihiji i kad gori pola Crne Gore. Većina je u Crnoj Gori davno izgubila ośećaj za čestitost i čojstvo, pa nijesam siguran da će mnogi to pravilno shvatiti. Bojim se da će im ignorisanje laži postati argument.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_411b0d193e9c6192c4d05467861cc9675bd37bbc75560bfedecf7f835fd576ff.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250817080824_411b0d193e9c6192c4d05467861cc9675bd37bbc75560bfedecf7f835fd576ff" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Požari u okolini Podgorice"><figcaption>VLASTIMA I ZA POŽARE KRIV DPS: Vatrena stihija u okolini Podgoice ne jenjava</figcaption></figure>  Po ko zna koji put se pokazalo da Ministarstvo unutrašnjih poslova nije sposobno da obavlja valjano svoj posao i da su odgovorni za mnogobrojne propuste na bezbjednosnom polju i sada, u aktuelnim vanrednim okolnostima. Jasno je da se radi o ljudima nesposobnim za taj posao, nedoraslim izazovima koji su pred njima, sa karakterom iskompleksiranih, prepotentnih, nadobudnih nesposobnjakovića. Ili, što bi Niče rekao, višak sujete pokazuje manjak pameti. Crna Gora je u stanju raspadanja, neizvjesnosti za budućnost, sa velikim šansama da doživi grčki scenario kada će građanima povjerioci određivati visinu plata, dok se sami građani ponašaju kao nezainteresovani posmatrači.

Nema slobode bez hrabrosti

Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore, Roka Tolića, i direktora Aerodroma Tivat, Ivana Rakočevića, zbog, kako tvrde, zloupotrebe službenog položaja i ozbiljnog ugrožavanja sigurnosti i bezbjednosti vazdušnog saobraćaja.
U prijavi se navodi da su prijavljeni u kontinuitetu donosili odluke suprotne Zakonu o vazdušnom saobraćaju, internim aktima Aerodroma Crne Gore i međunarodnim standardima, čime je stvorena „direktna i realna opasnost“ po sigurnost putnika, posada, zaposlenih i infrastrukture.
Sindikat ističe da radnje prijavljenih ispunjavaju elemente više krivičnih djela iz Krivičnog zakonika, među kojima su zloupotreba službenog položaja, nesavjestan rad u službi i ugrožavanje javnog saobraćaja u vazdušnom saobraćaju.
Kao neposredan povod navodi se raspoređivanje Ljubomira Jovanovića na poziciju šefa smjene u službi prihvata i otpreme, bez obuka i licenci, protivno međunarodnim standardima vazduhoplovne sigurnosti.&nbsp;
- Sa činjenicom da je tim činom direktno ugrožena sigurnost vazduhoplova, posada, putnika, aerodromskog osoblja, aerodromske infrastrukture te posljedično cjelokupni vazdušni saobraćaj Crne Gore, Jovanović je upoznao izvršnog direktora Tolića i direktora aerodroma Tivat Rakočevića, kao i Agenciju civilnog vazduhoplovstva Crne Gore, bez povratne zakonske reakcije do danas - navodi se u prijavi..
On je već ranije, 15. avgusta, podnio sopstvenu krivičnu prijavu, kojoj se sindikat sada i formalno pridružuje.
Sindikat tvrdi da postoje osnovane sumnje u koruptivne motive, kao i u odmazdu prema Jovanoviću zbog njegovog političkog djelovanja i sindikalnog angažmana.
U prijavi se navodi da slučaj Jovanovića nije izolovan. Prema tvrdnjama sindikata, više zaposlenih obavlja odgovorne poslove na tivatskom aerodromu bez propisanih licenci i obuka – uključujući šefove smjena, stručnog saradnika u službi prihvata i otpreme, kao i zaposlene na check-in-u i kontroli putnika.
Posebno su istakli i slučaj radnika koji je odbio da upravlja vatrogasno-spasilačkim vozilom bez licence, zbog čega je kažnjen.&nbsp;
- Uprava ga je sankcionisala iako je odbio da ugrozi živote putnika, posada i zaposlenih - &nbsp;navodi se u prijavi.
Sindikat tvrdi da su na aerodromu korišćene i stepenice za opsluživanje aviona sa neispravnim kočnicama, dok zaposleni, kako kažu, rade duže od zakonom dozvoljenog radnog vremena, bez zaštitne opreme, adekvatnih uslova za rad i čak bez pijaće vode na platformi gdje temperature prelaze 50 stepeni.
Nezavisni sindikat traži od SDT-a da :
- pokrene hitne istražne radnje;
- pribavi kompletnu dokumentaciju o raspoređivanju šefova smjena te check in službenica i stručnog saradnika, bez licenci, pregleda personalne dosijee, odluke direktora, interne propise i izvještaje o licencama;
- sasluša sve odgovorne osobe na aerodromu Tivat i u Centru za obuku ACG
- utvrdi motive i eventualne koruptivne radnje;
- nakon sprovedenog postupka, podigne optužnicu protiv prijavljenih lica za navedena krivična djela
Predmet prijave odnosi se, kako ističu, &nbsp;na zloupotrebu položaja u privrednom društvu od posebnog značaja za Crnu Goru (aerodrom, kao što je opšte poznato, predstavlja stratešku infrastrukturu države i granični prelaz).
- Postupanje prijavljenih lica dovodi u pitanje ne samo sigurnost vazdušnog saobraćaja, već i međunarodni ugled Crne Gore kao članice međunarodnih vazduhoplovnih organizacija. Posljedice mogu imati ozbiljne ekonomske, sigurnosne i reputacione efekte - navodi se u prijavi.

Nezavisni sindikat Aerodroma podnio krivičnu prijavu SDT-u protiv Tolića i Rakočevića zbog ugrožavanja bezbjednosti vazdušnog saobraćaja

Prizemljite sve avione i helikoptere. Neka “sve izgori ako treba”, jer, vrhuška partije crvenih kravata, samo bez kravata, u košuljama, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova, obilaze one koji nam živote spašavaju danima.
Kad stižu oni (Demokrate), ne da pomognu već da se slikaju i snime, kadar mora biti odličan, svjetlo perfektno, zvuk, sve…
<h2>Reklama u pepelu</h2>
Malo šta je izazvalo toliki javni prezir kao trenutak kada su čelnici Demokrata, sedmicu nakon početka herojske borbe vatrogasaca i onih koji iz regiona i Evrope pomažu da se obuzda vatrena stihija, odlučili da se pojave — da poziraju. Da se slikaju sa ljudima koji gore iz vazduha gase vatru.
Je li dvojac Demokrata stigao da pomogne? NE!
Stigli da preuzmu odgovornost? NE!
Stigli su da snime kadar.
Samoprozvani zamjenik premijera (izmislio funkciju, jer je potpredsjednik Vlade) i rukovodilac bezbjednosnih službi Aleksa Bečić i ministar Šaranović došli su da — snime spot. Dramatičan ton, muzika, košulje, pogledi koji vrijede za Oskara. Kao da su u Netflix seriji, a ne u državi koja gori.
Heroji? Ne. Reklamni pano. Sponzorisana tuga, plaćena vašim novcem.
<h2>JAVNOST NE PRAŠTA</h2>
Javnost ne prašta. Komentari ispod objava Demokrata govore više nego bilo koji izvještaj:
• “Opasno je kad se Šaranović pojavi na otvorenom, sjaj sa cvikera može lagano izazvat požar.”
• “Obiđite Kuče i Pipere, jedva vas čekaju.”
• “Je li ispala dobra fotka, zaboga?”
Glavni PR štab, glavni strateg Boris Bogdanović, misteriozno nepoznate lokacije, vjerovatno je već čekao montažu. Da sve to lijepo upakuje. Da još jednom narod gleda – predstavu.

Tag: protestna-nota