Protestnom šetnjom i obilaskom ključnih državnih institucija, studenti Pravnog fakulteta u Beogradu obilježili su godišnjicu početka studentskih blokada.
Prije njih, tokom dana, godišnjicu početka blokada obilježili su i studenti beogradskog Poljoprivrednog fakulteta i novosadskog Fakulteta tehničkih nauka.
U protestnoj šetnji centralnim beogradskim ulicama, pod sloganom “pravnici hoće pravdu”, studenti Pravnog fakulteta su, pored ostalog, obišli sjedišta Vrhovnog javnog tužilaštva, Vlade i Predsjedništva Srbije.
Ponovili su ključni zahtjev za raspisivanjem vanrednih parlamentarnih izbora.
Ispred Vrhovnog tužilaštva, kako je rečeno u studentskom govoru, podržali su sudije i tužioce koji “svoj posao rade savjesno i u skladu sa zakonom”, uz ocjenu da je pravosuđe “na nikad većem udaru” dok ih predstavnici vlasti vrijeđaju i targetiraju.
Ispred Vlade Srbije imali su poruku za premijera Đura Macuta – zatražili su da predsjedniku pošalje predlog za raspuštanje Skupštine i raspisivanje vanrednih izbora, uz ocjenu da vlast “više nema legitimitet”.
Zahtjev za raspisivanjem izbora ponovili su i u govoru ispred Predsjedništva Srbije.
To je bio, kako su naveli, prvi zvanični studentski govor ispred Predsjedništva od početka protesta.
“Institucije moraju da se vrate u ustavne okvire, a sa njima i predsjednik republike”, istaknuto je u govoru.
Predsjednika Aleksandra Vučića su optužili za kršenje Ustava.
Podsjetili su na uvrede koje je Vučić od početka studentskih protesta upućivao demonstrantima, te na prijetnje koje su dolazile od predstavnika vlasti i hapšenja učesnika protesta na ulicama.
Studentske blokade desetina fakulteta, koje su otpočele krajem novembra 2024. godine, prerasle su u talas masovnih antivladinih protesta u Srbiji, kojima su se pridružile stotine hiljada građana.
Povod za studentske blokade i proteste bila je pogibija 16 ljudi u padu nadstrešnice rekonstruisane Željezničke stanice u Novom Sadu – od vlasti se traži utvrđivanje odgovornosti za nesreću, uz ocjenu da su do nje doveli nemar i korupcija.
Na ulicama se traži i da se prekinu sudski postupci protiv demonstranata koji su hapšeni u proteklih godinu dana, kao i da se procesuiraju napadači na učesnike protesta u incidentima koji su se događali širom Srbije.
Nijedan zahtjev, kako navode studenti, nije ispunjen.
Vlast, sa druge strane, tvrdi suprotno i istovremeno odbija da raspiše parlamentarne izbore, što je posljednji zahtjev studenata, upućen u maju 2025.
Sa početkom nove školske godine, nastava na fakultetima je tokom jeseni normalizovana, osim na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru čiji studenti zahtijevaju prinudnu upravu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Beograd: Protestnom šetnjom studenti Pravnog fakulteta obilježili godišnjicu početka blokada, zatražili vanredne izbore

Istaknuti crnogorski umjetnik Rajko Todorović Todor, dobitnik svih najvećih državnih priznanja, između ostalih i Trinaestojulske nagrade, oglasio se povodom situacije koja je nastala nakon ovogodišnje kontroverzne odluke o dodjeli. 
- Juče je "CRN" policija najavila da će stati u zaštitu OKG u kulturi i umjetnosti i obračunati se sa građanima koji brane čast i identitet crnogorske kulture. Zadnja rabota za vječnu bruku - naveo je Todor u izjavi dostavljenoj Anteni M.
Reditelj i kolumnista Danilo Marunović juče je nakon informativnog razgovora u prostorijama Uprave policije saopštio da mu je rečeno da će, ukoliko na današnjem protestu dođe do blokade saobraćajnica koje vode do Vile Gorica, policija reagovati.

Todor: Zadnja rabota za vječnu bruku

Stanje djevojke koja je juče povrijeđena na Novom Beogradu kada je na nju tokom protesta vozilom naletjela ženska osoba je stabilno, piše RTS. Privedena je djevojka koja je vozila automobil. Određeno joj je zadržavanje 48 sati. Sumnjiči se za krivično djelo – pokušaj ubistva.
Djevojka je povrijeđena tokom jučerašnjeg protesta u Ulici Jurija Gagarina na Novom Beogradu, kada se automobil zaletio u okupljene studente i građane i tom prilikom udario u redare na početku kolone, a onda nastavio i “pokupio” više studenata. Povrijeđena studentkinja, je nekoliko metara bila na haubi automobila u pokretu, da bi pala i udarila glavom u ivičnjak.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova ubrzo poslije incidenta priveli su djevojku koja je vozila automobil i sproveli je u policijsku stanicu. Po nalogu dežurnog javnog tužioca Višeg javnog tužilaštva određeno joj je zadržavanje 48 sati, a sumnjiči se za krivično djelo – pokušaj ubistva.
U Beogradu i širom Srbije juče okupljanje studenata i građana. Osim blokada fakulteta i odavanja pošte stradalima u padu nadstrešnice u Novom Sadu, organizovali su i proteste u mnogim gradovima pod parolom generalnog štrajka. U protestima su im se pridružili i profesori, nastavnici i građani, a pozivu na obustavu rada odazvale su se pojedine ustanove, sindikati, firme i privatne kompanije.
U Beogradu, Novom Sadu, Nišu i drugim gradovima, studenti su nastavili sa blokadama zgrada fakulteta i rektorata povodom tragedije na Glavnoj željezničkoj stanici u Novom Sadu, u kojoj je poginulo 15 ljudi, a teško su povrijeđene još dvije osobe.
Zahtjevi studenata u blokadama su objavljivanje cjelokupne dokumentacije o rekonstrukciji Željezničke stanice, odbacivanje optužbi protiv uhapšenih i privedenih studenata, aktivista i građana na prethodnim protestima povodom tragedije u Novom Sadu, podnošenje krivičnih prijava protiv svih napadača na studente, profesore i građane i povećanje budžeta za fakultete za 20 odsto.
Predstavnici vlasti smatraju da su ispunili sve zahtjeve, dok studenti u blokadama ističu da nijedan od zahtjeva nije ispunjen u potpunosti.
U blokadama su najmanje 63 fakulteta pet državnih univerziteta, dva privatna fakulteta i četiri visoke strukovne škole.
Studentske blokade fakulteta i rektorata počele su krajem novembra, pošto su akademci sa Fakulteta dramskih umjetnosti (FDU) u Beogradu fizički napadnuti ispred zgrade fakulteta tokom odavanja pošte stradalima u novosadskoj tragediji.

Studentkinja povrijeđena na protestu na Novom Beogradu stabilno

Protest zbog seksualnog uznemiravanja bivše učenice Gimnazije "Slobodan Škerović", biće održan danas ispred te ustanove.
Organizatori su kazali da je skup izraz njihovg kolektivnog neslaganja sa nedopustivim ponašanjem u obrazovnim institucijama i nezadovoljstva da se slučajevi seksualnog zlostavljanja, uznemiravanja i nasilja zataškavaju i blago kažnjavaju.
- Kao društvo imamo moralnu i etičku odgovornost da se borimo za bezbjednost, dostojanstvo i prava svih naših učenika kao i građana - naveli su oni.
Protest je, kako su dodali i poziv na odgovornost pedagoške struke i svih koji učestvuju u oblikovanju i održavanju obrazovnog sistema.
Prosvjetna inspekcija predložila je u četvrtak razrješenje direktorice podgoričke Gimnazije "Slobodan Škerović" Biljane Vučurović sa te funkcije.
Organizatori protesta su se nakon toga zahvalili Ministartvu prosvjete nauke, inovacija i pravde i resornoj ministarki Anđeli Jakšič Stojanović, Ministarstvu pravde, nevladinim organizacijama Prima i Roditelji, koji su pokazali da će biti na strani zakona a ne na strani političkih igara.
Organizatori su pozvali sve građane na protest, poručujući da je to samo početak, jer je to samo borba u kojoj idemo do kraja.
- Pružaćemo podršku i želimo da se svaki slučaj nasilja prijavi. Naše poruke i namjere su iste, škole moraju biti sigurno mjesto za sve. Stop seksualnom uznemiravanju i nasilju. Normalizujmo padanje nesavjesnih prosvjetara i funkcionera i da se nikad više ne vrate na funkcije - kazali su organizatori.
Protest će biti održan u 17 sati i 15 minuta u parku ispred Gimnazije "Slobodan Škerović".

Danas protest ispred Gimnazije "Slobodan Škerović"

Protestnom šetnjom i zastajanjem za 15 poginulih, te farbanjem centralnog Trga slobode u crveno, građani i aktivisti obilježili su 1. decembra mjesec dana od pada nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu. Učesnici su se, na poziv udruženja mladih "Stav" i "Sviće", okupili kod Željezničke stanice u tom gradu odakle su krenuli u šetnju do Trga slobode. Tokom šetnje su zastali 15 puta i u tišini odali poštu svakoj od 15 žrtava nesreće. Po dolasku na Trg slobode ispred Gradske kuće prolili su crvenu farbu uz "krvave ruke", koje su postale simbol protesta sa kojih se traži odgovornost vlasti za pad nadstrešnice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201121252_f1df1d0f229173088f09012fced0af5b595d4d2f1e4f0170db01cb9ad3d5fe38.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241201121252_f1df1d0f229173088f09012fced0af5b595d4d2f1e4f0170db01cb9ad3d5fe38" data-rendition-name="original" width="1240" height="792" loading="lazy" alt="šetnja u Novom Sadu"> </figure>  Ispred Gradske kuće bio je postavljen crni flor, a dio aktivista nosio je crvene kišobrane. Gradska kuća, koja je demolirana poslije masovnih demonstracija 5. novembra, bila je ograđena, a organizatori su poručili učesnicima da farbu prolivaju samo na platou. Među porukama ispisanim crvenom farbom bile su: "Korupcija ubija", "Krvave su vam ruke" i "Krivi ste, odgovaraćete". Ispred prostorija vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), kuda je kolona tokom šetnje prolazila, okupila se grupa pristalica te partije. Organizatori su pozvali učesnike komemorativnog skupa da u tišini prođu pored prostorija, a incidenata nije bilo. Među zahtjevima koje su organizatori pročitali kod Željezničke stanice su ostavka gradonačelnika Novog Sada Milana Đurića i objavljivanje cjelokupne dokumentacije o rekonstrukciji stanice. - Prije svega, osjećam se razočarano, pomalo i bijesno jer sve ono što nam se izdešavalo u ovih mjesec dana ne uliva povkerenje - rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) jedan od učesnika protesta Slobodan Terzić. Opozicioni političar Aleksandar Zelenski naveo je za RSE da "najviši zvaničnici države ometaju istragu" o nesreći na Željeznickoj stanici. - Ovo društvo je ogrezlo u korupciji i ona će ubijati i dalje - rekao je Zelenski. Udružena novosadska opozicija najavila je 1. decembra zahtjev za izglasavanjem nepovjerenja gradonačelniku Novog Sada na sjednici Skupštine grada zakazanoj za 2. decembar i optužila ga da je jedan od odgovornih za tragediju u Novom Sadu. - Na sjednici ćemo mu (Đuriću) postaviti sva pitanja na koja duguje odgovore građankama i građanima Novog Sada. Zašto je dva puta otvarana Željeznička stanica koja nije imala upotrebnu dozvolu zbog čega je ubijeno 15 ljudi - navela je opozicija u saopštenju. Nesreća u Novom Sadu pokrenula je talas protesta i blokada u Srbiji, a vlast je odgovorila hapšenjima učesnika. Incidenata je bilo i u institucijama gdje je opozicija tražila odgovornost vlasti za nesreću. Vlast odbacuje optužbe, a zbog sumnje da su odgovorni za pad nadstrešnice zgrade Željezničke stanice u Novom Sadu uhapšeno je 13 osoba. Uhapšenom ministru građevinarstva i saobraćaja Goranu Vesiću koji je nakon nesreće podnio ostavku, ali i odbacio odgovornost, je nakon nekoliko dana ukinut pritvor.

"Crvene poruke" i stajanje za žrtve tragedije u Novom Sadu: Traži se ostavke Đurića

Novi protest pod nazivom „Bar uz Darisa“ biće održan 27. oktobra sa početkom u 12 sati, na platou ispred Robne kuće, u organizaciji porodice i prijatelja Darisa Mujića, gimnazijalca teško ranjenog u incidentu ispred Gimnazije „Niko Rolović“.
- Porodica poziva sve građane da podrže našu borbu i zahtjeva izmjene Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku kako bismo osigurali pravednije sankcije i prevenciju nasilničkog ponašanja među mladima, stvaranje bezbjednijeg okruženja za učenike, kako u školama, tako i na ulicama, kako bi se svakom djetetu garantovala sigurnost i mir, hitno vraćanje u pritvor osobe koja je nanijela povrede Darisu, kako bismo poslali jasnu poruku da se nasilje neće tolerisati. Vaša prisutnost je od suštinskog značaja za promjenu i sigurnost naše zajednice - poručuju organizatori i zaključuju da „zajedno možemo učiniti naš grad sigurnijim mjestom za našu djecu“.
U Baru je subotu u prisustvu oko 1500 građana održan protestgrađana pod sloganom „Grad uz Darisa“. Građani Bara su na protestu izrazili ogorčenje odlukom suda u Podgorici da se maloljetnik A.K. iz Bara , osumnjičeni za ubistvo u pokušaju za ovo krivično djelo brani da slobode.
On se sumnjiči da je 7.oktobra u dvorištu Gimnazije „Niko Rolović“ nožem ranio učenika D.M. čije zdravstveno stanje, prema riječima ljekara, je danima bilo kritično, a i danas je na odjeljenju intenzivne njege Kliničkog centra Crne Gore.
Apelacioni sud – vijeće za maloljetnike u ponedjeljak je donio rješenje kojim je odbio kao neosnovanu žalbu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, izjavljenu protiv rješenja Višeg suda u Podgorici – vijeća za maloljetnike od 17. oktobra. Rješenjem Višeg suda u Podgorici odbijen je predlog Višeg državnog tužilaštva u Podgorici da se maloljetnom A.K. odredi pritvor.

„Bar uz Darisa“: Novi protest 27. oktobra

Mještani sela Mušovića Rijeka organizovaće prvi mirni protest u nedelju, 20. oktobra u 12:30 sati, protiv radova na sistemu za osnježavanje i snabdijevanje vodom planinskih centara Kolašin 1450 i Kolašin 1600.
Mještani su pozvali sve građane, Kolašince, NVO aktiviste i medije da im se pridruže, kako bi iznijeli zahtjeve i pokazali da, kako kažu, ,,ni Ljevaja ni Crna Gora nisu ničiji kusur, te da se praksa uništavanja i raseljavanja sela, kao i devastacija životne sredine mora zaustaviti."
- Ovih dana se na brzinu i na silu pokušava uvesti izvođač radova u posao, dok se mještani optužuju da su protiv razvoja. Izvođač putem raznih kanala pokušava stupiti u kontakt s nama kako bi mu omogućili da započne radove, s ciljem da kasnije tuži državu. Ovim putem mu poručujemo da nema većih i boljih zaštitnika države i đedovine od nas i nećemo mu dozvoliti da ošteti Crnu Goru ni za jedan cent - saopšteno je iz NVO ,,Sačuvajmo ljepote Bjelasice."
Juče su, kao mještani Mušovića Rijeke, koji se već godinama bore za zaštitu svog sela, prirode, djedovine i zdravog razuma, uputili dopis Vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću.
- U tom dopisu obavijestili smo ga da smo 23. aprila 2024. godine Specijalnom državnom tužilaštvu podnijeli krivičnu prijavu protiv Esmina Bećovića, direktora Uprave za kapitalne projekte, i drugih osoba, zbog sumnje u veliku korupcionašku aferu koja će prouzrokovati štetu po budžet Crne Gore u iznosu od više miliona eura. Naime, projekat “Izgradnja vodovodnog sistema kojim se obezbjeđuju potrebne količine vode za piće, sanitarne potrebe, protivpožarnu zaštitu, osnježavanje ski staza planinskih centara Kolašin 1600 i Kolašin 1450 u Opštini Kolašin sproveden je netransparentno, s neadekvatnim i netačnim podacima s terena - navode u saopštenju.
Napominju i da javna rasprava koju je organizovala lokalna samouprava nije valjano sprovedena, niti je odgovoreno ni na jedan od više desetina prigovora koje su kao mještani podnijeli. Nijesu, tvrde, ispitane ni alternative, niti hidrološki potencijali Bjelasice.&nbsp;
- Ovaj izuzetno skup projekat, koji će uništiti život u našem kraju, kasnije će postati teret za građane Kolašina zbog visokih troškova održavanja, računa za električnu energiju, i drugih stavki. Navođenjem zvaničnog naziva projekta "planinskih centara 1450 i 1600", sakriveno je da je to suštinski snadbijevanje vodom privatnih hotela na Bjelasici, a da se za osnježavanje ostavlja samo mogućnost. Kao što smo više puta ponovili niko od nas nije protiv vodosnadbijevanja Kolašina, čak mi ovim protivljenjem ovom nerazumnom projektu upravo čuvamo ovo izvorište za neko buduće vodosnadbijevanje Kolašina. Protiv smo ovog projekta jer će realizacijom istog voda za građane Kolašina drastično poskupljeti. Hidrotehnička studija iz 2016 godine pokazuje koliko smo ozbiljno planirali i koliko se pitala "struka" kada je donesena odluka da se pumpa voda iz Ljevaje 140l/s, a u Paljevinsku rijeku je srednji godišnji protok 240l/s - ističu iz NVO i naglašavaju da ,,Ljevaja neće u cijev."

U nedjelju protest mještana Mušovića Rijeke: Ljevaja i Crna Gora nijesu ničiji kusur

Građanski otpor biće održan danas, u 17:30 sati, na Dvorskom trgu u Cetinju.&nbsp;
Kako su saopštili organizatori, slobodni građani Cetinja i Crne Gore podići će glas protiv neznanja i zlonamjernosti političkih elita koje razaraju temelje crnogorskog građanskog i demokratskog društva.&nbsp;
Grupa građana Cetinja poziva sve slobodne građane Crne Gore da im se pridruže u šetnji za, kako su rekli, dostojanstvenu i bolju Crnu Goru – oslobođenu podaništva i nesposobnosti političke elite.
- Pozivamo vas da zajedno podignemo glas protiv svih laži i obmana koje nam se svakodnevno serviraju. Dignimo glas protiv ekonomske prevare, visokih cijena struje, vode i osnovnih životnih namirnica, krađe naše istorije i kulture, loših političara, lošeg obrazovnog sistema, neizgrađene kulturne politike, podizanja spomenika zločincima i mrziteljima, rata u Ukrajini, genocida u Gazi, devastacije našeg životnog prostora i svega onoga što naše društvo čini beznadežnim i nedostojanstvenim. Oslobodimo se pritiska političkih elita i recimo im da ovako više ne može. Vidimo se na Dvorskom trgu da zajedno budemo glas razuma i istine u društvu prepunom laži i obmane! Da je vječna Crna Gora - poručili su organizatori okupljanja.

Crnogorski građani na Cetinju podižu glas protiv neznanja i zlonamjernosti političkih elita

Predsjednik SAD Donald Tramp je danas potpisao izvršno naređenje koje svrstava marihuanu iz "klase jedan" u "klasu tri" manje opasnih droga i dopušta njenu "legalnu medicinsku upotrebu" naglašavajući da se time "ne legalizuje njena opšta upotreba".
To otvara nove pristupe medicinskom istraživanju i predstavlja veliku promjenu savezne politike SAD prema marihuani koja se približava onome što su mnoge pojedinačne savezne države SAD već uradile legalizujući je.
Ovom promjenom marihuana više nije klasifikovana kao "droga prvog reda", uz heroin i LSD, već je "drugog reda", kao ketamin i neki anabolički steoridi.
Promjena klasifikacije u Upravi za borbu protiv droga (DEA) ne znači da je legalno da odrasli koriste marihuanu u SAD, ali bi mogla da promijeni kako se zakonski gleda na nju i da se smanji veliki porez na industriju kanabisa.
Republikanski predsjednik je rekao da je dobio poplavu telefonskih poziva u podršku tompotezu kojima mu je ukazivano na potencijal marihuane da pomogne pacijentima.
- Ima ljudi koji su me molili da to uradim, ljudi koji trpe velike bolove - rekao je on.
Slično tome, Ministarstvo pravde pod Trampovim demokratskim prethodnikom Džoom Bajdenom je predložilo da se promijeni klasifikacija marihuane u supstancu "kategorije tri". Za razliku od Bajdena Tramp nije imao otvoreno ohrabrenje unutar svoje republikanske partije za taj potez. Neki republikanci izjasnili su se protiv bilo kakvih promjena i pozivali Trampa da zadrži dosadašnje standarde.
Takva promjena podrazumijeva zahtevan proces uključujući period za javnu raspravu koji obično izaziva desetine hiljada reakcija širom SAD. DEA je još razmatrala taj proces kada je Tramp preuzeo dužnost u januaru, a njegovo izvršno naređenje će kako se očekuje to ubrzati, ali nije još jasno koliko bi moglo da traje.
Mnoge pojedinačne američke države su legalizovale rekreativnu upotrebu marihuane za odrasle ili su dozvolile njenu upotrebu za medicinske svrhe. Ali savezni zakoni su ostali stroži, što potencijalno ostavlja ljude izložene mogućnosti sudskog gonjenja.
Anketa Galupa pokazuje da više Amerikanaca podržava manje restriktivan pristup. Podrška za legalizaciju marihuane znatno je porasla od samo 36 odsto 2005. na 68 odsto prošle godine.
U Trampovom naređenju se takođe poziva na prošireno istraživanje i pristup CBD-u, sve popularnijem proizvodom dobijenim od kanabisa o čijoj koristi stručnjaci raspravljaju.
Kao predsjednik u drugom mandatu, on s druge strane vodi borbu protiv drugih droga, posebno fentanila. Naredio je vojne napade na brodove Venecuela i druge za koje smatra da prevoze drogu. On je u drugom izvršnom naređenju proglasio fentanil "oružjem za masovno uništenje".

Tramp dopustio medicinsku upotrebu marihuane

Više osoba je poginulo nakon što se privatni avion Cessna Citation C550, koji se dovodi u vezu sa vozačem Gregom Biflom, srušio u blizini piste u američkoj saveznoj državi Sjeverna Karolina i zapalio, prenosi Dejli Mejl.
Nesreća se dogodila oko 10:15 časova po lokalnom vremenu, kada se avion srušio pored piste regionalnog aerodroma Stejtsvil. Na snimcima sa mjesta nesreće vidi se gust crni dim koji se uzdiže iz olupine aviona, zahvaćene vatrom.
Iz kancelarije šerifa okruga Aredel potvrdili su da u nesreći ima više poginulih, ali tačan broj žrtava za sada nije saopšten. Naveli su da će dodatne informacije o poginulima objaviti Saobraćajna policija Sjeverne Karoline.
Za sada nije poznato koliko se osoba nalazilo u avionu, koji inače ima kapacitet od osam do deset putnika.

Avion vozača NASCAR-a se srušio u SAD, nije poznato koliko se osoba nalazilo u avionu

Odbojkaši Budućnosti poraženi su večeras u Blajburgu od austrijske Zadruge 3:0 (25:22, 25:16, 25:23) i završila nastup u regularnom dijelu sezone MEVZA lige.
Tim porazom podgorički odbojkaši propustili su priliku da osiguraju nastavak takmičenja i sada od ostalih rezultata zavise da li će plasirati na fajnl-for.
Budućnost je završila ligaški dio sa dvije pobjede, četiri poraza i sedam osvojenih bodova.
Trenutno je treća – u “plavoj” zoni, ali Budva ima da odigra dvije, a MAV Elore tri utakmice.
Podgoričani treba da budu bolji od oba rivala i ostaje im da se nadaju njihovim porazima.
Zadruga, koja je još aktivna na evropskojsceni, ušla je u utakmicu kao veliki favorit, pa je nakon Budve maksimalnim rezultatom savladala i drugog crnogorskog predstavnika.
Budućnost je u prvom setu imala neriješen rezultat (22:22) i u trećem (23:23), ali su u oba navrata Austrijanci mini-serijama (3:0 i 2:0) priveli setove kraju.
U podgoričkom timu najbolji je bio Marko Sinđelić sa 12, dok Marko Vukašinović i Jovan Delić dodali po šest poena.
U austrijskom sastavu najbolji je bio Jan Jirašek sa 11 poena.

Budućnost u Blajburgu izgubila od Zadruge

Američki ministar odbrane Pit Hegset u četvrtak je naveo istorijski visoke brojke vojne regrutacije, ali je priznao da i dalje postoje prepreke za stupanje u vojsku, uključujući gojaznost i krivične dosijee.
Govoreći na Forumu izvrsnosti u regrutaciji u Pentagonu, Hegset se pozvao na ono što je opisao kao „istorijske brojke regrutacije“ tokom administracije Donalda Trampa, ali je ukazao na stalne izazove.
- Znam da osnovni uslovi za regrutaciju nijesu laki. Previše naših mladih ljudi je predebelo ili neobrazovano. Ne glupo — to je pogrešno reći. Jednostavno ih ne obrazujemo kako treba ili imaju krivične dosijee. Sve te druge stvari doprinose tome da li neko može ili ne može ispuniti uslove za stupanje u vojsku - kazao je Hegset.
Hegset je ohrabrio regrutere da vojnu službu učine privlačnijom i da se prema pripadnicima vojske odnose onako kako bi željeli da se odnosi prema njihovoj sopstvenoj djeci.

Američki ministar odbrane: Previše mladih je debelo i glupo da bi se pridružili vojsci

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela rijeka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji se nalazi u pritvoru u Spužu, podnio je 17. decembra 2025. godine Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv „NN službenog lica“ i više osoba, tvrdeći da je organizovano „kriminalno udruženje“ sa ciljem da se otuđi i zloupotrijebi njegovo pismo namijenjeno advokatu.
U prijavi se, između ostalog, navodi da su kao članovi tog navodnog udruženja označeni voditelji emisije „Kontroverza“ na RTV Podgorica, Mladen Stojović i Ana Pešukić, kao i „još za sada nepoznata lica“.
ŠTA KATNIĆ TVRDI DA SE DOGODILO
Katnić u prijavi tvrdi da je „neutvrđenog dana u decembru 2024. godine iz pritvorske ćelije u Spužu 1L otuđeno pismo, privatno vlasništvo optuženog Milivoja Katnića, namijenjeno za njegovog advokata Spasoja Kovačevića“.
Prema prijavi, to pismo je potom dospjelo do Ane Pešukić, a zatim, kako piše, i do javnosti. Pismo je „objavila u emisiji ‘Kontroverza’ dana 22. oktobra 2025. godine“, zajedno sa Mladenom Stojovićem.
U dokumentu se dalje tvrdi da je sadržaj pisma u emisiji tumačen „lažno i netačno“, uz ocjenu da je cilj bio da se Katniću nanese šteta i utiče na odluke o pritvoru.
SPOR OKO „TIMOŠENKA“ I REČENICE „DA NE MIJENJA IZJAVU“
U prijavi je posebno sporno tumačenje pojedinih riječi iz pisma. Katnić tvrdi da je u emisiji iznesena neistina „posebno kroz lažno prikazivanje da je ime Timošenko koje je navedeno u pismu pseudonim optuženog Saše Čađenovića“.
On, međutim, navodi suprotno.
„Istina sasvim druga… a to je da je ime Timošenko iz pismena lično ime svjedoka Timošenka Miladinovića, rođenog 1946. godine na Kosovu“, piše u prijavi.
Takođe osporava i interpretaciju jedne rečenice. U prijavi piše da je u emisiji tumačeno da je sklop riječi „da ne mijenja izjavu“ instrukcija Saši Čađenoviću, dok Katnić tvrdi da se „instrukcija… odnosila na sasvim drugi krivični predmet i saslušanje ovog svjedoka pred sudijom za istragu“.
KATNIĆ: „SVE SE RADI NAMJERNO I SVJESNO“
U obrazloženju prijave Katnić navodi da je u emisiji prikazana kopija pisma „nakon skoro deset mjeseci od otuđenja“ i da je, kako tvrdi, Ana Pešukić govorila „da je original dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
„Sve se radi namjerno i svjesno od strane ovog kriminalnog udruženja, čiji članovi preduzimaju unaprijed određene i dogovorene radnje“, tvrdi Katnić.
On navodi i da se sve dešava „u vrijeme kada se odlučuje o daljem trajanju pritvora protiv njega i Saše Čađenovića“.
KOJA KRIVIČNA DJELA SE SPOMINJU
U prijavi se kao cilj navodnog udruživanja pominju krivična djela – „povreda tajnosti pisma i drugih pošiljki“, „lažno prijavljivanje“ i „zloupotreba službenog položaja“, a u kvalifikaciji i „kriminalno udruživanje“.
Katnić navodi da je pismo, po prijavi, dostavljano i Specijalnom državnom tužilaštvu „lažno prikazujući da je Milivoje Katnić na ovaj način počinio krivično djelo“.
ŠTA KATNIĆ TRAŽI OD TUŽILAŠTVA
Katnić predlaže ODT Podgorica da preduzme više radnji.
„Da ovo tužilaštvo pozove osumnjičene i sasluša ih”, da „pribavi audiovizuelni snimak emisije ‘Kontroverza’ od 22. oktobra 2025. godine“ i da se „uloži original pomenutog pisma za koje Ana Pešukić tvrdi da ga je dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
U prijavi se pominje i mogućnost saslušanja svjedoka pred sudijom za istragu, uz pozivanje na „član 276 stav 2 Zakonika o krivičnom postupku“.

Katnić podnio krivičnu prijavu protiv Stojovića i Pešukić: Iz ćelije u Spužu otuđeno pismo i pogrešno interpretirano u emisiji „Kontroverza“?

Razriješena direktorica Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragica Lompar kazala je da je imenovanje njenog nasljednika Ivana Radulovića nezakonito i da predstavljanja samo kontinutitet rada Ministarstva kulture i medija.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Lompar tvrdi da je njeno razrješenje uslijedilo nakon što je javno ukazala na kršenje zakona i zloupotrebe u resoru kulture, prije svega u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade književniku i negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
Ona je u julu ove godine potvrdila da nagrađena zbirka poezije Vukovića „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.
- Nakon punih devet mjeseci, ministarka kulture i medija Tamara Vujović je uspjela da pronađe osobu za mjesto direktora Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurđe Crnojević". Dugo je trajalo jer je izgleda pitala redom osobe koje bi prihvatile ovu odgovornu funkciju, a da ispunjavaju samo jedan uslov - da nijesu crnogorski opredijeljeni. Da li je to u skladu sa njenim ličnim nacionalnim određenjem ili joj je nametnut ovakav kriterijum - ostaviću javnosti da procijeni - navela je Lompar u reagovanju dostavljenom Portalu ETV.
Ona ističe da se ministarka Vujović od početka marta 2025. nije udostojila da je primi, i pored njenih zahtjeva i iako je u februaru lično obavijestila da joj ističe mandat.&nbsp;
- Ovakav odnos prema ustanovi od prvorazrednog značaja, koja čuva crnogorsku pisanu baštinu, njen jezik, kulturu i identitet, je poražavajući. Kao i uostalom i čitavo njeno ministrovanje - naglasila je Lompar.
Nije teško zaključiti, ističe ona, da je možda bilo dileme da li će biti imenovana na još jedan mandat do skandala oko dodjele najveće državne nagrade književniku Bećiru Vukoviću.&nbsp;
- Nakon mog istupanja u javnost u zaštiti zakona Crne Gore i integriteta Biblioteke, kada je Ministarstvo kulture i medija po ko zna koji put zažmurilo "na oba oka" i čekalo da prođe i ovo, krenulo se u potragu za kandidatom. Ko je osoba, okićena Trinaestojulskom nagradom i što je sve ta osoba uradila da bi se domogla, ne samo Nagrade, već beneficija koje iz tog priznanja slijede, neću elaborirati - naglasila je Lompar, podsjećajući da je predmet u Tužilaštvu na osnovu njen prijave.&nbsp;
Ipak, konstatuje da je Vujović, ili kako je naziva "gospođa ministarka", najodgovornija za omogućavanje dodjele Nagrade Vukoviću i što nije zaustavljena cijela procedura nakon saznanja da je došlo do zloupotreba.
Pri tom, svi koji su se javno pobunili i protestovali zbog poniženja i nagrade i države, su procesuirani, a Bećir Vuković je, podsjeća Lompar, nastavio da radi ono što mu je svojstveno - "da otima ono što mu ne pripada".
- Skandali koji prate čitav njen mandat, neskriveno licemjerje kada su interesi Crne Gore i zaštita njenih nacionalnih odrednica u pitanju, jedinice i nule koje Ministarstvo o svom radu dobija od Vlade, nereagovanje na nacionalističke i fašističke istupe i djelovanje po Crnoj Gori, tužna su slika stanja jednog od najvažnijih i najsloženijih Ministarstava - istakla je Lompar.
Ona napominje da joj pozicija koju je obavljala četiri godine i devet mjeseci i 38 godina staža u Nacionalnoj biblioteci daju za pravo da istakne da je u svakom segmentu poslovanja, zajedno sa svojim saradnicima, uradila najviše i najbolje što je znala bez, kako kaže, traženja bilo kakvih priznanja i privilegija, bez uplitanja bilo čijeg uticaja, nametanja kadrova, krajnje profesionalno, poštujući prije svega činjenicu da Nacionalna biblioteka pripada svim građanima Crne Gore.&nbsp;
- Za sve navedeno dobijala sam samo podršku i poštovanje crnogorske javnosti. Kao stručnjak u kulturnoj baštini, nikada nijesam dobila kredit, stan niti status istaknutog stručnjaka u kulturi, jer je to decenijama isključivo pripadalo stvaralaštvu. Svi oni vrijedni, stručni, obrazovani ljudi koji još uvijek rade u sektoru kulturne baštine nijesu nikada dobili mogućnost da im država Crna Gora oda priznanje kroz dodjelu ovog statusa - naglasila je Lompar.
Najnovije imenovanje je, ističe ona, samo kontinuitet rada Ministarstva kulture i medija.&nbsp;
Lompar kaže da je prilikom predlaganja kandidata grubo prekršen član 47 Zakona o kulturi, u kojem stoji: "Za direktora javne ustanove, čiji je osnivač država, imenuje se afirmisani umjetnik ili afirmisani stručnjak u kulturis".
Pita da li je premijer Milojko Spajić, zajedno sa svojim ministrima, uopšte upoznat sa ovom činjenicom i da li će tražiti objašnjenje i odgovornost?
- I još važnije, da li će novi direktor NBCG „Đurđe Crnojević" prihvatiti nezakonito imenovanje? Da li je pripremio petogodišnji plan razvoja Ustanove? Na osnovu čega je prepoznat kao "afirmisani stručnjak u kulturi", ostaje da čujemo - zaključila je Lompar.

Tag: protestna-setnja