Poljska i baltičke zemlje Litvanija, Letonija i Estonija povlače se iz Otavske konvencije o zabrani protivpješadijskih mina, rekle su četiri zemlje, članice NATO-a, koje sve graniče s Rusijom, danas u zajedničkoj izjavi.&nbsp;
Odustajanje od sporazuma iz 1997. zbog vojne prijetnje od susjedne Rusije, koji je ratifikovalo, ili mu je pristupilo više od 160 zemalja, ali ne i Rusija, omogućiće zemljama da ponovo počnu da gomilaju nagazne mine.
- Vojne prijetnje državama članicama NATO-a koje graniče s Rusijom i Bjelorusijom značajno su porasle - rekli su ministri odbrane tih zemalja u zajedničkoj izjavi.&nbsp;
Ovom odlukom, kako su istakle u saopštenju, šalju jasnu poruku.
- Naše zemlje su spremne i mogu upotrijebiti sve potrebne mjere za obranu naših sigurnosnih potreba - rekli su ministri odbrane zemalja u zajedničkoj izjavi.
Planirano povlačenje učinjeno je kako bi se omogućila efikasna zaštita granica regije, rekao je litvanski ministar odbrane Dovile Šakalene u posebnoj izjavi.
Finska je u decembru rekla da takođe razmatra povlačenje iz međunarodnog sporazuma zbog ruske upotrebe takvog oružja u Ukrajini.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Članice NATO-a koje se graniče s Rusijom odustaju od zabrane protivpješadijskih mina

Finska predviđa ponovno uvođenje protivpješadijskih mina u svoje naoružanje, uprkos Konvenciji iz Otave koja ih zabranjuje u većini zemalja svijeta.
Odbrambene snage Finske od ljetos procjenjuju da li su neophodne protivpješadijske mine, rečeno je AFP-u u Ministarstvu odbrane.
- Ta revizija je motivisana lekcijama iz rata u Ukrajini i degradacijom stanja bezbjednosti - reklo je Ministarstvo i dodalo da će izvještaj o tome biti objavljen sljedeće godine.
Finska je potpisala Konvenciju 2012. godine, ali smatra da stanje međunarodne bezbjednosti danas više nije isto. Helsinki je od tada uništio sve mine koje je imao, oko milion.
Ta nordijska zemlja koja s Rusijom ima 1.340 kilometara granice, napustila je decenije vojnog nesvrstavanja i pridružila se NATO-u poslije ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022.
U Finskoj je u toku „ozbiljna rasprava o minama“, rekao je u srijedu premijer Peteri Orpo svojim nordijskim i baltičkim kolegama na konferenciji za novinare u Švedskoj.
Konvenciju iz Otave su prihvatile 164 sržave i teritorije svijeta, uključujući Ukrajinu, ali ne i SAD ili Rusiju. Taj dokument zabranjuje nabavku, proizvodnju, skladištenje i upotrebu protivpješadijskih mina.
Kijev optužuje Moskvu da sprovodi „genocidne aktivnosti“ upotrebom protivpješadijskih mina u Ukrajini.

1250x600

1084x550

Finska razmatra ponovno uvođenje protivpješadijskih mina iako su zabranjene

Rusija sprovodi "genocidne aktivnosti" koristeći protivpješadijske mine u Ukrajini, izjavio je zvaničnik ukrajinskog Ministarstva odbrane Oleksandr Rjabcev na međunarodnoj konferenciji u Kambodži.
Moskva je, prema njegovim riječima, koristila ove mine protiv „gradova, poljoprivrednih dobara, stanica javnog prevoza“.
Te prijetnje su, kako je dodao, usmjerene na regione u kojima živi oko šest miliona Ukrajinaca.
Kijev je ranije danas saopštio da odustaje od obaveze da uništi preostale zalihe protivpješadijskih mina naslijeđenih iz sovjetske ere.
- Nažalost, sprovođenje ove obaveze u ovom trenutku nije moguće - rekao je drugi zvaničnik ukrajinskog Ministarstva odbrane Jevgenij Kivšik koji učestvuje na konferenciji u Kambodži.
On je dodao da je ruska agresija „uticala na prilagođavanje planova za uništavanje zaliha mina“.

Zvaničnik ukrajinskog Ministarstva odbrane: Rusija sprovodi genocidne aktivnosti

Sjedinjene Države će uskoro obezbijediti protivpješadijske mine Ukrajini, potvrdio je američki zvaničnik kasno u utorak, u potezu koji je uslijedio nakon prve ukrajinske upotrebe balističkih raketa dugog dometa koje su isporučile SAD u napadu na Rusiju, piše Glas Amerike.
Zvaničnik je rekao da su Sjedinjene Države tražile od Ukrajine preuzimanje određenih obaveza u vezi sa upotrebom mina, uz očekivanje da će one biti raspoređene samo na ukrajinskoj teritoriji u oblastima u kojima ne žive ukrajinski civili.
Zvaničnik je takođe ukazao na funkciju mina, za koje su rekli da im je potrebna baterija za rad i da neće moći da se detoniraju nakon što se baterija isprazni, poslije perioda od nekoliko sati do nekoliko sedmica.
Ukrajinske snage pogodile su skladišta municije u ruskoj oblasti Brjanska prije zore u utorak koristeći rakete dugog dometa koje su ukrajinski zvaničnici dugo tražili od zapadnih saveznika, kako bi gađali područja koja Rusija koristi za pripremanje svojih svakodnevnih talasa napada raketama i dronovima na ukrajinske gradove.
Dvije strane su dale oprečna saopštenja o efikasnost napada, koji je uslijedio dva dana nakon što je objavljeno da je predsjednik SAD Džo Bajden preokrenuo američku politiku i odobrio upotrebu raketa većeg dometa protiv Rusije, čiji je rat protiv Ukrajine stigao do 1.000. dana trajanja.
Dva američka zvaničnika potvrdila su u utorak Glasu Amerike da se politika kojom se Ukrajincima zabranjuje da koriste oružje dugog dometa koje su obezbijedile SAD za gađanje vojnih ciljeva duboko u Rusiji "promijenila".
Rusko ministarstvo odbrane je u saopštenju navelo da su "ukrajinske oružane snage sinoć napale objekat u regionu Brjanska" sa šest raketa ATACMS, ali da su njihove snage oborile pet raketa i oštetile šestu. Rečeno je da su komadići eksplodiranih raketa izazvali požar u vojnom objektu, ali da nije bilo žrtava.
Generalštab ukrajinske vojske objavio je na Fejsbuku da su njihove snage "nanijele štetu" nastalu u požaru koji je izbio na "skladištima sa municijom za vojsku ruskih okupatora" u Brjansku, oko 100 kilometara od ukrajinske granice.
Napad je izazvao "12 sekundarnih eksplozija i detonacija u području mete", navodi se u saopštenju, u kom se ne precizira da je korišćen ATACMS. Ali jedan ukrajinski zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, potvrdio je upotrebu američkog sistema naoružanja.
<div class="embed-block"><iframe src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FGeneralStaff.ua%2Fposts%2Fpfbid02AByHjdfx3Us8jPZsWNTDeMvTRvarnHoApKSRk8HxoZAnTk36tKAfJxtJXmezCuyTl&show_text=true&width=500" width="500" height="586" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowfullscreen="true" allow="autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share"></iframe></div>
Početni cilj koji je gađan raketnim sistemom dugog dometa bio je na daleko manjoj udaljenosti od maksimalnog dometa raketnog sistema, koji iznosi 300 kilometara. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dugo je tražio od SAD odobrenje za upotrebu takvih sistema za pokretanje napada na vojne ciljeve duboko u Rusiji. Do nedjelje je, međutim, Bajden pružao otpor iz straha od eskalacije tenzija između Moskve i vojnog saveza NATO predvođenog SAD, čije četiri zemlje članice graniče sa Rusijom.
Bajden je navodno preokrenuo svoj stav nakon što je Sjeverna Koreja poslala oko 10.000 vojnika u Rusiju da se bore zajedno sa moskovskim snagama u ruskoj oblasti Kursk koju je Ukrajina zauzela u avgustu i koju još drži pod kontrolom.
Bajden odlazi sa funkcije za dva mjeseca i nije jasno kakav bi stav mogao da zauzme novoizabrani predsjednik Donald Tramp. Tramp je bio skeptik u pogledu kontinuirane američke vojne podrške Ukrajini, tvrdeći da će okončati rat pre nego što uopšte preuzme dužnost; međutim, Tramp nije ponudio nikakav javni plan o tome kako bi to uradio.
Pošto Ukrajina sada ima mogućnost da ispaljuje rakete dugog dometa na Rusiju, predsjednik Vladimir Putin je u utorak potpisao revidiranu nuklearnu doktrinu u kojoj se navodi da se konvencionalni napad na Rusiju od strane bilo koje nacije koju podržava nuklearna sila smatra zajedničkim napadom i da može izazvati nuklearni odgovor.
Kada je portparol Kremlja Dmitrij Peskov upitan da li je revidirana doktrina izdata kao odgovor na odobrenje američke rakete, on je rekao da je predstavljena "blagovremeno" i da Putin želi da je ažurira kako bi bila "u skladu sa trenutnom situacijom".
Kao odgovor, portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće Džon Kirbi rekao je da Sjedinjene Države nisu iznenađene ruskim ažuriranjem svoje nuklearne doktrine, pošto je već nekoliko nedjelja Moskva signalizirala svoju namjeru da to učini. Portparol je rekao da SAD ne vide potrebu da mijenjaju svoj pristup.
- Ovo je više iste neodgovorne retorike iz Rusije, koju smo vidjeli u posljednje dvije godine - rekao je Kirbi.
U ruskoj doktrini se navodi da bi nuklearno oružje moglo da se upotrijebi u slučaju masovnog vazdušnog napada koji uključuje balističke i krstareće rakete, avione, bespilotne letilice i druga letilice.
U njemu se navodi da će se napad na Rusiju od strane nenuklearne sile uz "učešće ili podršku nuklearne sile" smatrati njihovim "zajedničkim napadom na Rusku Federaciju", što je definicija koja bi odgovarala savezu Ukrajine i SAD.
Ne precizira da li bi takav napad definitivno naišao na nuklearni odgovor.
Peskov je rekao da je cilj ažurirane politike da potencijalni neprijatelji shvate neizbježnost odmazde za napad na Rusiju ili njene saveznike.
Takođe se navodi da bi Rusija mogla da upotrijebi nuklearno oružje ako druga zemlja napadne Bjelorusiju, saveznicu Moskve.
<h2>U blizini linije fronta otkriven suzavac</h2>
Takođe u utorak, Ukrajina je pozvala na akciju nakon što je međunarodna organizacija za nadzor hemijskog oružja saopštila da je zabranjeni gas za kontrolu nereda CS, poznat i kao suzavac, pronađen u uzorcima ukrajinskog tla iz Dnjepropetrovske oblasti.
Rusija nije reagovala na izvještaj Organizacije za zabranu hemijskog oružja (OPCW), koja nikome nije pripisala krivicu za upotrebu hemikalije.
Konvencija o hemijskom oružju striktno zabranjuje upotrebu agenasa za kontrolu nereda, uključujući CS, kada se oni koriste kao "metod ratovanja“, odnosno u izvan kontrolisanja nereda, izvijestila je agencija Frans pres.
CS gas izaziva iritaciju pluća, kože i očiju.
Obje strane su jedna drugu optuživale za upotrebu hemijskog oružja u sukobu, a zapadni saveznici Ukrajine tvrde da je Moskva koristila zabranjeno oružje.
- Ruska upotreba zabranjenih hemikalija na bojnom polju još jednom demonstrira hronično rusko nepoštovanje međunarodnog prava - navodi se u saopštenju ukrajinskog Ministarstva spoljnih poslova.
OPCW je, međutim, naglasila da izvještaj "ne pokušava da identifikuje izvor ili porijeklo toksične hemikalije".

SAD šalju Ukrajini protivpješadijske mine

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je da je situacija na poplavljenim područjima glavnog grada pod kontrolom, ali i dalje nepredvidljiva.
- Međutim, znate sami, sa prirodnim stihijama je vrlo nezahvalno praviti bilo kakvu prognozu i stanje se praktično iz minuta u minut može promijeniti. Sjutra smo dogovorili sa Vojskom Crne Gore da počne postavljanje novog pontovskog mosta, kako bi ovaj most, koji predstavlja prirodnu prepreku, bio uklonjen - rekao je Mujović.
Istakao je da je tokom današnjeg dana urađeno najviše što se moglo. Pohvalio je mještane i aktiviste nevladinih organizacija koji su, kako je rekao, učinili mnogo kako bi problem bio riješen. Takođe, pohvalio je i predstavnike Vojske Crne Gore, ministra Krapovića i ministra Šaranovića, koji su, prema njegovom mišljenju, dali značajan doprinos u rješavanju problema.
On je kazao da večeras, nažalost, neće moći uraditi sve, ali da su stvari trenutno pod kontrolom.
- Dakle, ono što je ranije rađeno sada dolazi na naplatu. Dolazimo u situaciju da jedan kanal, čija je prirodna funkcija bila da odvodi suvišne vode, zbog neodgovornosti pojedinih ljudi i njihovog bahatog ponašanja, sada predstavlja prirodnu prepreku koja onemogućava normalni tok vode i čini da imovina i životi građana budu ugroženi - kazao je Mujović.
On je dodao da se nada da će se tome stati na put, da će se drugačije ponašati i imati drugačiji odnos prema ovim vrijednostima grada, te da će sanacija problema biti nastavljena.
- Tokom 2026. godine očistićemo najveći dio kanala Mareza, čija ukupna dužina iznosi 8.500 metara - kazao je gradonačelnik.
Izvršni direktor DOO „Deponija“ Aleksandar Božović je pohvalio rad pauk-bagera i sve kolege iz Puteva, Čistoće, Zelenila, Uprave za inspekcijske poslove i Komunalne policije, naglašavajući da su svi zajedno i jedinstveni kada je u pitanju ovako ozbiljan problem.
Takođe, pohvalio je mještane Donje Gorice koji su spremni da pruže svaku vrstu pomoći.
Dogovoreno je i ustupanje parcele za postavljanje pontovskog mosta, koji će Vojska Crne Gore montirati rano sjutra ujutro, kako bi mehanizacija nesmetano nastavila čišćenje ovog višedecenijskog problema.
Gradonačelnik je dodao da je veliki problem i u blizini takozvane DJ arene, kod stadiona u Donjoj Gorici.
- Vrlo kompleksna situacija je pred nama, nema odmora, iako su praznični dani. Tako nam je sudbina da rješavamo probleme koji su godinama stavljani pod tepih, a bahatim odnosom prethodnih vlasti doveli su živote i bezbjednost građana u opasnost - zaključio je Mujović.

Mujović: Poplavljena područja pod kontrolom, Vojska sjutra postavlja pontonski most u Donjoj Gorici

Iznošenje optužnice protiv Nika Rajnera (32), sina ubijenog holivudskog filmskog stvaraoca Roba Rajnera, po optužbama da je ubio svoje roditelje, odloženo je danas nakon što je njegov advokat Alan Džekson na ročištu saopštio da se povlači iz slučaja, prenosi Rojters.
Promjena advokata odbrane dogodila se na sudskom ročištu na kojem se očekivalo da će se Nik Rajner izjasniti da nije kriv, u jednom od najšokantnijih slučajeva ubistva poznatih ličnosti u istoriji Los Anđelesa, navodi agencija.
Umjesto toga, iznošenje optužnice odloženo je po drugi put za tri sedmice. Sudija Višeg suda okruga Los Anđeles ponovo je zakazao ročište za 23. februar i Niku Rajneru dodijelio javnog branioca.
Alan Džekson, bivši tužilac koji je postao advokat za krivičnu odbranu, čiji su klijenti bili brojni nekadašnji velikani iz svijeta šou-biznisa, uključujući i osramoćenog filmskog producenta Harvija Vajnstina, nije naveo na sudu neposredan razlog zbog kojeg se povlači iz slučaja.
Nik Rajner optužen je po dvije tačke optužnice za ubistvo prvog stepena u smrtonosnom napadu nožem na svoje roditelje – glumca i reditelja Roba Rajnera (78) i producentkinju Mišel Rajner (70).
Njihova tijela pronađena su popodne 14. decembra prošle godine u njihovoj vili u zapadnom Los Anđelesu, a obdukcijama je utvrđeno da su obje žrtve preminule od „višestrukih povreda oštrim predmetom“.
Ukoliko bude osuđen po optužnici, Nik Rajner suočio bi se sa doživotnom kaznom zatvora bez mogućnosti uslovnog otpusta ili sa smrtnom kaznom.
Nik Rajner, koji je javno priznao višegodišnju borbu sa zavisnošću od droga i periode beskućništva, živio je u kući za goste na imanju svojih roditelja.
Rob Rajner bio je poznat po plodnoj karijeri u šou-biznisu, koja se kretala od zajedničke uloge u televizijskoj komediji iz 1970-ih „Svi u porodici“, do režije filma iz 1989. godine „Kada je Hari sreo Sali“.

Odloženo iznošenje optužnice protiv Nika Rajnera, advokat se povukao iz slučaja

Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je danas da će se sljedeće sedmice sastati sa predstavnicima Danske i Grenlanda.
Rubio je to rekao novinarima poslije sastanka iza zatvorenih vrata sa američkim senatorima.
Predstavnici Danske - članice Evropske unije i NATO-a, kao i predstavnici autonomne teritorije Danske, ostrva Grenlanda, danas su tražili sastanak s Rubiom.
Ostrvo Grenland, na krajnjem sjeveru Atlantskog okeana strateški je važno i ima veliki rudni potencijal.
Zabrinutost za budućnost Grenlanda ponovo je oživjela pošto je Tramp u subotu upotrijebio vojnu silu protiv Venecuele, a ranije je Bijela kuća saopštila da je u vezi s Grenlandom korišćenje američke vojske „uvijek opcija“.
Više evropskih lidera odbacilo je Trampov zahtjev da SAD preuzmu Grenland, koji on navodno opravdava „strateškim razlozima“.
Rubio je danas izjavio: „Ako predsjednik identifikuje prijetnju po nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Država, svaki predsjednik zadržava opciju da je rješava vojnim sredstvima“.
Potom je dodao: „Kao diplomata, a to je ono što sam ja sada, i ono na čemu mi radimo, uvijek radije biramo da stvari rješavamo na različite načine, što uključuje i Venecuelu“.
Takođe danas, a prije izjave Rubija, ministar vanjskih poslova Francuske Žan-Noel Baro rekao je da mu je Rubio u telefonskom razgovoru kazao da „otpisuje mogućnost invazije“ na Grenland.

Rubio: Sljedeće sedmice sastaću se sa predstavnicima Danske i Grenlanda

Fudbaleri Budućnosti kao drugoplasirani završili su nastup na kadetskom turniru u Sevilji.
Budućnost je u finalnom meču poražena od domaćina turnira, ekipu Sevilje, 1:0.
Podgorički sastav na putu do finala eliminisao je Sevilju (2:0), Kordobu (3:1), All Canadian (2:1) i u polufinalu Uesku (2:1).
Meč za trofej igran je istog dana kada i polufinale, pa je očigledno da su za takve napore u ovom trenutku spremniji bili domaćini koji na startu turnira nisu imali mnogo šanse protiv ekipe Minje Ljumovića.
- Kadeti su ispisali lijepu evropsku priču osvajanjem drugog mjesta na snažnom međunarodnom turniru u Sevilji. Daroviti dječaci su tokom cijelog turnira pokazali srce, karakter i kvalitet, a nakon sjajne grupne faze pobjeda nad Ueskom u polufinalu (2:1) bila je još jedna snažna potvrda talenta koji posjeduju - stoji u saopštenju podgoričkog tima.
Navodi se da drugo mjesto u izuzetno jakoj konkurenciji zaslužuje veliki aplauz.
- Naši kadeti dostojno su predstavili klub, grad i državu. Omladinska škola Budućnosti je još jednom pokazala da stvara fudbalsku budućnost - i to na međunarodnoj sceni - saopšteno je iz podgoričkog kluba.

Tag: protivpjesadijske-mine