Na današnjoj sjednici Vlade usvojena je informacija o potrebi izdavanja saglasnosti na kreditni aranžman akcionarskog društva “Crnogorska plovidba" i data saglasnost da se ova kompanija zaduži kod Prve banke.
To je, kako su naglasili u Vladi, učinjeno u cilju refinansiranja duga po overdraft kreditu.
U skladu sa zaključcima, zakazane su Skupštine akcionara brodarskih kompanija za 19. maj.
- U međuvremenu, Prva banka AD Podgorica je blokirala sve račune Crnogorske plovidbe zbog neizmirenog duga po overdraft kreditu u iznosu od cca 400.000 eura. Imajući u vidu da Crnogorska plovidba, usljed blokade tekućih računa, nije u mogućnosti da servisira operativne troškove (isplata zarada pomorcima, obavezne premije osiguranja, potrošnog materijala i sl.), kao i činjenicu da su svi ovi problemi u poslovanju prijavljeni ITF-u (International Transport Workers’ Federation), to je u narednim danima vrlo izvjesno zaustavljanje brodova u najbližoj luci što posljedično indukuje enormno uvećane troškove - naveli su u Vladi. Kažu da troškovi mogu eskalirati do te mjere da mogu ugroziti i vlasništvo Crnogorske plovidbe nad brodovima koji su vrijednosti od 15- 20 miliona eura
&nbsp;Kako je istaknuto, radi se o imovini izuzetno velike vrijednosti, a ova brodarska kompanija je u 100 odsto državnom vlasništvu.
- U cilju izbjegavanja ovakvog scenarija, Crnogorska plovidba mora u roku od odmah odblokirati svoje račune, kako bi do kraja aprila mjeseca isplatila dio zarada pomorcima i spriječila zaustavljanje svojih brodova. S tim u vezi, Crnogorska plovidba je aplicirala za refinansirajući kredit kod Prve banke AD Podgorica, kojim bi izmirila dug po overdraft kreditu i odblokirala račune - naveli su u Vladi.
Dodali su da bi se, shodno informacijama Prve banke, ovaj kredit odobrio sa rokom otplate od tri godine, odnosno 36 mjeseci, i grejs periodom od tri mjeseca.
- Trenutno stanje duga na današnji dan iznosi 401.528,25 eura plus sudski troškovi kao i pripadajuća zatezna kamata od dva odsto koja na mjesečnom nivou iznosi 8.030.56 eura. Važno je napomenuti da ovaj kreditni aranžman nema implikacija na budžet Crne Gore - zaključili su u Vladi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vlada dala saglasnost za zaduženje kod Prve banke zbog Crnogorske plovidbe

Crna Gora ima dvije brodarske kompanije u većinskom državnom vlasništvu. Obje imaju po dva broda i milionske dugove. Finansijsku krizu jedne - Crnogorske plovidbe - Vlada namjerava da riješi tako što će njene brodove unajmiti druga - Barska plovidba. Tome se protive manjinski akcionari Barske plovidbe koji kažu da ne žele da otplaćuju tuđe kredite. piše Radio Slobodna Evropa. Iz Udruženja kapetana smatraju da je plan resornog Ministarstva kontradiktoran i da može voditi gašenju domaćeg pomorstva. Obje kompanije imaju milionske dugove, a država im je garant za kredite koje su uzeli 2010. i 2013. kod kineske Exim banke. Krajem januara Vlada je toj banci uplatila 4,2 miliona dolara za kreditne rate. Od toga je 2,4 miliona bila posljednja rata za Crnogorsku plovidbu. <h2>Crnogorska plovidba</h2> - Crnogorska plovidba je prezadužena i nelikvidna, i ne može da servisira svoje obaveze - navelo je Ministarstvo pomorstva u Informaciji o urgentnom rješavanju nelikvidnosti te kompanije. Njen ukupan dug je oko 37 miliona eura. Od toga 36,2 miliona duguje Vladi. Dospio je i dug za kredit, oko 400.000 eura kod Prve banke. U toj banci najveći akcionar sa 43 odsto je Aco Đukanović, brat bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. Banka je sredinom aprila blokirala račun Crnogorske plovidbe, zbog čega kompaniji prijeti stečaj, naveli su u Ministarstvu. Kao privremeno rješenje su predložili dva broda Crnogorske plovidbe zakupi Barska plovidba i avansno joj plati milion eura. Time bi se, kako dodaju, spriječio stečaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421130428_ebfa19d2170e826af85a6014399d355c201aef221a75e940f0535c38bf9bd96d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250421130428_ebfa19d2170e826af85a6014399d355c201aef221a75e940f0535c38bf9bd96d" data-rendition-name="original" width="650" height="366" loading="lazy" alt="Brod Crnogorske plovidbe AD Kotor"> <figcaption>Jedan od dva broda Crnogorske plovidbe AD Kotor(Photo: Crnogorska plovidba AD Kotor)</figcaption> </figure>  Iz Prve banke navode da su na "zahtjev klijenta i resornog ministarstva" ponudili reprogram kredita kako bi se izmirili dugovi i izbjegao stečaj. No, dogovor još nije postignut. - Banka će i dalje težiti da u saradnji sa klijentom pronađe najpovoljniji aranžman, bez pokretanja stečajnog postupka - navodi se u odgovoru Prve banke Radiju Slobodna Evropa (RSE). Odgovore na ovu temu iz Crnogorske plovidbe i Ministarstva pomorstva RSE nije dobio. <h2>Barska plovidba</h2> I Barska plovidba ima veliki dug ali je, prema ocjeni Ministarstva, u nešto boljem položaju od Crnogorske plovidbe. Vladi duguju 9,3 miliona eura, ali su uspjeli da ugovore najam brodova na godinu, uz visoke cijene, i tako obezbijede likvidnost, ocjena je Ministarstva. Takođe, Barska plovidba je vlasnik poslovne zgrade u Baru i prostora u Beogradu, pa bi se sredstva od prodaje dijela tih nekretnina, kako dodaju, mogla utrošiti za otplatu kredita i druge svrhe. Međutim, manjinski akcionari Barske plovidbe, koji imaju 48 odsto vlasništva, protiv su plana Ministarstva. Kako su saopštili, otplata tuđih dugova nigdje u svijetu ne može biti u interesu onog ko ih plaća. Oni su za RSE naveli da neće dozvoliti da se njihovim novcem otplaćuju krediti drugog brodara i da im se "natovari na pleća" još devet zaposlenih i pet članova Odbora direktora. Na upit RSE su iz Ministarstva pomorstva saopštili da razumiju zabrinutost manjinskih akcionara, ali da donose odluke u cilju očuvanje crnogorske brodarske industrije. - Ovaj aranžman može dugoročno donijeti koristi i samoj Barskoj plovidbi, kroz dodatne prihode i jačanje tržišne pozicije, što može ići u korist svih akcionara - navodi se u odgovoru Ministarstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421130432_9d15b63f0752311aee90222f804b68907506fc0d5ac2bb1270945cd768a20407.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250421130432_9d15b63f0752311aee90222f804b68907506fc0d5ac2bb1270945cd768a20407" data-rendition-name="original" width="650" height="366" loading="lazy" alt="Brod Barske plovidbe AD Bar"> <figcaption>Brod za prevoz rasutog tereta Barske plovidbe AD Bar(Photo: Barska plovidba AD Bar)</figcaption> </figure>  <h2>Hoće li Ministarstvo pomorstva zakup ili najam?</h2> Plan Ministarstva pomorstva za urgentno rješavanje nelikvidnosti Crnogorske plovidbe je kontradiktoran, ocjenjuju za RSE u Udruženju pomorskih kapetana. Naime, Ministarstvo navodi da će Barska plovidba uzeti u zakup dva broda Crnogorske plovidbe, dok već u drugoj stavci svog plana navodi da će brodovi biti uzeti u najam. Iz toga se vidi da Ministarstvo i oni koji su pripremili ovakav model "spašavanja" ne znaju razlike između zakupa i najma, smatraju u Udruženju. Kapetan Janko Milutin objašnjava za RSE da se brod zakupljuje bez posade, zaliha i opreme, a zakupac preuzima odgovornost za zaposlene, održavanje broda i njegov komercijalni angažman. S druge strane, najmom broda se on preuzima sa posadom i opremom, a unajmitelj nije odgovoran za operativne troškove poput plata za posadu, održavanje i osiguranje broda. To ukazuje da Ministarstvo pomorstva ne zna elementarne modele poslovanja brodarskih društava, ocjenjuju u Udruženju. - Željeli bi da se varamo, ali imajući u vidu navedeno, sumnjamo da Ministarstvo pomorstva uopšte zna što radi, i da je predloženo rješenje uvod u gašenje pomorstva u Boki Kotorskoj i Crnoj Gori uopšte - kaže Milutin. &nbsp;S obzirom da je Ministarstvo navelo da opstanku Crnogorske plovidbe prijeti stečaj zbog duga od 400 hiljada eura, Udruženje je javno upitalo Ministarstvo da li se razmatrala mogućnost da se pod hipoteku u tom iznosu založi neki od dva njena broda. Time bi, kako smatraju, aranžman sa Barskom plovidbom bio bespredmetan. Oni su pozvali nadležne i da saopšte razloge zbog kojih Crnogorska plovidba nije uspjela da zaključi nove dugoročne ugovore. - Da li zbog uslova tržišta koji su tada važili ili zbog nesposobnosti menadžmenta kompanije? Ako je ovo drugo, postavlja se pitanje zašto Ministarstvo nije pozvalo na odgovornost Odbor direktora - kaže Milutin. Udruženje pomorskih kapetana je, kako dodaje, prije par mjeseci predložilo Ministarstvu pomorstva da angažuje nezavisnu agenciju koja bi izradila studiju o stanju u obje pomorske kompanije i dala preporuke za njihovo dalje poslovanje ili, pak, gašenje. Ministarstvo je odbacilo taj prijedlog.

Udruženje pomorskih kapetana: Plan Ministarstva pomorstva za rješavanje nelikvidnosti Crnogorske plovidbe kontradiktoran

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp, komentarisao je proteste koji se proteklih dana dešavaju na ulicama Irana &nbsp;i poručio da tamošnji narod želi slobodu i da je Amrika spremna da pomogne.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 882px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 33.0612%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fstorage-dev.medialib.dev%2Fmedia%2Fantenam%2F2026%2F01%2F10%2F1768077439r4m7inyqtstklgeb.png&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Iran želi slobodu, možda kao nikada prije. Sjedinjene Američke Države su spremne da pomognu- napisao je Tramp na svojoj mreži Truth Social.

Tramp: Amerika je spremna da pomogne Iranu, narod tamo želi slobodu

Stotine ljudi koje su se proteklih dana protestvovalo u Iranu ispričale su za CNN o masovnim okupljanjima i brutalnom nasilju na ulicama Teherana, pri čemu je jedna žena navela da je vidjela „tijela naslagana jedno na drugo“ u bolnici.
Žena u svojim šezdesetim godinama i muškarac od 70 godina opisali su kako su ljudi svih uzrasta izlazili na ulice iranske prijestolnice u četvrtak i petak. Međutim, u petak naveče sigurnosne snage naoružane vojnim puškama ubile su „mnogo ljudi“, rekli su, tražeći da ostanu anonimni zbog sigurnosnih razloga.
Protesti, koji su počeli 28. decembra kao demonstracije u teheranskim bazarima zbog visoke inflacije, proširili su se na više od 100 gradova, predstavljajući najveći izazov za iranski režim u posljednjih nekoliko godina. Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je u subotu da Sjedinjene Američke Države podržavaju narod Irana, nakon što je predsjednik Donald Tramp u petak ponovio prijetnju napadom na Iran ukoliko sigurnosne snage ubiju demonstrante.
Dajući rijetki uvid u tok protesta usred skoro potpunog isključenja interneta, demonstranti u drugom dijelu Teherana rekli su CNN-u da su pomogli muškarcu u svojim šezdesetim godinama koji je teško povrijeđen tokom represije. On je imao oko 40 gelera u nogama i slomljenu ruku. Pokušali su da mu obezbijede medicinsku pomoć u više bolnica, ali je, kako kažu, situacija bila „potpuno haotična“.
Drugi protestanti opisali su masovne skupove kao „nevjerovatno lijepe i pune nade“, naglašavajući ogromnu podršku koju su vidjeli među građanima.
Govoreći na televiziji, vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamnei, u petak naveče promijenio je atmosferu, a represija je postala izuzetno nasilna, rekli su demonstranti.&nbsp;
- Nažalost, možda ćemo morati da prihvatimo realnost da ovaj režim neće sam odustati bez spoljnog pritiska- rekao je jedan učesnik protesta.
Prema podacima američke Agencije za ljudska prava (HRANA), u proteklih 13 dana protesta najmanje 65 ljudi je poginulo, a više od 2.300 uhapšeno širom zemlje. Zbog isključenja interneta stvarni broj žrtava mogao bi biti mnogo veći. HRANA je zabilježila proteste na 512 lokacija u 180 gradova, navodeći da je među poginulima 50 demonstranata, 14 pripadnika snaga sigurnosti i jedan „civil povezan s vlašću“.
Ljekar iz iranskog grada Nejšabur rekao je za CNN da su iranske vlasti koristile „vojne puške“ kako bi ubile „najmanje 30 ljudi“, uključujući i djecu. „Petogodišnje dijete je pogođeno dok je bilo u majčinim rukama“, naveo je ljekar.
U iranskom okrugu Baharestan, blizu Teherana, lokalne vlasti saopštile su da je 100 osoba uhapšeno zbog narušavanja javnog reda i vođenja „nereda“.
Jedan stanovnik Teherana rekao je CNN-u da je gotovo potpun prekid interneta, umjesto da spriječi proteste, zapravo doveo do većeg okupljanja građana. „Isključenje interneta se pokazalo kontraproduktivnim. Dosada i frustracija izmamile su još više ljudi na ulice. Ljudi svih uzrasta – muškarci, žene i djeca – učestvuju, skandiraju s prozora i okupljaju se u velikim grupama“, naveo je 47-godišnji muškarac, tražeći da ostane anoniman.
On je dodao da građani čekaju mrak da bi izašli na ulice u većim gradovima, te da se protesti šire „nezaustavljivim zamahom“.
Iako su protesti inicijalno pokrenuti zbog inflacije, cijene osnovnih životnih namirnica poput jaja i mlijeka nastavile su da rastu. Šef iranske vojske, Amir Hatami, pozvao je narod na „budnost, jedinstvo i nacionalnu koheziju“ kako bi se spriječilo ostvarivanje „zlih namjera neprijatelja“.
Hamnei je, uprkos isključenju interneta, koristio platformu X da kritikuje protestante kao „grupu ljudi sklonih uništavanju“ i ponovo kritikuje Trampa.
Ekspert za internet Dag Medori izjavio je da je, i pored isključenja komunikacija, Iran „tehnički povezan s internetom“ i da vlasti mogu kontrolisati ko ima pristup.
&nbsp;- Postoji mali protok podataka, vjerovatno samo za osobe visokog profila koje su održale konekciju- rekao je Medori.

Teheran: Nasilje nad demonstrantima koji i dalje izlaze na ulice se pojačava, letovi iz grada obustavljeni

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kao resor nadležan za oblast zaštite životne sredine, pažljivo prati situaciju nastalu usljed obilnih padavina koje su posljednjih dana dovele do povećanja vodostaja Skadarskog jezera i potencijalne ugroženosti životne sredine i domaćinstava u priobalnom području.
- Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore, kao i Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, nad čijim radom MERS vrši nadzor, vrše kontinuiran monitoring terena i kretanje vodostaja- kaže se u saopštenju. 
 
Službe zaštite i spašavanja Nacionalnog parka "Skadarsko jezero” dežurne su 24 časa dnevno i nalaze se na terenu, gdje redovno obilaze ugrožena područja i pružaju podršku lokalnom stanovništvu. U funkciji je i dežurni kontakt-telefon koji građani mogu koristiti u slučaju prijetnje od poplava i potrebe za evakuacijom. 
 
- Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju vrši mjerenja vodostaja više puta dnevno i podatke, zajedno sa meteorološkim biltenima, redovno dostavlja Operativno-komunikacionom centru Ministarstva unutrašnjih poslova (OKC MUP) i medijima. Sve informacije se objavljuju i na zvaničnom sajtu Zavoda, kako bi bile dostupne javnosti. U vanrednim okolnostima, poput ovih, informacije se pripremaju i objavljuju u skladu sa egzaktnim podacima prikupljenim sa terena- kaže se u saopštenju. 
 
Komunikacija sa svim nadležnim službama, uključujući OKC MUP-a, odvija se neprekidno, s ciljem pravovremenog reagovanja i zaštite ljudi, imovine i prirodnih vrijednosti. 
 
- Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera nastaviće da pažljivo prati razvoj situacije i, u saradnji sa svim nadležnim institucijama, preduzimaće potrebne mjere, u skladu sa propisanim nadležnostima, kako bi se rizici sveli na minimum. Naš prioritet je zaštita građana, njihove imovine, poljoprivrednih površina i prirode, uz punu spremnost da pružimo svu potrebnu pomoć kako bi ove vremenske nepogode prošle sa što manjim posljedicama- kaže se u saopštenju. 
 
MERS je u redovnoj komunikaciji sa Ministarstvom životne sredine Albanije, s ciljem savjesnog praćenja situacije i koordinisanog djelovanja u oblastima životne sredine dvije susjedne zemlje.

MERS prati porast vodostaja Skadarskog jezera

Stotine ljudi učestvovalo je u protestima u švedskoj prijestolnici Stokholmu, izražavajući nezadovoljstvo zbog američke vojne akcije u Venecueli i obnovljenih izraelskih napada na Pojas Gaze, javlja Anadolu.&nbsp;
Protest je održan na trgu Odenplan, a organizovale su ga brojne organizacije civilnog društva. Učesnici su optužili Izrael za kršenje primirja koje je stupilo na snagu 10. oktobra 2025. godine, nakon što su ponovo započeti napadi na Gazu.&nbsp;
Takođe su kritikovali Sjedinjene Američke Države zbog vojne intervencije u Venecueli i pritvaranja predsjednika Nikolasa Madura i njegove supruge Silie Flores. Demonstranti su pozvali Izrael da zaustavi vojne operacije u Gazi i zatražili oslobađanje Madura i njegove supruge.&nbsp;
Govoreći za Anadolu, švedska aktivistkinja Sigrun Meder rekla je da je cilj protesta osuditi, kako je navela, genocidne postupke Izraela u Gazi, ali i nezakonito pritvaranje venecuelanskog rukovodstva. Prema njenim riječima, uprkos tvrdnjama o primirju, nasilje u Gazi se nastavlja.&nbsp;
- Dok svjedočimo ovom užasnom genocidu koji se odvija pred našim očima u Palestini, vidimo kako se bombardovanja nastavljaju i mnogi ljudi su ubijeni- rekla je Meder, ističući da međunarodno pravo često nije poštovano u aktuelnim sukobima, ali da demonstranti „brane međunarodno pravo, demokratiju i ljudska prava“.&nbsp;
Sjedinjene Američke Države izvele su vojnu operaciju u Venecueli 3. januara, tokom koje su zarobljeni Maduro i Flores. Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će njegova administracija upravljati Venecuelom i njenim naftnim resursima tokom prelaznog perioda. Maduro i Flores potom su prebačeni u Njujork gdje su imali prvo sudsko ročište po optužbama za drogu i oružje, a izjasnili su se da nisu krivi po svim tačkama optužnice.&nbsp;

Tag: prva-banka

Vlada dala saglasnost za zaduženje kod Prve banke zbog Crnogorske plovidbe

Udruženje pomorskih kapetana: Plan Ministarstva pomorstva za rješavanje nelikvidnosti Crnogorske plovidbe kontradiktoran

Tramp: Amerika je spremna da pomogne Iranu, narod tamo želi slobodu

Teheran: Nasilje nad demonstrantima koji i dalje izlaze na ulice se pojačava, letovi iz grada obustavljeni

MERS prati porast vodostaja Skadarskog jezera

Stokholm: Protesti protiv napada SAD-a na Venecuelu i Izraela na Gazu

PRATITE TVe UŽIVO