Samo devet opština je donijelo plan za kontrolu populacije pasa, a sklonište za napuštene životinje izgradilo je 16 – navedeno je u završnom izvještaju o realizaciji Programa za kontrolu populacije pasa u Crnoj Gori za period 2021-2024. godina koji je pripremila Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove (UBHVFP).&nbsp;
Konstatuje se da ,,nije moguće uraditi adekvatnu evaluaciju tog strateškog dokumenta jer je izostao adekvatan odziv lokalnih samouprava u izvršavanju njihovih obaveza“.
Istaknuto je da lokalne uprave ne prepoznaju značaj uspostavljanja sistema kontrole populacije pasa.
– Populacija pasa može direktno da utiče na pojavu zoonoza, zato je izuzetno važno kontrolisati pse bez nadzora, naročito sprovođenjem mjera kontrola koje utiču na izvor pasa i mjera za kontrolu populacije koje treba da se sprovode na human i održiv način. Ukoliko se u što kraćem roku ne preduzmu mjere na primjeni nacionalnog programa, identifikovani problemi će prerasti u ozbiljan društveni problem jer napušteni i psi koji nijesu pod nadzorom predstavljaju zdravstveni, bezbjednosni, socijalni i ekološki problem, a istovremeno,dobrobit ovih životinja je drastično narušena – upozoravaju autori izvještaja.
A ključni problem su ujedi pasa. U izvještaju se navodi da je prema informacijama dobijenim od Instituta za javno zdravlje u 2022. godini odrađeno 295, a u 2023. godini 225 postekspozicijskih tretmana (PEP) koji se odnose na ujede pasa. Statistika pokazuje da je samo deset opština po tom osnovu isplatilo čak 2,05 miliona eura. Berane (2024) 29.285 eura, Cetinje (2022 -2024) 8.950 eura, Herceg Novi (2021-2024) 4.700 eura, Mojkovac (2022-2024) 10.900, Tivat (2024) 100 eura, a Kotor (2024) 5.000 eura.
Opština Nikšić je rekorder po naknadi štete po osnovu ujeda pasa, za period 2018-2024. godina iz budžeta je isplaćeno 2.000.925 eura, iako je ta lokalna samouprava najviše uradila u sprovođenju mjera predviđenih programom.
Ukupna suma je veća jer nijesu navedeni podaci za opštine o kojima se Pobjeda ranije pisala. Na primjer, za Bijelo Polje koje je (2020 –2024) isplatilo oko 500.000, Danilovgrad 70.000 eura, Bar (2023- 2024) 130.000 eura, dok je budžet Glavnog grada taj izdatak prošle godine koštao 100.000 eura.
U registru koji vodi UBHVFP, a koji je sastavni dio veterinarskog informacionog sistema, zaključno sa 31. decembrom 2024. godine, upisano je ukupno 33.263 kućnih ljubimaca (pasa), kao i devet odgajivačnica namijenjenih reprodukciji u komercijalne svrhe sa tri i više rasplodnih ženki.
<h2>(Ne)ispunjenje obaveze</h2>
Iz Uprave podsjećaju da je Zakonom o zaštiti dobrobiti životinja definisano da je primarna odgovornost za kontrolu razmnožavanja na držaocu kućnih ljubimaca. Isti zakon predviđa da je zbrinjavanje napuštenih/izgubljenih kućnih ljubimaca (pasa) obaveza lokalnih samouprava koje treba da izgrade skloništa ili da zaključe ugovor o zbrinjavanju u najbližem registrovanom skloništu. Te objekte nijesu izgradili: Kolašin, Mojkovac, Rožaje, Plav, Andrijevica, Tuzi, Gusinje, Cetinje i Zeta. Vlada je obavezala u septembru 2024. godine sve lokalne uprave da najkasnije do kraja te godine donesu planove za kontrolu populacije pasa, sprovode druge mjere i aktivnosti definisane Zakonom i nacionalnim programom. To nijesu uradile: Podgorica, Cetinje, Andrijevica, Bar, Berane, Bijelo Polje, Budva, Danilovgrad, Gusinje, Mojkovac, Petnjica, Plav, Plužine, Tuzi, Ulcinj, Šavnik.
Autori objašnjavaju da upravljanje i kontrola populacije pasa do donošenja nacionalnog programa nije bila predmet strateških dokumenata.
– Kako je u posljednjih nekoliko godina evidentan porast broja pasa, a posebno napuštenih i pasa lutalica i sve češćih pojava napada na ljude, neodgovoran odnos vlasnika prema kućnim ljubimcima, s jedne strane, a sa druge, nedovoljna svijest pojedinaca i zajednice o obavezama i odnosu prema životinjama, nedovoljna povezanost i angažovanost institucija na državnom i lokanom nivou, nametnula se potreba za izradu i donošenje sveobuhvatnog, nacionalnog programa. Cilj programa baziran je na postojećem stanju i preporukama Svjetske organizacije za zdravlje životinja - Poglavlje 7.7. i podrazumijeva uspostavljanje održivog sistema za kontrolu populacije pasa u cilju poboljšanja zdravlja i dobrobiti vlasničkih pasa i pasa lutalica, a u konačnom, zaštite zdravlja životinja i ljudi – pojasnili su iz Uprave.
U izvještaju je navedeno što su lokalne uprave uradile, odnosno koje su obaveze predviđene Programom za kontrolu populacije pasa realizovane u 2022, 2023. i 2024. godini. Nijesu sve opštine dostavile informacije. Opština Herceg Novi najavila je izgradnju skloništa za napuštene kućne ljubimce, na novoj lokaciji. Kolašin je 2023. godine zaključio ugovor o smještaju pasa lutalica sa Komunalnim preduzećem u Beranama. Opština je opredijelila 100.000 eura za izgradnje skloništa, izvršena je sterilizacija/kastracija ukupno 50 pasa, te uspostavljena saradnja sa NVO u cilju udomljavanja napuštenih kućnih ljubimaca i za tu namjenu je izdvojeno 7.000 eura. Pripremila je prijedlog izmjena i dopuna Odluke o kućnim ljubimcima sa posebnim osvrtom na držanje lovačkih pasa.
Podgorica je formirala multidisciplinarni radni tim, sprovodi CNR (uhvati, steriliši, vakciniši, pusti) metod u okviru skloništa, pokrenut je program subvencioniranja sterilizacije/kastracije vlasničkih pasa. Dio skloništa za napuštene životinje namijenjen je za pansionski smještaj vlasničkih pasa. Otvoreno je nekoliko parkova specijalizovanih za kućne ljubimce. Čistoća je zaključila ugovor o pružanju veterinarskih usluga.
Žabljak je utvrdio lokaciju za izgradnju skloništa. Donio je program za upravljanje populacijom pasa, uspostavljena je saradnja sa lovačkim organizacijama u cilju kontrole kretanja lovačkih pasa, te organizovane dvije edukacije lovaca na temu odgovornog vlasništva.
Rožaje je usvojilo lokalni program za kontrolu populacije pasa 2024-2029. godina, dok je Andrijevica u cilju zbrinjavanja pasa lutalica zaključila ugovor sa Komunalnim preduzećem u Beranama 2021. godine. Kotor je izradio lokalni plan za kontrolu populacije pasa. Na Cetinju je izrada nacrta tog dokumenta u završnoj fazi, za period 2025-2030. godinu kao i izgradnja skloništa za napuštene kućne ljubimce. Opredijeljeno je 4.420 za sterilizacije/kastracije pasa lutalica. Šavnik je pripremio formiranje multidisciplinarne radni grupe. Tivat je formirao radnu grupu za praćenje realizacije lokalnog plana, sproveo je medijsku kampanju o obavezama vlasnika kućnih ljubimaca, promovisanju odgovornog vlasništva te srpoveo akciju udomljavanja pod nazivom „Usvoji srcem“.
Realizovan je popis vlasničkih i napuštenih pasa (dva puta godišnje), a kroz donacije obezbijeđena četiri čitača mikročipa. Nadležni organi i službe sarađuju sa NVO, te sa lovačkim udruženjem. U Baru je u periodu važenja Programa registrovano sklonište za napuštene kućne ljubimce. Opština Nikšić usvojila je plan za kontrolu populacije pasa. Odradila je popis kućnih ljubimaca (pasa) u saradnji sa NVO. Kroz CNVR program sterilisano je 1.000 uličnih pasa i udomljeno 764 (2019-2023. godina). Sterilisano je 517 uličnih pasa (2023-2024. godina). Opredijeljeno je po 5.000 eura iz budžeta za sterilizaciju uličnih i vlasničkih pasa i 7.950 eura za identifikaciju i registraciju kućnih ljubimaca (pasa). Za I&amp;R (identifikacija i registracija), vakcinaciju pasa protiv bjesnila je namijenjeno 15.000 eura (2024. godina), izgrađen je karantinski prostor (free zone) na dva hektara (2024. godina) vrijedan 100.000 eura. Opština Berane saopštila je da je formirana radna grupa, pripremljen je nacrt lokalnog plana koji nije usvojen zbog političke krize. U Mojkovcu je formirana radna grupa za izradu plana, uspostavljena komunikacija sa opštinom Kolašin radi izgradnje zajedničkog skloništa za napuštene kućne ljubimce. Zeta i Pljevlja usvojile su lokalni plan za kontrolu populacije pasa, a Danilovgrad formirao radnu grupu za izradu tog dokumenta. Jedna od obaveza lokalnih samouprava bila je da izrade plan za obuku i jačanje stručnih i tehničkih kapaciteta, ali to nijedna nije uradila.
Pored evidencije o identifikaciji i registraciji svaka lokalna uprava bi trebala sprovesti tzv. brojanje pasa. To su uradili Nikšić i Tivat.
Kada je o obavezama riječ država (Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede) treba da donese novi zakon o dobrobiti životinja, kao i nacionalni program za kontrolu populacije pasa za period 2026 - 2029. godina. Takođe, izmjene i dopune Pravilnika o bližim uslovima koje treba da ispunjavaju odgajivačnice i Pravilnika o načinu držanja opasnih pasa.
<h2>Ključni izazovi</h2>
Iz Uprave konstatuju da je za unapređenje u kontroli populacije pasa lutalica jedina prihvatljiva opcija ona koja je predložena Programom – uspostavljanje održivog sistema radi poboljšanja zdravlja i dobrobiti vlasničkih pasa i pasa lutalica, a u konačnom, zaštite zdravlja životinja i ljudi.
– Dosljedna primjena svih aktivnosti definisanih planom ima za cilj da se ponudi najprihvatljiviji način za rješenje izazova koje se odnose na pitanje kontrole populacije pasa, odnosno smanjiće se ili održavati na prihvatljivom nivou broj napuštenih i pasa lutalica, a sa druge strane podsticati odgovorno vlasništvo – kazali su.
Kao ključne izazove za ostvarenje tog cilja prepoznaju: nedovoljnu koordinaciju između lokalnih i državnih organa, ograničene kapacitete za sterilizaciju u sjevernim opštinama, zatim slabu medijsku pokrivenost u ruralnim sredinama i administrativne prepreke koje imaju lokalne samouprave u procesu izgradnje skloništa.
<h2>Nije bilo slučajeva bjesnila</h2>
U završnom izvještaju o realizaciji nacionalnog Programa za kontrolu populacije pasa u Crnoj Gori za period 2021-2024. godina navodi se da nijesu registrovani slučajevi bjesnila kod životinja i ljudi.
–U Crnoj Gori nikada nije potvrđen nijedan slučaj bjesnila kod ljudi, a od 2012. godine nijesu prijavljeni slučajevi kod životinja. Razlozi za to, pored obavezne vakcinacije pasa i mačaka, uključuju i oralnu vakcinaciju lisica i drugih divljih životinja, koju sprovodimo širom Crne Gore svake godine od 2011. godine, sa veoma zadovoljavajućim rezultatima u post-vakcinalnom praćenju. Svake godine se širom zemlje distribuira 550.000 mamaca koji sadrže oralnu vakcinu. Divlje životinje ih konzumiraju, čime postaju zaštićene od bjesnila, što znači da u Crnoj Gori nema rezervoara bolesti – piše u izvještaju.
<h2>Izostala saradnja sa lovačkim udruženjima</h2>
U izvještaju Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove istaknuto je da lovački psi predstavljaju rizik u ruralnim područjima (nacionalni parkovi, odmarališta, turistički kompleksi itd.).
– Ostvaruju kontakt i sa divljim životinjskim vrstama (lisica, vuk itd.) čineći visok stepen rizika od prenošenja bolesti, a kao najznačajniju od Rabiesa (bjesnilo). Usljed neodgovornog vlasništva dolazi do prekobrojnosti te populacije koji se nekontrolisano i bez nadzora kreću, reprodukuju bez primjene mjera zdravstvene zaštite kao i identifikacije i registracije, što indirektno može uticati na ugrožavanje dobrobiti životinja i javnog zdravlja. U organizaciji UBHVFP sprovedeno je niz obuka u vezi odgovornog vlasništva, zdravstvene zaštite, identifikacije i registracije lovačkih pasa i dobrobiti životinja – navedeno je u dokumentu.
<h2>Realizovane mjere vrijedne 400.000 eura</h2>
Kada je o finansijama riječ od 2021. do 2024. godine od planiranih 493.700 eura investirano je 393.370 eura. Opština Kolašin je utrošila planiranih 7.000 eura za akcije udomljavanja (nije 100.000 eura planiranih za izgradnju skloništa), a Cetinje 4.420 za sterilizaciju pasa lutalica.
Najviše je investirala nikšićka opština – 132.000 eura za sterilizaciju i kastraciju, zatim za I&amp;R (identifikacija i registracija) pasa, I&amp;R, CNVR (uhvati, steriliši, vakciniši, pusti), izgradnju karantina. Iz državnog budžeta izdvojeno je 199.000 eura za I&amp;R (potrošeno 50.000 eura), dok je za nabavku mikročipova i pasoša potrošeno 50.000 eura.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Ujedi pasa 11 opština koštali najmanje 2,80 miliona eura

Savjet za zaštitu životinja Crne Gore najoštrije je osudio, kako su rekli, stravičan slučaj seksualnog zlostavljanja životinja koji je, prema prijavi Udruženja „Kuća životinja“ iz Danilovgrada i građanskog aktiviste Nikole Jočića, počinio strani državljanin u Podgorici, i to snimajući i objavljujući te gnusne činove putem društvene mreže Telegram.
Državljanin Rusije A.V. (37), sa privremenim boravkom u Podgorici uhapšen je zbog sumnje da je počinio krivično djelo ubijanje i mučenje životinja i razaranje njihovog staništa i biće protjeran iz Crne Gore nakon okončanja postupka protiv njega.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fruski-drzavljanin-uhapsen-zbog-seksualnog-zlostavljanja-pasa-nakon-okoncanja-postupka-bice-udaljen-iz-drzave&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U Savjetu ističu da ovo nedjelo ne predstavlja samo brutalno kršenje Zakona o zaštiti dobrobiti životinja, već i duboku povredu osnovnih ljudskih i moralnih vrijednosti.
Savjet za zaštitu životinja podsjeća da ubijanje i zlostavljanje životinja spada u grupu krivčnih djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, te da je definisano Krivičnim zakonikom Crne Gore, i to članom 309 i zahtjeva da se počinioci najstrožije kazne.
Takođe, izrazili su i punu podršku Udruženju „Kuća životinja“ i svim aktivistima koji su pokrenuli inicijativu da prijave ovaj slučaj i dostave dokaze nadležnim organima.
- Pozdravljamo reakciju Uprave policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, koji su, prema informacijama objavljenim u medijima, već formirali predmet i preduzeli potrebne radnje. Ipak, pozivamo institucije da do kraja i bez odlaganja sprovedu istragu i osiguraju da počinilac odgovara pred zakonom - navedeno je u saopštenju Savjeta za zaštitu životinja Crne Gore.
Poručuju da ovakvi slučajevi zahtijevaju sistemski odgovor, bolju saradnju institucija, kao i jaču edukaciju i nadzor nad držanjem i zaštitom životinja.
- Zlostavljanje životinja nije izolovan čin — ono ukazuje na ozbiljan društveni problem koji pogađa temelje humanosti i sigurnosti zajednice. Zato Savjet zahtijeva da ovaj slučaj ne ostane bez pravne i društvene osude, već da bude prekretnica u primjeni zakonskih odredbi i zaštiti životinja u Crnoj Gori - zaključeno je u saopštenju.

Savjet za zaštitu životinja: Do kraja sprovesti istragu i osigurati da zlostavljač pasa odgovara pred zakonom

U Sloveniji od 11. novembra na snagu stupa potpuna zabrana stalnog vezivanja pasa.
To znači da vlasnici više neće smjeti držati pse na lancu, užetu ili bilo kakvom drugom obliku priveza koji ograničava njihovo slobodno kretanje.&nbsp;
Novi propis predviđa i visoke kazne, a za kršenje zabrane vlasnicima prijeti novčana kazna do 1.600 eura.
Prema novim pravilima, psi moraju imati ograđen prostor koji im omogućava slobodno kretanje, zaklon od vremenskih uslova i sigurnost od bijega.&nbsp;
I dalje ostaje obaveza držanja psa na povocu kada se nalazi na javnim mjestima, ali u dvorištima i okućnicama više nije dopušteno stalno vezivanje.
U obrazloženju odluke navodi se da su psi koji su stalno na lancu često izloženi stresu, patnji i problemima u ponašanju i da takav način držanja ugrožava i njihovo fizičko i psihičko zdravlje.
Slična zabrana postoji i u Hrvatskoj, ali još nije u potpunosti sprovodiva u praksi. Prema Zakonu o zaštiti životinja (NN 102/17), zabranjeno je držati psa stalno vezanog ili u prostoru koji mu ne omogućuje slobodno kretanje.
Za fizičke osobe koje prekrše ovu odredbu predviđena je novčana kazna od 2.600 do 6.600 eura, dok je za pravne osobe kazna od 2.000 do 4.000 eura.
Usprkos zakonskoj zabrani, u Hrvatskoj je i dalje čest slučaj da psi, posebno u ruralnim područjima, cijeli život provedu na lancu.&nbsp;
Stručnjaci i udruženja za zaštitu životinja upozoravaju da se zakon mora strože provoditi, jer stalno vezivanje pasa dovodi do ozbiljnih posljedica po njihovo zdravlje i ponašanje, prenosi Index.

1250x600

Slovenci uvode kazne: Za držanje psa na lancu i do 1.600 eura

Radi očuvanja dobrobiti životinja, ali i očuvanja javnog reda i mira kontrolisanjem broja napuštenih životinja, Glavni grad priprema novu odluku sa pooštrenim pravilima za vlasnike pasa i mačaka, rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, aktivista za prava životinja Nikola Jočić.
- Glavni grad priprema novi pravilnik o kućnim ljubimcima, kojim će se pooštriti pravila za vlasnike pasa i mačaka. Propis predviđa kontrolisano razmnožavanje životinja, obaveznu identifikaciju, kao i subvencije za sterilizaciju i kastraciju, a sve u cilju smanjenja broja napuštenih pasa i mačaka na ulicama- kazao je Jočić.
Novim pravilnikom, ističe Jočić, biće propisane mnogo detaljnije i strožije mjere u odnosu na važeću odluku.
- Vlasnici će imati veću odgovornost, jer će psi moći da se izvode samo na povodcu. Vlasnik je dužan da obezbjedi higijenu u prostoru u kojima boravi kućni ljubimac, taj prostor mora biti ograđen, ne smije se puštati iz dvorišta, mora se osigurati kućica u kojoj pas može da boravi, a ko nije u stanu, ili nekoj drugoj odgovarajućoj prostoriji. Pored toga biće obavezna vakcinacija i identifikacija, jer imamo problem da većina pasa u Podgorici nije identifikovana od vlasnika iako je Zakonom o identifikaciji to jedna od obaveza vlasnika - rekao je Jočić.
Novina je, objašnjava Jočić, uvođenje komunalnih policajaca i inspektora za kućne ljubimce koji će na terenu kontrolisati da li su psi čipovani, vakcinisani i identifikovani u skladu sa novom odlukom i Zakonom o dobrobiti životinja.
- Građani će svakako &nbsp;biti upoznati kako putem medija, tako i preventivno će se raditi na tome da im se pruži mogućnost i da besplatno identifikuju svog psa, sterilišu, ili kastriraju. Tako će Glavni grad pružiti subvenciju za sve građane i to plaćanje 100 posto troškova za sterilizaciju, kastraciju i identifikaciju pasa vlasničkih. Nakon toga će krenuti kontrole i realizacije određenih sankcija ukoliko neodgovorni vlasnik ne bude identifikovao, čipovao, odnosno vakcinisao svog psa - zaključio &nbsp;je Jočić.

Jočić: Glavni grad će subvencionisati 100 posto troškove za sterilizaciju, kastraciju i identifikaciju vlasničkih pasa

Novom odlukom o kućnim ljubimcima će se normativno urediti kontrola razmnožavanja kućnih ljubimaca, kao i obaveza njihove identifikacije, čime se omogućava nesporno utvrđivanje odgovornosti vlasnika, saopštio je za „Dan“ Andrija Babović, sekretar za komunalne poslove.
Babović kaže da će se sistem kontrolisanog razmnožavanje pasa i mačaka uvesti kroz obavezu da se time mogu baviti samo registrovane odgajivačnice.&nbsp;
Ovo je osnovna novina odluke o kućnim ljubimcima koju priprema komisija koju je formirao Glavni grad, a na čijem je čelu upravo Babović. U pripremi odluke učestvuju i predstavnici kabineta gradonačelnika, Uprave za inspekcijske poslove, Sekretarijata za finansije, Službe komunalne policije, Čistoće, građanski aktivisti, nevladine organizacije Ruka šapi i Korina i volonterka u azilu.
– Sekretarijat za komunalne poslove pristupio je izradi nove odluke o kućnim ljubimcima, budući da je donošenjem Zakona o komunalnim djelatnostima nastala potreba za njenim usklađivanjem sa zakonskim i podzakonskim propisima. Poseban akcenat u izradi novog propisa stavljen je na rješavanje problema napuštenih kućnih ljubimaca, prvenstveno pasa, koji predstavljaju sve izraženiji izazov u urbanom okruženju. Odlukom će se jasno normativno urediti kontrola razmnožavanja kućnih ljubimaca – saopštio je Babović.
On dodaje da je cilj nove odluke unapređenje postojećeg sistema, veći stepen odgovornosti vlasnika kućnih ljubimaca, kao i humanije i održivije rješavanje pitanja napuštenih životinja.
– Na taj način Grad pokazuje posvećenost zaštiti dobrobiti životinja, očuvanju javnog reda i mira, kao i podizanju kvaliteta života u zajednici. U cilju postizanja uslova za kontrolu pasa lutilaca, nacrtom nove odluke se propisuje obaveza Glavnom gradu za subvencijom vlasnicima pasa za kastraciju, sterilizaciju i identifikaciju pasa i mačaka. Predlaže se da za prvi javni poziv po donošenju odluke subvencija bude u punom iznosu, a da za kasnije javne pozive subvencija Glavnog grada bude u iznosu od 50 odsto od troškova, a u granicama planiranih budžetskih sredstava – saopštio je Babović.

U pripremi novi propis o kućnim ljubimcima: Veći stepen odgovornosti vlasnika pasa i mačaka

Privremeno je zbrinuto oko 60 pasa koji su pronađeni u kući u Donjoj Gorici u Podgorici - potvrdio je za Portal Analitika aktivista Nikola Jočić.&nbsp;
- U jednom privatnom azilu ih je 15, 13 u drugom, u parku za pse u Tološima je 26 pasa i deset pasa je u azilu Čistoće, par pasa je uzeo i vlasnik - precizirao je Jočić.
Preksinoć su vlasnici kuće u Donjoj Gorici zatekli oko 60 pasa u objektu koji duže vrijeme iznajmljuju ruskom državljaninu.
Sudbina pasa je bila neizvjesna, jer su vlasnici kuće tražili od stranog državljanina da životinje izbaci iz objekta stanovanja.&nbsp;
Jočić, koji je inače rukovodi sektorom za pravna pitanja u Sekretarijatu za lokalnu samopupravu Glavnog grada, ističe da je neophodno da se trajno riješi pitanje adekvatnog smještaja pasa.&nbsp;
- Sad pokušavamo da se prošire kapaciteti azila Čistoće, preko Agencije, i danas ćemo imati informaciju kada kreću radovi, kako bi se psi adekvatnbo zbrinuli, jer je ovo samo privremeno rješenje koje smo morali u što kraćem roku da uradimo. Nismo imali gdje sa psima - ističe Jočić.&nbsp;
A o psima koji nijesu u azilima brinuće oni koji svakodnevno sa ulica Podgorice spašavaju bezdome, bolesne i povrijeđene životinje - volonteri.&nbsp;
- Pse u parku u Tolišima će hraniti i o njima će brinuti volonteri - zaključuje Jočić.&nbsp;

Jočić: Privremeno zbrinuti svi psi koji su pronađeni u kući u Donjoj Gorici

U podgoričkom Skloništu za napuštene i izgubljene kućne ljubimce na Vrelima ribničkim trenutno se nalazi oko 220 pasa raspoređenih u oko 150 bokseva.
U skloništu uz radnike gradskog preduzeća “Čistoća'' d.o.o. Podgorica koji su nadležni za brigu o psima, trenutno volontira pet članova nevladine organizacije "Ruka-šapi".
Riječ je o neprofitnoj organizaciji koja postoji od 2012. godine, a koja brine o psima i van skloništa - vode računa o njihovoj ishrani, doprinose slanju životinja na liječenja i operacije i po potrebi ih smještaju u pansione.
Predstavnica NVO “Ruka-šapi” Milica Đikanović ističe da je glavni problem što konstantno imaju priliv novih pasa.
- Azil bi trebao da bude sklonište i privremeni smještaj - pas bi trebao da uđe u sklonište, da se tretira, steriliše, vakciniše od zaraznih bolesti i bjesnila, te da se stavi na raspolaganje za udomljavanje. Ukoliko se taj pas ne udomi on se vraća na lokaciju sa koje je preuzet i on je štiti od priliva novih pasa. To je nemoguće sprovesti zato što stalno imamo nove pse. U posljednja tri dana po gradu imamo potpuno nepoznate pse, vidi se da su dezorijentisani – kao da su izbačeni, kao što se često dešava. Često bude priliv sa primorja ili sjevera, ali nikad se ne uđe u trag ko ostavlja pse u druge opštine. Dok god je tako i dok god se svi psi ne čipuju i stave pod kontrolu nećemo moći da znamo ko su novi psi - navela je Đikanović.
Ističe da se pri rješavanju ovog problema treba krenuti od neodgovornih vlasnika od kojih je cijela ova priča potekla.
- Svako danas može da uzme psa i kad mu dosadi da ga izbaci vani, to postaje napušten pas i pripada gradu u kojem se nalazi jer nije čipovan. Zimski i ljetnji period je jako mrtav što se tiče udomljavanja pasa, ljudi se pripremaju za odmore i odlaze na duži period, ne mogu da uzmu tu obavezu i to je razumljivo. Ipak, dešava se da kad ljudi idu na odmore izbace na ulicu psa kojeg već imaju - kazala je Đikanović.
Otežavajuća okolnost oko udomljavanja je bilo i zatvaranje azila.
- Azil je od ljeta bio zatvoren za priliv novih štenaca, što je bila naša inicijativa. Prije toga, mnogo štenaca je uginulo, a niko nije snosio odgovornost. Ovdje hara parvovirus koji je poguban za štence. Vazduh, dodir, gaženje u boks nakon posjete starim psima dovodi do prenosa virusa. Prilikom uvođenja štenaca u azil oni se uglavnom zaraze, mali broj uspijemo da udomimo. Pokušavali smo da spasimo dosta štenaca, vodili smo ih na terapije, uzimali ih u svojim domovima. Potrebni su potpuno izolovani kontejneri koji će biti strukturalno i fizički prihvatljivi – izolovani od ostalih pasa, u kojima će samo jedan ili dva radnika moći da se bave tim štencima. Osiguravanje izolovanih kontejnera je uslov kako bi se štenci mogli opet dovoditi u azil - navela je predstavnica NVO “Ruka-šapi”.
Đikanović navodi da je zbog svega navedenog potrebno sistemski pristupiti rješavanju problema, te je pozvala nadležne institucije na bolju saradnju.
- Potrebno je formiranje radne grupe u kojoj će da sjednu sve nadležne institucije – komunalna policija, komunalna inspekcija, predstavnici Glavnog grada, Čistoće, pravne službe, predstavnici NVO sektora i mediji kako bi počeli da rješavamo ove probleme. Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove od 2019. do dan danas nije našla mehanizam prinudnog obilježavanja pasa. Danas pse čipuju samo odgovorni ljudi, neodgovorni ne. Takođe, pas ne može da šeta pored vlasnika bez povodca. Vlasnik mora da kupi izmet za svojim ljubimcem jer svi gazimo izmet po gradu, to nije reprezentativno, a da ne pričamo o aspektu turizma. Mogu da kažem da su stranci jako razočarani, stalno nam pišu, ljudi plačući odlaze iz Crne Gore i govore da ne žele da se vrate jer se zaljube u nekog psa, žele da ga vode, ali imamo problem Titar testa na bjesnilo. Iako je posljednji slučaj bjesnila u Crnoj Gori zabilježen 2012, pas mora da uradi Titar test i čeka tri do četiri mjeseca da napusti zemlju. Da nemamo taj Titar test, stranac bi mogao da tog psa sredi, vakciniše od zaraznih bolesti, uzme pasoš i nađe mu dom, a ovako pas luta po Crnoj Gori i nikad se neće udomiti - navela je Đikanović.
Napominje da su za rješavanje mnogobrojnih problema koji se tiču napuštenih životinja potrebna veća finansijska sredstva.
- Glavni grad daje velike odštete prilikom ujeda pasa lutalica – čak tri puta više sredstava nego za troškove za budžet koji se izdvaja za ovo sklonište. Ranije kada je azil funkcionisao sa svega 40 bokseva budžet je bio isti kao i danas. Logikom zdravog razuma znamo da to nije dovoljno, pogotovo danas u vrijeme kad su cijene usluga jako skočile. Preplavljeni smo psima. Ovo nije problem samo nas koji ih volimo, već i onih koji ih ne vole, jer zašto bi morao čopor da se kreće gradom. Moramo da rješavamo problem od korijena - istakla je Đikanović.
Iz NVO “Ruka-šapi” ističu da imaju značajnu pomoć građana, te pozivaju i ostale pojedince da se uključe u njihove aktivnosti kako bi stvorili bolje i dostojanstvene uslove za životinje.
- Apelujemo da nam se stalno priključe volonteri, to uopšte ne moraju biti mladi ljudi, to mogu biti ljudi u penziji. Mogu da dođu ovdje da provedu dva sata, da se oplemene, da se lijepo osjećaju, izbjegnu ekrane, neke ružne vijesti... Čovjek samo da dođe, uzme jednog psa da ga prošeta učiniće nešto lijepo sebi, a tek da ne pričamo o tom psu koji će tog dana da izađe iz boksa koji mu je skučen. Azil nije mjesto gdje bi psi trebali da provedu svoj život, ali ovdje ima pasa od preko četiri godine. Ima i nekih koji su se ovdje rodili. Ovdje ima toliko divnih pasa, te pozivam ljude da dođu do azila, da prošetaju, da nahrane pse, bez obaveze da udome - poručila je Đikanović.
Azil na Vrelima ribničkim je otvoren za posjetioce svakog radnog dana od 15 do 17 časova.
Da bi potencijalni udomitelj mogao da udomi psa iz Skloništa, mora biti punoljetan ili doći u pratnji punoljetne osobe. Svi potencijalni udomitelji moraju da ispunjavaju uslove koji su predviđeni Zakonom o zaštiti dobrobiti životinja, kao i opštinskim odlukama o držanju kućnih ljubimaca. Prilikom udomljavanja obavezno je potpisivanje ugovora o udomljavanju, a tome prethodi obavezna provjera uslova u kojima će pas živjeti.

Đikanović: Psima azil ne bi smio da bude prostor za život

U Crnoj Gori je prethodne godine registrovano sedam panisona za pse, ali i dva prevoznika.
U Registar kućnih ljubimaca u 2023. godini upisano je 2.187pasa.&nbsp;
Upravljanje i kontrola populacije pasa do sada nije bila predmet strateških dokumenata na nivou Crne Gore. Međutim, kako je u posljednjih nekoliko godina evidentan porast broja pasa, a posebno napuštenih i pasa lutalica i sve češćih napada na ljude, kao i neodgovoran odnos vlasnika prema kućnim ljubimcima, s jedne strane, a sa druge, nedovoljna svijest pojedinaca i zajednice o obavezama i odnosu prema životinjama, nedovoljna povezanost i angažovanost institucija na državnom i lokanom nivou, nametnula se potreba za izradu i donošenje sveobuhvatnog, nacionalnog programa za kontrolu populacije pasa.
Centralni registar i Elektronska baza podatka i Registar kućnih ljubimaca kreirani su i za potrebe veterinarske inspekcije te je u 2023. godini &nbsp;u Registar kućnih ljubimaca upisano2.187 pasa.
Kako se navodi u izvještaju o realizaciji nacionalnog Programa za kontrolu populacije pasa u Crnoj Gori za 2023. godinu, određeni broj vlasničkih pasa bio je mikročipovan prije uspostavljanja sistema identifikacije i registracije, na zahtjev vlasnika od strane registrovanih veterinarskih ambulanti, mikročipovima koji nemaju kôd zemlje.&nbsp;
- Ovi psi se takođe upisuju u Registar kućnih ljubimaca koji uspostavlja i vodi Uprava, sa postojećim mikročipom ako isti ispunjava propisane zahjteve - navodi se u izvještaju.&nbsp;
U 2023. godini upisano je sedam objekata za privremeni smještaj kućnih ljubimaca.
- Pansion koji ispunjava veterinarsko-sanitarne uslove za obavljanje privremenog smještaja kućnih ljubimaca, rješenje je izdato nakon neposrednog uvida na licu mjesta i provjere &nbsp;ispunjenosti propisanih uslova - navodi se u izvještaju.&nbsp;
Upisano je sedam objekta za higijenu i eksterijerno &nbsp;ljepšavanje kućnih ljubimaca koji ispunjavaju veterinarsko-sanitarne uslove i uslove neophodne za zaštitu dobrobiti životinja.&nbsp;
- Upisano je osam odgajivačnica kućnih ljubimaca namijenjenih reprodukciji u komercijalne svrhe sa tri i više rasplodnih ženki sa privremenim rješenjima jer se isti objekat nalazi u proceduri otklanjanja nedostataka kako bi se time stekli uslovi za dobijanje trajnog rješenja. Rješenje je izdato nakon &nbsp;eposrednog uvida na licu mjesta i provjere ispunjenosti propisanih uslova - naglašava se u izvještaju.&nbsp;
Registrovano je 14 skloništa, a nalaze se na teritoriji 10 opština: Podgorica, Herceg Novi, Budva, Berane, Kotor, Nikšić, Pljevlja, Danilovgrad, Bar i Ulcinj.&nbsp;
Registrovan je i objekat za obuku pasa.&nbsp;
- Upisano je dvadeset osam objekata za prodaju kućnih ljubimaca, ali i dva dva prevoznika za prevoz kućnih ljubimaca - navodi se u izvještaju Uprave
Svi odobreni objekti upisani su u Registar objekata iz oblasti zaštite dobrobiti životinja koji je objavljen na zvaničnoj internet stranici Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

U Crnoj Gori sedam pansiona i dva prevoznika za pse

Meni je žao što je protest u Botunu instrumentalizovan i od strane političkih struktura koje očigledno preko ovog pitanja žele na neki način da destabilizuju političke prilike u Crnoj Gori, kazao je predsjednik Odbora za bezbijednost i odbranu Miodrag Laković u emisiji "Načisto" na televiziji "Vijesti".&nbsp;
Prema njegovim riječima, priča o Botunu je krenula od ekološkog pitanja i ekološke teme, a onda je vremenom prerasla u političko pitanje.
On je istakao da je strah Botunjana koji se plaše Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda razumljiv zato što imaju loše iskustvo s Kombinatom aluminijuma (KAP) i bazenom crvenog mulja.&nbsp;
- Ovdje imamo učešće predstavnika Vlade ili ministara u Vladi, poslanika na tom javnom skupu gdje se prijeti da će se životima braniti njihovo pravo da se ne izgradi kolektor. Ja mislim da je to instrumentalizacija ovih ljudi koji su izašli zbog tog straha od postrojenja - istakao je Laković.&nbsp;
<h2>Obaveza i nadležnost institucija je da sprovode zakone&nbsp;</h2>
Laković je, govoreći o Botunu, kazao i da institucije treba da sprovode zakone.
- To je njihova nadležnost i njihova obaveza. To nekad nije lako, ali se moramo ponašati državno odgovorno - naveo je Laković.&nbsp;
Prema njegovim riječima, institucije moraju u sprovođenju zakona da imaju maksimalnu komunikaciju sa lokalnom zajednicom u sprovođenju zakona.
- I tome smo svjedočili juče kada je gradonačelnik Podgorice decidno objasnio stavku po stavku o postrojenju...sve ono što bi trebalo jednog iskreno zabrinutog građanina Zete da brine ili interesuje - podvukao je Laković.&nbsp;
Ovaj projekat, ističe, ima benefite i za Botun, i za Zetu, i za Podgoricu i za Crnu Goru kad je u pitanju integracioni proces.&nbsp;
- Onaj ko bude djelovao protiv toga direktno djeluje protiv crnogorskih nacionalnih interesa - zaključio je Laković.&nbsp;
Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra.
Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.
Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju.
Podršku im svakodnevno pruža i poslanik Demokratske narodne partije i poslanik Milan Knežević.&nbsp;

Laković: Političari instumentalizuju protest u Botunu kako bi destabilizovali političke prilike u Crnoj Gori

Bugarska Vlada podnijela je ostavku nakon jednih od najvećih protesta u modernoj istoriji Bugarske zbog budžeta za narednu godinu. 
Budžetom bi bili uvećani porezi doprinosi za socijalno osiguranje, a što je predložila Vlada koju mnogi Bugari smatraju korumpiranom, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Premijer Rosen Željazkov je odluku i ostavci objavio u televizijskoj izjavi u Sofiji, neposredno prije glasanja o nepovjerenju u parlamentu.
- Vlada danas podnosi ostavku- rekao je Željazkov nakon sastanka čelnika vladajuće stranke.
 Odluka dolazi nakon nekoliko velikih demonstracija izazvanih bijesom zbog Vladinih planova za narednu godinu.
Desetine hiljada ljudi okupilo se u Sofiji i drugim gradovima kasno sinoć skandirajući "Ostavka! Ostavka! Ostavka!" i "Mafija, izlazi!" ispred parlamenta. 
 Protesti su uglavnom bili mirni.
Transparensi Internešnal /Transparency International/ rangira Bugarsku, koja bi trebalo da uvede EUR 1. januara, kao drugu najkorumpiraniju državu u Evropskoj uniji (EU), odmah iza Mađarske.
Bugarska je najsiromašnija država EU, a takođe je jedna od politički najnestabilnijih članica Unije.
Bugari su od 2021. sedam puta izašli na birališta kako bi izabrali parlament koji je bio ometen nizom nestabilnih koalicija predvođenih sa više centrističkih i desničarskih stranaka.
Nije jasno hoće li Bugarska ići u nove izbore, koji bi bili osmi u posljednje četiri godine.
Željazkov je predvodio koalicionu Vladu koja je imenovana u januaru, nakon teških pregovora koji su uslijedili nakon glasanja u oktobru, koje nije puno doprinijelo rješavanju pitanja duboko podijeljenog parlamenta.

Pala Vlada Bugarske

Tužioci Jovan Vukotić i Vukas Radonjić, u završnim riječima pred vijećem Višeg suda u Podgorici, istakli su da je tokom postupka utvrđeno da je Miloš Medenica formirao kriminalnu grupu i da njegova majka Vesna Medenica, bivša šefica pravosuđa, nije bila „običan član već institucinalni štit kriminalne organizacije“. Oni smatraju da je dokazana krivica i ostalih petnaest članova. Tužilac Radonjić je zatražio da Vesna i Miloš Medenica budu osuđeni na po 20 godina zatvora i da plate po 100.000 eura. &nbsp;Radonjić smatra da bi sud takvom presudom poslao poruku crnogoskom društvu i Evropskoj uniji da se bavljenje kriminalnom ne isplati, na što je Vesna Medenica dobacila “To, to”. Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i Darko Lalović, Milorad Medenica, Luka Bakoč, Vasilije Petrović, Radomir Raičević, Marko Vučinić, Marjan Bevanja, Stevo Karanikić,Goran Jovanović, Petar Milutinović, braća Marko i Bojan Popović, Vojin Perunović i Ivana Kovačević. Tužioci Vukotić i Radonjić skoro sedam sati iznosili su zavšne riječi i prema njihovoj ocjeni tokom postupka dokazano je da je Miloš Medenica formirao kriminalnu organizaciju radi sticanja nezakonite moći. Grupa se tereteti za stavaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, davanje i primanje mita, protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakonitii uticaj, zloupotreba službenog položaja, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, omogućavanje uživanja opojnih droga, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, teška tjelesna povreda i sprečavanje dokazivanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250319120344_8e57894dd21b60a2a3259ca524a06669b2e114d9cd7fc9148c1ec02824a54bd9.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250319120344_8e57894dd21b60a2a3259ca524a06669b2e114d9cd7fc9148c1ec02824a54bd9" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Miloš Medenica"> <figcaption>Miloš Medenica(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Vukotić je ukazao da je kriminalna organizacija imala uticaj na sudsku valst i to se zaključuje na osnovu komunikacija Miloša Medenice ali i ostalih dokaza – tajno snimljenih razgovara i pretresom telefona i kuće Vesne Medenice. - Miloš Medenica svoje namjere nije mogao da ostvari bez majke a zbog funkcije koju je obavljala – kazao je tužilac Vukotić. On je objasnio da se iz njenog telefona moglo vidjeti da se interesovala za predmete i to za slučajeve koji su „bili u sferi kriminalne grupe kojoj je pripadala“. Osim poruka i pisanih dokaza, tužilac Vukotić je podsjetio i na iskaz, bivšeg sudije u Herceg Novom, koji je saopštio da je na njen poziv i zahtjev donio presudu u korist Carina. Uskoro opširnije...

Tužilaštvo traži za Medenice 40 godina zatvora i da plate po 100.000

U Podgorici kod Sahat kule u naselju Stara varoš došlo je do upotrebe vatrenog oružja u kojoj je ranjen Đ.V, saopšteno je iz Uprave policije.&nbsp;
- Policija intenzivno radi na rasvjetljavanju upotrebe vatrenog oružja u kojoj je povrede zadobilo jedno lice, preduzimaju se aktivnosti na identifikovanju i lociranju počinioca - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Pucnjava se dogodila večeras oko 20.20 sati.&nbsp;
- Povrede od vatrenog oružja u predjelu ruku zadobio je Đ.V, koji je transportovan u medicinsku ustanovu radi zbrinjavanja. Prema informacijama kojima u ovom momentu raspolažemo, on nije životno ugrožen - saopšteli su iz Policije.&nbsp;
O događaju je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.
- Policijski službenici preduzimaju intenenzivne mjere i radnje, u koordinaciji sa nadležnim tužilaštvom, radi utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, identifikovanja i lociranja lica koje je izvršilo ovo krivično djelo i potpunog rasvjetljavanja događaja - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

UP: Jedna osoba ranjena u Staroj varoši

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Tag: psi