Različite tragedije sa kojima se crnogorsko društvo nažalost nerijetko suočava i preplavljenost vijestima iz crne hronike stvaraju veliki pritisak na mentalno zdravlje stanovništva Crne Gore.
O posljedicama prevelike izloženosti takvim negativnim informacijama i načinima da ublažimo pritisak na naš mentalni sistem medijska agencija Media Biro razgovarala je sa psihološkinjom Adrianom Pejaković.
- Kada smo preplavljeni vijestima iz crne hronike, bilo da su u pitanju nasilje, ubistva, samoubistva, to stvarno zna da bude previše za naš mentalni sistem. Kada gledamo te vijesti možemo da osjetimo različita osjećanja, bilo da je u pitanju anksioznost, depresivnost ili depresija. Čini mi se da su u najvećem riziku djeca i mladi, zato što oni nemaju neke mehanizme kojima bi mogli da se suočavaju sa takvim vijestima. Ljudi mogu da dođu u stanje ne samo da imaju neke intenzivne emocije koje nazivamo negativnima, već da dođu do nekog osjećaja apatije – da će uvijek biti tako, da ništa ne može da se mijenja, da nema nikakvog izlaza. Tu psiholozi često naglašavaju pojam sekundarne viktimizacije – da gledate da neko pati ili da se dešava neki tragičan događaj i da vi prosto iskušavate slične emocije na vašem mentalnom planu jer gledate takve događaje - navodi Pejaković.
Pejaković ukazuje na veliku ulogu koju način medijskog izvještavanja može imati u tragičnim okolnostima.
„Jako je važno kako mediji izvještavaju o tome, kakav je njihov okvir, da li je njihov okvir senzacionalistički. Nekada mediji posežu za senzacionalizmom zato što na takav način dobijaju više klikova i više pažnje, jer ljudi će nekako po svojoj prirodi da više obrate pažnju na one senzacije koje su ugrožavajuće, koje će da aktiviraju njihove regije u mozgu za oprez i opasnost, a mediji često to znaju. Imamo i neetička i jako teška izvještavanja o nekim stvarima koje su tragične umjesto da ponudimo neki informativni i edukativni okvir, kako da se pomogne ljudima, kako da mi potražimo pomoć ako imamo nekih problema sa mentalnim zdravljem, ako smo u nekoj opasnosti... Bez obzira što mi želimo da posegnemo za nekim senzacionalističkim sadržajem da bismo mogli da ispratimo šta se dešava, dugoročno to na nas ostavlja posljedice,“ ispričala psihološkinja.
Savjetuje da u trenucima kada osjetimo da smo preplavljeni takvim sadržajima treba da ograničimo vrijeme koje provodimo ispred televizora i na mobilnom telefonu.
- Znam da je to lako reći, ali teško uraditi, međutim, to je ono što je potrebno da bismo mogli da sačuvamo svoje mentalno zdravlje. Treba da, koliko možemo, izbalansiramo tu svu crnu hroniku sa nekim drugim pozitivnim stvarima koje pratimo bilo u životu ili u medijima, da razgovaramo sa porodicom, prijateljima. Za one koji imaju mogućnost, preporučujem društveni aktivizam – hajde da svi zajedno utičemo na to kako mediji izvještavaju, kako sistem reaguje kada se nešto desi, da ne budemo samo pasivni primaoci vijesti, nego da znamo da kao građani, društvo i lokalne zajednice da na nešto možemo da utičemo. Treba da slušamo, ali ne onako kao što smo navikli iz neke pozicije naučene bespomoćnosti – nešto se dešava, mi tu ne možemo ništa, nego iz aktivne pozicije – da vidimo da li se nešto može, jer mora da nešto može da bi nam bilo bolje - istakla je Pejaković.
Skrenula je pažnju na opasne posljedice prevelike izloženosti vijestima iz crne hronike.
- Kada smo preplavljeni negativnim vijestima naš organizam će početi da se „gasi“ i to je normalna stvar. Normalno da ako ima previše takvih vijesti da ćemo da pokažemo manje osjetljivosti i manje empatije, a to je dugoročno opasno za društvo jer ako vidimo da se ništa ne mijenja mi ćemo početi da se povlačimo iz tih sadržaja, da smatramo da to nije naš problem, da se sve više povlačimo u svoj mikrosvijet i to je nešto što ne bi trebalo. Zato je jako potrebno za ljude da se povezuju na lokalnom nivou, u nevladinim organizacijama, bilo kakvim građanskim inicijativama, da utiču na sistem. Mi imamo više prava nego što mislimo da imamo, s tim je važno da se upoznamo. Sam taj osjećaj da možemo nešto od svog ulaza, od svog naselja, od svog grada, da započenemo, uradimo, pomognemo može za nas na mentalnom nivou da bude blagorodan. Istraživanja pokazuju da ukoliko patite od ozbiljne depresije, ukoliko volontirate u nekoj humanitarnoj organizaciji to na vaš organizam ima učinak kao da pijete značajne antidepresive. Dobrota, altruizam i aktivizam jako utiču na nas da nas izvuku iz naučene bespomoćnosti - ispričala je psihološkinja.
U teškim trenucima u kojima se osjećamo preplavljeno negativnim emocijama, Pejaković savjetuje da razgovaramo sa bliskim ljudima, a po potrebi i sa psihologom.
- Treba da vidimo možemo li da dobijemo pomoć i podršku u našoj sredini. Međutim, sa druge strane ukoliko ti simptomi traju više od mjesec ili dva mjeseca i više mjeseci se osjećamo anksiozno, potišteno, mislimo da nema izlaza, onda je u redu da popričamo sa stručnjakom za mentalno zdravlje, da vidimo dijagnostiku i šta se tu dešava. Kod nas postoji vjerovanje da moramo da budemo jaki i da moramo svoje probleme da nosimo sami, a to nas kada imamo neki problem vodi u dalju izolaciju i stid. Mi ćutimo i trpimo, te u sebi stvaramo atmosferu ekspres lonca dok ne puknemo u jednom trenutku. Ako napravimo korak ka tome da potražimo pomoć, da napravimo nešto u trenutku i budemo aktivni to može jako da nam pomogne.- kaže Pejaković.
Pejaković ističe da joj se čini da je stigma oko odlaska kod psihologa danas manja nego što je bila ranije.
- Dosta mladih ljudi želi da dođe na terapiju, da pričaju o svojim problemima... Ipak, veliki broj ljudi smatra da kad idete kod stručnog lica nešto sa vama nije u redu, da je to nešto što je neprihvatljivo i da će se na kraju cijelog tog procesa otkriti nešto veliko što nije u redu sa vama. U stvari, kada odete po stručnu pomoć vi možete da vidite ljude koji će vam pomoći da svoje resurse oslobodite, da svoja ograničenja smanjite ili skinete u potpunosti, da se bolje povežete sa ljudima i sa sobom, da bolje prihvatite svoju ranjivost iz koje može da iznikne jako velika snaga. Problemi sa mentalnim zdravljem su zarazni – ukoliko u porodici imate nekoga ko ima veliki problem vi možete da dobijete post traumatski poremećaj jer se dugo nosite sa tim. Ti problemi su zarazni i ne bi trebalo čekati da se oni šire, već bi prosto trebalo da reagujemo na vrijeme i onda stvarno možemo da pomognemo sebi - poručila je Pejaković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pejaković: Prevelika izloženost vijestima iz crne hronike može dovesti do apatije

Klinički centar Crne Gore (KCCG) saopštio je da pruža punu podršku pripadnicima vatrogasnih, vojnih i drugih službi zaštite, kao i svim građanima pogođenim požarima širom zemlje, omogućavajući psihijatrijske i psihološke preglede na Klinici za psihijatriju – bez uputa i zakazivanja.
Ambulante psihologa i psihijatara na Klinici biće otvorene od danas, svakog radnog dana od 07:00 do 15:00 časova, za sve koji osjećaju posljedice aktuelne vatrene stihije, a posebno za one koji su neposredno angažovani na njenom suzbijanju.
Građanima je takođe na raspolaganju besplatan SOS servis – linija 1555 za psihološku pomoć i podršku, koja radi svakog dana, uključujući vikende, od 09:00 do 18:00 časova. Ovu vrstu podrške pružaju stručnjaci iz oblasti mentalnog zdravlja – psiholozi i psihoterapeuti.
Iz KCCG-a podsjećaju da psihijatrijska služba za sva urgentna stanja radi neprekidno, 24 sata dnevno.

KCCG pruža psihološku pomoć građanima i službama angažovanim na gašenju požara bez uputa i zakazivanja

Za djecu i mlade koji su iskusili vršnjačko nasilje, Centar za građansko obrazovanje (CGO) je pokrenuo besplatan servis psihološke podrške koji će biti dostupan narednih 12 mjeseci, saopšteno je iz ove nevladine organizacije.
&nbsp;U okviru servisa nude se individualne sesije sa kvalifikovanim psihologom, pažljivo odabranim na osnovu stručnih reference.
- Privatnost i povjerljivost su garantovani jer nam je sigurnost djece i mladih prioritet- poručili su iz CGO.
&nbsp;&nbsp;Razumijevanje i pomoć su važni za djecu i mlade kako bi se osjećali sigurno i podržano, istakli su oni.
&nbsp;Zainteresovani se mogu prijaviti za ovaj servis putem telefona 020 228 i 067 289 336 ili elektronskom poštom na <a href="mailto:milos.k@cgo-cce.org" target="_blank">milos.k@cgo-cce.org</a>.
&nbsp;Ovaj servis je dio projekta SRCE: podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas, koji sprovodi CGO, uz finansijsku podršku Delegacije EU u Crnoj Gori i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.
&nbsp;Link za prijavu: <a href="https://forms.gle/VcQDCTX9jSAiXGWh9" target="_blank">https://forms.gle/VcQDCTX9jSAiXGWh9</a>

CGO: Pokrenut bespletan servis psihološke podrške za djecu i mlade

Već tri dana u funkciji je SOS linija za psihološku pomoć nakon tragedije na Cetinju. Iako nemaju tačan broj poziva, priholozi kažu da je interesovanje veliko i da građani za psihološku pomoć zovu najviše iz centralnog dijela Crne Gore. Ukoliko se desi da pozovete i budete na čekanju, to znači da su psiholozi trenutno zauzeti pa mole sve za strpljenje.
Ako ovih dana osjecate stres, tugujete ili se nosite sa intezivnim emocijama nakon tragicnih događaja na Cetinju, pozivom na besplatan broj 1555 možete dobiti stručnu pomoć.&nbsp;
- Mi smo tu za sve. Da kažemo informativno i da im pružimo neke, da kažemo, informacije za servise podrške u zajednici, da podele neki svoj utisak, neko svoje zapažanje. Tu smo, ali takođe i ako se osećaju prilično uznemireno, anksiozno, u stanju visokog stresa ili tuge ili prosto ako su nekako pod emocijama koje ometaju njihovo funkcionisanje - kaže psihološkinja u SOS call centru Branka Nikočević.&nbsp;
Ona kaže da osim sa Cetinja, najviše pomoć traže građani iz centralnog dijela naše države. &nbsp;&nbsp;
- Zovu nas ljudi koji su nekako pogođeni ovom situacijom, koji su jako uznemireni, koji nekako osjećaju da je njihova sigurnost i bezbednost ugrožena kako zbog događaja koji se konkretno desio tog dana, tako i zbog svega onoga što je slijedilo nakon toga. Zovu nas roditelji koji su zabrinuti, zovu nas ljudi koji ojsećaju anksioznost i nemir, stanje visokog stresa, jako su uznemireni zbog svega ovoga - kaže Nikočević.&nbsp;
Ukoliko sami nismo u stanju da prepoznamo da nam treba psihološka pomoć, ljudi u našem okruženju trebalo bi da pomognu.&nbsp;
- Nije znak jednakosti između mentalnih bolesti i ovog zločina koji se desio. Okolina može da primijeti da se nešto čudno sa osobom dešava da li je to promjena u ponašanju, povlačenje, da li lako plane, zaplače, da li sa teškoćom ustaje iz kreveta... Znači, vidimo nešto drugačije i kod članova porodice i kod prijatelja. Mi treba da pitamo što se dešava da budemo tu za tu osobu i da se ona osjeti kao da želimo da joj pomognemo - kaže psihološkinja i savjetnica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Danijela Brajković.
Ukoliko nakon poziva budete na čekanju, iz Call centra apeluju na strpljenje. To znači da su trenutno psiholozi zauzeti, ali će svi dobiti psiholšku podršku.
- Nekako nam je važno da se povežemo, da kreiramo psihološki bezbjedan prostor, da ljudi se osjećaju sigurno i bezbjedno, da govore o tome što osjećaju. I takođe nam je cilj s ovim intervencijama da, ukoliko postoji potreba, uputimo ljude na dalju podršku i pomoć psihološko-psihijatrijskim ambulantama u zajednici - kaže Nikočevićeva.
Na pozive građana kojima je potreban savjet i psihološka podrška odgovara 40 profesionalaca raspoređenih u smjenama. SOS linija za psihološku pomoć aktivna je svakog dana od devet do 18 sati.

Za psihološku pomoć najviše zovu iz centralnog dijela zemlje

Na Cetinju će u narednom periodu biti organizovane psihološke i edukativne radionice za učenike, nastavnike i roditelje, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Navodi se da je pružanje psihološke pomoći kroz niz aktivnosti dogovoreno na sastanku predstavnika Ministarstva zdravlja, Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Kliničkog centra Crne Gore i Prijestonice.
- Dogovoren je niz aktivnosti podrške, koje se odnose na organizovanje psiholoških i edukativnih radionica za učenike, nastavnike, roditelje - precizirano je u saopštenju.
Kako se dodaje, javnost će blagovremeno biti obaviještena o rasporedu aktivnosti koje će biti organizovane u obrazovno-vaspitnim ustanovama na Cetinju.
Iz Ministarstva zdravlja su naveli da neizmjernu podršku i zahvalnost duguju Udruženju psihologa Crne Gore, zaposlenima Kliničkog centra Crne Gore i Centra za rani razvoj koji će biti angažovani u aktivnostima.

Psihološka podrška za učenike, nastavnike i roditelje na Cetinju

SOS telefonska linija za psihološku pomoć i podršku svima kojima je potrebna nakog tragičnog događaja na Cetinju, kao što je i najavilo Ministarstvo zdravlja, od danas je aktivna.&nbsp;
- Telefonska linija uspostavljena je zahvaljujući angažmanu Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Cvrne Gore i Udruženja psihologa, uz tehničku podršku Telekoma, koji je za ovu namjenu odobrio broj 1555 i &nbsp;omogućio da pozivi iz svih mreža budu besplatni- saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Na pozive građana kojima je potreban savjet i psihološka podrška odgovaraće, kako su rekli iz tog resora, skoro 40 profesionalaca
- Svjesni da je porodicama, kao i svima onima koji su na bilo koji način bili sudionici događaja na Cetinju, neophodna psihološka podrška, novoformirana Radna grupa, kojom koordiniše Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa udruženjima psihijatara i psihologa Crne Gore odmah je organizovala timove za psihološku podršku. Timovi su raspolaganju svim građanima i građankama Cetinja svakoga dana od sedam do 19h sati U slučaju potrebe da je pomoć potrebno pružiti i nakon navedenog perioda zdravstvene ustanove &nbsp;sa Cetinja će organizovati sanitarni prevoz prema Kliničkom centru Crne Gore, gdje mogu da razgovaraju sa dežurnim ljekarima - navedeno je u saopštenju.
Sada je, ističu, uspostavljanjem i telefonske linije, na broj 1555, obezbijeđeno da svi kojima je potrebna psihološka podrška, u svakom trenutku pomoć mogu da potraže od strane stručnih lica.
- Ministarstvo zdravlja i ovom prilikom poziva sve građane koji imaju potrebu, da potraže stručnu pomoć i na taj način lakše prebrode traume i prevaziđu stanje koje je kod njih izazvala stravična tragedija - zaključeno je u saopštenju.

Aktivna SOS linija za psihološku podršku nakon tragedije na Cetinju

Radna grupa kojom koordiniše Ministarstvo zdravlja (MZD) je u saradnji sa udruženjima psihijatara i psihologa Crne Gore &nbsp;organizovala timove i plan postupanja za pružanje psihološke i psihijatrijske podrške građankama i građanima Cetinja nakon tragedije u kojoj je prvog dana ove godine ubijeno 12 ljudi - od čega dvoje djece, a četvoro teško ranjeno.
Kako je saopšteno iz resora kojim rukovodi Vojislav Šimun, timovi će biti na raspolaganju svim građanima i građankama Cetinja svakoga dana od sedam do 19 sati.
- U slučaju potrebe da je pomoć potrebno pružiti i nakon navedenog perioda zdravstvene ustanove Opštine Cetinje će organizovati sanitarni prevoz prema Kliničkom centru Crne Gore gdje će moći da razgovaraju sa dežurnim ljekarima. Istovremeno u planu je uspostavljanje SOS linije, na kojoj će biti moguće potražiti pomoć i podršku od strane stručnih lica u svakom trenutku. O detaljima će javnost biti uskoro obaviještena. Molimo vas da se ne ustručavate da potražite pomoć ili da ohrabrite svoje najmilije da to učine - naglasili su u MZD.
Oni su, da bi osigurali kompetentnu i kompletnu strategiju postupanja u situaciji koja zadesila Prijestonicu, zajedno sa kolegama iz Kliničkog centra Crne Gore, prije svega Klinike za psihijatriju, inicirali sastanak sa timom profesora Milana Latasa, direktora Klinike za psihijatriju UKC Srbije.
- Koji su nam svojim savjetima i prijedlozima, a koje su nažalost stekli na terenu u sličnim situacijama, pomogli da donesemo plan postupanja u narednom periodu koji će javnosti a prije svega građanima Cetinja biti predočen - dodali su u MZD.
Poručili su da sve službe zdravstvene zaštite stoje na raspolaganju za svaku vrstu pomoći građanima Cetinja.
- Povodom tragičnog događaja koji je zadesio našu Prijestonicu, a koji će ostaviti duboki trag na mentalno zdravlje građanki i građana Cetinja, obraćamo se danas njima sa porukom da zdravstveni sistem i sve službe zdravstvene zaštite stoje na raspolaganju za svaku vrstu pomoći. Naš glavni prioritet je briga za ljude i njihovo zdravlje. I u ovom trenutku možemo konstatovati da su odmah po izbijanju nesreće nadležne službe, svi zdravstveni radnici, posebno oni na terenu, pripadnici Hitne medicinske pomoći, doma zdravlja, opšte bolnice Danilo I, kao i zaposleni u Kliničkom centru Crne Gore pružili svoju nesebičnu pomoć - naveli su u saopštenju.
Istakli su da razumiju da je javnost uznemirena i da želi odgovore.
- I sasvim smo sigurni da odgovori od struke neće izostati, ali u ovim trenucima tuge i uznemirenosti podsjećamo da je snaga naše zajednice u međusobnoj podršci. Cijela naša zemlja a naročito grad Cetinje je pred velikim izazovom i mi se nadamo da ćemo zajednički uspjeti da prevaziđemo ovu tragediju. Građani Cetinja nisu sami, i narednih dana, dok god to bude bilo potrebno, zdravstveni sistem će biti na usluzi svakom pojedincu i porodici na Cetinju. Saglasni smo da će, a prije svega u narednim danima, biti neophodna psihološka podrška svima: pojedincima, porodicama, kao i svima onima koji su na bilo koji način bili sudionici događaja - kazali su oni.
U saradnji sa lokalnom zajednicom i njenim institucijama, gradonačelnikom Cetinja, obrazovnim institucijma, Crvenim krstom, NVO, Regionalnom kancelarijom Unicefa za Crnu Goru, planirane su, naglašavaju, i druge aktivnosti u narednom periodu.
- O čemu ćemo javnost blagovremeno obavijestiti. Psihološka podrška i pomoć biće ponuđene i zaposlenima svih službi u Prijestonici. Takođe, sugerisano je svim menadžerima javno zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori da u narednim danima organizuju rad svojih Centara za podršku mentalnom zdravlju , a sa ciljem pružanja posttraumatske podrške građanima, bez potrebe za zakazivanjima, a po ugledu na Klinički centar - kazali su u resoru Vojislava Šimuna.
Apelovali su na solidarnost i odgovornost svih članova zajednice.&nbsp;
- Molimo medije i građane na obazrivost u dijeljenju informacija kako bismo izbjegli dodatnu uznemirenost. Budimo jedni uz druge i podržimo one kojima je pomoć najpotrebnija - zaključili su u saopštenju.

MZD organizovalo timove i plan postupanja za pružanje psihološke podrške Cetinjanima

Tehnološki napredak značajno je olakšao pristup informacijama i unaprijedio radne uslove zaposlenima u medijima ali se, uprkos poboljšanjima, novinari i medijski radnici suočavaju sa sve većim izazovima koji negativno utiču na njihovo mentalno zdravlje i psihološko blagostanje. Iz tog razloga, Sindikat medija Crne Gore (SMCG) je, uz podršku Misije OEBS-a u Crnoj Gori, pokrenuo kampanju kako bi podigao svijest o problemima i podržao medijske radnike koji se svakodnevno suočavaju sa tim izazovima.
<a href="https://www.youtube.com/watch?v=uiRniQPB0Wk" target="_blank">https://www.youtube.com/watch?v=uiRniQPB0Wk</a>
- Brz tempo rada, zgusnuti rokovi, stalna izloženost stresnim situacijama i potencijalno traumatičnim događajima, kao i sve veći pritisak za proizvodnju sadržaja, doprinose rastućoj pojavi sindroma izgaranja i drugih psiholoških poteškoća - konstatovali su u Sindikatu medija.
Sindrom izgaranja, poznatiji kao burnout, naročito je, ukazuju oni, ozbiljan problem jer može uticati na sposobnost novinara da obavlja svoj posao efikasno i bez kompromisa.
<a href="https://www.youtube.com/watch?v=ZpG3hqP3hzo" target="_blank">https://www.youtube.com/watch?v=ZpG3hqP3hzo</a>
- Takođe, stalna izloženost stresu i prijetnjama može uzrokovati dugoročne mentalne probleme, uključujući anksioznost i depresiju. Zato je od esencijalne važnosti medijskim radnicima pružiti adekvatnu psihološku podršku kako bi se spriječili ozbiljniji zdravstveni problemi i omogućilo im se da nastave svoj rad u sigurnim uslovima - poručili su oni.
<a href="https://www.youtube.com/watch?v=vNHLvL2_DR4" target="_blank">https://www.youtube.com/watch?v=vNHLvL2_DR4</a>
Servis psihološke podrške podrazumijeva, kako su naveli, savjetovalište, edukacije, kampanje i pružanje individualnih i grupnih terapija.
- SMCG je, u saradnji sa Misijom OEBS-a, nedavno objavio publikaciju “Priručnik za bolje razumijevanje psihološkog blagostanja zaposlenih u medijima” čiji su autori psihološkinja Dragana Đokić i novinar i urednik Milorad Ivanović - dodali su oni.
Priručnik, koji je dostupan na linku: <a href="https://sindikatmedija.me/publikacije/prirucnik-za-bolje-razumijevanje-psiholoskog-blagostanja-zaposlenih-u-medijima/" target="_blank">https://sindikatmedija.me/publikacije/prirucnik-za-bolje-razumijevanje-psiholoskog-blagostanja-zaposlenih-u-medijima/</a> , prvi je sveobuhvatni dokument koji mapira izazove za zaposlene u medijima, ali i dalje precizne smjernice kako bi se pružila pomoć kolegama i koleginicama.
- Cilj Sindikata medija je da osnaži zaposlene da se brinu o svom psihološkom blagostanju, ali i da podstakne menadžment i liderstvo da prepoznaju važnost ove teme i da aktivno rade na stvaranju radnih okruženja koja podržavaju psihološko blagostanje zaposlenih - zaključili su u Sindikatu medija.

Od esencijalne važnosti medijskim radnicima pružiti adekvatnu psihološku podršku, sindrom izgaranja je ozbiljan problem

U emisiji Srećan dan otvaramo važne teme iz oblasti dječjeg zdravlja. Peckanje u prsima i zatvor kod djece mogu biti rani znaci refluksa i opstipacije. Dr Dragana Peković, pedijatrica i subspecijalistkinja gastroenterohepatologije, objašnjava kako prepoznati simptome na vrijeme i kada je važno reagovati.
U drugom dijelu emisije govorimo o gastronomiji kao umjetnosti i životnoj filozofiji. Anđela Vujović, menadžerka gastronomije, donosi priču o hrani kao doživljaju, kulturi stola i kreativnosti koja počinje u kuhinji.
Za kraj, tu je i omiljeni jutarnji segment Vježbajte sa Sanjom. Sanja Čolić, instruktorka joge, vodi vas kroz lagane vježbe za razbuđivanje tijela i bolju energiju.
Gledajte Srećan dan, ponedjeljak od 9 do 11 sati na Televiziji E.

Srećan dan na TV E: O dječijem zdravlju i gastronomiji

Asistenciju policije u Botunu, 30. decembra, tražio je načelnik Službe komunalne policije Radenko Radenović, kadar Demokratske narodne partije (DNP), navodi se u dokumentu koji je medijima dostavila Uprava policije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 1152px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 133.3333%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fibb.co%2F1JbVVrrQ&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je na lokalnim izborima u Podgorici, održanim u septembru 2024. godine, bio na odborničkoj listi koalicije “Za budućnost Podgorice – za grad svih nas”.<a href="https://ibb.co/1JbVVrrQ">
</a>
Podsjećamo, Uprava policije saopštila je danas su policijski službenici 30. decembra 2025. godine u Zeti i Botunu postupali isključivo u skladu sa zakonom, pružajući asistenciju Komunalnoj policiji Glavnog grada.

UP: Asistenciju policije u Botunu zatražio načelnik Službe komunalne policije, kadar DNP-a

Košarkaši Budućnosti Voli nastavili su sa pobjedama u AdmiralBet ABA ligi. Crnogorski prvak rutinski i ubjedjivo je savladao Zadar u gostima – u dvorani “Krešimir Ćosić” meč 14. runde završio se 87:66.
Ekipa Andreja Žakelja vezala je šestu pobjedu u regionalnom takmičenju i sada je na skoru 10-2.
Presudio je sjajan početak gostiju. Nakon dva minuta igre poveli su 13:0. Zadar se serijom 9:0 brzo vratio u utakmicu. To je bilo kratkog daha, Budućnost Voli je nastavila sa dobrom igrom, pa je sredinom druge dionice bilo 36:21.
Zadar je prijetio, prilazio na sedam, osam poena minusa, ali dalje od toga nije mogao.
Aksej Butej je predvodio "plave" sa 18 poena. Jogi Ferel je dodao 16, a Nikola Tanasković 12. U domaćem timu, najefikasniji je bio Lovro Mazalin.
Budućnost u narednom kolu, 17. januara, gostuje Cedevita Olimpiji, dok će već za tri dana dočekati Litkabelis u Eurokupu.

Budućnost slavila u Zadru

U Budilniku na Televiziji E razgovaramo o prodaji narkotika koja se više ne odvija samo na ulicama nego i putem QR-kodova i anonimnih sajtova. Pitamo kako zakon prepoznaje i tretira ovu digitalno-uličnu prodaju i na koji način se pravni sistem bori sa tom pojavom?&nbsp;
 
Otvaramo i pitanje povjerenja u informacije na društvenim mrežama koje se šire brže nego ikad - kako prepoznati tačnu vijest?&nbsp;
 
Biće riječi i o tome koliko je Crna Gora napredovala u tehnološkom smislu, ali i sa kojim se izazovima suočava na tom putu.
 
Vraćamo se i vrijednostima koje traju – kroz „Školu zlatnih vrijednosti“, gdje se uče vez i šivenje, pa pitamo koliko tradicija pronalazi svoje mjesto u savremenom društvu?&nbsp;

Tag: psiholoska-pomoc