Saobraćaj na trasi lokalnog puta Tivat - Obala Đuraševića - Radovići, obustavljen je uslijed velikog oštećenja na tom putu, saopšteno je iz tivatske lokalne samouprave. 
Rješenje o obustavi saobraćaja je donešeno na period od sedam dana.
- Put je obezbijeđen odgovarajućom saobraćajnom signalizacijom, a na terenu su postavljene i fizičke prepreke kako bi se spriječilo korišćenje oštećene dionice - kazali su iz Opštine Tivat.
Navode da je građanima na raspolaganju alternativni put u neposrednoj blizini, kojim se saobraćaj može odvijati neometano.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Tivat: Urušio se dio puta u Radovićima, obustavljen saobraćaj

Regionalni put R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac biće ponovo otvoren za saobraćaj sjutra, 31. decembra, nakon završetka glavnih radova na sanaciji klizišta u mjestu Sokolovina.
Izvedeni su svi konstruktivni i zaštitni radovi, uključujući hidroizolaciju i izradu nadsloja nad galerijom, čime su ispunjeni uslovi za bezbjedno puštanje saobraćaja. Asfalterski radovi i ugradnja kompletne saobraćajne signalizacije biće završeni čim vremenski uslovi to omoguće.
Odluka o ponovnom otvaranju donijeta je imajući u vidu očekivano povećanje intenziteta saobraćaja tokom predstojećih praznika, kao i značaj ove dionice kao ključne veze prema ski-centru na Durmitoru u zimskom turističkom periodu.
Ponovno uspostavljanje saobraćaja od posebnog je značaja i za lokalno stanovništvo, jer olakšava svakodnevno kretanje i pristup osnovnim uslugama – od zdravstvenih do obrazovnih.
Nadležni apeluju na sve vozače da prilagode vožnju trenutnim uslovima na putu, budu oprezni na dionicama gdje su radovi izvođeni i strogo poštuju privremenu saobraćajnu signalizaciju.

Sjutra se pušta u saobraćaj put Đurđevića Tara – Mojkovac

Opština Zeta izrazila je duboko nezadovoljstvo zbog, kako u lokalnoj samoupravi, politički motivisane odluke Vlade Crne Gore da u Prijedlogu budžeta za 2026. godinu opredijeli svega 160.000 eura za lokalni put koji je u međuvremenu završen.
Radi se, kako kažu u Opštini Zeta, o dionici Balabani- Gostilj koja je završena i rekonstruisana iz njihovog budžeta.
Ovakav potez Vlade, ocjenjuju, ne može se tumačiti drugačije nego kao svjesno ignorisanje potreba građana Zete i grubi pokušaj političkog pritiska i disciplinovanja lokalne vlasti i stanovništva koje je, kako navode, jasno, glasno i demokratski iznijelo svoj stav na nedavno održanom lokalnom referendumu. 
- Podsjećamo crnogorsku javnost da su se građani Zete na referendumu izjasnili sa čak 98,5 odsto protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, projekta koji se, uprkos jasnoj volji građana, pokušava nasilno nametnuti kao takozvani „državni projekat“. Volja građana Zete očigledno je bila neprihvatljiva Vladi Crne Gore, pa je odgovor stigao u vidu finansijske blokade i potpunog izostanka bilo kakve razvojne podrške - navodi se u saopštenju.
Zato poručuju da Zeta nije i neće biti "kažnjenička kolonija" zato što njeni građani koriste svoje Ustavom zagarantovano pravo da odlučuju o svojoj budućnosti.
- Budžet Crne Gore nije privatna kasa nijedne vlade niti sredstvo za političke obračune sa neposlušnim opštinama.Odluka da se Zeta gotovo izbriše iz budžeta za 2026. godinu predstavlja presedan, otvorenu diskriminaciju i poruku da se demokratsko izjašnjavanje građana kažnjava, a ne poštuje. To je poruka koja duboko podriva povjerenje u institucije države i obesmišljava principe decentralizacije i lokalne samouprave. Prepoznali smo osvetnički predlog ministrice Majde Adžović koja na ovaj način nastavlja politiku koju je zdušno podržavala do 30. avgusta 2020. godine. Čak se svojski potrudila da iz predloga budžeta izbaci rekonstrukciju Glavne gradske ulice za koju su sredstva već bila obezbijeđena - ističe se u saopštenju.
Iz Opštine Zeta poručuju da neće ćutati i sjedjeti skrštenih ruku nakon ovakve odluke.
- Vladi Crne Gore ostavljamo na obraz da procijeni da li je u redu da se poreski obveznici iz Zete, koji identično kao i svi građani Crne Gore učestvuju u punjenju budžeta države, obrate preko svoje lokalne samouprave za pomoć susjednim zemljama kao da nisu dio Crne Gore. Građani Zete nisu rekli „NE“ razvoju, već NE nametanju projekata bez saglasnosti lokalne zajednice. Vlada Crne Gore bi to morala da poštuje, a ne da se sveti. Zeta neće odustati. Volja građana Zete je jača od svakog političkog pritiska. Ako je ovo cijena koju treba da platimo zbog naše zajedničke borbe sa našim sugrađanima kako bi zaštitili pravo na život svakog Botunjanina i Zećanina, toliko smo još i ponosniji što zajedno bijemo ovu istorijsku bitku Davida i Golijata - zaključeno je u saopštenju.

Opština Zeta: Grubi pokušaj pritiska i politički motivisana odluka Vlade da nam za put opredijeli 160.000 eura

Sa ponosom danas otvaramo dionicu puta Vrulja - Mijakovići, poručila je ministarka saobraćaja Maja Vukićević.&nbsp;
Ukupna dužina puta je, podsjeća, sedam i po kilometara.
"Put koji počinje na raskrsnici Slijepač most - Trlica u mjestu Vrulja i ukršta se sa magistralnim putem Pljevlja - Đurđevića Tara. Ovaj put je izuzetno značajan prije svega za građane Opštine Pljevlja koji će se bolje povezati sa ostatkom Crne Gore", rekla je Vukićević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fjelovac-otvaranjem-puta-vrulja-mijakovici-najsjevernija-opstina-dobija-bolju-povezanost-sa-centralnom-i-juznom-regijom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ovo, dodala je ministarka, nije jedini projekat koji se sprovodi u ovoj opštini.&nbsp;
"Sledeće godine krenuće rekonstrukcija regionalnog puta Dajevića Han - Pljevlja. Takođe planiramo da radimo i put od Metaljke do Pljevalja ukupne dužine 15 kilometara. Započeta je rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari", najavljuje Vukićević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fvuksanovic-nakon-otvaranja-puta-vrulja-mijakovici-uspjesno-zavrsen-vrlo-kompleksan-projekat&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Poručuje da su brojni projekti u Opštini Pljevlja i na sjeveru Crne Gore koji je, kaže ona, dugo bio zapostavljen.
"Nastavljamo sa gradnjom infrastrukture na zadovoljstvo stanovnika Crne Gore", kazala je Vukićević.
Podsjetimo, izvođač radova je kompanija Bemax, a na dionici puta dugog 7,5 kilometara izgrađena su dva mosta.&nbsp;

Vukićević: Put Vrulja - Mijakovići izuzetno značajan, sa ponosom ga otvaramo

Na gradilištu Vrulja - Mijakovići paralelno se izvode radovi na otvorenoj trasi i na mostovima. Danas je završen prvi sloj asfalta na mostu broj 1, dok su na mostu broj 2 radovi u završnoj fazi. Izvođač radova je kompanija Bemax.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114141148_305464170924be290cde3963d43975451f90560fb4b7181aef5fb308a8e150cb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251114141148_305464170924be290cde3963d43975451f90560fb4b7181aef5fb308a8e150cb" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Gradilište Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Gradilište Vrulja-Mijakovići(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Most broj 1 dug je 126 metara, sa četiri raspona, dok je most broj 2 dužine 156 metara i imaće pet polja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114141148_ba77c1bee28a8923427f9c1f0b767831a00e549b0bed84c43b5bd2e1368e7f26.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251114141148_ba77c1bee28a8923427f9c1f0b767831a00e549b0bed84c43b5bd2e1368e7f26" data-rendition-name="original" width="720" height="1280" loading="lazy" alt="Gradilište Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Gradilište Vrulja-Mijakovići(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Podsjetimo, dionica Vrulja – Mijakovići duga je sedam i po kilometara i povezuje regionalni put Slijepač most – Trlica sa magistralom Pljevlja – Đurđevića Tara.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114141148_f6499eb79b666209b10610f94e00154034ebf305ab1707ac224a9580ecdfd734.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114141148_f6499eb79b666209b10610f94e00154034ebf305ab1707ac224a9580ecdfd734" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Gradilište Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Gradilište Vrulja-Mijakovići(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Nakon završetka radova, očekuje se značajno poboljšanje saobraćajne povezanosti Pljevalja sa gradovima na sjeveru.&nbsp; U nastavku pogledajte kako teku radovi na gradilištu Vrulja - Mijakovići.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114141148_acd7d5c1bcf3873aff732dd9df3c46120a26015f1e28986552bbbf92f6bd1c66.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251114141148_acd7d5c1bcf3873aff732dd9df3c46120a26015f1e28986552bbbf92f6bd1c66" data-rendition-name="original" width="720" height="1280" loading="lazy" alt="Gradilište Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Gradilište Vrulja-Mijakovići(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114141148_eaaefa72dd068e1af162a8d561db280970e6bb5b94fa12c0db1755ab6683ff38.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251114141148_eaaefa72dd068e1af162a8d561db280970e6bb5b94fa12c0db1755ab6683ff38" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Gradilište Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Gradilište Vrulja-Mijakovići(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114141148_5e4b1ac0f9842904a60782ac557d11426de3d4817309bcc8295363ce58be4325.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251114141148_5e4b1ac0f9842904a60782ac557d11426de3d4817309bcc8295363ce58be4325" data-rendition-name="original" width="720" height="1280" loading="lazy" alt="Gradilište Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Gradilište Vrulja-Mijakovići(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114141148_4839c7e510dd07cbaa81f3c59f72050371a94f64d40981522551e08dfd3e2053.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251114141148_4839c7e510dd07cbaa81f3c59f72050371a94f64d40981522551e08dfd3e2053" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Gradilište Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Gradilište Vrulja-Mijakovići(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114141152_cadae22b12fd8d4f706f9a4fdc24c3dda6663479624627619230333e9c3ef163.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20251114141152_cadae22b12fd8d4f706f9a4fdc24c3dda6663479624627619230333e9c3ef163" data-rendition-name="original" width="720" height="1280" loading="lazy" alt="Gradilište Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Gradilište Vrulja-Mijakovići(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114141152_f6499eb79b666209b10610f94e00154034ebf305ab1707ac224a9580ecdfd734.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20251114141152_f6499eb79b666209b10610f94e00154034ebf305ab1707ac224a9580ecdfd734" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Gradilište Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Gradilište Vrulja-Mijakovići(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114141152_ba77c1bee28a8923427f9c1f0b767831a00e549b0bed84c43b5bd2e1368e7f26.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20251114141152_ba77c1bee28a8923427f9c1f0b767831a00e549b0bed84c43b5bd2e1368e7f26" data-rendition-name="original" width="720" height="1280" loading="lazy" alt="Gradilište Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Gradilište Vrulja-Mijakovići(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114141152_e2592499cf1d7ab02de468634ef9165af66b54c2e700cde20094c226558e014b.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20251114141152_e2592499cf1d7ab02de468634ef9165af66b54c2e700cde20094c226558e014b" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Gradilište Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Gradilište Vrulja-Mijakovići(Photo: TV E)</figcaption> </figure>

1250x600

(FOTO) Na gradilištu Vrulja - Mijakovići radovi teku punom parom: Završen prvi sloj asfalta na mostu broj 1

Radovi na rekonstrukciji puta Mojkovac - Bijelo Polje - Berane ušli su u samu završnu fazu, rekao je inženjer kompanije Bemax Nemanja Ivanović. Istakao je da će kompanija Bemax, koja je jedan od izvođača, svoje radove završiti više od mjesec prije zakonskog roka.
Iz Uprave za saobraćaj danas su saopštili &nbsp;da su završeni svi glavni radovi na rekonstrukciji puta Mojkovac - Bijelo Polje - Berane. Istakli su da je to jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u okviru kojeg je rekonstruisana saobraćajnica dužine skoro 40 kilometara.
Ivanović, ispred kompanije Bemax, poručuje da su završeni svi asfalterski i betonski radovi.
"Ostala su uređenje bankina i bermi, humuziranje kosina, te samo čišćenje i sređivanje gradilišta. Svi asfalterski radovi su završeni, betonski radovi su završeni. Očekujemo da u narednih desetak dana na gradilištu neće preostati da se radi gotovo ništa", rekao je za portal ETV Ivanović.
Propisani zakonski rok za završetak radova je 28. decembar, ali, naglašava Ivanović, kompanija Bemax će završiti svoje radove više od mjesec dana prije roka.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCcbFLHP_tMg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.6397%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fuprava-za-saobracaj-zavrseni-svi-glavni-radovi-na-rekonstrukciji-puta-mojkovac-bijelo-polje-berane&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Bemax mjesec prije roka završava radove; Ivanović: Rekonstrukcija puta Mojkovac - Bijelo Polje - Berane ušla u završnu fazu

Na gradilištu Vrulja-Mijakovići postavljen je posljednji projektovani prednapregnuti nosač na mostu broj 2, čime se završila ova faza izrade mostova. To je za Portal ETV saopštio koordinator Bemax-a za inženjerske konstrukcije, Nikola Zejak. Podsjetio je da se na putnom pravcu Vrulja- Mijakovići grade dva mosta dužine 126 i 156 metara sa ukupno 45 montažnih elemenata. „Montaža prednapregnutih nosača na mostu broj 1 je završena prethodne sedmice i, prema ranijoj najavi, na tom mostu se sada radi kompletiranje oplate konzolnih prepusta ivičnih vijenaca, kao i armiranje gornje ploče mosta i priprema za betoniranje“, istakao je Zejak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925140928_e7b733a3f85f23db69891c710a623d70a751ae51b0873efad316201783a5a822.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250925140928_e7b733a3f85f23db69891c710a623d70a751ae51b0873efad316201783a5a822" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Put Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Put Vrulja-Mijakovići(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Najavio je da se ta faza radova očekuje u narednim danima na mostu broj 2. „Ova faza rada, na mostu broj 2 nas sada, po završenoj fazi postavljanja montažnih nosača, očekuje u narednim danima“, dodao je Zejak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925140928_16855906783f320b598bac5976862ed74f4c6d81b34fee4e5c065d95aa403da9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250925140928_16855906783f320b598bac5976862ed74f4c6d81b34fee4e5c065d95aa403da9" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Put Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Put Vrulja-Mijakovići(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Podsjetimo, dionica Vrulja – Mijakovići duga je sedam i po kilometara i povezuje regionalni put Slijepač most – Trlica sa magistralom Pljevlja – Đurđevića Tara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925140928_30fea754948bdd6eecf9fa5527fbf26997979b8132ceef41b5343af81f590490.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250925140928_30fea754948bdd6eecf9fa5527fbf26997979b8132ceef41b5343af81f590490" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Put Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Put Vrulja-Mijakovići(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Nakon završetka radova, očekuje se značajno poboljšanje saobraćajne povezanosti Pljevalja sa gradovima na sjeveru.

Put Vrulja-Mijakovići: Postavljen posljednji prednapregnuti nosač na mostu broj 2

Put Cetinje – Budva biće zatvoren za saobraćaj tokom noći, a radovi na raščišćavanju odrona biće nastavljeni u poneđeljak 15. septembra u šest sati, javlja Radio Cetinje.
Radio Cetinje saznaje da su radovi prekinuti zbog kvara na mehanizaciji.
Iako je oslobođena jedna kolovozna traka, zbog opasnosti od ponovnog odrona put će biti zatvoren do potpune sanacije. Do odrona je došlo u neđelju oko 7:30 sati kada je na cestu pala stijena.
Ranije danas Rukovodilac sektora za održavanje puteva Ljubiša Lazović je za RTV Cetinje kazao da je glavni problem stijena koja je ostala iznad puta i koju treba ukloniti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Flazovic-mehanizacija-angazovana-kolovoz-u-obzovici-bi-trebalo-da-bude-ociscen-do-veceri&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prema njegovim riječima, nakon što se otvori prostor da pikamer može da manevriše u svim pravcima, pristupiće se izradi prilaza ka pomenutoj stijeni koja se nalazi desetak metara iznad puta.
U svakom slučaju, dok se ne obezbijedi potpuna sigurnost za učesnike saobraćaja put će biti zatvoren.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKVjAE-yjxK4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Put Cetinje – Budva zatvoren do daljnjeg, dodatni problem ostatak stijene koji „visi“ iznad magistrale

Opština Tivat još 2023. godine raspisala je tender za asfaltiranje puta za Grabovac koji, između ostalog, vodi i do nelegalno izgrađenog konaka Srpske pravoslavne crkve (SPC) na državnoj zemlji i iste te godine potpisala ugovor za izvođenje radova sa kompanijom „Asfalt-beton“ iz Podgorice, saznaje Portal ETV. U tivatskoj upravi zvanično su potvrdili informacije Portala ETV da je Crkva Srbije ilegalno podigla konak na državnoj zemlji, bez bilo kakve građevinske dozvole i legalizacije, ali istovremeno i tvrdili da ,,nije evidentirano da postoji put“ koji vodi do te lokacije?! <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fsveti-zidovi-mimo-zakona-spc-u-tivtu-podigla-konak-na-drzavnoj-zemlji-bez-gradevinske-dozvole-i-legalizacije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Uvidom u dokumentaciju Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Tivat, nije evidentirano postojanje puta do kat.parc.br.1973/89 i 1957 sve KO Đuraševići - kazali su Portalu ETV u Opštini Tivat 9. juna uz napomenu da im je iz opštinske Direkcije za investicije potvrđeno da nije bilo opštinskih ulaganja na ovoj dionici. <h2>UGOVOR</h2> Ipak, na sajtu Portala javnih nabavki jasno se vidi da je Opština Tivat 31. oktobra 2023. raspisala tender za radove na asfaltiranju puta za Grabovac, te da je na ugovor o ovom poslu potpis stavio predsjednik Opštine Željko Komnenović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704020728_8c392c3dcc6cb15f6adc984b950d56806b0b0a064fdc17e0e791081fc0e3d060.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250704020728_8c392c3dcc6cb15f6adc984b950d56806b0b0a064fdc17e0e791081fc0e3d060" data-rendition-name="original" width="1170" height="2157" loading="lazy" alt="Tender"> </figure>  Ugovor o izvođenju radova, u koji je Portal ETV imao uvid, potpisan je 29. novembra iste godine između Opštine Tivat i firme „Asfalt-beton gradnja“ sa sjedištem u Podgorici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704020728_026197dd5c4dfafbbe009d41e326381ef617bac3a6ec76375157ca316cb6ddde.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250704020728_026197dd5c4dfafbbe009d41e326381ef617bac3a6ec76375157ca316cb6ddde" data-rendition-name="original" width="1170" height="1999" loading="lazy" alt="Ugovor"> </figure>  - Naručilac ustupa, a izvođač se obavezuje da za račun Naručioca izvrši izvođenje radova na asfaltiranju puta za Grabovac u skladu sa ugovornim dokumentima i svemu prema ponudi ESJN br. 92164 od 7.11.2023, koja je sastavni dio ovog ugovora - piše u članu 1 predmeta nabavke.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704020728_ef411f0069a2bc14ec11a45d82f0ad50a3db6fd96ea8e41c76c98c49a758a049.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250704020728_ef411f0069a2bc14ec11a45d82f0ad50a3db6fd96ea8e41c76c98c49a758a049" data-rendition-name="original" width="1170" height="1609" loading="lazy" alt="Ugovor 2"> </figure>  Ukupna cijena izvođenja ovih radova, kako piše u ugovoru, sa uračunatim PDV-om iznosila je 48.097,5 eura. Izvori Portala ETV kažu da su ovi radovi obuhvatili i asfaltiranje puta do konaka. <h2>BEZ ODGOVORA</h2> U Opštini Tivat do objavljivanja ovog teksta nijesu precizno odgovorili na zahtjev Portala ETV da zvanično saopšte koliko se asfaltiranih puteva, koji su na dijelu teritorije Opštine Tivat, nalazi u zelenoj zoni Grabovac, te &nbsp;preko kojih tačno parcela prelazi put za čije su asfaltiranje raspisali tender 2023, i iste godine potpisali ugovor o izvođenju radova. Iako se jasno vidi da je Komnenović potpisao ugovor, u opštini su ostali pri tome da informacije nemaju, te dostavili obavještenje da su ovim povodom uputili zahtjev Direkciji za investicije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704020736_8676ce267cbe51cfaf632883af1118cfc28988d78db797f02ee15fefe097df3b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250704020736_8676ce267cbe51cfaf632883af1118cfc28988d78db797f02ee15fefe097df3b" data-rendition-name="original" width="942" height="800" loading="lazy" alt="Odgovor"> </figure>  Naglasili su da je, u skladu sa članom 20 stav 4 Zakona o slobodnom pristupu informacijama propisano da, ukoliko organ vlasti nije u posjedu tražene informacije, dužan da bez odlaganja - ukoliko zna koji je organ nadležan za postupanje po zahtjevu - uputi zahtjev tom nadležnom organu i o tome obavijesti podnosioca. <h2>IMA JOŠ POSLA</h2> Portal ETV obišao je teren na kojem su „sveti zidovi“ nikli bez papira, tj. odobrenja lokalne uprave. Ovaj objekat isprva smo uočili iz daljine - sa vidikovca na brdu Grabovac, odakle se silueta nove građevine jasno ocrtala u prostranom zelenom pejzažu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704020736_db77cdc3beb202444af6f8297bd2fd93c1d305444f5789fb0e0eccb8ef7587c4.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250704020736_db77cdc3beb202444af6f8297bd2fd93c1d305444f5789fb0e0eccb8ef7587c4" data-rendition-name="original" width="1759" height="2573" loading="lazy" alt="Pejzaž"> </figure>  Do ove lokacije došli smo upravo putem za koji smo kasnije saznali da je asfaltirala Opština - iako iz lokalne uprave tvrde da ne znaju za postojanje puta. Kako smo se približavali lokaciji, uvjerili smo se da radovi još nijesu konačni: na to je prvo ukazala velika gomila građevinskog šuta, kamenja i zemlje nasložena pred sami konak. Iza svega toga nazirala se nedovršena fasada na prizemlju: cigla još vidljiva, spratovi u gruboj fazi, ali sa postavljenim prozorima i krovom na kojem su montirani dimnjaci. Na terenu nije bilo table o gradilištu, investitoru ni broju građevinske dozvole - što je, inače, zakonska obaveza svakog legalnog gradilišta. <h2>TRANSPARENTNO NELEGALNO</h2> Ovaj crkveni smještaj se, inače, nalazi na državnoj parceli (broj:1973/89), u katastarskoj opštini „Đuraševići“- tik uz parcelu koja se zaista vodi na Mitropoliju crnogorsko-primorsku (broj:1957) gdje je ranije regularno napravljena crkva. Za izgradnju ovog konaka na državnoj parceli, kako je Portal ETV ranije objavio, a što nam je potvrđeno i iz same Opštine Tivat, nije izdata građevinska dozvola, rješenje, niti pokrenut postupak legalizacije. - Shodno podacima iz katastarske evidencije, izvršili smo pretragu službene evidencije izdatih građevinskih dozvola, koja se pred Sekretarijatom za uređenje prostora vodi od 1959. godine, na osnovu čega je utvrđeno da u istoj ne egzistira odobrenje za izgradnju objekta na kat.par.br. 1973/89 KO Đuraševići - kazali su ranije u Opštini Tivat odgovarajući na pitanja Portala ETV. Decidni su i da je pretragom službene evidencije utvrđeno da za ovu parcelu nije ni pokrenut postupak legalizacije. - Izvršena je pretraga Liste bespravnih objekata, koja je za potrebe ovog organa sačinjena kao grafički sistem, na osnovu čega je utvrđeno da su objekti na kat.par.br. 1973/89 KO Đuraševići evidentirani na grafičkoj podlozi, odnosno da su vidljivi na orto foto snimku, ali da isti nijesu označeni kao objekti koji su evidentirani u katastarskom operatu, niti kao objekti za koje je izdata građevinska dozvola ili rješenje o legalizaciji, niti da je za iste pokrenut postupak legalizacije - jasni su u Opštini Tivat. <h2>UZURPACIJA</h2> Ova parcela, inače, ulazi u sastav površine koja je važećim Prostorno-urbanističkim planom predviđena za - „šume sa posebnom namjenom“. To dodatno otvara pitanje odgovornosti za gradnju bez dozvole, ali i mimo planske dokumentacije pošto su „šume sa posebom namjenom“ u Zakonu o šumama definisane kao: urbane šume; za očuvanje i korišćenje genofonda šumskih vrsta drveća; za očuvanje biodiverziteta gena, vrsta, ekosistema i predjela; šume značajne estetske vrijednosti; od značaja za zdravlje ljudi i rekreaciju; za obrazovanje... To su i šume od značaja za naučno-istraživačku djelatnost; kulturno-istorijskog značaja; šume za potrebe odbrane zemlje i za posebne potrebe državnih organa i druge specifične potrebe. Jasno je: zgradnja konaka ne spada ni u jednu od ponuđenih kategorija, a kako sada izgleda, tih projektovanih šuma neće biti, ukoliko se SPC - na državom zemljištu - bude pitala. <h2>STARE NAVIKE</h2> No, ovo nije prvi i jedini uzurpatorski podvig i slučaj crkvene divlje gradnje u novijoj istoriji - nego samo jedan u nizu. Jedan od najupečatljivijih bio je svojevrsni desant na Rumiju, kada je u crkveno-vojnoj operaciji jula 2005. godine, na vrh svete crnogorske planine - koja je simbol multikulturalnosti hiljadugodišnjeg trajanja - spuštena metalna crkva manjih dimenzija, bez prozora i sa fiksnim zvonima pristiglim iz Rusije. Ova akcija - koju crnogorska vlast tada nije spriječila, a poslije referenduma 2006. godine ostavila limenku na vrhu Rumije, izvedena je helikopterom Vojske Srbije i Crne Gore. Crkva je tako spuštena i fiksirana za ranije pripremljen temelj, takođe transportovan helikopterom, a potom spojena na vrhu i fiksirana podesnim kamenjem. Prema tumačenju tadašnjeg mitropolita Amfilohija Radovića, time je ispunjeno proročanstvo i „volja božja“: pošto je na vrh Rumije „doletjela“ crkva sa neba tamo gdje je bila dok je, prema njegovom tumačenju, Turci nijesu srušili 1571. godine. Istorijski izvori vrlo precizno ukazuju: Turska nije srušila bilo kakvu crkvu jer je na vrhu Rumije nije bilo kada su Turci osvojili Bar. Akcijom Srpske pravoslavne crkve tada je oskrnavljen Kult Svetog Vladimira Dukljanskog - tj. obred iznošenja njegovog krsta na Rumiju na Trojičin dan - viševjekovni zajednički obred barskih pravoslavaca, muslimana i katolika - postajući eksplicitno pravoslavni ritual. Drugi primjer je iz 2018. godine - i to upravo u Tivtu, kada je nezakonito sagrađena krstionica SPC na Ostrvu cvijeća u zoni Morskog dobra, preduzeća koje u ime države upravlja obalom. Iako je utvrđeno da ova izgradnja nije bila previđena planskim dokumentima, da je objekat bespravan i nelegalan, krstionica i dan danas stoji na moru kao podsjetnik samovolje Srpske pravoslavne crkve i njenog nastojanja da bude iznad države. Anja IVANOVIĆ

Anja Ivanović

Opština Tivat 2023. naručila asfaltiranje puta koji obuhvata i prilaz nelegalnom konaku SPC - a tvrde da ne znaju da postoji

Uprava za saobraćaj Crne Gore raspisala je tender za izradu tehničke dokumentacije za rekonstrukciju magistralnog puta Plužine – Šćepan Polje, na potezu od budućeg međudržavnog mosta na rijeci Tari do postojeće magistrale. Procijenjena vrijednost nabavke iznosi 70.000 eura bez PDV-a (ukupno 84.700 eura sa PDV-om).
- Dužina saobraćajnice iznosi oko 2,5 kilometra, a cilj je da oba infrastrukturna segmenta - most i pristupni put – budu realizovana istovremeno u cilju modernizacije putne infrastrukture - saopšteno je iz Uprave za saobraćaj.
Podsjećaju da je već raspisan tender za projektovanje i izgradnju novog međudržavnog mosta između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, na lokaciji Šćepan Polje.
- Realizacija zajedno sa planiranom pristupnom saobraćajnicom predstavlja važan iskorak ka unapređenju bezbjednosti i ukupne saobraćajne povezanosti dvije države - zaključeno je u saopštenju.

Za projektovanje puta od novog mosta na Šćepan Polju ka magistrali 85.000 eura

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je danas da Izrael nije pouzdan partner i ponovio da ne treba kupovati vojnu opremu od te države, istakavši da Izrael vojno sarađuje i sa Srbijom.
- Treba jako pametno kupovati, paziti od koga se kupuje, paziti na dalje korake i šta će biti u budućnosti. Srbija kupuje oružje naveliko, a ko im integriše sve te sisteme? Izrael. Izraelska vojna industrija, izraelske sigurnosne službe - rekao je Milanović, saopštila je njegova pres služba.
On je naglasio da Hrvatska treba vojnu opremu da kupuje od članica NATO, prije svega SAD, uz učešće hrvatske industrije.
- Da li mi želimo da Izrael bude gospodar najintimnijih informacija nacionalne bezbjednosti i Srbije i Hrvatske? To se trenutno događa - rekao je Milanović.

Milanović: Srbija naveliko kupuje oružje, Izrael vojno sarađuje i sa Beogradom

Beranci Dušan Petrić, Drago Labović i Vuko Došljak usljed nedostatka dokaza pravosnažno su oslobođeni optužbi da su 8. avgusta prošle godine napali i prijetili fotorepoterima Vijesti i Pobjede Stevu Vasiljeviću i Borisu Pejoviću kao i novinaru Vijesti Balši Rudoviću u Gornjem Zaostru prilikom podizanja spomenika četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću.
Istim rješenjem Viši sud za prekršaje Crne Gore potvrdio je i dio prvostepene presude bjelopoljskog Suda za prekršaje – Odjeljenja u Beranama kojim je dvojici maloljetnika iz Berana, starosti 15 i 17 godina izrečena vaspitna mjera pojačanog nadzora roditelja u trajanju od najmanje mjesec, a najviše šest mjeseci zbog vrijeđanja Pejovića.
- Žalbe tužilaštva i branioca maloljetnika su odbijene kao neosnovane, a prvostepeno rješenje potvrđeno kao pravilno i zakonito – navodi se rješenju Višeg suda za prekršaje, piše <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/sudovima-nedovoljni-dokazi-za-vrijedanje-i-fizicke-nasrtaje">Pobjeda.&nbsp;</a>
Fotoreporteri i novinar su napadnuti dok su profesionalno obavljali svoj posao.
Vasiljević, Pejović i Rudović su tom prilikom bili izloženi uvredama, prijetnjama i fizičkom nasrtaju, dok su dokumentovali događaj na javnom prostoru.
Ipak, prvostepenom presudom, Petrić i Labović oslobođeni su optužbi da su prijetili napadom na život i tijelo fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića.
Sudija prekršajnog odjeljenja u Beranama Petar Varagić prihvatio je njihove odbrane, jer ih oštećeni novinari tokom pretresa nijesu prepoznali kao lica koja su se neprimjereno ponašala.
Vuko Došljak oslobođen je optužbe za fizički napad na fotoreportere Borisa Pejovića, Steva Vasiljevića i novinara Balšu Rudovića iako su oštećeni potvrdili da je bio dio grupe koja je opkolila novinare.
Ali, prvostepeni sud je ocijenio da nije sa sigurnošću utvrđeno da je Došljak fizički nasrnuo na njih na način opisan u zahtjevu.
U obrazloženju prvostepene presude navodi se i da je Došljak oduzeo telefon reporteru Pobjede Stevu Vasiljeviću, ali je sud zauzeo stav da u tim radnjama nema elemenata prekršaja fizički napad, jer nije bilo kontakta tijelo o tijelo, već da bi se eventualno moglo raditi o drskom ponašanju.
Kako sud nije mogao prekvalifikovati djelo zbog ograničenja objektivnim identitetom optužbe, Došljak je oslobođen.
Osnovno državno tužilaštvo u Beranama žalilo se na ovu odluku, navodeći da je sud počinio bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, da je izreka rješenja nerazumljiva i protivrječna, te da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno.
Tužilaštvo je tvrdilo da su oštećeni svjedoci jasno i nedvosmisleno naveli da su okrivljeni fizički i verbalno nasrtali na njih i upućivali prijetnje i uvrede, te da su djelovali organizovano i grupno.
Međutim, kao i prvostepeni sud, ni Viši sud nije prihvatio navode tužilaštva.
- Ovo iz razloga, što svjedoci oštećeni u iskazima datim pred prvostepenim sudom, nijesu potvrdili navode iz zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, čak iste su u bitnom demantovali – navodi se u rješenju Višeg suda za prekršaje.
Sud je ocijenio da iz izvedenih dokaza ne proizilazi nesumnjiv zaključak o krivici okrivljenih, te da je pravilno primjenjena odredba Zakona o prekršajima, kojom se predviđa oslobađanje kada nema dokaza da je prekršaj učinjen.
Viši sud saglasan je sa stavom da su dvojica maloljetnika počinili prekšaj kada su
Na javnom mjestu vrijeđali fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića, nazivajući ga „izdajnikom“, „ustašom“ i drugim pogrdnim imenima, tražeći od njega da izbriše fotografije uklanjanja spomenika.
Jedan od maloljetnika tada je istrgao telefon iz ruke oštećenog kako bi provjerio galeriju slika.
- Sud je utvrdio da su maloljetnici počinili prekršaj koji im je stavljen na teret. Prvostepeni sud je pravilno ocijenio je da je njihova odbrana bila usmjerena na izbjegavanje odgovornosti, dok je punu vjeru dao iskazima oštećenih svjedoka Borisa Pejovića i Balše Radunovića – navodi se u rješenju Višeg suda.
Viši sud navodi i da je prvostepeni sud dao jasne i argumentovane razloge za svoje zaključke, te da činjenično stanje nije pogrešno ni nepotpuno utvrđeno.
Prilikom odmjeravanja sankcije, sud se pozvao na nalaze i mišljenje Centra za socijalni rad za opštine Berane, Andrijevica i Petnjica, kao i činjenicu da maloljetnici ranije nijesu bili prekršajno kažnjavani.
- U odsustvu otežavajućih okolnosti, ocijenjeno je da je mjera pojačanog nadzora roditelja srazmjerna i svrsishodna, te dovoljna da se postigne cilj vaspitnih mjera – zaštita, nadzor, pomoć i jačanje odgovornosti maloljetnika – navodi se u obrazloženju Višeg suda za prekršaje.
Branilac maloljetnika u žalbi je tvrdio da sud nije dao dovoljno konkretne razloge zašto je izrečena upravo ova mjera, niti je razmotrio blaže mjere poput ukora ili posebnih obaveza.
Međutim, Viši sud je ocijenio da je prvostepeni sud pravilno cijenio sve relevantne okolnosti i da nije povrijeđeno načelo srazmjernosti ni individualizacije sankcije.
Fotoreporter Balša Pejović i novinar Balša Radović upućeni su na parnični postupak radi ostvarivanja eventualne naknade štete.
Fotoreporter Vasiljević takav zahtjev nije podnosio.

Potvrđena oslobađajuća presuda za napadače na fotoreportere i novinara Vijesti i Pobjede: Sudovima nedovoljni dokazi za vrijeđanje i fizičke nasrtaje

Direktorica JU Narodna biblioteka "Stevan Samardžić" Bojana Đačić je nezakonito donijela rješenje o sopstvenoj zaradi, dok je otklonila nepravilnost koja se odnosi na rješenja o platama zaposlenih, konstatovano je u nalazu glavne budžetske inpektorke u Ministarstvu finansija Jelene Perućice.
Glavni inspekcijski nadzor sproveden je od 5. do 9. februara, s ciljem utvrđivanja da li je Đačić postupila po mjerama naloženim nakon vanrednog inspekcijskog nadzora od 23. oktobra 2025. godine.
Tada su konstantovane nepravilnosti u primjeni propisa koji se odnose na obračun i isplatu zarada zaposlenih u javnom sektoru. Inspekcija je tada utvrdila da je Đačić primala zaradu bez pravnog osnova, kao i da je zaposlenima vršeno umanjenje plata do 30 odsto.
Direktorici je, kao odgovornom licu, naloženo da otkloni nepravilnost koja se odnosila na nedonošenje rješenja u skladu sa članom 31 stav 4 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Tim članom je propisano da rješenje o zaradi zaposlenog donosi rukovodilac.
Glavna budžetska inspektorka u najnovijem zapisniku konstatuje da je tražena rješenja u međuvremenu donijela direktorica, čime je otklonjena nepravilnost.
Kako se konstatuje u zapisniku, direktorica je 14. januara 2026. godine donijela rješenje o zaradi za sebe, iako je članom 31 stav 6 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru propisano da rješenje o zaradi za lica koja su izabrana, imenovana ili postavljena donosi organ, odnosno radno tijelo koje ih je izabralo, imenovalo ili postavilo.
Na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja i u skladu sa članom 23 stav 1 Zakona o budžetskoj inspekciji, glavna budžetska inspektorka naložila je Bojani Đačić da sporno rješenje stavi van snage. Istovremeno je ukazano da je nadležno radno tijelo dužno da donese novo rješenje u skladu sa zakonom.
Rok za otklanjanje nepravilnosti je 15 dana od dana prijema zapisnika.
Đačić 30. juna 2023. godine imenovana za v. d. direktoricu Narodne biblioteke “Stevan Samardžić”, a od maja 2024. obavlja funkciju u punom mandatu.

Ispravila staru grešku, napravila novu: Đačić nezakonito odlučila o sopstvenoj plati

Nadležne službe će koordinisanim akcijama u narednim danima sprovoditi nadzor nad mjerama iz nove Odluke o načinu držanja kućnih ljubimaca na teritoriji Podgorice, kao i sankcionisanje svakog oblika nesavjesnog ponašanja prema psima i mačkama, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
To je danas dogovoreno na sastanku kojem su prisustvovali predstavnici Uprave za inspekcijske poslove, Komunalne policije, gradskog preduzeća “Čistoća”, NVO sektora, predstavnici Glavnog grada, kao i gradonačelnik Podgoric Saša Mujović.
- Ovakva saradnja je neophodna kako bi se zaštitila dobrobit životinja, ali indirektno omogućila i veća bezbjednost građana i očuvalo javno zdravlje. Sve preduzete mjere imaće za cilj podizanje svijesti građana o adekvatnom odnosu prema kućnim ljubimcima, kao i oštro kažnjavanje u slučaju nepostupanja po mjerama naloženim od strane ovlašćenih lica - dodaje se u saopštenju Glavnog grada.
Na ovaj način, kako ističu, Glavni grad je odlučio da djeluje i preventivno kada je u pitanju decenijski problem sa napuštenim psima, jer će se kroz stroge postupke nadzora jasnije utvrđivati vlasništvo nad kućnim ljubimcima &nbsp;i stvoriti uslovi za humano i efikasno rješavanje problema napuštenih ppasa. &nbsp;
- Uz pomoć nadležnih lokalnih službi, entuzijazma NVO sektora, ali i savjesnih građana, nakon godina ignorisanja ovog problema, odlučno se kreće u omogućavanje funkcionalnog i održivog suživota na teritoriji Podgorice - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Tag: put