Ministarka saobraćaja Maja Vukićević, u intervjuu za portal ETV, govori o aktuelnim i planiranim projektima koji oblikuju saobraćajnu budućnost Crne Gore — od izgradnje druge dionice auto-puta, jačanja avio-povezanosti i moguće koncesije nad aerodromima, do modernizacije željeznice i infrastrukturnih ulaganja širom zemlje. Otkriva i kakva je sudbina aviona "Čarli"... Portal ETV: Kada ćemo znati ko će graditi drugu dionicu auto-puta? Koliko kompanija je u igri? Hoće li izgradnja druge dionice početi u ovoj godini? VUKIĆEVIĆ: Završen je tehnički dio tendera za izbor izvođača radova na drugoj dionici auto-puta, a u toku je druga faza u kojoj kompanije dostavljaju finansijske ponude. U proces se kvalifikovalo pet kompanija. Tender sprovodi Monteput uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj i uskoro očekujemo da, nakon završetka procedure, dobijemo izvođača radova. Tokom jula potpisali smo ugovor o kreditu sa EBRD i ugovor o grantu sa Evropskom komisijom, čime su stvoreni svi preduslovi da nakon izbora izvođača radovi započnu. Cijeli postupak se vodi u skladu sa pravilima EBRD. Portal ETV: Možete li nam najaviti neku evropsku metropolu sa kojom bi Crna Gora mogla biti povezana u narednom periodu? Hoće li Wizz Air praviti bazu u Podgorici? VUKIĆEVIĆ: Ono što je izvjesno je da ćemo u narednom periodu povećati broj destinacija sa kojima će Crna Gora biti povezana tokom cijele godine. Vlada je, na predlog Ministarstva saobraćaja, usvojila Uredbu o bližim uslovima za proglašenje linije od javnog interesa, u procesu smo komunikacije sa Evropskom komisijom kako bi čitav proces bio usklađen sa obavezama Crne Gore koje ima kao zemlja koja je u pregovorima sa Evropskom unijom. Moram istaći i da je naša nacionalna avio-kompanija u 2025. godini ostvarila rekordne rezultate, a Aerodromi Crne Gore će, prvi put u svojoj istoriji, do kraja godine premašiti tri miliona putnika.&nbsp; Sa kompanijom Wizz Air imamo preliminarni dogovor i očekujem da uskoro potpišemo ugovor o saradnji, čime će Crna Gora postati baza ove renomirane kompanije. To će značajno unaprijediti povezanost i uticati na broj putnika. Ipak, želim naglasiti da su i sa postojećom infrastrukturom i svim problemima koje smo imali, rezultati bili izuzetno dobri, što potvrđuju i brojke. Već sada imamu najavu baze Wizz Aira, kao i najavu novih linija od strane renomiranih prevoznika, i ono što je veoma važno je da se svake godine broj dostupnih destinacija povećava. <h2>PROCES TRAJE PREDUGO</h2> Portal ETV: Aerodromi, koncesija, da ili ne? Vaš stav? VUKIĆEVIĆ: Aerodromi Crne Gore, uprkos infrastrukturnim nedostacima, bilježe rekordne rezultate, kako po pitanju broja putnika, tako i finansijskih pokazatelja. Poslovanje ACG je stabilno i to je važno imati u vidu prilikom donošenja konačne odluke. Istina je da proces koncesije traje predugo, zbog čega aerodromi nisu razvijani u potrebnom obimu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240919170944_4191d2d8a0845c33bb58a638f4f93edb56b65ef4897dd97184ef7fde17e4bc4e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240919170944_4191d2d8a0845c33bb58a638f4f93edb56b65ef4897dd97184ef7fde17e4bc4e" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Aerodrom Podgorica"> </figure>  Odluku će donijeti Vlada, ali želim istaći da je sadašnji menadžment, na čelu sa izvršnim direktorom Rokom Tolićem, uradio dobar posao. Naša ključna potreba je modernizacija aerodromske infrastrukture, a na Vladi je da procijeni da li ćemo to brže ostvariti kroz koncesiju ili samostalnim razvojem. Ono što sigurno mogu reći je da je sadašnji menadžment dokazao da može da upravlja sa aerodromima, gospodin Tolić svakako po rezultatima koje je u karijeri postigao spada u red izuzetnih menadžera kad je upravljanje aerodromima u pitanju. <h2>NABAVLJAJU NOVE VOZOVE</h2> Portal ETV: Željeznička preduzeća su, reklo bi se, u ozbiljnim problemima. Ima li budućnosti za te kompanije? Šta je plan? Koliko duguju ova preduzeća, kome i koliko zaposlenih je višak? VUKIĆEVIĆ: Apsolutno vjerujem u budućnost željezničkog prevoza. Pokrenuli smo niz aktivnosti kako bi željeznica u perspektivi izgledala i funkcionisala znatno drugačije. Završava se izrada glavnog projekta za rekonstrukciju pruge, raspisan je tender za nabavku novih vozova, kao i tender za sanaciju pružnih prelaza.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091112090_db531e335e44661db7a0f4ab6f593f9f12ac8009aa873e9d6208bfa7b0eb7e61.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091112090_db531e335e44661db7a0f4ab6f593f9f12ac8009aa873e9d6208bfa7b0eb7e61" data-rendition-name="original" width="686" height="386" loading="lazy" alt="voz"> </figure>  Istina je da željeznička preduzeća nose teret dugova iz prošlosti, a ti problemi se ne mogu riješiti preko noći. Najveći dio obaveza odnosi se na poreske dugove, i radimo sa Ministarstvom finansija na pronalaženju rješenja u okviru važećih zakona. Uvjerena sam da će sve ove mjere donijeti održivost i novu perspektivu sektoru. Usvojen je i novi Zakon o željeznici, koji po prvi put predviđa formiranje Agencije kao nezavisnog regulatornog tijela. Agencija će zamijeniti Upravu za željeznice, i finansiraće se samostalno. <h2>ČARLI ČEKA</h2> Portal ETV: Da li je urađena procjena za "Čarlija"? Šta će biti sa njim? VUKIĆEVIĆ: Avion tipa “embraer E-195” (40-AOC), poznat kao Čarli, prizemljen je u decembru 2020. godine. Od samog početka njime se loše upravljalo – ostavljen je bez zaštite na pisti, a kasnije je zbog stečaja Montenegro Airlines-a i gašenja kompanije situacija postala još komplikovanija. U aprilu 2024. država je avion otkupila za 4,99 miliona eura. Po preuzimanju resora krajem jula, ustanovili smo da nedostaje dokumentacija aviona, koja je ostala kod Montenegro Airlines-a. Avion je kupljen “u viđenom stanju”, a potvrda vlasništva dostavljena je preko Ministarstva vanjskih poslova Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, u čijoj nadležnosti je Uprava za imovinu. Ministarstvo saobraćaja pruža podršku Upravi za imovinu da se ovo pitanje što prije riješi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250623170616_2f9b08e22498e5c6b6eb546ae3ec229e173d7fc9fdfb7b7f96157f16f50a4aa2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250623170616_2f9b08e22498e5c6b6eb546ae3ec229e173d7fc9fdfb7b7f96157f16f50a4aa2" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Čarli"> </figure>  Jedan od motora se nalazi u Brazilu i u toku je priprema procesa njegovog transporta u Crnu Goru. <h2>MNOGO PROJEKATA, POSEBNO NA SJEVERU</h2> Portal ETV: Gradi li Crna Gora putnu infrastrukturu? Šta se trenutno radi?&nbsp; VUKIĆEVIĆ: Realizujemo veliki broj projekata, posebno na sjeveru države, koji je dugo bio zapostavljen. Među najvažnijim je put Vrulja – Mijakovići, koji je od posebnog značaja za Pljevlja i očekujemo da bude završen do kraja oktobra. Pri kraju su radovi na dionici Ribarevine – Poda – Berane, gdje je već kompletno asfaltiran put, a radilo se i na pratećoj infrastrukturi. Intenzivno se radi na mostu na Đurđevića Tari, a do kraja godine biće sanirano i klizište Sokolovina. Na dionici Zaborje – Jasenovo polje, ka Šćepan Polju, radovi teku ispred planirane dinamike i očekujem da budu završeni prije predviđenog roka. Na jugu se realizuje put Bar – Kamenički most – Krute, čekan više od deceniju, a radi se i na bulevaru Tivat – Jaz. Završili smo tender za dionicu Ostros – Vladimir, uskoro nas očekuje tender za obilaznicu oko Budve, jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori. Takođe, završen je tender za rekonstrukciju magistralnog puta Berane – Rožaje, izabran je izvođač radova za put Bijelo Polje – Dobrakovo. U prethodnoj godini sanirali četiri klizišta, uključujući i zahtjevno klizište na Dobrakovu. Sve ovo pokazuje da se ulaže u dugoročne projekte, jer rekonstrukcija ne podrazumijeva samo asfalt, već i kompletnu prateću infrastrukturu. Naravno izgradnja i rekonstrukcija puteva nije nešto što se može u baš kratkom roku završiti, potrebno je strpljenje, ali mogu reći da sam zadovoljna dinamikom i uvjerena da će Crna Gora, završetkom ovih projekata, infrastrukturno izgledati neuporedivo bolje.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vukićević za Portal ETV: Wizz Air otvara bazu u Crnoj Gori, biće formirana Agencija za željeznicu, potrebna modernizacija aerodromske infrastrukture

Predstojeća turistička sezone mogla bi biti pozitivna, s obzirom na najave rasta prometa putnika na aerodromu Tivat i bookinga kolektivnog smještaja, smatra direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma, Petar Golubović, ali upozorava da je saobraćajna infrastruktura ključni izazov. 
 
- Ono što nam kao destinaciji svakako ne ide u prilog jesu izazovi koji se odnose na saobraćajnu infrastrukturu i radove na različitim putnim pravcima. To će sigurno doprinjeti negativnoj situaciji i značajno većim saobraćajnim gužvama, što će negativno uticati na zadovoljstvo turista, ali i svih nas koji živimo u Crnoj Gori - naveo je Golubović u saopštenju. 
 
On je dodao da vjeruje da će se i ove ljetnje sezone sektor individualnog smještaja naći pred izazovom da popuni sve veće smještajne kapacitete i da je tom segmentu ponude neophodna ozbiljnija organizacija kada su marketinške aktivnosti u pitanju. 
 
- To je jedna u nizu stvari koje u budućnosti moraju dobiti mnogo ozbiljniji pristup svih nadležnih i resornih institucija - kazao je Golubović. 
 
On smatra da je za bolje sagledavanje cjelokupne situacije u turizmu potrebno da se javnosti predoči šira slika koja ukazuje na trendove u turističkoj industriji. 
 
Golubović je kao primjer naveo zvanične podatke European Travel Commisiona (ETC), prema kojima su međunarodna putovanja i broj dolazaka u Evropu u prvom kvartalu ove godine porasli 4,9 odsto u odnosu na isti period prošle, dok je broj noćenja bio 2,2 odsto veći. 
 
On je naveo da je u Crnoj Gori u prvom kvartalu zabilježen rast broja dolazaka stranih turista od 3,54 odsto u odnosu na uporedni period, dok je broj ostvarenih noćenja stranih turista manji 10,1 odsto. 
 
- To nam govori da kao država pratimo trend povećanja međunarodnih turističkih kretanja, ali nameće takođe i logično pitanje odakle takav disbalans i nelogičnost, da imamo povećan broj dolazaka, a značajan pad broja ostvarenih noćenja - saopštio je Golubović. 
 
On smatra da je neophodno detaljno i oprezno analizirati stastističke podatke koji se odnose na turizam, jer je dokazano da su 2023. godine u zvaničnu statistiku ušli i državljani Rusije i Ukrajine koji su u Crnu Goru izbjegli/migrirali usljed ratnih dešavanja. 
 
- Zbog toga često tu godinu ironično nazivam i godinom „izbjegličkog turizma“ u našoj zemlji. Isti ti ljudi su tokom prošle godine intenzivno napuštali Crnu Goru i selili se iz nje, zahvaljući čemu je zvanična statistika pokazivala pad od 800 hiljada ostvarenih noćenja - objasnio je Golubović. 
 
On je rekao da su ruski državljani prošle godine ostvarili 48,66 hiljada dolazaka manje i pad noćenja od skoro milion u odnosu na 2023. godinu. 
 
- S tim u vezi, treba istaći da su državljani Rusije upravo ti koji kreiraju disbalans turističke statistike i u ovoj godini i da su prvom kvartalu ostvarili čak 115,68 hiljada noćenje manje u odnosu na uporedni period. Taj pad je dominantno prisutan u individualnom, odnosno privatnom smještaju i iznosi čak 114,33 hiljade noćenja manje - kazao je Golubović. 
 
On smatra da se, imajući u vidu te činjenice, ne može govoriti o trendu pada industrije turizma u Crnoj Gori u posljednje dvije godine. 
 
- Ne možemo pričati o trendu pada, jer izuzimanjem iz zvanične turističke statistike državljana Rusije, imamo skroz drugačiju sliku. U prilog tome govore i drugi zvanični podaci koji se odnose na povećan broj putnika na graničnim prelazima, značajno veći broj posjetilaca u Nacionalnimm parkovima u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na prošlu, kao i veći broj putnika koje su opslužili naši aerodromi - saopštio je Golubović. 
 
On je kazao da se struktura gostiju koji posjećuju Crnu Goru izmijenila, da se vanevropsko emitivno tržište dobro animiralo, te da je rast sa tog tržišta u prvom kvartalu bio čak 60,6 odsto. Najznačajniji rast sa tog tržišta bilježe gosti iz Kine i Izraela. 
 
- Potrebno je obratiti posebnu pažnju na pad broja dolazaka sa nama veoma značajnih tržišta zapadne Evrope i Skandinavije - upozorio je Golubović. 
 
Kada je riječ o prihodima, ukoliko se analiziraju podaci Centralne banke (CBCG), uočava se da je rast prihoda od turizma u prvom kvartalu 2023. godine drastično uvećan u odnosu na uporedni period svih prethodnih godina. 
 
- U odnosu na rekordnu 2019. godinu veći je za čak 150 odsto. Taj naprasni rast turističkog prihoda očigledno je u direktnoj korelaciji sa dolaskom ruskih i ukrajinskih imigranata koji su u Crnoj Gori našli privremeno boravište bježeći od rata - objasnio je Golubović. 
 
Njihovim odlaskom se, kako je kazao, bilježi pad broja dolazaka i noćenja u zvaničnoj turističkoj statistici, a samim tim i prihoda od turizma u prošloj godini, što se preliva i na ovu.

Portal ETV

Golubović: Saobraćajna infrastruktura ključni izazov za sezonu

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) potpisalo je ugovor sa opštininom Berane – Mjesnom zajednicom (MZ) Dapsiće, kojim je predviđena donacija od 36.630 eura za izgradnju putne infrastrukture u toj MZ.&nbsp;
Kako je saopšteno iz resora Damjana Ćulafića, ova sredstva su obezbijeđena iz budžeta putem posebnog programa, a cilj donacije je razvoj neophodne infrastrukture u Dapsićima, mjestu koje je pretežno usmjereno na poljoprivrednu djelatnost.
Razvoj sjevernog dijela Crne Gore kroz održive projekte, poput poboljšanja putne mreže, ističu u Ministarstvu, jedan je od ključnih koraka ka jačanju poljoprivredne proizvodnje. Kvalitetna putna infrastruktura, napominju, doprinosi smanjenju emisije štetnih gasova, što doprinosi očuvanju životne sredine, a posebno čistog vazduha, koji je od vitalnog značaja za zdravlje stanovništva.
Ćulafić je naglasio je da će slični projekti u budućnosti biti još brojniji.&nbsp;
- Razvoj sjevera može se postići samo konkretnim mjerama, radom i prepoznavanjem prioriteta lokalnih zajednica. Ovaj projekat je primjer manjih, ali izuzetno efikasnih mjera pomoći lokalnim sredinama, i moje opredjeljenje je da, zavisno od budžeta za 2025. godinu, posebnu pažnju usmjerimo na opštine na sjeveru Crne Gore, pružajući im finansijsku podršku za realizaciju prioritetnih projekata - rekao je Ćulafić.
Ova inicijativa, kako su rekli u Ministarstvu, predstavlja samo jedan korak u većem planu održivog razvoja sjevernog regiona, usmjerenog ka poboljšanju uslova za život i rad lokalnog stanovništva.

Za putnu infrastrukturu u MZ Dapsiće 36.000 eura; Ćulafić: U planu brojni projekti

Šest od 47 kontrolisanih vozača sinoć je uhapšeno u Baru u akcijama lokalne saobraćajne policije.
Kako se navodi u objavi Uprave policije na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), njih troje je procesuirano zbog vožnje pod dejstvom droga, dvoje jer su odbili alkotestiranje, a jedna osoba jer je vozila pod dejstvom alkohola.
- Podnijeto je i sedam prekršajnih prijava - dodali su u policiji.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPolicijaCG%2Fstatus%2F2010326194596745716%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2010326194596745716%7Ctwgr%5E13d286176b463685fe94ba5611d53d0e928fca4b%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šest vozača sinoć uhapšeno u Baru, podnijeto sedam prekršajnih prijava

U novom izdanju emisije Vikend popodne Televizije E donosimo raznovrsne i inspirativne teme. Sa alpinistom razgovaramo o tome kako izgledaju fizičke i mentalne pripreme za osvajanje nekih od najopasnijih vrhova svijeta i gdje su granice ljudske izdržljivosti.
U nastavku emisije upoznajemo mladu članicu MASTER-a i govorimo o projektima koji kroz saradnju mladih i stručnjaka promovišu nauku u Crnoj Gori. Posebnu pažnju posvećujemo i klimatskim promjenama u 2026. godini kao i zašto one više nijesu predviđanje, već realnost, i kako klimatski uslovi direktno utiču na ekonomiju jedne zemlje.
Za sam kraj, u kuhinji smo sa Sandrom Manojlović, koja nam sprema brze, jednostavne i ukusne recepte idealne za vikend! Pratite nas kao i svakog vikenda od 17h!

Vikend popodne na TV E: Fizičke i mentalne pripreme za osvajanje najopasnijih vrhova svijeta

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) je u bazi Safejournalists tokom prošle godine zabilježio 28 napada na medijske radnike i radnice, saopšteno je iz tog udruženja.
To, kako su kazali iz SMCG, nije finalni broj, već se odnosi na slučajeve koje su medijski radnici prijavili Sindikatu i za koje su čuli iz sredstava informisanja.
- Iskustvo nas uči da uvijek postoji određeni broj napada koji ne budu prijavljeni ili do nas ne dođu, pa će konačni podaci biti poznati tek početkom ove godine, nakon što dobijemo zvanične informacije iz policije - napomenuli su iz SMCG.
Oni su agenciji MINA kazali da je taj broj zabrinjavajući kada se stavi u širi kontekst.
- Od kada sistematski pratimo napade na novinare, najgore su bile 2021. i 2022. godina, kada smo takođe bilježili po 28 slučajeva. Dakle, već sada je prošle godina jedna od najgorih, a postoji realna opasnost da postane najgora kada je u pitanju broj prijavljenih napada - rekli su iz SMCG.
Kako su naveli, posebno je alarmantan rodni aspekt podataka.
- Od 28 napada, koliko smo do sada zabilježili u prošloj godini, čak 16 je bilo usmjereno na novinarke, pet na njihove muške kolege, dok su u preostalim slučajevima žrtve bile grupe medija - rekli su iz SMCG.
Prema njhovim riječima, podatak o tome da je tri puta bilo više napada na žene u odnosu na muškarce, ne smije biti ignorisan.
Govoreći o položaju novinara, iz SMCG su naveli da vide određene pomake u posljednjih nekoliko godina kada je u pitanju zaštita novinara od pravosudnih organa.
- Tu je prije svega uvođenje kvalifikovanog oblika (ugrožavanja sigurnosti, teškog ubistva, teške tjelesne povrede i prinude) više krivičnih djela u Krivičnom zakoniku, na inicijativu SMCG i Akcije za ljudska prava. Obavezujuće uputstvo vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića u slučaju napada na novinare - kazali su iz SMCG.
Upitani o potpisivanju Granskog kolektivnog ugovora (GKU) u svijetlu najavljenog zatvaranja svih poglavlja u pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom do kraja godine, iz SMCG su podsjetili da je to bitna obaveza u okviru pristupnih pregovora.
- Pritom, situacija sa Opštim kolektivnim ugovorom (OKU), koji nije usvojen već samo produžen do 31. marta, ukazuje na hitnu potrebu usvajanja GKU u oblasti medija, kako bi zaposleni bili dugoročnije zaštićeni i kako ne bi zavisili od drugih dokumenata poput OKU za koji je potrebna šira saglasnost socijalnih partnera - kazali su iz SMCG.
To udruženje, kako su istakli, od početka ima konstruktivan pristup tom procesu.
Oni su rekli da na pregovorima ne traže ništa što medijskim radnicima već ne pripada, niti insistiraju na nerealnim ili neodrživim zahtjevima.
- Tražimo dostojanstvene uslove rada i minimalnu sigurnost za ljude koji rade u medijima, ali nailazimo na nerazumijevanje poslodavaca, koji čak i elementarne zahtjeve predstavljaju kao biznis prepreku - naveli su iz SMCG.
To, kako su dodali, pokazuje da se rad medijskih radnika i dalje posmatra kao trošak koji treba minimizirati, a ne kao ono što jeste - temelj kvalitetnog i održivog medijskog sistema.
- Očekujemo da će u narednom periodu poslodavci početi da sagledavaju širu sliku i interes države, koja već izdvaja značajna sredstva kroz Fond za pluralizam kako bi mediji mogli da funkcionišu - rekli su iz SMCG.
Kako su istakli, ta sredstva nijesu namijenjena samo opstanku medija kao preduzeća, već i unapređenju uslova rada onih koji u tim medijima proizvode sadržaj od javnog interesa.
- Poslodavci bi, upravo kroz GKU, trebalo da pokažu spremnost da zadrže kvalitetne kadrove i da mladim ljudima ponude jasnu perspektivu u novinarstvu. U suprotnom, suočavamo se sa realnim problemom odlaska najboljih novinara u druge sektore - kazali su iz SMCG.
Govoreći o zaštiti od onlajn /online/ prijetnji, iz SMCG su kazali da je rješenje za to jasan pravni okvir, ali i njegova dosljedna primjena i spremnost institucija da reaguju brzo i ozbiljno.
- Strože kazne same po sebi nijesu rješenje, ali imaju snažan odvraćajući efekat, naročito u društvu u kojem je onlajn nasilje dugo bilo tretirano kao nešto što je „manje ozbiljno“ od prijetnji u fizičkom prostoru - rekli su iz SMCG.
Oni su dodali da je iskustvo pokazalo da medijski radnici nijesu ugroženi samo na radnom mjestu ili tokom izvještavanja sa terena, već i u privatnoj sferi, posebno u onlajn prostoru.
- Društvene mreže su postale produžetak radnog okruženja novinara, ali bez ikakvih jasnih granica i bez osjećaja sigurnosti, naročito za novinarke koje su, kako smo napomenuli, često meta brutalnijih i ličnijih prijetnji - kazali su iz SMCG.
Oni su naveli da je važan primjer da sistem može da funkcioniše kada postoji politička i institucionalna volja, slučaj prijetnji upućenih novinarki televiziji E Itani Kaluđerović putem Fejsbuka.
- Osoba koja joj je prijetila osuđena je na devet mjeseci zatvora za kvalifikovani oblik krivičnog djela ugrožavanja sigurnosti - rekli su iz SMCG.
Oni su pojasnili da je riječ o odredbi koja predviđa strože kazne kada je žrtva novinar, a koja je, na inicijativu SMCG-a i Akcije za ljudska prava, uvedena u Krivični zakonik 2022. godine.
- Takve presude šalju jasnu poruku da prijetnje novinarima nijesu bezazlene i da neće ostati nekažnjene - kazali su iz SMCG.
Oni su istakli da je važno ohrabriti i same medijske radnike i radnice da prijavljuju prijetnje, jer se u suprotnom jača osjećaj nekažnjivosti.

SMCG: 28 prijavljenih napada na medijske radnike u 2025.

Tivat bilježi rast turističkih posjeta, pokazuju posljednji podaci Turističke organizacije o strukturi smještaja i broju ostvarenih dolazaka.&nbsp;
U tom gradu trenutno boravi 1,3 hiljade gostiju od kojih najveći udio čine strani turisti, njih čak 1,28 hiljada, dok je domaćih evidentirano 16.
U odnosu na godinu ranije zabilježen je rast od 17 odsto, dok je u odnosu na 2024. neznatno niže, prenosi Radio Tivat.
Najveći dio turističkog prometa ostvaren je u privatnom smještaju, gdje je zabilježeno ukupno 1,15 hiljada posjeta, od čega su gotovo svi strani gosti, 1,14 hiljada. U poređenju s prethodnom godinom, ovaj segment bilježi rast od osam odsto, dok je u poređenju sa 2024. godinom zabilježen blagi pad od pet odsto.
U hotelima boravi 151 gost, sa značajnim učešćem stranih gostiju-136. Taj vid smještaja u poređenju sa godinom ranije bilježi snažan rast, što pokazuje na povećano interesovanje za hotelski smještaj u Tivtu.
Najveći udio gostiju čine turisti sa tržišta Rusije, dok se odmah iza njih nalaze gosti iz Srbije. Slijede Azerbejdžan i Ukrajina, koji imaju primjetno manji, ali i dalje značajan doprinos u ukupnom broju dolazaka. Zapažen je i udio gostiju sa tržišta Velike Britanije i Turske.
Nije zanemarljiv ni broj gostiju koji dolaze iz Bosne i Hercegovine, dok Hrvatska i Njemačka bilježe podjednak, ali znatno manji udio u odnosu na vodeće zemlje.

Tag: putna-infrastruktura