<p>​Ryanair je povećao svoje godišnje prognoze za rast broja putnika i saopštio da bi dobit za cijelu godinu trebalo da se poveća, nakon što je otkriveno da cijene avio-prevoznika rastu više od očekivanog.</p>
<p>Niskotarifni irski avio-prevoznik prevezao je 47,5 miliona putnika u trećem tromjesečju, što je porast od šest odsto u odnosu na prethodnu godinu, te je izjavio da sada očekuje rast broja putnika od četiri odsto na gotovo 208 miliona u periodu od prošle do ove godine zbog snažne potražnje i ranijih isporuka Boingovih aviona nego što se očekivalo.</p>
<p>To je porast u odnosu na prethodne prognoze za 207 miliona putnika, prenose Nezavisne novine.</p>
<p>Prosječne cijene karata porasle su četiri odsto na 44 eura u trećem tromjesečju do kraja decembra, a prevoznik je izjavio da sada očekuje porast cijena od oko devet odsto, u odnosu na prethodno predviđeno povećanje od sedam odsto.</p>
<p>Ryanair je izjavio da oprezno predviđa dobit nakon oporezivanja za cijelu godinu od 2,13 do 2,23 milijarde eura.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ryanair povećava godišnje prognoze za cijene karata i putnika

<p>Na graničnim prelazima u Herceg Novom tokom prazničnih dana u periodu od 20. decembra do 5. januara zabilježen je oko 20 odsto manji promet nego prošle godine.</p>
<p>Načelnik stanice Granične policije Herceg Novi <b>Dejan Janković</b> kazao je da je u ovom periodu kontrolisano 181,94 hiljade putnika i 60,04 hiljade vozila, a najprometniji je bio Granični prelaz Debeli brijeg.</p>
<p>- Na graničnom prelazu Debeli brijeg kontrolisali smo 111,45 hiljada putnika, što je oko 23 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine. Ovi podaci govore da je nastavljen trend iz prethodne turističke sezone, kada je dio tranzita putnika iz zemalja Evropske unije, koji tradicionalno provode praznike u zemljama regiona, preusmjeren na neke druge granične prelaze - rekao je Janković, prenosi portal RTHN. </p>
<p>To je, kako je ocijenio, doprinijelo i smanjenju gužvi i nije bilo višečasovnih zadržavanja kao prethodne godine. </p>
<p>- Najveći broj putnika, oko deset hiljada, zabilježeno je na ulazu u Crnu Goru 21. decembra prošle godine - kazao je Janković.</p>
<p>Na zajedničkom prelazu Sitnica – Zupci zabilježen je pad od oko 17 odsto u odnosu na prošlu godinu.</p>
<p>- U novogodišnjoj noći 31. decembra na ulazu u Crnu Goru kontrolisano je oko 3,6 hiljada putnika. Tokom Praznika mimoze očekujemo veći promet na ovom graničnom prelazu. Povećaćemo broj službenika, kao što je bilo i tokom novogodišnjih praznika - najavio je Janković.</p>

Herceg Novi: Znatno manji promet na graničnim prelazima tokom praznika

<p>Ministarstvo saobraćaja zatražilo je hitno izjašnjenje svih odgovornih povodom incidenta u kojem je vagon ostao u Podgorici, a voz otišao za Bijelo Polje.</p>
<p>Iz ovog ministarstva poručili su da su propusti prema putnicima nedopustivi i predstavljaju ozbiljno narušavanje povjerenja građana u željeznički sistem.</p>
<p>- Država izdvaja značajna finansijska sredstva za funkcionisanje i unapređenje željezničkog saobraćaja i s punim pravom očekuje da se svi učesnici u lancu odgovornosti ponašaju profesionalno, odgovorno i u skladu sa važećim propisima. Željeznički prevoz Crne Gore je u svim svojim zahtjevima imao podršku nadležnog resora i Vlade Crne Gore, te se od tog društva očekuje isti nivo odgovornosti u izvršavanju sopstvenih obaveza - poručili su.</p>
<p>Kao znak odgovornosti prema putnicima koji su pretrpjeli štetu, Ministarstvo će predložiti Željezničkom prevozu Crne Gore da im se obezbijede besplatne godišnje karte za željeznički prevoz.</p>

Ministarstvo saobraćaja: Putnicima koji su pretrpjeli štetu obezbijediti besplatne godišnje karte za željeznički prevoz

<p>Putnici sa Aerodroma Podgorica pješke idu ka gradu zbog blokade kružnog toka.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FZcguYVo-zKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fdfz4KF9sLtk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Blokadu su organizovali građani Zete koji se protive postavljanju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFj60X0BMs64&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Lider Demokratske narodne partije (DNP) <b>Milan Knežević</b> pozvao je okupljene na blokadi kružnog toka ka Aerodromu da krenu na „marš na Botun“.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJfEPkT1A0kI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Pozivam se Zećane da u 12 sati odavde krenemo u marš na Botun. Treba da znaju da je ovo zetska zemlja i da smo spremni krvlju da je branimo - poručio je Knežević.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-i-video-pocela-blokada-kruznog-toka-knezevic-ovo-nece-biti-jedina-blokada-danas-u-zeti-gradani-ocekuju-da-spajic-razgovara-sa-njima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Predsjednik Opštine Zeta<b> Mihailo Asanović</b> je rekao da će paralisati Crnu Goru.</p>
<p>- Crna Gora biće paralisana. Ukoliko premijer <b>Milojko Spajić</b> želi da mu se to dešava - dešavaće mu se svaki dan. Može doći da priča sa nama, ali pod uslovom da makne tablu iz Botuna i policiju - rekao je Asanović.</p>

Putnici pješače sa Aerodroma zbog blokade kružnog toka

<p>Tunel Sozina je od početka godine opslužio 3,89 miliona vozila.</p>
<p>Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,78 miliona vozila.U 2023. godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, a 2022. godini 3,07 miliona.</p>
<p>Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).</p>
<p>Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.</p>

Tunel Sozina opslužio 3,89 miliona vozila

<p>Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore <b>Roko Tolić</b> saopštio je da je ta kompanija zainteresovana za kupovinu imovine kompanije u stečaju Vektra aviation-</p> <p>Tolić je, na konferenciji za medije, kazao da je ova godina bila jedna od najintenzivnijih u istoriji Aerodroma, uz rekordan broj putnika, ključne nove avio-linije i povećane zahtjeve prema infrastrukturi i zaposlenima. Tokom konferencije za medije Tolić je govorio o rezultatima, izazovima, planovima i strateškim projektima koji će obilježiti naredni period.</p> <p>Uprkos ograničenjima, Aerodromi očekuju da po prvi put u istoriji pređu prag od tri miliona putnika.</p> <p>- Naši radnici do sada su otpremili rekordan broj putnika, i dalje stojimo pri svome uvjerenju, pri svome obećanju da ćemo po prvi put u istoriji Aerodroma Crna Gore dostići za nas važnu brojku od tri miliona putnika - rekao je Tolić, naglašavajući da je riječ o simboličnom i operativnom dometu sistema projektovanog za daleko manji obim saobraćaja.</p> <p>Jedna od centralnih tema obraćanja bilo je uvođenje linije British Airwaysa ka Tivtu od naredne sezone. Tolić je istakao da se radi o ogromnom iskoraku za crnogorsku avio-povezanost i jasnom signalu da međunarodni tržišni lideri prepoznaju potencijal crnogorske obale.</p> <p>Prema njegovim riječima, British Airways je kroz pregovore jasno stavio do znanja da u Crnoj Gori prepoznaje premium turistički proizvod.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121121120_5266c045595a6712e6083137e12cec453701807cd2fe75f3d108f0db5fbf9e0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121121120_5266c045595a6712e6083137e12cec453701807cd2fe75f3d108f0db5fbf9e0e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Roko Tolić"> </figure>  <p>- Uz sav fokus na niskotarifne prevoznike, uz veliki uspjeh ugovaranja baze za Wiz Air u Podgorici, odvijalo se dosta pregovora sa relevantnim prevoznicima gdje British Airways dolazi kao kruna sa tri sedmična leta već od maja sljedećeg godine do kraja mjeseca septembra i jedan veliki ukaz poštovanja, jer British Airways nije samo jedan od najsnažnijih svjetskih brendova i premium prevoznik, nego je to pokazatelj povjerenja u Crnu Goru, on je i svojevrsni investitorski impuls, ali naravno, pred nas postavlja dosta težak zadatak da ti premium putnici kad slete u Tivat mogu imati aerodromsku uslugu dostojnu renomea takvog prevoznika, jer to je nešto što će njihovi putnici tražiti. Meni je poznato kroz pregovore sa British Airwaysom da jedan od ključnih razloga njihovog dolaska jeste da je Crna Gora prepoznata kao premium destinacija, da ona ima relevantne hotelske kapacitete, da ima sjajnu ponudu, da ima predivnu prirodu i da će britanski turisti iz onog najvišeg segmenta vrlo rado u nju dolaziti - kazao je Tolić.</p> <h2>Širenje kapaciteta</h2> <p>Jedan od ključnih segmenata Tolićevog obraćanja odnosio se na stanje infrastrukture u Podgorici i Tivtu. Aerodromske zgrade, oprema i manevarske površine projektovane su za daleko manji promet.</p> <p>- Brojke koje sada ostvarujemo višestruko nadmašuju ono zašto su ovi aerodromi projektovani - rekao je, ističući da sistem trenutno počiva na „entuzijazmu zaposlenih i razumijevanju putnika“.</p> <p>Zbog toga je, prema njegovim riječima, hitno potrebna adaptacija terminala, proširenje kapaciteta i modernizacija opreme.&nbsp;</p> <p>- Vrijeme je da krenemo u žustriju, dinamičniju adaptaciju terminala i manevarskih površina - naglasio je on.</p> <p>U tom kontekstu, izvršni direktor Aerodroma je najavio zainteresovanost da se otkupi dio imovine kompanije Vektra Aviation u vlasništvu biznismena <b>Dragana Brkovića</b>, a koja se zbog stečaja prodaje na tenderu. Kako je rekao, radi se o preko tri hiljade kvadrata prostora i hangaru koji bi se prema njegovim riječima mogao adaptirati i biti pretvoren u još jedan terminal, s obzirom na to da se nalazi u neposrednoj blizini gejtova Aerodroma ili bi mogao biti iskorišten kao hangar za smještaj aviona kompanija, kao što je Wizz Air koji je najavio otvaranje baze na Aerodromima. Zemlja na kojoj se nalaze objekti kompanije Vektra Aviation je u državnom vlasništvu, a trenutna cijena koju je oglasio stečajni upravnik procjenjuje se na 5,1 miliona eura.</p> <p>- Procedura se ogleda u činjenici da taj naš interes ide kroz ministarstvo saobraćaja koje će, vjerujem, dati relevantnu informaciju svim nadležnim tijelima i svim nadležnim ministarstvima da bi na kraju to došlo na Vladu, ja se nadam u što bržem postupku. Zašto taj terminal? To je najbrža mogućnost da dobijemo još jedan kapacitet koji će nam olakšati da opslužimo sav promet koji ćemo imati već u narednoj sezoni - kazao je Tolić.</p> <h2>Ako ne dođe do koncesije, Aerodromima potrebno preko 250 miliona&nbsp;</h2> <p>Odgovarajući na pitanje novinara u vezi sa davanjem pod koncesiju, Tolić je ponovio, kako je kazao, raniji stav da ako se nešto pozajmljuje, to mora biti vraćeno u boljem stanju nego što je bilo.&nbsp;</p> <p>- Ako se to desi uslijediće brza injekcija privatnog kapitala koja neće biti limitirana svim onim čime mi jesmo. Jer mi bismo bili puno brži u donošenju i implementaciji odluka vezanih za infrastrukturu. Mi blisko sarađujemo sa privrednim sektorom koji traži funkcionalne aerodrome. Grade se novi kapaciteti, crnogorski turizam raste, prepoznatljivost zemlje je veća,. Hoćemo li mi moći pratiti taj tempo? Hoćemo uz ogromnu pomoć crnogorske Vlade. Dakle, ako me pitate jesam li protiv koncesija - nisam, ako se mogu odraditi procesi adaptacije i proširenja - kazao je Tolić.</p> <p>Na pitanje kolika sredstva bi bila potrebna za proširenje kapaciteta aerodroma u Podgorici i Tivtu, Tolić je kazao da bi prije svega bilo potrebno izraditi konkretan master plan - dokument koji bi na ozbiljan način odredio pravce razvoja, kako je to standard u svijetu avijacije.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121121120_db8ed966d3d0d69ad60b270824734c6f692735565dd90a8db6f16e6b49f18af7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251121121120_db8ed966d3d0d69ad60b270824734c6f692735565dd90a8db6f16e6b49f18af7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Roko Tolić"> </figure>  <p>- Po grubim procjenama, riječ je o iznosu od oko 250 do 300 miliona eura. U Tivtu je prostor izuzetno ograničen. Kada je riječ o izvorima finansiranja, oni su kombinovani. Izvori su, prije svega, vlastita sredstva i nastavak profitabilnog poslovanja. Mi vodimo računa o svakom detalju — lijepo je zapošljavati, ali sve se mora računati. Ljudski rad ne tretiramo kao trošak, već kao ulaganje neophodno da bismo ostvarivali sav ovaj promet, ali pritom moramo biti umjereni i obzirni. Dakle, izvori su vlastita sredstva, poslovne banke i evropska sredstva. Ponavljam, vjerujemo da će Crna Gora imati priliku da već od 2028, kada se donosi novi evropski budžet, nominuje svoje glavne projekte. To bi bio logičan slijed. Međutim, treba naglasiti da je to administrativno izuzetno mnogo posla, i da se sa konkretnim koracima realno može krenuti tek oko 2028. godine - kazao je Tolić.</p> <p>Zbog toga bi, ističe on, prva odluka trebalo da bude tender za izradu novog master plana.&nbsp;</p> <p>- To je sveobuhvatan dokument za čiju izradu mi nemamo interne kapacitete — ne samo u Crnoj Gori, nego ni mnogi ozbiljni aerodromi. Izradu takvih planova rade specijalizovane firme i to nije ni malo jeftin proces - kazao je Tolić.</p> <p>Tolić kaže da bi fokus trebalo usmjeriti na oba aerodroma, kako bi postali potpuno funkcionalni i operativni.</p> <h2>Podgorica mora postati 24/7 aerodrom</h2> <p>Rast obima posla nameće i reorganizaciju radnog vremena i zapošljavanje dodatnog kadra. Tolić kaže da Podgorica, kao glavni aerodrom zemlje i buduće članice EU, mora raditi 24 sata dnevno, sedam dana u nedjelji.</p> <p>- Aerodrom Podgorica kao aerodrom glavnog grada, središta buduće članice Evropske unije, zavrjeđuje biti na listi onih aerodroma koji rade 24 sata, 7 dana dnevno. I to je naš cilj i mi smo već aktivni u iznalaženju dodatnog kadra. Ono što je sada stanje je da ljudi rade prekovremenom i mi to, naravno, adekvatno plaćamo, ali nije uvijek stvar novca, nego je stvar ljudskih mogućnosti da toliko sati se radi prekovremena, to jednostavno nije moguće, mi ćemo morati ići na treću smjenu - rekao je Tolić.</p>

Tolić: Plan kupovina imovine Vektra Aviation, početna cijena 5,1 milion eura

<p>Radovi na rekonstrukciji puta Mojkovac - Bijelo Polje - Berane ušli su u samu završnu fazu, rekao je inženjer kompanije Bemax <b>Nemanja Ivanović</b>. Istakao je da će kompanija Bemax, koja je jedan od izvođača, svoje radove završiti više od mjesec prije zakonskog roka.</p>
<p>Iz Uprave za saobraćaj danas su saopštili &nbsp;da su završeni svi glavni radovi na rekonstrukciji puta Mojkovac - Bijelo Polje - Berane. Istakli su da je to jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u okviru kojeg je rekonstruisana saobraćajnica dužine skoro 40 kilometara.</p>
<p>Ivanović, ispred kompanije Bemax, poručuje da su završeni svi asfalterski i betonski radovi.</p>
<p>"Ostala su uređenje bankina i bermi, humuziranje kosina, te samo čišćenje i sređivanje gradilišta. Svi asfalterski radovi su završeni, betonski radovi su završeni. Očekujemo da u narednih desetak dana na gradilištu neće preostati da se radi gotovo ništa", rekao je za portal ETV Ivanović.</p>
<p>Propisani zakonski rok za završetak radova je 28. decembar, ali, naglašava Ivanović, kompanija Bemax će završiti svoje radove više od mjesec dana prije roka.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCcbFLHP_tMg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.6397%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fuprava-za-saobracaj-zavrseni-svi-glavni-radovi-na-rekonstrukciji-puta-mojkovac-bijelo-polje-berane&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Bemax mjesec prije roka završava radove; Ivanović: Rekonstrukcija puta Mojkovac - Bijelo Polje - Berane ušla u završnu fazu

<p>U kotorsku luku jutros je iz Igumenice uplovio kruzer "Seven Seas Voyager", dužine 206 metara, sa 616 putnika.</p>
<p>Kako navode iz AD „Luka Kotor“, brod je na vezu do 18 sati, kada je planirano da isplovi za Dubrovnik.</p>

U Kotoru "Seven Seas Voyager" sa 616 putnika

<p>U kotorsku luku jutros je uplovio kruzer "Viking Saturn", dužine 228 metara, sa 892 putnika.</p>
<p>Kako navode iz AD "Luka Kotor", brod je na vezu do 15:30 sati, kada je planirano da isplovi za Krf.</p>

U Kotoru "Viking Saturn" sa 892 putnika

<p>U kotorsku luku danas su uplovila dva broda sa ukupno 4.979 putnika.</p>
<p>Kako navode iz AD "Luka Kotor", “MSC Opera”, sa 2.293 putnika na vezu ostaje do 18 sati , kada isplovljava za Bari.</p>
<p>Na sidrištu 1 kruzer do 20 sati je "Costa Delizioza" sa 2.686 putnika.</p>

U Kotoru dva kruzera da skoro 5.000 putnika

<p>Brojni građani Sarajeva, među kojima je najviše bilo studenata i srednjoškolaca, danas su održali dvočasovni protest ispred Zemaljskog muzeja u Sarajevu, gdje se u četvrtak dogodila tramvajska nesreća. Jedan dio studenata stigao je iz pravca Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, čiji je student bio Erdoan Morankić, 23-godišnji mladić koji je poginuo, piše N1 Sarajevo.</p>
<p>Kako javljaju reporteri N1, okupili su se i prijatelji Ele Jovanović, sedamnaestogodišnjakinje koja je teško povrijeđena. Vlada Kantona Sarajevo donijela je odluku o proglašenju Dana žalosti 14. februara na području Kantona Sarajevo.</p>
<p>Okupljeni građani su na kraju skupa upitali: „Do kada će nam sistem ubijati djecu?“</p>
<p>Nosili su različite transparente, među kojima je na jednom bilo ispisano: „Koliko se savremenih tramvaja može kupiti umjesto helikoptera?“</p>

Protest u Sarajevu: Građani traže odgovornost nakon tramvajske nesreće

<p>Devetočlana delegacija Odbora za vanjske poslove (AFET) Evropskog parlamenta boraviće u Podgorici i Tirani od 16. do 18. februara, predvođena predsjednikom Odbora <b>Dejvidom Mekalisterom</b>, prenosi <a href="https://rtcg.me/vijesti/politika/811994/delegacija-odbora-za-vanjske-poslove-ep-posjetice-crnu-goru-i-albaniju.html">RTCG.</a></p>
<p>- Posjeta je usmjerena na procjenu napretka i preostalih reformi na putu dvije najnaprednije zemlje kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji – Crne Gore i Albanije- navodi se u saopštenju.</p>
<p>Tokom posjete, poslanici Evropskog parlamenta će ocijeniti trenutno stanje pregovora o pristupanju i prioritetne reforme u obje zemlje, te ponovo potvrditi podršku Evropskog parlamenta njihovom evropskom putu.</p>
<p>Delegacija će razgovarati sa vladama i parlamentima Crne Gore i Albanije o načinima za ostvarivanje ambicioznih ciljeva i rješavanje preostalih reformi, posebno u klasteru „osnovnih pitanja“ (fundamentals cluster).</p>
<p>MEPs će se sastati i sa ambasadorima zemalja članica EU, kao i predstavnicima civilnog društva. Nalazi sa posjete biće iskorišćeni u radu Odbora na predstojećim izvještajima o Crnoj Gori i Albaniji.</p>

Delegacija Odbora za vanjske poslove EP posjetiće Crnu Goru i Albaniju

<p>''Zimus su me pitali, a bio sam nešto umoran, o Crnoj Gori. Pa, da meni nema Crne Gore, ne bih ni ja mogao da postojim. A, opet, na neki način ja sam rijetko u Crnoj Gori, pa može ispasti kao da se prenemažem. Da je sreće, ja iz te Crne Gore ne bih nikad ni otišao, da sam mogao tamo da slikam, da je tamo onda bilo nekih većih mogućnosti. Ja nikad nijesam mogao da prebolim Crnu Goru". Tako je o Crnoj Gori, u knjizi Branke Bogavac “Razgovori sa Dadom”, govorio jedan od najvećih umjetnika koje je ona ikad imala - Miodrag Dado Đurić. <br/>
</p>
<p>Radovi na papiru velikog crnogorskog slikara nedavno su postigli izuzetne rezultate na aukciji koja je održana u Parizu. Svi ponuđeni radovi pronašli su svoje nove kolekcionare, a ukupan ostvaren rezultat premašio je 650.000 eura. Ovo je velika vijest, za mnoge iznenađujuća, ali nije iznenađenje za gosta današnje emisije E-uživo, slikara i Dadovog prijatelja, <b>Rajka Todorovića Todora,</b> koji kaže da tek dolazi vrijeme kad će se cijeli svijet diviti Dadu Đuriću.<br/>
</p>
<p>Emisiju E-uživo gledajte od 16 do 18 sati, na TV E.</p>

''E uživo'' na TV E: Gost slikar Rajko Todorović Todor

<p>U Crnoj Gori svake godine bude oko 20 novih slučajeva obolijevanja djece od nekog oblika kancera, naveli su iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), dodajući da su u dječijem uzrastu najčešćihematološki maligniteti, odnosno, kanceri krvi.</p>
<p>- Na Odjeljenju za hematologiju i onkologiju sa dnevnom bolnicom Instituta za bolesti djece liječe se crnogorski mališani sa hematološkim oboljenjima. Odjeljenje je adekvatno opremljeno za njihovo liječenje, na kojem tri ljekarke, specijalistkinje pedijatrije sa užom specijalizacijom iz oblasti dječije hematologije danonoćno brinu o njihovom zdravlju- kazali su iz KCCG.</p>
<p>Podsjećaju da se svake godine, 15. februara, širom svijeta obilježava Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti.</p>
<p>- Cilj je podizanje svijesti o izazovima s kojima se suočavaju naši mali heroji koji se bore ili su se borili sa ovom opakom bolešću. Važno je, takođe, naglasiti i značaj podrške koja je djeci i njihovim roditeljima potrebna i u procesu oporavka- dodaju u saopštenju.</p>
<p>U Sjedinjenim Američkim Državama je 1997. godine, na inicijativu grupe roditelja, kreirana je zlatna vrpca koja se od tada korisi kao simbol borbe protiv raka među djecom.</p>
<p>- Zlatna boja je odabrana da se i na ovaj način pokaže da su djeca neprocjenjivo vrijedna. Napredak savremene medicine omogućio je da sve veći broj djece koja su oboljela od malignih bolesti bude uspješno izliječena i nastavi život bez znakova bolesti- naveli su u saopštenju.</p>
<p>Ukazuju da ipak liječenje nije uvijek završeno kada se terapija okonča.</p>
<p>- Kod određenog broja djece mogu se tokom vremena javiti tzv. kasni efekti hemioterapije – promjene u zdravstvenom stanju koje se pojavljuju mjesecima ili godinama nakon završetka liječenja. Kasni efekti hemioterapije kod djece nakon liječenja malignih bolesti ne znače povratak bolesti, niti se javljaju kod sve djece. Njihova pojava zavisi od više faktora, uključujući vrstu malignog oboljenja, primijenjene terapije, dozu lijekova, uzrast djeteta u trenutku liječenja i specifičnosti svakog organizma. Jedan od češćih kasnih efekata je produžen osjećaj umora i smanjena fizička izdržljivost. Djeca mogu imati potrebu za dužim odmorom i sporijim povratkom uobičajenim aktivnostima, iako se uz vrijeme i adekvatnu fizičku aktivnost većina njih u potpunosti oporavi- dalje navode iz KCCG.</p>
<p>Dodaju da se kod nekih pacijenata mogu javiti promjene u rastu i razvoju, uključujući sporiji rast, kasniji ulazak u pubertet ili promjene u tjelesnoj težini.</p>
<p>- Ove promjene zahtijevaju dugoročno praćenje od strane endokrinologa, ali u mnogim slučajevima mogu se uspješno korigovati. Određeni oblici hemioterapije mogu imati dugoročan uticaj na rad pojedinih organa, poput srca, pluća, bubrega ili jetre. Upravo zbog toga djeca koja su liječena od malignih bolesti imaju planirane kontrolne preglede i u kasnijem životnom dobu, s ciljem očuvanja zdravlja i pravovremenog reagovanja. Kod jednog broja djece mogu se javiti blage poteškoće sa pažnjom, pamćenjem ili učenjem, posebno ako je liječenje sprovedeno u ranom djetinjstvu. Ove poteškoće ne odražavaju smanjenu inteligenciju, već potrebu za dodatnom podrškom u obrazovnom procesu- navode iz KCCG.</p>
<p>Mogući su i hormonski poremećaji, kao i kasniji izazovi vezani za reproduktivno zdravlje.</p>
<p>- Danas se o ovim pitanjima vodi sve više računa, a pacijenti se dugoročno prate kako bi se na vrijeme pružila adekvatna medicinska i savjetodavna podrška. Iskustvo teške bolesti i dugotrajnog liječenja može ostaviti posljedice i na emocionalno i psihološko zdravlje djeteta. Povećana osjetljivost, povremena anksioznost ili strah nijesu neuobičajeni i predstavljaju normalnu reakciju na stresno životno iskustvo- dodali su.</p>
<p>Kako navode, iako u javnosti postoji uvjerenje da djeca koja su primila hemioterapiju nužno imaju ozbiljne zdravstvene probleme tokom života, većina djece koja su izliječena od malignih bolesti izrasta u zdrave i funkcionalne odrasle osobe.</p>
<p>- Kasni efekti su mogući, ali nijesu pravilo, niti su uvijek trajni. Takođe, redovne kontrole ne služe izazivanju straha, već omogućavaju rano prepoznavanje i liječenje eventualnih kasnih posljedica, čime se značajno poboljšava kvalitet života. Pitanje uticaja hemioterapije na intelektualne sposobnosti je još jedno česta zabrinutost roditelja. Međutim, većina djece ima uredan kognitivni razvoj, a bilo kakve poteškoće su obično blage i mogu se prevazići uz odgovarajuću podršku. Dugoročno praćenje djece koja su liječena od malignih bolesti ključno je za očuvanje zdravlja i omogućavanje kvalitetnog života. Ovo praćenje nije podsjećanje na bolest, već obezbjeđivanje da djeca imaju zdrav i sretan život u budućnosti-- dodali su.</p>
<p>Poručuju da podrška porodice, zdravstvenih radnika, obrazovnih institucija i šire zajednice igra ključnu ulogu u procesu oporavka i reintegracije djeteta u svakodnevni život.</p>
<p>- Dakle, kasni efekti hemioterapije kod djece predstavljaju realnu, ali ne i neizbježnu posljedicu liječenja malignih bolesti. Uz pravovremeno praćenje, savremenu medicinsku brigu i adekvatnu psihosocijalnu podršku, većina djece koja su prošla kroz liječenje malignih bolesti ima priliku ostvariti ispunjen i kvalitetan život. Na Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti, pozivamo sve nas da budemo podrška ovoj djeci i njihovim porodicama na putu oporavka, jer svako dijete zaslužuje priliku za srećno i zdravo djetinjstvo- zaključuje se u saopštenju KCCG.</p>

Tag: putnici