<p>Putnici sa Aerodroma Podgorica pješke idu ka gradu zbog blokade kružnog toka.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FZcguYVo-zKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fdfz4KF9sLtk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Blokadu su organizovali građani Zete koji se protive postavljanju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFj60X0BMs64&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Lider Demokratske narodne partije (DNP) <b>Milan Knežević</b> pozvao je okupljene na blokadi kružnog toka ka Aerodromu da krenu na „marš na Botun“.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJfEPkT1A0kI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Pozivam se Zećane da u 12 sati odavde krenemo u marš na Botun. Treba da znaju da je ovo zetska zemlja i da smo spremni krvlju da je branimo - poručio je Knežević.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-i-video-pocela-blokada-kruznog-toka-knezevic-ovo-nece-biti-jedina-blokada-danas-u-zeti-gradani-ocekuju-da-spajic-razgovara-sa-njima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Predsjednik Opštine Zeta<b> Mihailo Asanović</b> je rekao da će paralisati Crnu Goru.</p>
<p>- Crna Gora biće paralisana. Ukoliko premijer <b>Milojko Spajić</b> želi da mu se to dešava - dešavaće mu se svaki dan. Može doći da priča sa nama, ali pod uslovom da makne tablu iz Botuna i policiju - rekao je Asanović.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Putnici pješače sa Aerodroma zbog blokade kružnog toka

<p>Tunel Sozina je od početka godine opslužio 3,89 miliona vozila.</p>
<p>Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,78 miliona vozila.U 2023. godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, a 2022. godini 3,07 miliona.</p>
<p>Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).</p>
<p>Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.</p>

Tunel Sozina opslužio 3,89 miliona vozila

<p>Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore <b>Roko Tolić</b> saopštio je da je ta kompanija zainteresovana za kupovinu imovine kompanije u stečaju Vektra aviation-</p> <p>Tolić je, na konferenciji za medije, kazao da je ova godina bila jedna od najintenzivnijih u istoriji Aerodroma, uz rekordan broj putnika, ključne nove avio-linije i povećane zahtjeve prema infrastrukturi i zaposlenima. Tokom konferencije za medije Tolić je govorio o rezultatima, izazovima, planovima i strateškim projektima koji će obilježiti naredni period.</p> <p>Uprkos ograničenjima, Aerodromi očekuju da po prvi put u istoriji pređu prag od tri miliona putnika.</p> <p>- Naši radnici do sada su otpremili rekordan broj putnika, i dalje stojimo pri svome uvjerenju, pri svome obećanju da ćemo po prvi put u istoriji Aerodroma Crna Gore dostići za nas važnu brojku od tri miliona putnika - rekao je Tolić, naglašavajući da je riječ o simboličnom i operativnom dometu sistema projektovanog za daleko manji obim saobraćaja.</p> <p>Jedna od centralnih tema obraćanja bilo je uvođenje linije British Airwaysa ka Tivtu od naredne sezone. Tolić je istakao da se radi o ogromnom iskoraku za crnogorsku avio-povezanost i jasnom signalu da međunarodni tržišni lideri prepoznaju potencijal crnogorske obale.</p> <p>Prema njegovim riječima, British Airways je kroz pregovore jasno stavio do znanja da u Crnoj Gori prepoznaje premium turistički proizvod.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121121120_5266c045595a6712e6083137e12cec453701807cd2fe75f3d108f0db5fbf9e0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121121120_5266c045595a6712e6083137e12cec453701807cd2fe75f3d108f0db5fbf9e0e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Roko Tolić"> </figure>  <p>- Uz sav fokus na niskotarifne prevoznike, uz veliki uspjeh ugovaranja baze za Wiz Air u Podgorici, odvijalo se dosta pregovora sa relevantnim prevoznicima gdje British Airways dolazi kao kruna sa tri sedmična leta već od maja sljedećeg godine do kraja mjeseca septembra i jedan veliki ukaz poštovanja, jer British Airways nije samo jedan od najsnažnijih svjetskih brendova i premium prevoznik, nego je to pokazatelj povjerenja u Crnu Goru, on je i svojevrsni investitorski impuls, ali naravno, pred nas postavlja dosta težak zadatak da ti premium putnici kad slete u Tivat mogu imati aerodromsku uslugu dostojnu renomea takvog prevoznika, jer to je nešto što će njihovi putnici tražiti. Meni je poznato kroz pregovore sa British Airwaysom da jedan od ključnih razloga njihovog dolaska jeste da je Crna Gora prepoznata kao premium destinacija, da ona ima relevantne hotelske kapacitete, da ima sjajnu ponudu, da ima predivnu prirodu i da će britanski turisti iz onog najvišeg segmenta vrlo rado u nju dolaziti - kazao je Tolić.</p> <h2>Širenje kapaciteta</h2> <p>Jedan od ključnih segmenata Tolićevog obraćanja odnosio se na stanje infrastrukture u Podgorici i Tivtu. Aerodromske zgrade, oprema i manevarske površine projektovane su za daleko manji promet.</p> <p>- Brojke koje sada ostvarujemo višestruko nadmašuju ono zašto su ovi aerodromi projektovani - rekao je, ističući da sistem trenutno počiva na „entuzijazmu zaposlenih i razumijevanju putnika“.</p> <p>Zbog toga je, prema njegovim riječima, hitno potrebna adaptacija terminala, proširenje kapaciteta i modernizacija opreme.&nbsp;</p> <p>- Vrijeme je da krenemo u žustriju, dinamičniju adaptaciju terminala i manevarskih površina - naglasio je on.</p> <p>U tom kontekstu, izvršni direktor Aerodroma je najavio zainteresovanost da se otkupi dio imovine kompanije Vektra Aviation u vlasništvu biznismena <b>Dragana Brkovića</b>, a koja se zbog stečaja prodaje na tenderu. Kako je rekao, radi se o preko tri hiljade kvadrata prostora i hangaru koji bi se prema njegovim riječima mogao adaptirati i biti pretvoren u još jedan terminal, s obzirom na to da se nalazi u neposrednoj blizini gejtova Aerodroma ili bi mogao biti iskorišten kao hangar za smještaj aviona kompanija, kao što je Wizz Air koji je najavio otvaranje baze na Aerodromima. Zemlja na kojoj se nalaze objekti kompanije Vektra Aviation je u državnom vlasništvu, a trenutna cijena koju je oglasio stečajni upravnik procjenjuje se na 5,1 miliona eura.</p> <p>- Procedura se ogleda u činjenici da taj naš interes ide kroz ministarstvo saobraćaja koje će, vjerujem, dati relevantnu informaciju svim nadležnim tijelima i svim nadležnim ministarstvima da bi na kraju to došlo na Vladu, ja se nadam u što bržem postupku. Zašto taj terminal? To je najbrža mogućnost da dobijemo još jedan kapacitet koji će nam olakšati da opslužimo sav promet koji ćemo imati već u narednoj sezoni - kazao je Tolić.</p> <h2>Ako ne dođe do koncesije, Aerodromima potrebno preko 250 miliona&nbsp;</h2> <p>Odgovarajući na pitanje novinara u vezi sa davanjem pod koncesiju, Tolić je ponovio, kako je kazao, raniji stav da ako se nešto pozajmljuje, to mora biti vraćeno u boljem stanju nego što je bilo.&nbsp;</p> <p>- Ako se to desi uslijediće brza injekcija privatnog kapitala koja neće biti limitirana svim onim čime mi jesmo. Jer mi bismo bili puno brži u donošenju i implementaciji odluka vezanih za infrastrukturu. Mi blisko sarađujemo sa privrednim sektorom koji traži funkcionalne aerodrome. Grade se novi kapaciteti, crnogorski turizam raste, prepoznatljivost zemlje je veća,. Hoćemo li mi moći pratiti taj tempo? Hoćemo uz ogromnu pomoć crnogorske Vlade. Dakle, ako me pitate jesam li protiv koncesija - nisam, ako se mogu odraditi procesi adaptacije i proširenja - kazao je Tolić.</p> <p>Na pitanje kolika sredstva bi bila potrebna za proširenje kapaciteta aerodroma u Podgorici i Tivtu, Tolić je kazao da bi prije svega bilo potrebno izraditi konkretan master plan - dokument koji bi na ozbiljan način odredio pravce razvoja, kako je to standard u svijetu avijacije.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121121120_db8ed966d3d0d69ad60b270824734c6f692735565dd90a8db6f16e6b49f18af7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251121121120_db8ed966d3d0d69ad60b270824734c6f692735565dd90a8db6f16e6b49f18af7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Roko Tolić"> </figure>  <p>- Po grubim procjenama, riječ je o iznosu od oko 250 do 300 miliona eura. U Tivtu je prostor izuzetno ograničen. Kada je riječ o izvorima finansiranja, oni su kombinovani. Izvori su, prije svega, vlastita sredstva i nastavak profitabilnog poslovanja. Mi vodimo računa o svakom detalju — lijepo je zapošljavati, ali sve se mora računati. Ljudski rad ne tretiramo kao trošak, već kao ulaganje neophodno da bismo ostvarivali sav ovaj promet, ali pritom moramo biti umjereni i obzirni. Dakle, izvori su vlastita sredstva, poslovne banke i evropska sredstva. Ponavljam, vjerujemo da će Crna Gora imati priliku da već od 2028, kada se donosi novi evropski budžet, nominuje svoje glavne projekte. To bi bio logičan slijed. Međutim, treba naglasiti da je to administrativno izuzetno mnogo posla, i da se sa konkretnim koracima realno može krenuti tek oko 2028. godine - kazao je Tolić.</p> <p>Zbog toga bi, ističe on, prva odluka trebalo da bude tender za izradu novog master plana.&nbsp;</p> <p>- To je sveobuhvatan dokument za čiju izradu mi nemamo interne kapacitete — ne samo u Crnoj Gori, nego ni mnogi ozbiljni aerodromi. Izradu takvih planova rade specijalizovane firme i to nije ni malo jeftin proces - kazao je Tolić.</p> <p>Tolić kaže da bi fokus trebalo usmjeriti na oba aerodroma, kako bi postali potpuno funkcionalni i operativni.</p> <h2>Podgorica mora postati 24/7 aerodrom</h2> <p>Rast obima posla nameće i reorganizaciju radnog vremena i zapošljavanje dodatnog kadra. Tolić kaže da Podgorica, kao glavni aerodrom zemlje i buduće članice EU, mora raditi 24 sata dnevno, sedam dana u nedjelji.</p> <p>- Aerodrom Podgorica kao aerodrom glavnog grada, središta buduće članice Evropske unije, zavrjeđuje biti na listi onih aerodroma koji rade 24 sata, 7 dana dnevno. I to je naš cilj i mi smo već aktivni u iznalaženju dodatnog kadra. Ono što je sada stanje je da ljudi rade prekovremenom i mi to, naravno, adekvatno plaćamo, ali nije uvijek stvar novca, nego je stvar ljudskih mogućnosti da toliko sati se radi prekovremena, to jednostavno nije moguće, mi ćemo morati ići na treću smjenu - rekao je Tolić.</p>

1250x600

1084x550

Tolić: Plan kupovina imovine Vektra Aviation, početna cijena 5,1 milion eura

<p>Radovi na rekonstrukciji puta Mojkovac - Bijelo Polje - Berane ušli su u samu završnu fazu, rekao je inženjer kompanije Bemax <b>Nemanja Ivanović</b>. Istakao je da će kompanija Bemax, koja je jedan od izvođača, svoje radove završiti više od mjesec prije zakonskog roka.</p>
<p>Iz Uprave za saobraćaj danas su saopštili &nbsp;da su završeni svi glavni radovi na rekonstrukciji puta Mojkovac - Bijelo Polje - Berane. Istakli su da je to jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u okviru kojeg je rekonstruisana saobraćajnica dužine skoro 40 kilometara.</p>
<p>Ivanović, ispred kompanije Bemax, poručuje da su završeni svi asfalterski i betonski radovi.</p>
<p>"Ostala su uređenje bankina i bermi, humuziranje kosina, te samo čišćenje i sređivanje gradilišta. Svi asfalterski radovi su završeni, betonski radovi su završeni. Očekujemo da u narednih desetak dana na gradilištu neće preostati da se radi gotovo ništa", rekao je za portal ETV Ivanović.</p>
<p>Propisani zakonski rok za završetak radova je 28. decembar, ali, naglašava Ivanović, kompanija Bemax će završiti svoje radove više od mjesec dana prije roka.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCcbFLHP_tMg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.6397%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fuprava-za-saobracaj-zavrseni-svi-glavni-radovi-na-rekonstrukciji-puta-mojkovac-bijelo-polje-berane&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Bemax mjesec prije roka završava radove; Ivanović: Rekonstrukcija puta Mojkovac - Bijelo Polje - Berane ušla u završnu fazu

<p>U kotorsku luku jutros je iz Igumenice uplovio kruzer "Seven Seas Voyager", dužine 206 metara, sa 616 putnika.</p>
<p>Kako navode iz AD „Luka Kotor“, brod je na vezu do 18 sati, kada je planirano da isplovi za Dubrovnik.</p>

U Kotoru "Seven Seas Voyager" sa 616 putnika

<p>U kotorsku luku jutros je uplovio kruzer "Viking Saturn", dužine 228 metara, sa 892 putnika.</p>
<p>Kako navode iz AD "Luka Kotor", brod je na vezu do 15:30 sati, kada je planirano da isplovi za Krf.</p>

U Kotoru "Viking Saturn" sa 892 putnika

<p>U kotorsku luku danas su uplovila dva broda sa ukupno 4.979 putnika.</p>
<p>Kako navode iz AD "Luka Kotor", “MSC Opera”, sa 2.293 putnika na vezu ostaje do 18 sati , kada isplovljava za Bari.</p>
<p>Na sidrištu 1 kruzer do 20 sati je "Costa Delizioza" sa 2.686 putnika.</p>

U Kotoru dva kruzera da skoro 5.000 putnika

<p>U kotorsku luku danas su uplovila dva broda sa ukupno 2.033 putnika.</p>
<p>Kako navode iz AD "Luka Kotor", brod “Wind Surf”, sa 306 putnika na vezu ostaje do 22 sata , kada isplovljava za Dubrovnik.</p>
<p>Na sidrištu 1 kruzer &nbsp;do 17 sati je "Marella Exlorer 2" sa 1.727 putnika.</p>

U Kotoru dva broda sa 2.033 putnika

<p>U Bokokotorskom zalivu jutros je, u 7:20 sati, uplovio kruzer Norwegian Pearl sa 2,38 hiljada putnika.</p>
<p>Prema informacijama Luke Kotor, na poziciji sidra 1 ostaće do 18 sati kada isplovljava za luku Krf.</p>
<p>U zaliv će uploviti i katamaran Antonija, koji plovi na redovnoj liniji Dubrovnik–Kotor–Dubrovnik, prenosi Radio Kotor.</p>

U Kotoru "Norwegian Pearl" sa 2,38 hiljada putnika

<p>U kotorsku luku danas su uplovila tri broda sa 4.303 putnika.</p>
<p>Kako navode iz AD "Luka Kotor", brod “Evrima”, sa 184 putnika na vezu ostaje do 22 sati, kada isplovljava za Dubrovnik.</p>
<p>Na sidrištu jedan je kruzer "Norwegian Sky" sa 1.974 putnika do 17 sati , dok je na sidrištu 2 do 18 sati “Celebrity Constellation” na kojem je 2.145 putnika.</p>

U Kotoru tri kruzera sa 4.303 putnika

<p>Najbolji ulov ovog mjeseca imao je<b> Igor Konatar</b>, koji se može pohvaliti kernjom od 17,2 kg.</p>
<p>- Pri povratku u marinu, spustio sam posljednju živu lignju na poziciju dubine oko 64 metra, gdje se često mota krupna riba. Jedva je olovo dotaklo dno kad je štap naglo potonuo — pravi, brutalni udarac. Kernja je odmah krenula prema svojoj rupi, ali sam je na vrijeme “zaustvio” i počeo lagano dizati - priča Konatar.</p>
<p>Borba je, kaže on, trajala kratko, ali je bila žestoka.</p>
<p>- Svaki metar je bio izboren. Napokon se pojavila ispod površine, Kernja – 17,2 kilograma čiste sile. Mamac? Dobra, stara lignja - istakao je Konatar.</p>
<p>Drugo mjesto osvojio je<b> Dalibor Lečić</b> sa licom od 24,9kg. Lica je uhvaćena na ušću rijeke Bojane. Tehnika kojom je uhvaćena je trolling na silikonsku varalicu ručne izrade. Zagrizla je na 2 metra dubine na samo ušce, a borba je trajala 4-5 minuta.</p>
<p>Treće mjesto pripalo je<b> Ivanu Vuksanoviću </b>sa ulovljenim sargom od 1,15kg. Sarag je ulovljen na štap iz barke u Verigama, mašinca Shimano 4000, štap Kale kunan, osnova najlon Tubertini 0.35, predvez 0.30 Pescatore, olovo 30 grama…</p>
<p>Najbolji ribolovci u decembru nagrađeni su vaučerima od 70, 50 i 30 eura koje mogu iskoristiti u Uninim Marine Centrima.</p>
<p>Iz kompanije Una Montenegro koja organizuje nagradnu igru “Ulov mjescea-ulov godine” ovog mjeseca odlučio je da dodijeli specijalnu nagradu za ulovljenu lignju od 1.077 kg. Nju je ulovio<b> Vladimir Seratlić</b> iz Sutomora koji je poslao i interesantnu priču:</p>
<p>- Noćas je more darežljivo … prva pošta Sutomorska ponta dva sata ništa. Svi vade, a mene lagano fata nervna. Odlučih da je dosta za noćas i krenuh doma, al’ đavo ne da mira, poć’ doma, a ne izvadit’ ništa na prelijepu noć. Odem na drugu poštu ponta Čanj… Vidim barke se vraćaju iz pendule. Jedna vrti ispred ponte. Reko’ a đe tu da ih tražim od toliko mora pomislih mora da su tu. Dok dođoh pođe na vez i dok se on vezivo zabacim dtd bukva white killer balistic (Sipa Bar) jedno 50/60 metara u mrkli mrak, lagano vučem i osjetim blagi udar stanem i čekam. Dobro je što bukva sporo tone. I udar, počnem vuć, al’ teško ide. Prijatelj izašao iz barke i pita što ti je na štapu? Ne znam, Milane (Blagojević). Ako nije hoba, što je, ne pumpa …I tako vučem i tek pred kraj poče veselje od pumpanja. Da ne bi prijatelja da legne na pontu i rukom da je digne teško bih je izvadio, 1077gr. Bi još jedna od 40 deka. I to bi to. A danima se vadile male. Nagradi more uporne ludake što svaku noć vise po poštama - ispričao je Seratlić.</p>

Čista sila iz dubina: Kernja od 17,2 kg završila na Konatarovom štapu

<p>Viši sud u Beogradu donio je presudu kojom je obavezao tužene <b>Vladimira</b> i <b>Miljanu Kecmanović</b>, čiji je maloljetni sin <b>K.K.</b> počinio masovno ubistvo u OŠ "Vladislav Ribnikar" u maju 2023. godine, da ranjenom dječaku<b> A.B.</b> isplate ukupno 2,6 miliona dinara (oko 22.160 eura).</p>
<p>Oni su dužni da za pretrpljene fizičke bolove isplate A.B. milion dinara, za pretrpljen strah 1,5 miliona dinara i za pretrpljene duševne bolove zbog naruženosti 100.000 dinara, saopšteno je iz tog suda.</p>
<p>U preostalom dijelu je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan do visine traženog iznosa.</p>
<p>U obrazloženju presude, između ostalog je navodeno da je K.K. tog dana u školi upotrebom vatrenog oružja i municije čiji je vlasnik njegov otac Vladimir Kecmanović, počinio masovno ubistvo i da je A.B. tada povrijedio tako što ga je upucao u lijevu nogu.</p>
<p>Sud smatra da su tuženi Miljana Kecmanović i Vladimir Kecmanović odgovorni za štetu koju je njihovo maloljetno dijete prouzrokovalo, budući da je šteta nastala usljed njegovog lošeg vaspitanja, odnosno propusta u vaspitanju i rđavih primjera koje su mu tuženi kao roditelji dali.</p>
<p>Na to ukazuje i činjenica da je Vladimir Kecmanović obučavao K.K. da rukuje vatrenim oružjem u streljani, kao i to što je Vladimir Kecmanović u kući imao oružje i municiju, koje je, kako smatra sud, trebalo adekvatno da obezbijedi, odnosno iznese ga iz kuće ili slično, a imajući u vidu da je K.K. u adolescentnom periodu, nadzor roditelja je trebalo da bude pojačan.</p>
<p>Kada je riječ o Miljani Kecmanović, ona je, kako je sud ocijenio, bila upoznata sa tim da Vladimir Kecmanović K.K. obučava u streljani da rukuje oružjem.</p>
<p>- Sud je mišljenja da tuženi Vladimir i Miljana Kecmanović nisu vodili brigu ni o tome kako je njihov maloljetni sin provodio vrijeme u periodu koji je prethodio štetnom događaju, s obzirom na to da je neometano pravio plan i preduzimao aktivnosti u stanu u kom je živio sa roditeljima, radi preduzimanja štetne radnje - navedeno je u odluci.</p>
<p>Takvim ponašanjem su Kecmanovići, kako je ocijenio sud, pokazali propuste u vaspitanju maloljetnog djeteta, koji su se negativno odrazili budući da je K.K. počinio masovno ubistvo.</p>
<p>Postupci K.K. se smatraju posljedicom propusta u vaspitanju njegovih roditelja.</p>
<p>Protiv ove presude dozvoljena je žalba Apelacionom sudu u Beogradu u roku od 15 dana od dana prijema iste.</p>
<p>Protiv Kecmanovića se vodilo pet parničnih postupaka, koji su svi prvostepeno okončani.</p>
<p>Sud je naložio Kecmanovićima da porodici Dukić, čija je kćerka ubijena 3. maja 2023. godine solidarno isplate 46.884.000 dinara, maloljetnom<b> J.D,</b> koji je tad ranjen, ukupno 3,1 milion dinara, ranjenoj nastavnici <b>Tatjani Stevanović </b>6,9 miliona, a da po tužbi 27 članova porodica ubijenih isplate 350 miliona dinara.</p>
<p>Sa druge strane isti sud je donio prvostepenu presudu kojom je Vladimir Kecmanović bio osuđen na kaznu zatvora od 14 i po godina, a Miljana Kecmanović na kaznu zatvora od tri godine, ali je tu presudu ukinuo Apelacioni sud u Beogradu i naložio da se suđenje ponovi.</p>
<p>Početak ponovljenog postupka zakazan je za 29. januar.</p>
<p>Dječak K.K, koji u vrijeme izvršenja ovog zločina nije imao navršenih 14 godina, pa samim tim nije krivično odgovoran, pucao je na svoje drugare iz dva očeva pištolja koja je uzeo 1. maja.</p>
<p>On je ubio 10 osoba i ranio još petoro djece i nastavnicu istorije.</p>

Masakr u "Ribnikaru": Izrečena nova presuda Kecmanovićima

<p>Građanski pokret URA saopštio je da na današnjoj sjednici poslanici vlasti nijesu glasali za Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, odnosno, o obeštećenju bivših zaposlenih firmi koje su otišle u stečaj.</p>
<p>Prijedlog zakona potekao je od poslaničkog kluba URA-e, nakon, kako kažu u toj partiji, opsešnih konsultacija sa brojnim nekadašnjim radnicima državnih preduzeća.</p>
<p>Ovakvim glasanjem, kazali su iz GP URA, poslanici vlasti su još jednom pokazali nebrigu prema svim radnicima koji su bili žrtve tranzicije, a prema kojima je država dužna da ispravi nepravdu.</p>
<p>Iz URE podsjećaju da se njihovo zakonsko rješenje odnosilo na obeštećenje svih bivših zaposlenih koji su radili u državnim firmama koje su pošle u stečaj, izuzev radnika koji su već obuhvaćeni prethodnim zakonima, a koji su radili u rudarskoj, metalskoj, drvoprerađivačkoj i šumarskoj industriji.</p>
<p>- Prijedlogom zakona predviđeno je obeštećenje svih bivših zaposlenih koji do sada nijesu dobili otpremnine u iznosu od 12.000 eura po zaposlenom. Dok bi pravo na obeštećenje imali svi bivši zaposleni državnih preduzeća koji su zbog stečaja ostali bez posla ili su morali poći u privremenu penziju. Takođe, bivši zaposleni koji su dobili obeštećenje u manjem iznosu od 12.000 hiljada eura imaju pravo da prime obeštećenje koje će pokriti tu razliku do 12.000 hiljada eura. Predlog zakona je predviđao i da u slučaju ako je bivši zaposleni preminuo da pravo na obeštećenje imaju njegovi zakonski nasljednici - ističu iz URA-e.</p>
<p>Poručili su da sa ovim borba za ostvarivanje prava bivših radnika nije završena i da je njihova moralna i ljudska obaveza da istraju u ovoj borbi kako bi nakon više decenija nepravde država makar malo vratila dug prema svim onim ljudima koji su gradili našu zemlju.</p>

URA: Poslanici vlasti pokazali nebrigu prema bivšim radnicima glasanjem protiv otpremnina

<p>Opšti kolektivni ugovor (OKU), koji garantuje najveći obim radničkih prava, od danas više nije važeći, a nove pregovore socijalnih partnera Vlada je zakazala tek za 16. januar, pišu Vijesti.</p>
<p>OKU je posljednji put potpisan krajem 2022. godine na period važenja od tri godine od stupanja na snagu, što je isteklo u utorak.</p>
<p>Ovim od danas značajan obim radničkih prava više nema oko 100 hiljada zaposlenih, koji nijesu zaštićeni granskim kolektivnim ili ugovorima na nivou poslodavca.&nbsp;</p>
<p>Postojala je mogućnost da Skupština u utorak ili danas usvoji izmjene Zakona o radu kojim bi se postojeći OKU produžio za godinu, ali to na kraju nije ni predloženo.</p>
<p>Iz Unije poslodavaca (UPCG) su navodno socijalnim partnerima obećali da neće iskoristiti pravnu prazninu i zakidati ili jeftinije otpuštati zaposlene. Dio socijalnih partnera smatra da je bitno da se novi OKU zaključi prije obračuna januarske zarade, kako bi se on radio po novom.</p>
<p>Socijalni partneri - Vlada, UPCG, Unija slobodnih sindikata (USSCG) i Savez sindikata (SSCG) već mjesecima pregovaraju o zaključenju novog kolektivnog ugovora.</p>
<p>Obje sindikalne centrale traže da se novim OKU poveća obračunska vrijednost koeficijenta sa 90 na 100 eura, što bi uticalo na rast zarada za oko deset odsto. Da se o tome raspravlja imaju podršku i UPCG, ali se predstavnici Vlade tome protive.&nbsp;</p>
<p>Zbog toga su više puta odlagane sjednice Socijalnog savjeta, koji treba da potvrdi novi OKU, kako bi ga predstavnici svih socijalnih partnera potpisali.</p>
<p>Zakon o radu predviđa osnovna prava radnika, ali OKU određuje značajan dio kao što su pravo na uvećanje zarade po osnovu minulog, prekovremenog, noćnog i prazničnog rada, na veći broj dana godišnjeg odmora, na plaćeno odsustvo u određenim životnim situacijama, na otpremninu u slučaju odlaska u penziju, na jednokratnu novčanu pomoć u slučaju smrti člana uže porodice, na doprinos poslodavca za prevenciju radne invalidnosti i rekreativne aktivnosti i pet slobodnih dana za zaposlene koji to pravo koriste, kao i na brojna prava i slobode sindikalnih organizacija i predstavnika.</p>
<p>Radnička prava iz OKU-a se detaljnije predviđaju i mogu poboljšati u granskim kolektivnim ugovorima i kolektivnim ugovorima kod poslodavca na nivou kompanija, međutim, problem je što mnoge djelatnosti nemaju granske kolektivne ugovore. Ti zaposleni svoja prava crpe samo iz OKU-a, a ako bi on prestao da važi više ih ne bi imali.</p>

Opšti kolektivni ugovor istekao

<p>Pretresom na 12 lokacija, policija je tokom prethodna dva dana, uhapsila N.Đ. (26) i operativno interesantno lice Ž.M. (43), navedeno je u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>- Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ su tokom prethodna dva dana vršili planske aktivnosti iz svoje nadležnosti i izvršili pretrese stanova i drugih objekata na 12 lokacija, kao i pojačane kontrole prema članovima organizovanih kriminalnih grupa, operativno interesantnim i njima bliskim licima, te pronašli i oduzeli kokain, marihuanu, novac, kao i dva vozila - dodaje se.&nbsp;</p>
<p>Pretresom prostorija koje koristi N.Đ. (26) u Ulcinju policija je pronašla i oduzela 27 manjih pvc pakovanja sa sadržajem materije za koju se sumnja da je opojna droga kokain, težine 14,1 gram, zatim pvc pakovanje sa sadržajem materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana ukupne težine 12,8 grama, drobilicu, vagu za precizno mjerenje, kao i kesice za pakovanje, te novac u iznosu od 2.300 eura.&nbsp;</p>
<p>Takođe, kako navode iz UP, &nbsp;privremeno je oduzeto putničko motorno vozilo marke Audi A6 radi odgovarajućih provjera.&nbsp;</p>
<p>N.Đ. je lišen slobode zbog sumnje da je izvšrio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.</p>
<p>- U Kotoru je policija, pretresom stana i drugih prostorija koje koristi D.P. pronašla manju količinu opojne droge marihuana, te je protiv njega podnijeta prekršajna prijava zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - dodaju iz UP.&nbsp;</p>
<p>U &nbsp;sklopu navedenih aktivnosti u Baru je policija uhapsila operativno interesantno lice Ž.M. (43) zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima jer je testiranjem utvrđeno da je vozilom upravljao pod dejstvom kokaina i benzodiazepina.&nbsp;</p>
<p>Od njega je privremeno oduzeto putničko motorno vozilo kojim je upravljao, a na kojem su istaknute registarske oznake za koje je utvrđeno da pripadaju drugom vozilu. Na taj je način ovo operativno interesantno lice, kako se sumnja, izvršilo krivično djelo falsifikovanje i protiv njega će biti podnijeta krivična prijava.</p>
<p>- Službenici Uprave policije nastavljaju sa sprovođenjem pojačanih aktivnosti i kontrola lica u cilju suzbijanja zloupotrebe droga i razbijanja mreža uličnih dilera, a sve radi zaštite bezbjednosti građana i njihovog zdravlja - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;</p>

Na jugu države izvršeni pretresi na 12 lokacija: Oduzeta droga, novac, uhapšene slobode dvije osobe

<p>Iako je od hapšenja proteklo 86 dana, biznismenu <b>Aleksandru Mijajloviću </b>koji se sve vrijeme nalazi u UIKS-u, nije dozvoljen telefonski kontakt sa porodicom, saznaje Televizija E.&nbsp;</p>
<p>U akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) 3. oktobra uhapšen je Aleksandar Mijajlović, njegova bliska rođaka - viša državna tužiteljka <b>Andrijana Nastić,</b> kao i nekadašnji načelnik Centra bezbjednosti Podgorica <b>Milovan Pavićević, </b>policajac <b>Vladan Lazović</b>, bivši pomoćnik direktora Uprave policije i nekadašnji šef konta obavještajne zaštite Agencije za nacionalnu bezbjednost <b>Drago Spičanović</b>.&nbsp;</p>
<p>Naredbom za sprovođenje istrage petorka je osumnjičena za pravljenje mreže uticaja bez navođenja preciznog krivičnog djela u koje bi bili umiješani i crnogorski mediji. Ali, zašto je Aleksandru Mijajloviću zabranjeno javljanje porodici uz precizno definisanu kontrolu svih poziva iz telefonske govornice UIKS-a-nije poznato.&nbsp;</p>
<p>Uprava UIKS-a kazala je Televiziji E da je odobravanje telefoniranja u nadležnosti Višeg suda.&nbsp;</p>
<p>- Shodno članu 42. Pravilnika o bližem načinu izvršavanja pritvora, ističemo da je odobravanje dopisivanja i telefoniranja u nadležnosti suda, te je za navedeno potrebno obratiti se nadležnom sudu - kazali su u odgovoru.&nbsp;</p>
<p>Na upit Televizije E iz Višeg suda u Podgorici nije bilo odgovora.&nbsp;</p>
<p>U osamdeset dana istrage Specijalno državno tužilaštvo (SDT) saslušalo je petnaestak svjedoka, među njima i predstavnike Televizije E i portala Analitika, a spremaju se pozivi za urednike još četiri kritička medija, i ti podaci pokazuju da SDT nema namjeru da ubrzava istragu, sve u cilju da pritvorski osnov uticaj na svjedoke, što duže opstane na snazi.&nbsp;</p>
<p>A, u međuvremenu, neko se potrudio da Mijajlović nema dostojan tretman u UIKS-u.&nbsp;</p>
<p>Duže od 60 dana pritvoreni biznismen čeka dozvolu da se napravi rentgenski snimak povrijeđenog ramena u Kliničkom centru Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>- Nema pismenog naloga, ali se htjelo izaći u susret zahtjevu SDT-a da pritvoreni Mijajlović ne može računati na bilo kakve olakšice, čak ni na preglede u Kliničkom centru - naveli su iz Višeg suda.&nbsp;</p>
<p>Prema informacijama naše medijske kuće, formalna odluka o dozvoli kontrolisanih telefonskih poziva je u rukama istražnog sudije <b>Gorana Šćepanovića</b>, a da postoje politički pritisci da Mijajlović bude što duže izolovan u Spužu pokazuje i poređenje sa postupanjem sudije Višeg suda u ranijem slučaju pritvora za biznismena.&nbsp;</p>
<p>Tada je korišćenje telefonske govornice dozvoljeno sedam dana nakon što je Mijajlović došao u UIKS, iako nijesu ni tada bili saslušani svi svjedoci.&nbsp;</p>
<p>Sada je očito neko odlučio da za biznismena Aleksandra Mijajlovića važe drugačija pravila.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDS5q0LVjAL4%2F%3Figsh%3DMWdpc2s2YnhxcXU2aw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mijajloviću i nakon 86 dana pritvora uskraćen telefonski kontakt sa porodicom

<p>Sa dva auto-otpada u Bijelom Polju oduzeto je sedam vozila, saopšteno je iz Uprave policije (UP). &nbsp;</p>
<p>Kontrola je, kako se navodi, izvršena na auto-placu u vlasništvu B.L. iz Bijelog Polja kojom prilikom su oduzeta tri vozila, kao i na auto-placu u vlasništvu E.H. takođe iz toga grada - od njega oduzeta četiri vozila, bez odgovarajuće dokumentacije.</p>
<p>- O događaju je obaviješten tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, koji se izjasnio da se protiv B.L. i E.H. podnesu krivične prijave zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nedozvoljena trgovina. Oni su, kako se sumnja, bez ovlašćenja za obavljanje trgovinske djelatnosti, pribavili vozila izbjegavajući plaćanje carinskih obaveza, kako bi vozila rastavili na djelove i izvršili njihovu dalju prodaju - ističe se u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Ova akcija, kako navode iz UP, predstavlja još jedan primjer uspješne, koordinisane i sinhronizovane saradnje Uprave policije i Uprave carina, te potvrđuje odlučnost nadležnih organa u borbi protiv svih oblika kriminaliteta.</p>

Sa dva auto-otpada u Bijelom Polju oduzeto sedam vozila

<p>Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici (ODT) podiglo je optužnicu protiv J.J. i S.R. iz Pančeva zbog sumnje da su ostavili svoje maloljetno dijete u teškom zdravstvenom stanju bez adekvatne medicinske pomoći usljed čega je nastupila smrt.</p>
<p>- Prema navodima optužnice, maloljetno dijete je tog dana, u stanju teškog stepena pothranjenosti i bolesti, ostavljena kod sestre okrivljenog, u njenoj porodičnoj kući gdje je i preminula u noći izmedu 5. i 6. oktobra 2024. godine, u ranim jutarnjim časovima - saopšteno je iz podgoričkog ODT-a.</p>
<p>Njima se na teret stavlja krivično djelo kršenje porodičnih obaveza.</p>

Tag: putnici