<p>Tunel Sozina je od početka godine opslužio skoro 3,54 miliona vozila.</p>
<p>Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, u 2022. godini 3,07 miliona, a 2021. njih 2,61 milion.</p>
<p>Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).<br/>
<br/>
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Kroz Sozinu prošlo 3,54 miliona vozila

<p>Zbog kvara aviona nacionalne avio-kompanije Er Montenegro, let 4O102 Podgorica –Beograd, putnici koji su sinoć u 18 sati trebali da otputuju za glavni grad Srbije, poletjeli su sa podgoričkog aerodrome tek jutros u 10:30 sati.</p>
<p>Primorski portal nezvanično saznaje da je Er Montenegro iznajmio avion druge kompanije. Jutros je otkazan i let Er Montenegra Podgorica –Beograd u 7:30 sati.</p>
<p>- Bili smo među 13 putnika kojima je sinoć rečeno da ima mjesta na letu u 7:30 sati. Morali smo rano jutros biti u Beogradu. Međutim, i taj let iz Podgorice je otkazan. Spavali smo u hotelu u Podgorici u kojem nije bilo grijanja. Nisu imali dovoljno ćebadi. Trauma. Jutros ustali prije svitanja, dođemo na aerodom i ponovo let otkazan u 7:30 sati. Sramota, a cijene avio karata astronomske - kazala je sagovrnica Primorskog portala.</p>
<p>Putnici su ogorčeni. Majke sa malom djecom, stariji. Neki su propustili druge letove iz Beograda, a među putnicima ima osoba koji su imali zakazane operacije u Beogradu, Takođe, odloženi su poslovni sastanci.</p>
<p>Srednovječni gospodin koji je sinoć na podgoričkom &nbsp;aerodromu čekao suprugu sa djetetom iz Beograda bio je bijesan jer oni čak satima nisu dobili ni informaciju da poslednji avion sa aerodrome “Nikola Tesla” u srijedu veče neće ni poletjeti za Podgoricu.</p>
<p>Podsjetimo, iz Nacionalne avio-kompanije Er Montenegro putnicima su u srijedu veče oko 18 sati saopštili da je u pitanju tehnički kvar na avionu.</p>
<p>Primorski portal saznaje od putnika da je &nbsp;let 4O102 iz Podgorice za Beograd koji je bio planiran za 18 otkazan tek poslije 21 sat.</p>

500x500

Zbog kvara aviona Er Montenegra poletjeli nakon 16 i po sati, putnici ogorčeni

<p>Na avionu ruskog avio-prevoznika Azimut erlajns koji je večeras u Antaliji u Turskoj sletio tokom nepovoljnih meteoroloških uslova, došlo je do požara na motoru, a svih 79 putnika je bezbjedno evakuisano, javlja HavaHaber.</p>
<p>Vatrogasci su odmah intervenisali, a pista je privremeno zatvorena, pa su avioni preusmjereni na druge aerodrome.</p>
<p>Nema povrijeđenih, a avion je letio na relaciji Soči-Antalija.</p>
<p>Požar je izbio kada je motor došao u kontakt s pistom.</p>

Izbio požar na ruskom avionu u Antaliji, evakuisano 79 putnika

<p>Aerodrom Tivat je u oktobru opslužio 96.997 putnika, što je daleko više nego prošle godine kada je ostvario tek 59.998 putnika, piše portal Zamaaero.</p>
<p>Ovo je treći mjesec ove godine da je Tivat imao više putnika nego 2019, s obzirom na to da je imao 115,8 odsto putnika iz istog mjeseca 2019. (83.773). </p>
<p>Aerodrom je ostvario 1.029 operacija, te 0,3 tone karga.</p>
<p>Tivat je od početka godine opslužio 1.086.262 putnika, imao 12.113 operacija i 17,2 tone karga. </p>
<p>- Tivat će evidentno ove godine imati više od 1,1 milion putnika. Aerodromi Crne Gore su u prvih deset mjeseci ostvarili 2.652.953 putnika (2.283.305 u 2023), što je 108,1 odsto putnika iz 2019. godine (2.452.050), te postoji šansa da do kraja godine imaju i više od 2,9 miliona putnika ili će imati vrlo blizu tom broju - prenosi Zamaaero.</p>

1250x600

1084x550

Kroz tivatski aerodrom u oktobru prošlo 96.997 putnika

<p>U Bokokotorskom zalivu danas se nalaze dva kruzera sa blizu tri hiljade (2.911) putnika.</p>
<p>Prema informaciji iz AD “Luka Kotor”, kruzer “Norwegian Pearl” uplovio je jutros u 6:15 sati iz Dubrovnika sa 2.484 putnika. Isplovljava za Split u 18 sati.</p>
<p>U 7:45 sati je iz Splita uplovio kruzer “Explora 1” sa 427 putnika. Isplovljava za Pirej u 18 sati.</p>

U Kotoru “Norwegian Pearl” i “Explora 1” sa blizu 3.000 putnika

<p>U kotorskom zalivu danas se nalaze dva broda.</p>
<p>Kruzer “SS Voyager” isploviće u 16 sati, dok će kruzer “MS Marina” napustiti kotorsku luku u 18 sati, piše na zvaničnoj internet stranici AD “Luka Kotor”.</p>

“SS Voyager” i “MS Marina” danas u Kotoru

<p>U Bokokotorskom zalivu danas su usidrena dva broda sa 3.358 putnika.</p>
<p>„Norwegian Pearl“ je uplovio iz Splita, a na sidrištu 1 biće do 18 sati kada će isploviti za luku Dubrovnik. &nbsp;Na njemu se nalazi 2.450 putnika.</p>
<p>„Viking Venus“ uplovio je iz Dubrovnika sa 908 putnika. Na vezu će biti do 16:30 sati, a sljedeća luka je Krf.</p>

U Kotoru dva kruzera sa 3.358 putnika

<p>Tokom avgusta ove godine, broj putnika na crnogorskim aerodromima bio je niži nego u isto vrijeme 2019. godine, pa je Crna Gora tako jedina država u regionu koja je prema tom parametru u minusu.</p>
<p>Naime, ove godine su podgorički i tivatski aerodrom opslužili ukupno 463.712 putnika, a u avgustu prije pet godina 470.384. Iskazano u procentima, riječ je o padu od -1,4 odsto.</p>
<h2>Albanija nezaustavljivo raste</h2>
<p>Zanimljivo je kako je država sa ubjedljivo najvećim rastom u Evropi susjedna Albanija. U odnosu na avgust 2019, ovog puta je tamo registrovano čak 193 odsto putnika više.</p>
<p>Prema podacima Airports Council International, slijede Kosovo (48,2 odsto), Bosna i Hercegovina (44,7), Moldavija (38), Poljska (25,5), Luksemburg (25,4), Srbija (20,9), Malta (19,4) i Grčka (18,7).</p>
<p>Što se naše regiona tiče, uz Albaniju, Kosovo, BiH, i Srbiju, u plusu su i Hrvatska (13,1) i Sjeverna Makedonija (5,8).</p>
<h2>Najveći pad u Finskoj, Italija i Španija u plusu, Njemačka u minusu</h2>
<p>Ne računajući Ukrajinu, u kojoj od početka ruske agresije nema putničkih letova, najveći pad imala je Finska (-27,4), a slijede Slovenija (-21,5), Švedska (-21,2) i Bugarska (-20,1).</p>
<p>Što se većih evropskih tržišta tiče, u odnosu na avgust 2019. ‘porasle’ su Italija (14,2 odsto), Španija (9) i Ujedinjeno Kraljevstvo (0,4), dok su u minusu Francuska (-0,9) i Njemačka (-13,4).</p>
<h2>Za avgustovski minus "zaslužan" Tivat</h2>
<p>Za minus Crne Gore "zaslužan" je tivatski aerodrom. Jer, dok je u avgustu 2019. kroz tu vazdušnu luku prošlo 292.748 putnika, ovog puta bilo ih je gotovo 70 hiljada manje – 225.306.</p>
<p>Podgorica, uprkos rekordnom avgustu, nije uspjela da nadomjesti taj zaostatak. U našem glavnom gradu u avgustu je bilo 238.406 putnika, a u istom mjesecu prije pet godina 177.636.</p>

Crna Gora jedina u regiona bila u minusu: Albanija bilježi rekordan rast, brojke osjetno veće i na Kosovu i u BiH

<p>U kotorskoj luci danas se nalaze tri broda sa 4.403 putnika.</p>
<p>Prema informaciji iz AD "Luka Kotor", kruzer “MSC Armonia” sa 2.001 putnikom, biće danas na vezu do 18 sati, kada isplovljava za Krf.</p>
<p>Na sidrištu 1 do 19 sati je “SS Voyager” sa 591 putnikom.</p>
<p>“Marella Explorer” sa 1.841 putnikom, na sidrištu 2 ostaje do 16 sati , kada je planirano da isplovi za Krf.</p>

U Kotoru tri kruzera sa 4.403 putnika

<p>Putnici na podgoričkom aerodromu drugi sat čekaju da preuzmu prtljag jer, kako tvrde, ne može da im se isporuči zbog kiše.</p> <p>To je na mreži X objavio i poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Mihailo Anđušić, </b>uz fotografiju putnika koji sjede pored trake na kojoj bi trebalo da se pojave njihovi koferi.</p> <p>- Tiho, ako možete pomoći, kao dio menadžmenta - trenutno na Aerodromu Golubovci 200 ljudi čeka sat vremena na prtljag - obrazloženje zašto - ne može se istovariti dok ne stane kiša… - naveo je Anđušić na mreži X, obraćajući se funkcioneru Pokreta Evropa sad <b>Tihomiru Dragašu</b>.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiki_andjusic%2Fstatus%2F1842557266601624012&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jedna od putnica koja je doletjela u Podgoricu objavila je na svom Instagram nalogu video u kom s čuđenjem prenosi informaciju da kiša otežava funkcionisanje aerodroma.</p> <p>- Lagano ulazimo u drugi sat čekanja prtljaga jer, zaboga, kako po kišici da se izbaci - navela je ona.</p> <p>Iz Aerodroma Crne Gore se još nijesu oglasili ovim povodom.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241005151052_b22e1382ef937baae3af8267fde2cc8f06103375e1a9c2876a1eac3d5480a1e0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241005151052_b22e1382ef937baae3af8267fde2cc8f06103375e1a9c2876a1eac3d5480a1e0" data-rendition-name="original" width="954" height="1600" loading="lazy" alt="aerodrom"> </figure>  <p><br/></p> <p>-&nbsp;</p>

Putnici na podgoričkom aerodromu zbog kiše ne mogu da preuzmu prtljag?

<p>Veliki požar izazvao je danas ukrajinski napad dronovima na energetski objekat u Kazanju, u Rusiji, objavile su lokalne vlasti.</p>
<p>U predgrađu Kazanja, glavnog grada ruske republike Tatarstan, „zapalila se cistijerna za gas poslije napada dronom“, saopštila je preko Telegrama lokalna vlada.</p>
<p>U saopštenju se navodi da niko nije povrijeđen i da je predsjednik Tatarstana <b>Rustam Minihanov</b> došao da obiđe mjesto požara.</p>
<p>Lokalni mediji su prenijeli snimke velikog požara u skladištu tečnog gasa blizu hemijske fabrike.</p>
<p>Pored toga, industrijska zgrada oštećena je u napadu dronovima na Engels, u regionu Saratov, koji se nalazi oko 700 kilometara jugoistočno od Moskve i oko 500 kilometara od ukrajinske granice, napisao je preko Telegrama regionalni guverner <b>Roman Busargin</b>.</p>
<p>On je rekao da će nastava u školama u Saratovu i Engelsu biti održana na daljinu danas zbog napada dronovima.</p>
<p>Engels je i 8. januara bio na meti velikog napada dronovima koji je izazvao požar na naftnom kompleksu.</p>
<p>Prema vlastima dva vatrogasca su poginula u tom požaru, koji je savladan tek pet dana poslije izbijanja.</p>
<p>Kijev i Moskva pojačali su udare posljednjih mjeseci prije povratka <b>Donalda Trampa</b> u Bijelu kuću 20. januara, pošto je izabrani američki predsjednik najavio da namjerava da zaustavi taj rat odmah po dolasku na funkciju.</p>
<p>Ukrajina redovno udara na vojne ciljeve i energetske lokacije u Rusiji kao odgovor na napade Moskve na njenu teritoriju od 2022. godine.</p>

Veliki požar u Rusiji poslije napada ukrajinskih dronova

<p>Vatrogasci u Los Anđelesu počeli su da se pripremaju za jake vjetrove, koji bi mogli dodatno podstaći dva velila šumska požara koji su već sravnili cijele gradske četvrti i usmrtili najmanje 24 osobe.</p>
<p>Suvi, opasni udari vjetra Santa Ane dosezali su u ponedjeljak brzinu od 48 do 80 km/h, ali crveno upozorenje biće izdato kad su najavljeni najsnažniji udari do 120 km/h, rekao je meteorolog iz Centra za vremensku prognozu Nacionalne meteorološke službe <b>David Rot</b>, prenosi Slobodna Evropa.</p>
<p>Više od 8,5 hiljada vatrogasaca gasi požare iz vazdua i sa zemlje, sprječavajući da se vatra tokom noći ne proširi na oba kraja Los Anđelesa.</p>
<p>- Ova situacija je jako, jako loša. Nijesmo se još izvukli - rekla je šefica gradskih vatrogasaca Los Anđelesa <b>Kristin Krouli</b>.</p>
<p>Zvaničnici su rekli da država unaprijed raspoređuje vatrogasne ekipe u ranjiva područja, ne samo u Los Anđelesu nego i u drugim okruzima južne Kalifornije koji su takođe bili pod povećanom opasnošću od požara.</p>

Vatrogasci se spremaju za jake vjetrove u Los Anđelesu

<p>TikTok omiljena je društvena mreža među mladima, ali sve veći izazov za roditelje. Pored toga što nudi kreativne sadržaje i zabavu, očigledan je porast uznemirujućih video snimaka u kojima se vide nasilje i prijetnje. Sve to dodatno zabrinjava kada znamo da su njeni korisnici i najmlađi.&nbsp;</p>
<p>Sudski vještak <b>Marko Lakić</b>, u razgovoru za Portal RTCG, upozorio je da nijedno dijete mlađe od 13 godina ne bi smjelo da koristi TikTok.</p>
<p>S obzirom na to da veliki broj korisnika TikTok-a čine djeca i adolescenti, postavlja se pitanje u kojoj mjeri nasilni sadržaji utiču na njihov mentalni i emocionalni razvoj. Iako ova platforma ulaže napore da suzbije ovakve sadržaje, oni su sve zastupljeniji, a granica između kreativnosti i opasnosti sve je tanja.</p>
<p>Negativni uticaj TikTok-a odrazio se nedavno u Albaniji. Nakon što je dječak izbo nožem i usmrtio četrnaestogodišnjaka, na ovoj društvenoj mreži kružili su snimci na kojima su se maloljetnici izjasnili za ubistvo. Objavljena je i fotografija počinioca, koji je uhapšen, na kojoj se vidi rana koju je zadobio na ruci. Albanske vlasti su odlučile da blokiraju TikTok nakon tragičnog događaja, zbog zabrinutosti za sigurnost djece.</p>
<h2><b>Lakić: Uvesti kazne za roditelje, povećati bezbjednost djece&nbsp;</b></h2>
<p>Trenutni zakonski okviri koji regulišu bezbjednost djece na internetu, smatra sudski vještak Marko Lakić, nijesu dobri. Ukazuje da roditelji snose određenu vrstu odgovornosti, pa bi zato trebalo uvesti kazne za njih ukoliko izostane reakcija.</p>
<p>- Sa ciljem bezbjednosti naše djece, neophodno bi bilo da poradimo na tom polju. Pritom bi definitivno trebalo uvesti kazne za roditelje koji dozvoljavaju korišćenje sadržaja djeci koja nisu dostigla uzrast na koji je neki sadržaj ograničen - kazao je Lakić.</p>
<p>Upozorava da nijedno dijete mlađe od 13 godina ne bi smjelo da koristi TikTok.</p>
<p>- U nekim državama je to ograničenje na 18 godina. Postavlja se pitanje da li bi se i te strože mjere poštovale? Smatram da ne bi - ukazuje Lakić.</p>
<h2><b>Pejaković: Nasilni sadržaji utiču na mentalno zdravlje mladih</b></h2>
<p>Psihološkinja <b>Adriana Pejaković</b>, u razgovoru za Portal RTCG, kazala je da preplavljenost nasiljem i ekstremnim nasilnim sadržajem može ozbiljno da ugrozi i naruši mentalno zdravlje mladih.</p>
<p>- Može uticati na njihovo ponašanje, empatiju i sposobnost donošenja odgovarajućih odluka. Ukoliko su djeca preplavljena takvim sadržajima mogu postati povišeno anksiozna, depresivna ali i ići u pravcu antisocijalnog ponašanja ili poremećaja ponašanja i ličnosti-u ekstremnim slučajevima - istakla je ona.</p>
<p>Društvene mreže, ističe Pejaković, mogu biti kanal za širenje nasilnih sadržaja.</p>
<p>- Povezanost između društvenih mreža i nasilja postoji, pa sada imamo i online nasilje, govor mržnje na drustvenim mrežama i druge toksične sadržaje koji mogu uticati na mentalno zdravlje mladih - naglašava ona.</p>
<p>Pejaković ističe da su djeca podložna jakim stimulusima, sadržajima koji su viralni, a takođe imaju mehanizme kojima podražavaju ono što vide i ukoliko je nasilje ono što gledaju oni će ga podražavati.</p>
<p>- To je znači da su djeca i mladi po prirodi nasilni već da na taj način često nastoje da budu bliski, prihvaćeni, prikriju sopstveni strah, pokažu se u grupi - objašnjava Pejaković.</p>
<p>Ona napominje da je važno da se sankcioniše nasilje i pokaže djeci da ono ima svoje posljedice.&nbsp;</p>
<p>Važno je, poručuje ona, uložiti napore u edukaciju o odgovornom korišćenju interneta i vršiti veći nadzor nad sadržajem kojem djeca pristupaju.</p>
<p>- Zapitajmo se koje bi to sadržaje mi kao društvo trebalo da omogućimo djeci da ne ulaze u ovakve rizike. Da li smo ih okružili agresijom na internetu, u medijskom prostoru? Da li imaju dovoljno društvenog angažovanja kroz đačke parlamente i druge vidove oglašavanja mladih? Da li im pružamo dobre uzore? Koliko smo mi zreli kao društvo i pojedinci? Ovo su pitanja na koja moramo da odgovorimo prije nego okrivimo djecu. Jer poznato je da ukoliko djeca imaju podsticajno okruženje neće lako ulaziti u rizična ponaṣ̌anja - poručuje Pejaković.&nbsp;</p>
<p>Anonimnost koja pruža korisnicima da se sakriju iza lažnih indenditeta olakšava put ka postavljaju neprimjerenih sadržaja.&nbsp;</p>
<p>- To je svakako veliki izazov u cilju identifikacije i procesuiranja počinioca određenih krivičnih djela, ali smatram da bi se ta pojava znatno smanjila kada bi prvo roditelji znali adekvatno da koriste sadržaj na internetu, a onda i djecu pravilno naučili - smatra Lakić.</p>
<p>Lažne identitete i određena skrivanja, dodaje Lakić, nikada nećemo moći da suzbijemo, ali uz adekvatnu edukaciju, znatno bi smanjili njihov negativni uticaj.</p>
<p>On kao rješenje problema ne vidi u blokiranju TikTok-a ili bilo kojeg drugog servisa, već u tome da se oni koriste na pravi način.</p>
<p>- Više sam da se ti servisi koriste onako kako su i predviđeni (za starije od 13 godina). Sa druge strane smatram da treba mnogo više edukacije i mnogo manje zataškavanja i zloupotreba od strane nadležnih - poručuje Lakić.</p>
<p>Smatra da bi u obrazovnim institucijama više pažnje trebalo povesti da se djeca nauče pravilnom korišćenju sadržaja na internetu.</p>
<p>Lakić zaključuje da TikTok i ostali servisi nisu u značajnoj mjeri povećali nasilje, ali su pogodno sredstvo da određene vrste nasilja vidi veći broj ljudi. Ukazuje na to da bi trebalo pojačati kaznenu politiku, povećati kazne i dosljedno primjenjivati sankcije za svaki vid nasilja.</p>

Djeca mlađa od 13 godina ne bi smjela da koriste TikTok

<p>Kao posljedica veoma loše kominikacije između odgovornih iz bezbjednosnog sektora i građana, nakon drugog masovnog ubistva na Cetinju, u javnosti su se pojavile značajne sumnje u zvaničnu verziju i dinamiku po kojoj se odvijao ovaj zločin. Te sumnje su pojačane činjenicom da su odgovorne državne birokrate u više navrata mijenjali suštinu i činjenicnu bazu sopstvenih izvještaja o najnovijem krvoproliću, pa je ispravnije govoriti o zvaničnim verzijama ovog događaja.</p>
<p>Zahtjevi građana da se dinamika koja je pratila najnovije masovno ubistvo na Cetinju do kraja i jasno rasvijetli su legitimni i važni. Odgovorna vlast bi trebala da brzo ponudi objašnjenja utemeljena na konkretnim dokazima. To, na žalost, nije slučaj u savremenoj Crnoj Gori. Isti zahtjevi za punom istinom se čuju i povodom ranijeg masovmnog ubistva u crnogorskoj prijestonici.</p>
<p>Dok se istinita i potpuna objašnjenja čekaju, javni prostor je popunjen brojnim nagađanjima i sumnjama. U duboko podijeljenom društvu kakvo je crnogorsko i u atmosferi nedostatka objašnjenja i povišenih emocija nije teško da se iz tih sumnji izrode uopštavanja koja mogu biti opasna za sve građane. Kao i svako uopštavanje, i ova o motivima za masovna ubistva i dinamici po kojoj su se ona dešavala, koja kruže crnogorskim javnim prostorom, predstavljaju kolaž sumnji u zvaničnu verziju, emocija, strahova, politički induciranih stereotipa, kao i vjerski potpomognute netorenacije, uskogrudosti i nerazumijevanja.</p>
<p>Nakon drugog masovnog ubistva i vrlo lošeg odgovora operativaca i rukovodilaca bezbijednosnih službi, odnosno, zbog neadekvatnog djelovanja tih službi, pojavila su se dva suprotstavljena narativa koji istovremeno zvuče kao optužba i kletva. Kao što znamo, stereotipizacija služi da se sakrije istina, te da se uvrijedi i dehumanizuje čitava grupa.</p>
<p>Prvi je grozomorna priča o problematičnom mentalnom stanju građana Cetinja. Ova priča predstavlja vrhunac stigmatizacije kolektiva na način i u obimu kakve nijesmo viđeli u Crnoj Gori dugi niz decenija. Neutemeljenost i malicioznost ove lažne kolektivne dijagnoze-optužbe takođe ima za cilj da dehumanizuje građane Cetinja i medicinsko stanje umetne kao dio psihološkog profila grupe. Iz ove polazne tačke zlonamjernici mogu da iskorače u tvrdnju da “iracionalnost i nasilnički impuls” grupe onemogućavaju njenu normalnu komunikaciju s ostatkom državnog kolektiva. Ovim se kreira svojevrsni izolat koji vlast može da tretira kao medicinski problematično strano tijelo na kolektivnom biću i da ga, shodno toj logici, isljuči iz društvenih tokova. Ako nas istorija ičemu uči, onda nas uči da je slična stigmatizacija grupa bila kičma ideoloških profila iz 1930-tih godina prošlog vijeka i državnih okvira koje su te ideologije kreirale.</p>
<p>Drugi je narativ o direktnoj operativnoj vezi sveštenika SPC sa masovnim ubojicama, Borilovićem i Martinovićem. I u ovom slučaju nedostaju konkretni dokazi. Optužbe da su obojica masovnih ubojica bili vjernici SPC, te da su možda učestvovali u litijama i nalagali badnjake sa klerom SPC može da proizvede politički, vjerski i ideološki potkanu generalizaciju o tome da su posvećeni vjernici SPC potencijalne masovne ubojice onda kada takav krvava služba zatreba ovoj crkvenoj organizaciji. Nipošto ne želim da osporim značajne i jasno pokazane predatorska namjere SPC u Crnoj Gori, ali mi se čini da je neophodno biti veoma pažljiv oko ovakvih i slicnih uopštavanja.</p>
<p>Oba narativa za sada opstaju u domenu čaršijskog nagađanja i vrijeđanja na društvenim mrežama i uprkos činjenici da niko još uvijek nije ponudio konkretne dokaze. Ipak, u nedostatku zvanične istine građani se lagano razbrojavaju na dva tabora i stupaju u unaprijed iskopane suprotstavljene rovove.</p>
<p>Ovakvi narativi mogu lako da posluže političkim operativcima i ideološkim dizajnerima kao alatke za odvlačenje pažnje od višeslojnog strukturnog problema koji, naravno, ima brojne dimenzije, uključujući vjersku i psihološku. Pažnja se odvlači i od dokumentovane činjenice da su se institucije države iznova pokazale nesposobnim da odgovore na izazove širih razmjera. &nbsp;&nbsp;</p>
<p>Uvjeren sam da je neophodno vratiti fokus na institucionalni teren, odnosno, jasno na pokazanu nesposobnost institucija države da uspostave zakonom uređenu i određenu kontrolu nad problematičnom situacijom u društvu. Kritika koja se, iz te tačke, uputi prema vlastima je sasvim legitimna i utemeljena.</p>
<p>Ovako utemeljena krtika takodje može i treba da bude i politički upotrebljiva kao impuls za aktivizam usmjeren ka strukturnim promjenama. Iako ostali slojevi ovih dviju krvavih priča iz Cetinja (ekonomnski, ideološki, vjerski, psihološki, medicinski) nijesu nevažni, bojim se da primarni fokus na njih nanosi štetu naporu da se nesposobna vlast smijeni. Osim toga, otvara se pandorina kutija opasnih i neutemeljenih karakterizacija koje dolaze iz oba suprotstavljena pola: sveštenici SPC su instumentalizovali masovne ubice vs cetinjani su mentalni bolesnici.</p>
<p>Ovo su neki od razloga zašto mislim da treba napraviti “otkorak” od pomenutih narativa. Da li je to moguće uraditi, ili ne, je drugo pitanje. Ono što se ne bi trebalo zaboraviti jeste pozitivan efekat tog otkoraka: vraćanje procesa rješavanja problema (kakvi god oni bili) u adekvatne profesionalne okvire. Ako se dokaze da postoji potreba za angazmanom zdravstvenog sistema u Crnoj Gori kako bi se izborili s narastajućom ankcioznošću, depresijom, ili nasiljem u porodici, onda je to obaveza profesionalaca koji čine zdravstveni sistem. Ako se dokaže direktna motivaciona ili praktična veza (vjerski fanatizam i politička mržnja koja ga prati, kao i obezbjeđivanje oružja i municije) između sveštenika SPC i ove dvojice masovnih ubojica, onda je to posao za profesionalce iz bezbijednosnog sektora.</p>
<p>U oba slučaja je neophodno da se stvari vrate na institucionalni teren, jer se time na najbolji način poentira u političkom diskursu. Imajući u vidu trenutnu situaciju u državi, ovo vraćanje “u institucije sistema” bi do srži ogolilo dokumentovanu nesposobnost sadašnje vlasti, a njenu kritiku i zahtjeve za njenom smjenom bi učinilo još utemeljenijim. &nbsp;</p>

Zločini i kazne

<p>Uprava policije je danas - demantujući izjavu bivšeg predsjednika Vlade Crne Gore <b>Dritana Abazovića</b> da ,,kritičnog dana na Cetinju policajci u jednom trenutku nijesu mogli da identifikuju ubicu" – sramotno obmanula crnogorsku javnost tvrdnjom da je Martinović ,,bio izolovan i opkoljen i da za to postoji video zapis sa kamere kao materijalni dokaz“.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FAEaPWfQiZbA%3Fsi%3DIFsFtf1yX7-tRpSZ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">POLICIJSKI SNIMAK: Skraćena verzija od 5 sekundi</p></div>
<p>Da bi dokazali tvrdnje, iz Uprave policije su objavili snimak u trajanju od pet sekundi na kojem se vidi silueta čovjeka kako po snijegu prolazi dvorištom jedne kuće. Taj snimak je trebalo, po mišljenju čelnika MUP-a <b>Danila Šaranovića</b>, čelnika UP <b>Lazara Šćepanovića</b> i njegovog tima, da bude krunski dokaz kojim se demantuje priča lidera Ure.&nbsp;</p>
<p>Portal ETV, međutim, raspolaže cjelovitim video zapisom sa nadzorne kamere, na kojem se jasno vidi kako Martinović prolazi između kuća i ide ka ulici. Ispred njega tom ulicom protrčavaju naoružani policajci i u jednom trenutku se okreću i svjetlima obasjavaju Martnovića koji, sekund kasnije, pada u lijevu stranu.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F9xoOnO2eKYk%3Fsi%3DZTvxKzVsOu4I9o2T&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">UZNEMIRUJUĆE: PRAVA VERZIJA DOGAĐAJA: Snimak u trajanju od 22 sekunde </p></div>
<p>Snimak nepobitno pokazuje da Martinović nije bio ,,izolovan i u obruču“, kako tvrde iz Medijskog tima za odnose sa javnošću UP, jer u jednom momentu Martinović usporava kretanje i gleda u pravcu policajaca. Iza Martinovića se ne vidi ni jedno lice, što znači da nije bio opkoljen. Samu smrt nadzorna kamera nije mogla da zabilježi jer jedan stub djelimično zaklanja pogled na kompletnu figuru Martinovića.&nbsp;</p>
<p>Danas na Cetinju je zakazana sjednica Savjeta za građansku kontrolu policije i valja očekivati da će se i ovaj postupak vrha Uprave policije temeljno analizirati.&nbsp;</p>

UZNEMIRUJUĆE: Uprava policije beskrupulozno slagala javnost i pustila skraćeni video zapis smrti Martinovića, sve u pokušaju da demantuju Abazovića!

<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova večeras je, tek nakon pisanja Portala ETV, dostavilo medijima snimak za koji su iz Uprave policije u prethodnom reagovanju tvrdili da je dostavljen u „izvornom obliku“.</p>
<p>Podsjećamo da su iz Uprave policije demantujući bivšeg premijera <b>Dritana Abazovića </b>dostavili drugačije kadriran i mnongostruko kraći snimak u odnosu na materijal koji su medijima poslali večeras.</p>
<p>U saopštenju MUP navodi, demantujući UP, kako dostavljaju „cijeli video snimak koji potvrđuje sve naše tvrdnje da je ubica bio opkoljen policijskom zasjedom sa svih strana“.</p>
<p>- Ovim materijalnim dokazima jasno odbacamo sve manipulacije, a naročito onu koju je izrekao bivši premijer i bivši predsjednik Vijeća za nacionalnu bezbjednost, gospodin Dritan Abazović, kako se ubica Martinović nalazio među policijskim službenicima – navodi se u saopštenju.</p>
<p>Dalje tvrde, kako snimak sugeriše „logiku da se ubica ne vraća nazad, znajući da su policijski službenici i iza i ispred njega i da se nalazi u bezizlaznoj situaciji, pri čemu nakon izrečenog naređenja od strane policijskih službenika izvršava samoubistvo“.</p>
<p>- Još jednom napominjemo da u ovako složenim policijskim zadacima policijski službenici moraju voditi računa o riziku od unakrsne vatre i staviti gonjeno lice pod kontrolu bez rizika po građane i policijske službenike – zaključuju u saopštenju.</p>
<p>Pogledajte video:</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DeFU-FCTeOO4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

MUP nakon pisanja Portala ETV medijima dostavio snimak u „izvornom obliku“

<p>I Milojko mora prvo premijera Spajića da razumije. Zaviri malo u njega, premijeru.</p>
<p>04.01.</p>
<p>15.00h</p>
<p>Sad gledam snimak koji mi je poslat.</p>
<p>Ubica, nekako tromim korakom hoda po snijegu, na livadi ili većem dvorištu.</p>
<p>Zatim se uočavaju policajci koji trče jedan za drugim u smjeru suprotnom od kretanja Martinovića.</p>
<p>On puca u sebe, valjda tada kreću policajci prema mjestu odakle se hitac čuo.&nbsp;</p>
<p>Gospodine Spajiću, znaš li što je tvoj ministar kazao. Ne znaš. Jer bi mu već tražio ostavku. Kazao je da ubica opkoljen od strane policije nije imao kud. Pozvan je da se preda. I pošto nije imao kud, ubio se.&nbsp;</p>
<p>Ako ne vjeruješ meni, sebi, ministru, Bogdanoviću, vjeruj svojim očima kada odgledaš snimak.</p>
<p>I nemoj više, kumim te, da na novinarsko pitanje, hoćeš li da tražiš ministru ostavku, odgovoriš - razumite moju poziciju.</p>
<p>Razumio bih te kao kuma, komšiju, poznanika. Ti si premijer, čovječe.</p>
<p>I Milojko mora prvo premijera Spajića da razumije. Zaviri malo u njega, premijeru.</p>
<p>I uradi ono što moraš. Makar zbog ona dva mališana.&nbsp;</p>
<p>Reci gospodi da su radili, da ništa nijesu uradili, osim što su se hapšenjima SDT-a, sopstvenim reklamiranjem svakom mislećem na vrh glave popeli.</p>
<p>Čovječe, imaš ministra koji u trenutku rasutih leševa po Cetinju, na tom istom Cetinju, valjda potrešen faktom da su mrtvi građani svuda oko njega, mrtav, a hladan, pita kamermane ima li svjetlosti u naočarima koje nosi.</p>
<p>I onda zamisli koliko je svjetlosnih godina bio od Trenutka.</p>
<p>I emocija.</p>
<p>Ovaj događaj pamtiće se stolećima. Ako hoćeš da budeš Milojko, daj ti ostavku. Pođi.&nbsp;</p>
<p>U suprotnom, budi premijer. Pa raščisti.</p>
<p>Jer, ko ne raščisti u politici biće očišćen na izborima, od građana na ulici.</p>

Pismo Spajiću 2

<p>Najmanje deset osoba je stradalo, a nekoliko je ranjeno danas na Cetinju nakon što je poslije 17 sati došlo do oružanog obračuna u jednom ugostiteljskom objektu u centru Prijestonice.</p>
<p>Policija traga za Cetinjaninom <b>Acom Martinovićem</b> koji<b> </b>je još na slobodi, a pucao je na još dvije lokacije - Humci i Bulevar. Među stradalima je i dvoje djece. Kako nam je nezvanično saopšteno iz Uprave policije, među ubijenima su i članovi porodice Martinovića.</p>
<p>Kako saznajemo, službenici policije su pronašli automobil Martinovića.</p>
<p>Na Cetinju su tužiteljka <b>Andrijana Nastić </b>i vršilac dužnosti direktora Uprave policije <b>Lazar Šćepanović.</b></p>
<p>Prema saopštenju Uprave policije, A. M. je "upotrebom vatrenog oružja lišilo života nekoliko lica", a potom se dao u bjekstvo.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dqm2dnlcmT2U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Policija apeluje na građane Cetinja da ostanu prisebni i da ostanu u svojim objektima stanovanja, dok su sve raspoložive jedinice policije na terenu i preduzimaju aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju stavljanja situacije pod kontrolu i procesuiranja izvršioca.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIOM3NjX_Oik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>U Prijestonici je trenutno vanredno stanje, čuju se sirene policijskih automobiča i kola hitne pomoći.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfHpxlFCrl3U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: putnici