Najveći motorni jedrenjak na svijetu "Royal Clipper" jedan je od tri broda koji su danas u Kotoru.
“Kliper” je u vlasništvu holandske kompanije “Star Kliper” (Star Clipper), ima 4.425 brt-a, a dugačak je 133 metra.
Ima pet jarbola, tri palube i može da primi 227 putnika, o kojima brine 107 članova posade.
Prema podacima AD “Luka Kotor”, brod je na poziciji sidra 1.
Isplovljava u 18 sati za Vis.
Brod “La Belle del Adriatiqe” u 17 sati isplovljava za Dubrovnik, kao i “Marela Explorer 2” koji ka istoj luci kreće u 18 sati.
Radio Kotoru je iz “Luke Kotor” saopšteno i da katamaran “Antonia” uplovljava u 12 sati.
U 17:30 sati se vraća takođe za Dubrovnik.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

U Kotoru danas "Royal Clipper", "La Belle del Adriatiqe" i "Antonia"

Željeznički saobraćaj u Crnoj Gori potpuno je obustavljen – drugi dan zaredom vozovi ne saobraćaju, a radnici ne odustaju od svojih zahtjeva. Njih više od 80 traže veće plate i bolje uslove rada, poručujući da se na posao neće vratiti dok ih menadžment ne pozove na pregovore. Dok se putnici snalaze, stižu podijeljene reakcije, a nadležni upozoravaju na ozbiljne posljedice.
<h2>Oprečna mišljenja putnika</h2>
Drugi dan zaredom nema zvuka lokomotiva. Vozovi su parkirani, jer je 85 otpravnika, dispečera telekomande i saobraćajnih dispečera obustavilo rad. Na stanici ima putnika... Umjesto vozova, za njih stižu autobusi. Dok su neki nervozni zbog ove situacije, naročito u jeku turističke sezone, drugi pokazuju razumijevanje.
- Ja sad idem autobusom, a mislio sam da je sve riješeno - kazao je Televiziji E jedan putnik.
Drugi je rekao da je neprijatno u špicu sezone da nema vozova, ali razumije potrebu radnika da štrajkuju.
- Intuicija mi govori da su u pravu i da im treba povećati plate, da one budu pristojne. Ne vidim tu nikakvu teoriju zavjere... Mislim da je ovdje menadžment Željeznice aposolutno zakazao. Tim ljudima hitno potrebno izaći u susret - smatra on.
Sa druge strane, ima i građana koji smatraju da ovakav postupak dijela radnika Željeznice nije opravdan.
- Što su uradili radnici Željeznice stvarno nije u redu, jer to je javni prevoz, javni interes. Nije u redu da se ukida prevoz na ovakvoj kratkoj pruzi. A zemlja je u krizi, znači oni koriste ovu situaciju, da dodatno zakuvaju situaciju - ocijenio je jedan od putnika.
<h2>Pregovori na stolu</h2>
Grupa nezadovoljnih radnika Željezničke infrastrukture zahtijeva bolje uslove rada. Ističu da im niko iz menadžmenta nije prišao dok su stajali na peronu. Jedino što su dobili bio je dopis, koji su opisali kao ultimatum - prvo da se saobraćaj pokrene, a tek potom da se razgovara.
- Nas 85 odbilo je razgovor, ne zato što ne želimo da pregovaramo. Mi želimo, čekamo. Ali ne želimo da pokrenemo saobraćaj pa da onda pregovaramo jer bi to bila još jedna obmana. Na takve stvarni smo već naišli u nekoliko navrata. Poručujemo da smo mi i dalje tu, naši pregovori su na stolu, tu mo da pregovaramo i sve ovo može da se riješi u roku od pola sata - kazao je radnik ŽICG Andrej Kaluđerović.
Iako se reprezentativni sindikati distanciraju od ove grupe, punu podršku pružili su im Sindikat željezničkog prevoza i Sindikat mašinovođa Montekarga.
- Stvarno su dovedeni na rub egzistencije. Davno je to trebalo neko da uvidi. Njihova primanja su minimalna nisu za normalnu egzistenciju. Nemam više da dodam bez da smo uz njih - kazao je Zoran Dabanović ispred Sindikata ŽPCG.
Da rješenje nije na vidiku potvrđuje i poruka menadžmenta Željezničke infrastrukture. Saopštili su da su koordinisanim aktivnostima svih službi organizovali, za sjutra u 10 sati, istovar putničkih automobila iz vagona međunarodnog voza.
Iz ŽICG je najavljeno da će dva reprezentativna sindikata u ponedjeljak, u 10 sati, dati izjavu za medije na peronu željezničke stanice u Podgorici, a povodom aktuelne obustave saobraćaja.

610x380

500x500

Blokada do pregovora: Vozovi stoje, mišljenja putnika podijeljena

Aerodromi Crne Gore su od početka godine do 20. avgusta opslužili više od dva miliona putnika – što je, tvrde u toj kompaniji, najnoviji rekord. 
- Poređenja radi, dvomilionitog putnika smo, do sada, najbrže opslužili 28. avgusta 2024. godine – koja je bila rekordna, dok je dvomilioniti putnik tokom predpandemijske 2019. godine opslužen 8. septembra - saopšteno je iz Aerodroma.
Imajući u vidu da saobraćaj raste i da ove godine u kompaniji, prvi put od osnivanja, očekuju blizu tri miliona putnika u približnom istim terminalima u kojima su 2006. godine opslužili 860.000 putnika, a da se postupak koncesije koji je započet 2018. godine i dalje ne rješava – zbog čega su investicione mogućnosti ograničene, ipak su, tvrde, u situaciji u kojoj hitno moraju da pristupe brzim i privremenim adaptacionim rješenjima da bi prihvatili saobraćaj koji je najavljen.
Aerodromi u narednu, 2026. godinu ulaze sa ambicijom da povećaju broj avio-ruta i baziranih aviona, a spremaju se i za eventualno produženje radnog vremena. 
- To znači da organizaciju rada, kadrove i infrastrukturu treba da uskladimo sa očekivanim daljim rastom prometa putnika i aviona. U tom smislu, izradom novog Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, što je proces koji je u toku, prilagođavamo se inoviranim regulatornim propisima i postupamo po zahtjevima nadležnih regulatornih tijela. Ukoliko se stvore opravdani uslovi – aerodromi će biti spremni da produže radno vrijeme i otvorenost za saobraćaj. To se posebno odnosi na Aerodrom Podgorica na kom smo od 1. januara do 20. avgusta ove godine opslužili 1.136.635 putnika što je na nivou rekordne, 2024. godine i čak 38 odsto više nego 2019. godine kada ih je, u istom periodu, bilo 823.061 - kazali su u Aerodromima.
Kada je riječ o adaptacijama koje je trenutno moguće realizovati, u okviru postojećeg terminala Aerodroma Podgorica, u planu je širenje odlaznog gejta koji će, umjesto sadašnjih osam, imati 10 izlaza. 
Prije toga, kako kažu u Aerodromima, u planu je da se, takođe u granicama postojeće infrastrukture, reorganizuje raspoloživi prostor koji će usloviti novi tok putnika u dolasku, ali i da se obezbijedi dodatan prostor za prijem dolazećih putnika na pasošku kontrolu. Tehnička dokumentacija je, kažu u kompaniji, završena i u toku su pripreme za raspisivanje postupka javne nabavke za izbor izvođača radova.
- Dodatno, u Podgorici namjeravamo i da izvan postojećih gabarita putničkog terminala dodatno proširimo čekaonice za dolazeće i odlazeće putnike. Proširenjem namjeravamo da dobijemo četiri dodatna izlazna gejta (ukupno 14), ali i novi prostor za dolazne putnike u kom ćemo, uz tekući saobraćaj, moći da opslužimo još dva aviona. Ovako ćemo, kako se nadamo, korisnicima pružiti kvalitetnije putničko iskustvo - ističu u kompaniji.
Takođe, u toku je izbor za izvođača radova za projekat adaptacije prostora za predukrcavanje putnika. 
- To znači da će naši korisnici, nakon kontrole dokumenata na postojećim izlazima, ukrcavanje na let čekati u zatvorenom i klimatizovanom prostoru. U međuvremenu, u Podgorici je uspostavljena i treća linija za bezbjednosnu kontrolu čime se ubrzava prolaz putnika iz javne u sterilnu zonu, odnosno prema čekaonici za odlazeće putnike - kažu u Aerodromima.
Istovremeno, izrađeno je novo konceptualno rješenje kružne saobraćajnice u javnoj zoni Aerodroma Podgorica, parkinga i ulazno-izlaznih rampi koje, kako najavljuju u Aerodromima, predviđa značajno povećanje komercijalnog parkinga za putnike, taksi vozila, autobuse i zaposlene, ali i obezbjeđuje efikasnu kontrolu svih vozila koja pristupaju javnoj zoni. 
Takođe, na ovaj način namjeravaju da određena privremena rješenja makadamskog parking prostora, kojima se, kažu u kompaniji, moralo pribjeći ove godine, prevedu u uređeni parking. Tim povodom slijedi izrada tehničke dokumentacije.
Ovo je, ističu u Aerodromima, samo dio napora i prelaznih rješenja do izgradnje novog terminala u Podgorici, što je, kako kažu, neminovnost. 
- ACG se spremaju i za to vrijeme koje, nadamo se, brzo slijedi, a za šta će nam trebati i dodatni izvori struje. Zbog toga je u toku izvođenje radova za postavljanje dva elektro-energetska kabla od Trafostanice 5 do glavne trafostanice na Aerodromu Podgorica - navode u saopštenju za javnost.
Kada je riječ o Aerodromu Tivat, za sada je izrađen Elaborat o provjeri stanja i nosivosti konstrukcije postojeće nadstrešnice na ulazu u terminalnu zgradu za dolazne putnike, sa ciljem prenamjene postojeće nadstrešnice u zatvoreni objekat. 
Za dobijanje komfornijeg prostora za prijem putnika, planira se, kažu u Aerodromima, zatvaranje konstrukcije duž dvije fasadne ravni uz postavljanje spuštenog plafona ispod glavnog nosača radi klimatizacije.
Iz kompanije su ponovo pozvali sve privredne i ostale srodne subjekte da im se priduže na planu jačanja avio-dostupnosti jer je, kako kažu, Crna Gora i dalje jedina zemlja u regionu čija šira zajednica ne učestvuje u podršci prilikom otvaranja novih ruta, već je sav teret na Aerodromima. 
- Aerodromi Crne Gore su, na bazi Podsticajne šeme, koju smo kreirali uz veliku podršku Ministarstva saobraćaja, u posljednje tri godine avio-kompanijama koje su otvarale nove linije, rasle u broju putnika i rotacija na postojećim rutama i sl. odobrili skoro 30 miliona eura podsticaja. To je iznos kojim su ACG podržali avio-dostupnost, a, u korist javnog interesa – što smatramo našom nesumnjivom obavezom. Vjerujemo da se okolnosti mijenjaju, da podrška sa više strana stiže i da će taj budžet biti izdašniji - zaključeno je u saopštenju.

1250x600

1084x550

Aerodromi očekuju blizu tri miliona putnika: Ambicija veći broj avio-ruta i baziranih aviona, moguće i produženje radnog vremena

U kotorsku luku jutros je uplovio 294 metra dug kruzer “Celebrity Constellation” sa 2.421 putnikom.
Kako navode iz AD "Luka Kotor", na sidrištu 1 &nbsp;ostaje do 18 sati kada je planirano da ispolovi za Mesinu.

U Kotoru “Celebrity Constellation” sa 2.421 putnikom

U kotorskom zalivu danas se nalazi brod “Wind spirit” sa 133 putnika.&nbsp;
Prema informaciji iz AD "Luka Kotor", plovilo će isploviti za luku Krf u 23 sata.

U Kotoru “Wind spirit” sa 133 putnika

U Kotoru su danas usidrena četiri broda.
Kako je saopšteno iz Luke Kotor, danas je na vezu brod Azamara Onward sa 642 putnika, koji u 20 sati isplovljava za Dubrovnik.
Na poziciji sidra 1, sa 2,58 hiljada putnika je Norwegian Paerl, koji će za Dubrovnik isploviti u 18 sati, prenosi Radio Kotor.
Na kruzeru AIDAblu, poziciji sidra 2, je 2,65 hiljada putnika. Kruzer će u 14 sati isploviti za Krf.
Caledonian Sky sa 88 putnika na poziciji je sidra 3, a u 17 sati isplovljava za luku Otranto.
Putnički brod Le Ponant je kratko bio u kotorskoj luci. U devet sati je uplovio iz Dubrovnika, a već u devet sati i 45 minuta isplovio za luku Tivat.

U Kotoru danas četiri broda

U Kotoru su danas usidrena tri broda sa više od 5.000 putnika.
Kako je Radio Kotoru saopšteno iz AD “Luka Kotor”, na vezu je brod "MSC Opera" sa 2.426 putnika. Isplovljava u 18 sati za Bari.
Na poziciji sidra 1, sa 2.785 putnika, je brod “Main Schiff 6". Za Dubrovnik isplovljava u 19 sati.
Na brodu “TO Callisto”, koji je na sidrištu luke, je 16 putnika. Nakon odlaska “MSC Opera” preći će na vez, gdje će biti do 23:45 kada isplovljava za Dubrovnik.

U Kotoru tri krizera sa više od 5.000 putnika

Samo su 1. avgusta zabilježene kilometarske kolone i višesatna čekanja na ulazak u Crnu Goru preko graničnih prelaza sa EU, odnosno Hrvatskom. Tada su iz Stanice granične policije Herceg Novi na Debelom brijegu i Kobili registrovali 70 do 80 odsto veći promet nego istog dana lani, prenosi Novski portal.
U “špicu” ovogodišnje sezone nema poznatog saobraćajnog kolapsa, spajanja dvije granice Debelog brijega i Karasovića, niti nervoze putnika zbog predugog čekanja na kontrole, u kolonama koje se jedva pomjeraju.
Taj prvi veći “udar”, zbog početaka ferragosta u Italiji, ali i odmora u drugim evropsklim zemljama je prošao. Putnici koji su prije tog 1. avgusta i poslije njega prelazili granice svjedoče da su prošli “lagano”, gotovo bez čekanja. Svakako, u nekom periodu dana se mnogima i “posreći”, pa na prelazak čekaju malo duže. Juče su recimo pred veče preko Debelog brijega i Karasovića, ka aerodromu, putnici čekali 2 sata. U povratku preko Vitaljine i Kobile svega par minuta.&nbsp;
Novskom portalu su iz hercegnovskih turističkih agencija, koji se bave transferom putnika do areodroma u Čilipima potvrdili, takođe, da se ove godine &nbsp;“lakše diše”. To tumače, prije svega boljom organizacijom graničnih službi, s obje strane.
- Za razliku od ranijih godina ove je potpuno drugačija situacija. Za pohvalu su hrvatski službenici na Karasovićima i Vitaljini koji su se bolje organizovali, otvorili su sve trake, zaposolili ljudstvo…I na crnnogorskoj strani su, takođe, ubrzali procedure i uradili su sve što su mogli, to je primjetno. Gužve su daleko od onih koje smo imali proteklih godina u ovo doba - rekao je tom mediju vlasnik jedne turističke agencije.
On smatra i da je do rasterećenja došlo zbog nove brodske linije u saradnji jedne italijanske i albanske kompanije. Sa tri ili četiri broda oni spajaju Ankonu i Drač.
- Neki brodovi mogu da prevezu i po 800 vozila. Mnogi albanski državljani odlučili su da na taj način zaobiđu tranzit kroz Crnu Goru i brže dođu do odredišta, a ”spasili su nas” - rekao je ovaj iskusni turistički poslenik iz Novog.
S druge strane, iz crnogorske granične policije, u kontaktu sa kolegama iz Hrvatske i Albanije, saznali su da je kod njih značajno povećan broj prelazaka na graničnom prelazu Nova Sela prema Bosni i Hercegovini, kao i na graničnom prelazu Božaj između Crne Gore i Albanije. To potvrđuje da je dio putnika u tranzitu iz zemalja Evropske unije ka Albaniji, Grčkoj i drugim zemljama preusmjeren. Umjesto našom obalom, koriste višeove godine saobraćajnice prema Bosni i Hercegovini, Nikšiću, Podgorici i dalje prema Skadru.&nbsp;

Zašto su ove sezone manje gužve na graničnim prelazima sa Hrvatskom?

U kotorsku luku danas su uplovila dva kruzera sa ukupno 4.758 putnika.
Prema informaciji iz AD "Luka Kotor", brod “MSC Opera”, sa 2.249 putnika na na vezu ostaje do 18 sati, kada isplovljava za Bari.
Na sidrištu jedan do 18 sati ostaje 295 metara dug “Main Schiff 6” sa 2.536 putnika.

U Kotoru dva broda sa skoro 5.000 putnika

U Kotoru su danas četiri broda.
Kako saopšteno iz Luke Kotor, na vezu je brod SS Splendor sa putnika 764, koji u 18 sati isplovljava za Rijeku.
Na poziciji sidra 1 je brod Marella explorer sa 1,99 hiljada putnika, koji u 18 sati isplovljava za Dubrovnik, prenosi Radio Kotor.
La belle Del Adriatique sa 142 putnika je na poziciji sidra 3, a isplovljava u 16 sati za Dubrovnik.
Brod Royal Clipper je na poziciji sidra 2, sa 216 putnika. On u 18 sati isplovljava za Vis.

U Kotoru četiri broda

U Zemunu je jutros, šetajući psa, prolaznica pronašla novorođenu bebu, umotanu u peškir i ostavljenu pored kontejnera. Zahvaljujući &nbsp;Maji Miladinović beba je na vrijeme pronađena i sada je u dobro stanju. Međutim, Maja je, ispotavlja se, i prava heroina ovoga dana jer želi da odbačenu djevojčicu usvoji.
- Ja bih jako voljela da usvojim djevojčicu koju sam pronašla. Nemam djece, ali imam uslove i to bi bio jedan jako srećan kraj ako bi se dogodilo to. Uskoro ću kontaktirati Centar za socijalni rad kako bih saznala koji su moji sljedeći koraci. Voljela bih i da mi vi kao mediji pomognete da u svemu tome uspijem, jer, ponavljam, to bih jako voljela- rekla Maja koja je jutros spasila bebu od sigurne smrti.
Naime, danas u ranim satima u Zemunu u Beogradu, u šipražju u blizini kontejnera u uvučenoj uličici, pronađena je beba, djevojčica koja je, kako se sumnja, stara svega sedam dana.
Na tom mjestu pronašla ju je upravo sagovornica koja je ranije danas za sprske medije ispričala kako je sve to izgledalo.
- Negdje oko 8:20 sam prolazila ovdje da nahranim mace i čula sam jedan neobičan zvuk kao jaukanje, nedefinisani, ali koji se povremeno javljao, pa bi prestao. Bila sam zabrinuta, mislila sam da su se možda neka kuca ili maca zaglavile ili da je neko bacio novorođene mace ili kuce jer nisam mogla da definišem odakle taj zvuk dolazi. Preskočila sam ogradu i vidjela sam neko grmlje. Bila sam ubijeđena da se neka maca zaglavila, međutim kada sam se podigla vidjela sam kesu i da se nešto mrda u kesi. Potpuno sam bila u šoku. Kad sam otvorila kesu i skinula peškir ja sam vidjela bebu. Šokirana sam bila- ispričala je u dahu Maja.
S obzirom na stanje u kom je novorođenče pronađeno, postojala je ozbiljna zabrinutost za njeno zdravlje jer se, kako je objasnila Maja, djevojčica borila za vazduh.
- Beba je bila u dobrom stanju, otvarala je usta, hvatala je vazduh i sad bila je blijeda, hvatala je vazduh, gušila se. Međutim sad kažu iz bolnice da je beba stabilno- kazala je.

Zemun: Prolaznica pronašla ostavljenu bebu pored kontejnera, želi da je usvoji

Elektroprivreda Crne Gore A.D. (EPCG) donirala je pedeset hijada eura Kliničkom centru Crne Gore. 
Ugovor su potpisali direktor KCCG dr sc. med. Aleksandar Radović i izvršni direktor EPCG Ivan Bulatović. Predmet ugovora je donacija 50.000 eura, koja će biti namijenjena unapređenju rada i funkcionisanja KCCG. 
Ovim povodom je direktor KCCG, dr Aleksandar Radović u ime ustanove, uručio zahvalnicu EPCG-u u prostorijama ove kompanije u Nikšiću, koju je primio izvršni rukovodilac sektora za korporative komunikacije, Tomaš Damjanović.
- Ovim činom EPCG nastavlja da pruža podršku zdravstvenom sistemu i građanima Crne Gore na čemu smo im iskreno zahvalni, a posebno predsjedniku Odbora direktora EPCG Milutinu Đukanoviću i izvršnom direktoru Ivanu Bulatović - navedeno je u saopštenju EPCG-a.
Iz Elektroprivrede su rekli da, kao društveno odgovorna kompanija, dosljedno ulažu u projekte i inicijative od značaja za cijelo društvo. 
- Još jednom donacijom dokazuju svoju posvećenost jačanju zdravstvenog sistema, kao dokaz da ulaganje u zdravlje predstavlja ulaganje u budućnost svih građana - navedeno je u saopštenju.
Dr Radović, zahvaljujući EPCG na još jednoj vrijednoj donaciji, istakao je da će ova sredstva značajno doprinijeti unapređenju zdravstvenih usluga u našoj ustanovi.
- Potpisivanjem ovog ugovora EPCG još jednom potvrđuje svoju misiju i viziju društveno odgovornog poslovanja, sa posebnim akcentom na podršku ključnim institucijama od javnog značaja - poručeno je iz EPCG-a.

EPCG donirala 50.000 eura Kliničkom centru

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestvovaće na međunarodnoj konferenciji Bledski strateški forum, koja će biti održana u ponedjeljak i utorak u Bledu, u Sloveniji. 
 
Iz Ministarstva vanjskih poslova je saopšteno da će Ibrahimović, tokom prvog dana Foruma, prisustvovati svečanom otvaranju i imati niz bilateralnih susreta. 
 
- Dok je za drugi dan predviđeno njegovo učešće na radnom doručku ministara vanjskih poslova Zapadnog Balkana i potpredsjednice Vlade i ministarke vanjskih i evropskih poslova Slovenije Tanje Fajon, posvećenom regionalnim prilikama i perspektivi evropskog proširenja- najavili su iz MVP. 
 
Iz tog Vladinog resora su rekli da će učešće Ibrahimovića na Forumu biti prilika za potvrdu snažne posvećenosti Crne Gore evropskim vrijednostima, dijalogu i zajedničkoj budućnosti regiona u Evropskoj uniji.

MVP: Ibrahimović učestvuje na Bledskom strateškom forumu

Umjesto reformi, danas dobijamo politički marketing i lažne “istorijske rezultate”, ocijenio je bivši premijer Zdravko Krivokapić, koji se oglasio na mreži X povodom pet godina od smjene vlasti u Crnoj Gori.
Krivokapić je bio premijer 42. Vladi formiranoj nakon 30. avgusta 2020. godine, a zadržao se na taj poziciji do februara 2020. godine.
On konstatuje da je prije pet godina Crna Gora ostvarila istorijski demokratski iskorak – smjenjivost vlasti.
- Režim je pao. Ekspertska Vlada težila je dobrobiti svih građana, ali se suočila sa otporom: politički subjekti, dio međunarodne zajednice, regionalni centri moći i vrhuška SPC. Neustavna 43. Vlada vratila je sve na staro. Umjesto reformi, danas dobijamo politički marketing i lažne “istorijske rezultate”. Crna Gora zaslužuje prave reforme, a ne zamjene - naveo je Krivokapić na mreži X.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fprofkrivokapic%3Flang%3Den&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Krivokapić nakon pet godina od smjene vlasti: Umjesto reformi, dobijamo politički marketing i lažne “istorijske rezultate”

Bespoštedni rat Demokrata protiv svih kritičara njihovog politički motivisanog vetinga u policiji - počeo je da uzima danak. &nbsp; Ne samo da su ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i ministar odbrane Dragan Krapović prvi na listi onih koji će biti katapultirani iz vlade nakon rekonstrukcije Vlade u septembru, već su od Demokrata počeli da se udaljavaju doskora vrlo lojalni poslovni partneri. &nbsp; Poput čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića: ambiciozni policijski funkcioner &nbsp;krenuo je u ofanzivu za osvajanje naklonosti Pokreta Evropa sad. Na različite načine pokušava da im se približi preko ljudi bliskih Milojku Spajiću, poput premijerovog savjetnika Branka Krvavca ili Spajićevog ujaka Sretena Kankaraša, koji ima snažan uticaj u PES-u. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190824_0e0424136e5d17eebb694b0e43ca1ecccb80f194bd437d2ef4681fc0cd2b06e4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250827190824_0e0424136e5d17eebb694b0e43ca1ecccb80f194bd437d2ef4681fc0cd2b06e4" data-rendition-name="original" width="1000" height="665" loading="lazy" alt="NA METI ŠĆEPANOVIĆA: Branko Krvavac i Milojko Spajić"> <figcaption>NA METI ŠĆEPANOVIĆA: Branko Krvavac i Milojko Spajić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  OKRETANJE PES-U Početkom nedjelje Šćepanović se u Nikšiću sastao i sa čelnikom PES-a za taj grad, dr Zoranom Mrkićem, ali i uglednim ljekarom Spasojem Vukotićem, sve u cilju podizavnja vlastitog rejtinga. &nbsp; -Šćepanović pokušava da se približi čelnicima Pokreta Evropa sad. Na sve načine pokušava da dokaže da je profesionalac, da &nbsp;je nezavisan u poslu i da je intenzivno sarađivao sa Demokratama i ministrom Šaranovićem, samo zato što ta partija kontroliše bezbjednosni sektor. Šćepanović je u posljednjih desetak dana intenzivirao saradnju i sa Ivicom Janovicem, direktorom Agencije za nacionalnu bezbjednost, koji je na tu poziciju postavljen isključivo voljom premijera Spajića i PES-a – kaže izvor Portala ETV i Televizije E iz vrha bezbjednosnog sektora. &nbsp;&nbsp; Istovremeno, informacije izvora Televizije E iz vrha PES-a govore da u razgovorima Šćepanović sebe predstavlja kao profesionalca i navodi da je bliskost sa Šaranovićem i Demokratama nije posljedica političke već funkcionalne povezanosti rada u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190824_d96556039096082b24896a2d0e367bb811d9cd1b88e76fe10c8232db32ade8a4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250827190824_d96556039096082b24896a2d0e367bb811d9cd1b88e76fe10c8232db32ade8a4" data-rendition-name="original" width="1920" height="1032" loading="lazy" alt="ŠEMA NAPREDOVANJA : Sve Šćepanovićeva unapređenja za vrijeme DPS-a"> <figcaption>ŠEMA NAPREDOVANJA : Sve Šćepanovićeva unapređenja za vrijeme DPS-a(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KAD UNAPREĐENJA POSTANU ,,PROGON” To je stara taktika Lazara Šćepanovića. Tako je, sve uz priču da je bio žrtva progona režima Demokratske partije socijalista, aktuelni čelnik policije zaslužio je naklonost avgustovskih vlasti. &nbsp; Podaci govore sasvim drugačije. &nbsp; Od 2012. do sredine 2020. godine, u vremenu kada je suvereno vladao Đukanovićev DPS, Šćepanović je dobio čak pet priznanja. Kolegijum Centra bezbjednosti Nikšić je 2012. godine izabrao Lazara Šćepanovića za najboljeg policijskog službenika u tom sektoru, dvije godine kasnije je nagrađen kao inspektor godine, 2016 je dobio još jednu nagradu, kao i 2019. i 2020. godine za rezultate u rasvjetljavanju teških krivičnih djela. &nbsp; Ove informacije govore da su Šaranovićeve žalbe o njegovom proganjanju u vrijeme DPS-a bile – namontirana priča da bi se dopao novoj vlasti. &nbsp; I uspio je u tome. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190828_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250827190828_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='SREDSTVO ZA POLITIČKI PROGON U POLICIJI: Dio obrazloženja akcije ,,Značka" '> <figcaption>SREDSTVO ZA POLITIČKI PROGON U POLICIJI: Dio obrazloženja akcije ,,Značka"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  AKCIJA ,,ZNAČKA” &nbsp; A da bi ojačao pozicije i bio u milosti Demokrata, upravo je Šćepanović osmislio akciju kodnog imena ,,Značka” koja je trebalo da posluži kao sredstvo za čišćenje politički nepodobnih u policiji. &nbsp; No, kada su počela da redom padaju rješenja o suspenzijama policijskih službenika, i još više nakon više krivičnih prijava advokata policijskih službenika, Šaranović je ostao uzdržan. &nbsp; Kada je domaća javnost, posebno i Delegacija Evropske unije, žestoko osudila napade čelnika Demokrata na profesionalne medije, advokata Veselina Radulovića i građansku aktivistkinju Teu Gorjanc Prelević - policijski čelnik počeo je da okreće leđa Demokratama. &nbsp;&nbsp; Osim intenziviranja razgovora sa funkcionerima PES-a, čelnik Uprave policije je iskoristio i nedavnu akciju otkrivanja zasada marihuane u Trnovu kod Bara za sopstvenu promociju. &nbsp; &nbsp;,,MARIHUANA - STATIVA”?! -Juče realizovana akcija je rezultat višemjesečne aktivnosti kodnog naziva ,,Trnovo” kojom oprilikom je zaplijenjeno 13 hiljada i 100 stabljika marihuane stativa. To je najveća zapljena te droge u Crnoj Gori – govorio je načelnik Uprave policije Šaranović na konferenciji za medije nakon akcije otkrivanja ogromnih zasada marihuane u Trnovu pokraj Bara. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190832_57192b5b7404150f6bd3c76e5f43a634f567a3e8eca7281cdb293aaaad0648c7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250827190832_57192b5b7404150f6bd3c76e5f43a634f567a3e8eca7281cdb293aaaad0648c7" data-rendition-name="original" width="319" height="158" loading="lazy" alt="VRSTE KANABISA O KOJIMA ŠĆEPANOVIĆ NEMA POJMA: Kanabis indika i sativa"> <figcaption>VRSTE KANABISA O KOJIMA ŠĆEPANOVIĆ NEMA POJMA: Kanabis indika i sativa(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim što je tačno informisao o najvećoj do sada zaplijenjenoj količini marihuane, Šaranović je – valjda u žaru samopromocije - napravio dvije prilično krupne greške, ne baš logične za tako iskusnog policajca. &nbsp; Prije svega, vrsta marihuane koja je zasađena u Trnovu nije stativa, jer takva vrsta ne postoji, niti su je izmislili crnogorski mafijaški klanovi. Pravo ime je kanabis sativa i za nju se smatra da izaziva snažnije efekte, u odnosu na marihuanu druge vrste kanabis indika. &nbsp; KO JE OTKRIO ZASADE? Šćepanovićeva neinformisanost je manji problem: teže je objasniti – osim kao bezobzirno samoreklamiranje – priču o višemjesečnim naporima Šćepanovićevog policijskog tima na otkrivanju plantaže. &nbsp; Jer, prema svim raspoloživim informacijama, zasluge za otkrivanje zasada marihuane idu u račun jedinice granične policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190832_1feaedb573f9276fd8b86834a3c840d3dfe174b12a380f29779c7045a14ce474.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250827190832_1feaedb573f9276fd8b86834a3c840d3dfe174b12a380f29779c7045a14ce474" data-rendition-name="original" width="1024" height="620" loading="lazy" alt="VELIKI POSAO: Zasadi marihuane u Trnovu"> <figcaption>VELIKI POSAO: Zasadi marihuane u Trnovu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Platnaža marihuane otkrivena je slučajno, kada su početkom avgusta, u jeku požara, službenici granične policije dronovima preventivno nadgledali slabo pristupačne predjele u cilju otkrivanja začetka novih požara – ističe sagovornik Portala ETV iz sektora granične policije. &nbsp; &nbsp;ČEKAJUĆI EPILOG Iako nagli Šćepanovićev zaokret i okretanje leđa čelnicima Demokrata djeluje karikaturalno isforsiran, moguće je da će imati efekta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190832_08caa036512d0629e5a54314182adc6df61f972951f14a96fccc2ff1d8361426.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250827190832_08caa036512d0629e5a54314182adc6df61f972951f14a96fccc2ff1d8361426" data-rendition-name="original" width="2161" height="1080" loading="lazy" alt="LEĐA U LEĐA: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>LEĐA U LEĐA: Šaranović i Šćepanović(Photo: Ilustracija: B. PAVIĆEVIĆ)</figcaption> </figure>  Uostalom, ako je sadašnji čelnik Uprave policije mogao da sebe prikaže kao žrtvu vlasti DPS-a – iako je iz godine u godinu napredovao i bivao nagrađivan - možda će mu poći za rukom i ovaj manevar oslobađanja od tereta zvani Demokratska Crna Gora Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; I ko zna, možda će se i uskoro Lazar Šćepanović naći na listi za odstrijel Demokrata. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šćepanović okreće leđa Šaranoviću i Demokratama

Predsjenik Opštine Budva Nikola Jovanović pokrenuo je političku lavinu rekavši da politički intimus lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića i jedan od osnivača te partije, Vojislav Vojo Pićan, nudi DPS-u koaliciju u Budvi i mjesto predsjednika Opštine samo da sklone Jovanovića sa te pozicije.&nbsp; Prema saznanjima Portala ETV, Pićan preko "starih" kadrova lokalnog DPS-a bliskih Svetozaru Maroviću, pokušava da uvjeri aktuelno rukovodstvo Demokratske partije socijalista da sa NSD-om formira novu lokalnu vlast u Budvi. U sve je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, uključen i dio Crkve Srbije koji je naklonjen Metodiju, koji pokušava da "pomogne u ovoj misiji". Izvori tvrde da Marovići preko Beograda imaju uticaj na dio Crkve Srbije, pa se preko njih pokušava stvoriti ambijent kojim bi se sklonio Jovanović, a DPS bi bilo kakvim aranžmanom sa NSD izgubio svoje glašačko tijelo u Budvi i rejting koji oporavlja nakon "Marovićeve vladavine".&nbsp; Cilj ove inicijative je, kako tvrde dobri poznavaoci političkih prilika, rušenje postojeće strukture DPS-a u Budvi, kako bi se zaustavio aktuelni pokušaj oporavka grada i njegovog usmjeravanja ka razvoju i transparentnom upravljanju. Prema tim navodima, iza svega stoji stari političko-interesni savez, čija bi reaktivacija značila povratak Budve pod uticaj struktura koje su godinama bile simbol korupcije i lošeg upravljanja. Iako se NSD javno distancira od bilo kakvog saveza sa DPS-om, izvor Portala ETV tvrdi da je partija spremna za prekriveni ulazak u vlast, u saradnji s ljudima bliskim Marovićima. Konačan cilj, kako tvrde izvori, jeste obnova političke kontrole nad Budvom u rukama Marovića i NSD-a, dijela Crkve Srbije kroz mrežu kadrova koji su već ranije bili odgovorni za devastaciju grada.&nbsp; Više sastanaka između Pićana i članova porodice Marović već je, prema saznanjima Portala ETV, održano, a operativnu ulogu u osmišljavanju strategije preuzimanja vlasti ima mlađi član porodice Marović – Miloš Marović, koji je u direktnoj vezi s Pićanom. S druge strane, u lokalnom DPS u Budvi nezvanično odbacuju mogućnost bilo kakvih saveza sa NSD, ističući da je ideja koju „zagovaraju neki davnašnji kadrovi lokalnog DPS-a“ potpuno suprotna sadašnjoj platformi, odbačena i za prezir.&nbsp; Kako navode, podrška aktuelnoj upravi predvođenoj Jovanovićem bazira se isključivo na projektnim, razvojnim ciljevima, u interesu građana Budve. - Nakon decenija, Opština Budva počinje da otkupljuje vrijedne parcele i po prvi put planira razvoj prostora na odgovoran način – vođena javnim interesom, a ne privatnim dilovima - kaže sagovornik Portala ETV. <h2>MAROVIĆEV POVRATAK?</h2> Svetozar Marović, pravosnažno osuđen kao vođa kriminalne grupe, i dalje izbjegava izvršenje kazne. Desetog oktobra 2026. nastupa apsolutna zastara kazne zatvora od tri godine i devet mjeseci, nakon čega Marović može kao slobodan građanin da se vrati u Crnu Goru. Tada mu Beograd više neće biti alternativa Spužu. Za njim je još 2017. raspisana Interpolova potjernica, nakon što je, navodno zbog zdravstvenih razloga, napustio Crnu Goru i otišao u Srbiju. Umjesto da ode na izdržavanje kazne, Marović se nakon izlaska iz pritvora u maju 2016. preselio u Beograd, gdje je, prema riječima njegovih advokata, liječio depresiju. Nikada se više nije vratio. Od tada je Crna Gora više puta zahtijevala njegovo izručenje – zvanično šest puta, ali bez uspjeha. Ministarstvo pravde Srbije nijednom nije odgovorilo pozitivno na molbe crnogorskih vlasti. Zanimljivo je i to da je Marović ranije tvrdio da njegova porodica živi na rubu egzistencije, iako njegov sin Miloš Marović posjeduje značajnu imovinu u Srbiji – kuću u elitnom naselju, desetine hektara zemljišta, kao i registrovanu firmu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827150828_2f1fc1db12770af6c61146e947c7b54c44f900226f7d26dc9e37745b03a3f87f.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250827150828_2f1fc1db12770af6c61146e947c7b54c44f900226f7d26dc9e37745b03a3f87f" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Svetozar Marović"> <figcaption>Svetozar Marović</figcaption> </figure>  <h2>KAKAV JE SCENARIO&nbsp;</h2> Kada bi se ova inicijativa obistinila, to bi značilo povratak kompromitovanih struktura na vlast u Budvi – što bi, po ocjenama sagovornika Portala ETV, &nbsp;značilo kraj aktuelnim naporima za razvoj grada u interesu građana. U pitanju nije samo politički manevar, već i potencijalni povratak sistema koji je devastirao Budvu – a koji, izgleda, računa na zaborav i politički pragmatizam, uoči formalnog povratka Svetozara Marovića u Crnu Goru. <h2>ZAŠTO JE JOVANOVIĆ META</h2> Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović pretučen je u julu u Budvi.&nbsp; Budvanska policija je tada uhapsila i saslušala braću Jova, Vidaka i M. Bata Mitrovića jer su ispred jednog ugostiteljskog objekta napali predsjednika Opštine Budva. Vidaku i Miloradu Mitroviću je određena mjera zabrane prilaska Jovanoviću.&nbsp; Vidak je funkcioner Nove srpske demokratije (NSD) Budva. Jovo Mitrović se vodi kao bezbjednosno interesanto lice (BIL). Jovanović je tokom kampanje za lokalne izbore na račun Mitrovića iznosio niz optužbi povezujući ih sa kriminalnim djelovanjem.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020620020_31c19f37e671dbff70d76c6bb907839a44b6ce1fb60a52a87fc858b4dc1bf6fb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025020620020_31c19f37e671dbff70d76c6bb907839a44b6ce1fb60a52a87fc858b4dc1bf6fb" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Nikola Jovanović"> <figcaption>Nikola Jovanović(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>

Opasne političke igre u Budvi - Šta to pokušavaju Pićan, Marovići i dio Crkve Srbije

Nekoliko država Evropske unije, kako je Portalu ETV saopštilo više izvora iz diplomatskih krugova u Briselu, priprema dokument koji će uputiti crnogorskom premijeru Milojku Spajiću kao ozbiljno upozorenje da briselska administracija gubi strpljenje i da će, ukoliko se Vlada Crne Gore ne uozbilji i pristupi hitnom ispunjavanju zadataka iz evropske agende, fokus evropskih integracija preusmjeriti na Albaniju i Moldaviju. - Do kraja godine Crna Gora će maksimalno zatvoriti još tri poglavlja, ali je, u ovom trenutku, čak i to upitno. Šanse da sva poglavlja budu zatvorena 2026. tako-reći više ne postoje – kažu naši sagovornici. &nbsp;&nbsp; &nbsp;GUBITAK POVJERENJA Kategorični su da Spajić gubi povjerenje evropskih partnera, a nakon silnih obećanja koja je dao, ali ih ne ispunjava. Ističu da je, pogotovo, Holandija zbog toga sve glasnija. - Situacija u zemlji se usložnjava na dnevom nivou, a Spajić ćuti, ne reaguje. Sve su češće ocjene u krugovima briselske administracije da je on odgovoran za unutrašnju krizu koja potresa Crnu Goru. Imao je širom otvorena vrata, ali nije ispunio očekivanja. U više navrata je upozoravan da je Vlada glomazna, da je nefunkcionalna, da je realizacija evropskih obaveza loša, da Vlada ne isporučuje rezultate, već probleme – naglašavaju naši izvori.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082816088_09357462c258a817908db8789b487c0237aa62fb0e3ec1a05fe331b1bd6b05f7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082816088_09357462c258a817908db8789b487c0237aa62fb0e3ec1a05fe331b1bd6b05f7" data-rendition-name="original" width="920" height="613" loading="lazy" alt="European flags at the European Commission in Brussels"> <figcaption> SVE SNAŽNIJE PORUKE KRITIKE: Sjedište briselske administracije(Photo: JULIEN WARNAND)etv</figcaption> </figure>  Da Crna Gora proizvodi probleme pokazao je i slučaj ministra odbrane Dragana Krapovića koji je, iz njemu poznatih razloga, izradio značke specijalno za Školski brod „Jadran“, zbog kojeg su naša zemlja i Hrvatska u sporu, jer i jedna i druga polažu pravo na njega. Promovisao ih je krajem jula, a odmah je uslijedila žestoka reakcija susjedne zemlje, članice Evropske unije, koja je Podgorici uputila oštru protestnu notu. Poručili su, između ostaloga, da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa, te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje“.&nbsp; Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokrenuo je političku čistku u Upravi policije, nikada ranije viđenu u Crnoj Gori, brutalniju od one koju je u prosvjeti sprovela ministarka Vesna Bratić. Ona je u jednom danu smijenila nekoliko stotina direktora i direktorica u crnogorskim obrazovnim ustanovama i njihovih pomoćnika i pomoćnica. Za razliku od nje, Šaranović politički nepodobnim službenicima Uprave policije, koji su listom svi smijenjeni nakon što su 2020. godine vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite, predvođene Crkvom Srbije, dijeli otkaze. Pod izgovorom vetinga u policiji, iako takav proces nije formalizovan zakonskim aktima, Šaranović oslobađa policiju od onih koje on i njegovi saradnici smatraju nepodobnima. Sigurno je da među tim ljudima ima korumpiranih službenika, ali problem je što suštinski nijesu oni nameti, već oni koji politički ne odgovaraju Demokratama, partiji iz koje dolazi Šaranović. Ovakav Šarnovićev progon otvorio je vrata i za lične obračune među službenicima policije, jer, za nevjerovati, dovoljno je da kolega prijavi kolegu pod sumnjom da je korumpiran i da sarađuje s mafijom?! Ovaj Šaranovićev netransparentan proces, jer otpuštenim službenicima i njihovim advokatima nije dozvoljen uvid u spise predmeta, i očigledan politički uticaj koji sprovodi u resoru na čijem je čelu naišao je na žestoku kritiku dijela javnosti, pa i civilnog sektora.&nbsp; U Šaranovićevom mandatu bezbjednosna situacija u zemlji se znatno usložila, do te mjere da se u nekim situacijama može komotno govoriti i o svojevrsnoj anarhiji. Najbrutalniji primjer samovlašća dogodio se nedavno u selu Gornje Zaostro nadomak Berana kada je skupina od više desetina muškaraca, okupljenih na otvaranju spomenika ratnom zločincu, saradniku fašista, četničkom vođi u Crnoj Gori Pavlu Đurišiću, napala novinarske ekipe Pobjede i Vijesti. Sve se dešavalo naočigled inspektora u civilu, a pijana rulja je čitavih sat vremena maltretirala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića, kojem su prijetili i klanjem. Nije ga spasila policija, već jedan od muškaraca iz te mase. Demokrate, partija iz koje dolaze i Krapović i Šaranović brutalnim verbalnim napadima, lažima i ogavnim konstrukcijama obračunavaju se sa kritičarima izvršne vlasti, primarno onima koji kritikuju bezbjednosni sektor. Meta su im svi – od medija, studenata, aktivista, do civilnog društva, a obračunavaju se i sa advokatima otpuštenih službenika kvalifikujući ih na najgori mogući način.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082816088_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025082816088_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9" data-rendition-name="original" width="800" height="783" loading="lazy" alt="trio"> <figcaption>KOČNIČARI EVROPSKOG PUTA: Danilo Šaranović, Aleksa Bečić i Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  Posljednjih dana meta skoro nezapamćene političke hajke u Crnoj Gori je civilna aktivistkinja Tea Gorjanc Prelević, koja je stala u odbranu prava advokata Veselina Radulovića, kojeg Demokrate već duže vrijeme „razapinju na stub srama“.&nbsp; Zbog toga se juče oglasio, na mreži X, njemački ambasador Peter Felten koji je poručio da je u ovoj „odlučujućoj fazi procesa pristupanja EU, potrebno snažno i slobodno civilno društvo, uključujući snažne i kredibilne branitelje ljudskih prava“. Njihova stručnost, savjeti, ali i kritike, kako je napisao, predstavljaju važan doprinos i značajnu smjernicu za politički proces. &nbsp;PORAZNA STATISTIKA Prema podacima iz Izvještaja o realizaciji Programa rada Vlade za I i II kvartal 2025, koji su objavili u julu, proizilazi da je Vlada ispunila manje od dvije trećine obaveza u procesu pristupanja EU planiranih za prvih šest mjeseci ove godine – 65 odsto.&nbsp; Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je juče za Antenu M da je „važno istaći da su resori koji nose najveći teret obaveza vezanih za zatvaranje pregovaračkih poglavlja planiranih za ovaj period i sprovođenje reformske agende ostvarili visok stepen ispunjenosti“. - Dakle, ne možemo govoriti o lošem učinku. Veliki dio aktivnosti je već započet i implementacija je u toku. Svjesni smo da nas čeka još dosta posla, ali uvjerena sam da ćemo do kraja godine imati još snažnije rezultate – rekla je ona. Ustvrdila je – „nijesmo usporili tempo, već smo preusmjerili energiju na ono što je u ovom trenutku najvažnije za napredak Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji“. Da nije tako „ružičasto“ kako ministarka pokušava da predstavi crnogorsku zbilju potvrđuju i sve češće reakcije Delegacije EU u Crnoj Gori na događaje u našoj zemlji, te poruke evropskih zvaničnika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828160812_3dd1a84ec81bd6f8ea9870d88cad455a918e9d0e73593197994788652fc2a9ad.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250828160812_3dd1a84ec81bd6f8ea9870d88cad455a918e9d0e73593197994788652fc2a9ad" data-rendition-name="original" width="400" height="400" loading="lazy" alt="šarec"> <figcaption>CRNA GORA U EU, MOŽDA, 2029: Marjan Šarecetv</figcaption> </figure>  Pa je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec, prije nekoliko dana u razgovoru za Antenu M saopštio da će biti zadovoljan ako naša zemlja proces EU integracija okonča do 2029?! - Mnogi dobro rade i to treba reći, ali ja ću biti zadovoljan ako se čitava stvar, čitava integracija, odnosno čitav proces završi za ovaj mandat evropskih institucija. Znači do 2029. Ima još puno posla, još puno toga da se uradi, ali sve zavisi od unutrašnje političke situacije – poručio je on. Jasna poruka da 2028. više ne slovi kao godina u kojoj će naša zemlja postati punopravna članica Evropske unije.&nbsp; Osim toga, Šarec je bio precizan da – sve zavisi od unutrašnje političke situacije. A unutrašnjo-politička zbilja Crne Gore je iz dana u dan sumornija. Što je konstatovao i Šarec porukom da „Crna Gora mora biti građanska država, u kojoj se poštuju ljudska prava i temelji se na antifašističkoj tradiciji“, te da „evropskom putu Crne Gore u ovom trenutnku nikako ne ide u korist podizanje spomenika četničkom komandantu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828160812_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250828160812_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="spomenik"> <figcaption>ZA EVROPU REVIZIAJ ISTRJE NEPRIHVATLJIVA: Spomenik ratnom zločincu, koljaču, četničkom vođi Pavlu Đurišićuetv</figcaption> </figure>  &nbsp;Upozorio je da crkva i država treba uvijek da budu odvojene.&nbsp; Crna Gora danas, međutim, daleko je od ovih vrijednosti. Sve je manje građanska država, sve manje se poštuju ljudska prava, a njeni antifašistički temelji su na besprizornom udaru revizionista iz proruskog i prosrpskog društveno- političkog bloka, preciznije – na udaru vlasti i Crkve Srbije, koja suštinski, nažalost, uprava političkim procesima u zemlji. Crna Gora iz dana u dan gubi karakter sekularne države.&nbsp; A, premijer Milojko Spajić koji nam je obećao svijetlu evropsku budućnost ćuti. &nbsp;

Ako se Vlada ne uozbilji, fokus EU integracija biće preusmjeren na Albaniju i Moldaviju

Ministarstvo odbrane nema podatke da li je čelni čovjek tog resora, ministar Dragan Krapović, &nbsp;tokom 2024. boravio službeno u Srbiji, i odbija zahtjev za slobodan pristup informacijama, navodi se u dokumentu MO u koji je Portal ETV imao uvid.&nbsp; Ovaj podatak budi ozbiljnu sumnju u djelovanje MO, ali i upućuje na smišljeno prikrivanje informacija od strane Ministarstva odbrane, a kako bi se zaštitio ministar Krapović.&nbsp; Ministarstvo odbrane Crne Gore odbilo je zahtjev za slobodan pristup informacijama koji se odnosio na službena putovanja ministra Dragana Krapovića u Republiku Srbiju, u periodu od 1. januara do 1. novembra 2024. godine. &nbsp; Zahtjev je podnijela nevladina organizacija MANS, 4. decembra 2024. godine, tražeći kopije akata koji sadrže informacije o službenim putovanjima, kao i sve putne naloge koji se odnose na ta kretanja. Međutim, Ministarstvo je zahtjev odbacilo bez oklijevanja, uz sljedeće obrazloženje: “U periodu od 1.1.2024. do 1.11.2024. godine ministar odbrane Dragan Krapović nije imao službenih putovanja u Republiku Srbiju. Ministarstvo ne posjeduje informacije niti putne naloge za službena putovanja u navedenu državu.” U dodatnom obrazloženju Ministarstvo se poziva na član 30, stav 5 Zakona o slobodnom pristupu informacijama – navodeći da je zahtjev odbijen jer organ nije u posjedu traženih dokumenata.&nbsp; Sumnje rastu: Da li je bio u Srbiji – a niko to ne smije da zabilježi? Prema nezvaničnim, ali dobro upućenim izvorima, postoje indicije da je ministar Krapović tokom februara 2024. godine boravio upravo u Srbiji.&nbsp; Ono što izaziva sumnju je odbijanje Ministarstva osbrane za slaobodan pristup informacijama.&nbsp; Da li je ministar putovao mimo službenih procedura? Da li su ti troškovi pokriveni iz državnog budžeta? Ko i zbog čega pokušava da sakrije informacije o njegovim kretanjima? Zabrinjava i to što ovakav institucionalni odgovor ne samo da ignoriše pravo građana i civilnog sektora na informacije, već i potencijalno ukazuje na zloupotrebu položaja i pokušaj prikrivanja činjenica od javnosti. <h2>PRIJETNJE MEDIJIMA</h2> U jeku ovih kontroverzi, ministar Krapović je u javnom obraćanju prije nekoliko večeri otvoreno napao medije – konkretno Portal i Televiziju E – nazivajući izvještaje o njegovoj mogućoj smjeni “naručenim”, navodno od strane “mafije, DPS-a i inostranih faktora”. No, više od same retorike, uznemirava izrečena prijetnja: “Doći ćemo ne samo do njih, već i do svih drugih medija koji prenose spinove”, izjavio je Krapović, aludirajući na planirane čistke unutar sistema u režiji njegovih Demokrata. U jednoj demokratskoj državi, ovakav jezik – i ovakva poruka – predstavljaju ozbiljan udar na slobodu medija i nezavisno novinarstvo. <h2>Službenim vozilima na odmor</h2> Kako je zimus pisao Portal ETV, &nbsp;ministar odbrane Crne Gore Krapović sa porodicom je bio na odmoru, prvo u Srbiji, potom u poznatom zimskom centru Alta Badia u Italiji. U pratnji porodice ministra su i vojni policajci, čak i u mondenskom italijanskom &nbsp;skijalištu.&nbsp; Portal ETV je objavio 15.januara da je, &nbsp;dan nakon vanredne sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost povodom masakra na Cetinju, ministar odbrane jotišao za Beograd, čime je počeo petnaestodnevni godišnji odmor. Tako Krapović nije prisustvovao komemoraciji u Vladinom domu u Prijestonici - baš kao što su tog dana na Cetinju izostali potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, ali i svi poslanici Demokrata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828180824_f7430bd6019740ba2205b616e36bd134319011eb07470484695184273531529a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250828180824_f7430bd6019740ba2205b616e36bd134319011eb07470484695184273531529a" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="dokument"> </figure>  &nbsp;

Tag: putnici