Evropska unija odgodila je punu primjenu novog sistema ulaska/izlaska (EES) do septembra 2026. godine, dajući državama šengenskog prostora "više fleksibilnosti" tokom ljetnje sezone širom Evrope.
Šta je EES i na koga se odnosi
Automatizovani IT sistem će registrovati državljane zemalja van EU, uključujući i građane Ujedinjenog Kraljevstva, pri ulasku u šengensku zonu, koja obuhvata većinu EU, kao i Island, Norvešku, Lihtenštajn i Švajcarsku.
Putnici će biti obavezni da registruju biometrijske podatke, uključujući otiske prstiju i fotografije.
Rokovi i fleksibilnija primjena sistema
Novi sistem je prvi put pokrenut u oktobru 2025, ali su aerodromi i luke u početku imali rok do aprila 2026. da u potpunosti implementiraju tehnologiju kao obaveznu.
Međutim, EU je sada donijela odluku da 29 zemalja učesnica dobije fleksibilniji vremenski okvir za uvođenje novog graničnog sistema, sve do početka septembra.
Prema riječima Markus Lamerta, portparola Evropske komisije za unutrašnje poslove, "postepena primjena" EES-a završiće 9. aprila 2026.
- Regulativa EES već predviđa određene fleksibilnosti za države članice za period nakon završetka primjene u aprilu ove godine - kazao je Lamert, prenosi Fena.
Šta važi tokom ljeta 2026. godine
Nakon završetka primjene, države članice će i dalje moći djelimično suspendovati EES operacije, gdje je to potrebno, tokom dodatnog perioda od 90 dana, uz moguće produženje od 60 dana kako bi se pokrila ljetna sezona.
Dakle, državljani trećih zemalja koji ovog ljeta ulaze u šengensku zonu i dalje će prolaziti kroz ručno pečatiranje pasoša.
Problemi na aerodromima i upozorenja struke
U početku je prag za registraciju dolazaka iz trećih zemalja bio postavljen na samo deset odsto. Od 9. januara povećan je na 35 odsto, a sistem je pokrenut na desetinama novih aerodroma i luka.
Izvještaj koji je krajem prošle godine objavio Airport Council International (ACI) Europe pokazao je da je postepena primjena biometrijskog sistema dovela do povećanja vremena obrade na graničnim kontrolama na aerodromima i do 70 odsto, s čekanjima do tri sata u periodima najvećeg prometa.
U decembru je Olivier Jankovec, generalni direktor ACI Europe, upozorio da će proširena primjena neminovno dovesti do mnogo ozbiljnijih gužvi i sistemskih poremećaja za aerodrome i aviokompanije.
U istom mjesecu je aerodrom u Lisabonu bio prisiljen suspendovati EES na tri mjeseca nakon ozbiljnih propusta na graničnoj kontroli, gdje su čekanja navodno dostizala sedam sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

EU odgodila punu primjenu EES sistema do septembra 2026

Putovanja poslanika crnogorskog parlamenta dogodine trebalo bi da koštaju skoro milion, odnosno 970.900 eura, što je tri puta više nego 2021. godine kada je izdatak za te svrhe bio 293.187.
Predlogom budžeta za narednu godinu, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri, predviđena su "za ostvarivanje poslaničke funkcije" skoro 4,3 miliona eura, od čega skoro milion za službena putovanja po svijetu. Za neto zarade poslanika trebalo bi da ide preko dva miliona, naknade za odvojeni život 46.000, a za gorivo skoro 37.000 eura.
Kada su u pitanju ostali rashodi predstavnika naroda, za usluge za reprezentacije planirano je 64.600 eura, a za komunikacione usluge skoro 77.000. Šta podrazumijevaju komunikacione usluge nije precizirano. Aktivnosti poslaničkih klubova građane će koštati 1.680.000 eura.
Izvještaji o utrošenim sredstvima Skupštine pokazuju da je prošle godine za službena putovanja izdvojeno 888.000, 2023. godine – 391.407, 2022 – 504.818 i 2021. godine – 293.187 eura.
Narodnim predstavnicima je prošle godine iz budžeta isplaćeno preko 2,8 miliona eura, što je znatno više nego godinu ranije. U poređenju sa godinom ranije, u 2024. su rasli izdaci i za plate poslanika i za druge privilegije koje dobijaju na račun građana. Trend rasta troškova poslanika koje im plaćaju poreski obveznici, tj. građani, nastavlja se i u 2026. godini.
U minuloj godini, u poređenju sa 2023, drastično su porasli troškovi za službena putovanja, koji su veći za skoro pola miliona, tačnije za 496.000 eura. Troškovi za službena putovanja u prošloj godni bili su preko 888.000, dok su 2023. iznosili nešto više od 391.000 eura.
<h2>Na stotine hiljada ne zna se kome idu</h2>
Za transfere političkim partijama, strankama i udruženjima dogodine će dati čak 200.000 eura, dok za transfere institucijama, pojedincima i nevladinom i javnom sektoru planiraju da daju 157.500. Znatni iznosi planirani su i za konsultante i raznorazna usavršavanja, transfere međunarodnim organizacijama, a za šta parlamnet nema krajnje transparentan odnos sa javnošću, kako i na osnovu čega troši toliki novac građana.
Za neto plate poslanika isplaćeno je 1.895.000 eura, što je znatno više nego 2023. godine, kada je po tom osnovu isplaćeno 1,75 miliona. Za neto plate poslanika rastu izdaci i u narednoj godini i iznose preko dva miliona.
Podaci Skupštine Crne Gore, u koje smo imali uvid, pokazuju da su poslanicima po osnovu naknade za stanovanje i odvojeni život isplaćena 24.938,32 eura. Riječ je o troškovima smještaja, kao i po osnovu prava na naknadu za zakup stana u mjestu zasijedanja Skupštine i njenih radnih tijela. Pravo na ove troškove ostvarilo je pet poslanika, kojima je isplaćeno preko 24.000 eura. I ova stavka je znatno porasla u 2026. godini, gotovo da je duplirana.
Troškovnik Skupštine za prošlu godinu pokazuje da je ostvarivanje poslaničke funkcije koštalo 4.257.108,24 eura, aktivnosti poslaničkih klubova 360.000, razvoj parlamentarnog informacionog sistema 403.293 eura... I na ovim stavkama došlo je do rasta troškova, drastično više izdataka u 2026. godini ide za "aktivnosti poslaničkih klubova" koji su veći za bezmalo 1.300.000. Za razvoj parlamentarnog informacionog sistema dogodine je planiran trošak od preko 687.000 eura. Rast bilježe i izdaci za upravljanje i administraciju Skupštine na šta je lani otišlo 5.951.697,59 eura, dok iduće godine za ovu namjenu planiraju 6.522.448,24 eura.

610x380

500x500

Za putovanja poslanika po svijetu skoro milion

Svijetom je u prvih devet mjeseci ove godine putovala 1,1 milijarda turista, što je pet odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period, objavio je UN Tourism.
&nbsp;Podaci iz Svjetskog turističkog barometra UN Tourisma pokazuju da se globalni rast turizma ove godine nastavio i s dolascima turista i prihodima, uprkos visokoj inflaciji turističkih usluga i oprezu putnika zbog političkih i trgovinskih napetosti.
&nbsp;Afrika je prema tim podacima među svjetskim regijama u devet mjeseci ove godine ostvarila najveći rast dolazaka turista u odnosu na uporedni period, od deset odsto, s time da su slični dvocifreni porasti ostvareni i u njenim podregijama sjevernoj i podsaharskoj Africi, prenosi Hina.
&nbsp;Evropa je potvrdila status vodeće globalne turističke regije s 625 miliona međunarodnih dolazaka turista u devet mjeseci, čime je u plusu četiri odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.
&nbsp;Sve evropske podregije ostvarile su solidne rezultate, posebno u trećem tromjesečju, dokazujući snažnu ljetnu potražnju.
&nbsp;Zapadna Evropa u devet mjeseci primila je pet odsto više turista nego prošle godine, južna mediteranska Evropa tri odsto više, a i srednja i istočna Evropa imale su rast dolazaka turista od osam odsto.
&nbsp;Time još nijesu dostigle nivo iz predpandemijske 2019. Sjeverna Evropa to je dostigla, ali je i jedina evropska podregija s manje dolazaka nego u prošlogodišnjih devet mjeseci, od jedan odsto.
&nbsp;Na Bliski istok došlo je dva odsto više međunarodnih turista.
&nbsp;Porasli su osam odsto u devet mjeseci ove godine i dolasci turista u Aziju i Pacifik, čime su dostigli 90 odsto broja prije pandemije, što pokazuje da se oporavljaju, kao i sjeveroistočna Azija u koju je ove godine došlo 17 odsto više turista nego prošle, ali je još 12 odsto ispod nivoa iz 2019.
&nbsp;Među zemljama s najvećim stopama rasta turističkih dolazaka u devet mjeseci ističu se Brazil, Vijetnam, Egipat, Etiopija, Japan.

1250x600

1084x550

Svijetom ove godine putovalo preko milijardu turista

Centralna administracija je u prvih deset mjeseci ove godine za putovanja i reprezentaciju u zemlji i inostranstvu potrošila 6,7 milion eura - saopštili su iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP). 
 
Iz ASP su rekli da taj podatak ukazuje da aktuelna Vlada nastavlja rasipnički trend prema novcu građana, kao i sve prethodne, a uključujući i vlade Demokratske partije socijalista (DPS). 
 
- Umjesto da se stavi rampa i novac iz kase svih građana se racionalno troši samo za najneophodnije, a takođe se onemoguće partijsko-klijentelistička zapošljavanja u javnoj upravi putem „prečica“, kakvi su ugovori o djelu, utisak je da su sve nove vlasti nastavile tamo gdje su stare stale - naveli su iz ASP. 
 
Kako su ukazali iz te nevladine organizacije (NVO), za službena putovanja za deset mjeseci je potrošeno više od 6,1 miliona eura. 
 
- Od toga se na dnevnice odnosi preko 2.5 miliona, a ostalo na prevoz, smještaj i ostale troškove na službenim putovanjima u zemlji i inostranstvu - navodi se u saopštenju. 
 
Dodaje se da je trošak reprezentacije preko pola miliona eura. 
 
Iz ASP su rekli da će podaci o potrošnji za putovanja i reprezentaciju za ovaj i naredni mjesec biti poznati naknadno. 
 
Oni su ukazali da je nedavno usvojenim rebalansom budžeta za ovu godinu za službena putovanja za čitavu godinu predviđeno šest miliona eura, a za trošak reprezentacije nešto preko 650 hiljada eura. 
 
- Predlogom budžeta za narednu godinu je za službena putovanja projektovano uvećanje na oko 8,2 miliona eura, a za trošak reprezentacije preko milion eura - naveli su iz ASP. 
 
Iz te NVO su kazali da je za ugovore o djelu, u prvih deset mjeseci, potrošeno oko 18 miliona eura. 
 
- U februaru ove godine je zabilježen izdatak od 5,3 miliona, što se većinski može vezati za angažovanja za provođenje popisa u zemlji, ali se ostatak u svim drugim mjesecima može u najvećem dijelu vezati za nedozvoljena zapošljavanja u javnoj upravi putem ugovora o djelu - rekli su iz ASP. 
 
Kako su naveli, to je praksa razvijena još u vrijeme Demokratske partije socijalista, koju je svaka nova vlast prihvatila u potpunosti. 
 
- A Državna revizorska institucija i inspekcijski i tužilački organi ove države godinama joj ne staju na kraj - dodali su iz ASP. 
 
Oni su ukazali da je rebalansom budžeta za ovu godinu izdatak za ugovore o djelu na nivou od 21,1 miliona eura, dok je Predlogom budžeta za narednu godinu za ovaj trošak predviđeno 16,6 miliona. 
 
Centralnu administraciju čine zaposleni u upravno-pravosudnom sistemu - ministarstva, Skupština, predsjednik, uprave, zavodi, sekretarijati, sudovi, tužilaštva, kao i u zdravstvu i obrazovnom sistemu.

ASP: Vlada nastavlja rasipnički trend, za putovanja i reprezentaciju za deset mjeseci potrošeno 6.7 miliona eura

Mađarska je najavila blokadu hitnog zajma Evropske unije Ukrajini od 90 milijardi eura, optužujući Kijev za „ucjenu“ zbog oštećenog naftovoda Družba kojim se transportuje ruska nafta. Potez dolazi uoči mađarskih izbora 12. aprila, a premijer Viktor Orban, prema anketama, zaostaje za dvoznamenkastim postotkom.
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijarto tvrdi da Kijev, Brisel i opozicija koordinirano utiču na izbore. - Blokiramo zajam dok se ne obnovi tranzit nafte prema Mađarskoj- poručio je putem društvenih mreža.
Troje diplomata potvrdilo je da su mađarski predstavnik uložio prigovor na sastanku veleposlanika EU-a. Zakon koji je blokiran zahtijeva jednoglasnost, dok su druge uredbe odobrene kvalifikovanom većinom. Veleposlanici planiraju ponovno razmotriti pitanje čim Mađarska povuče svoju rezervu.
Napetosti su porasle nakon što je Orban u predizbornoj kampanji kritikovao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i spomenuo rizike od ulaska Ukrajine u EU. Spor je dodatno izazvao oštećeni naftovod Družba, koji povezuje Mađarsku s Rusijom preko Ukrajine, a Budimpešta odgovornost prebacuje na Kijev.
Ukrajina se suočava sa teškom zimom i uništenom energetskom infrastrukturom zbog ruskog bombardovanja. EU pokušava brzo osigurati finansijsku pomoć, dok Zelenski upozorava na ozbiljne posljedice kašnjenja i zagovara novi paket sankcija Moskvi. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta António Kosta posjetiće Kijev sljedeće sedmice u znak podrške.

Mađarska blokira zajam EU-a Ukrajini zbog naftovoda i predizbornih tenzija

Još troje skijaša poginulo je danas u lavinama u Austriji, saopštile su vlasti. Dvije osobe stradale su na skijalištu Sankt Anton am Arlberg, dok su tri povrijeđene. Identitet i nacionalnost žrtava još nisu objavljeni.
Ranije je 42-godišnji njemački skijaš poginuo u lavini u tirolskom skijalištu Nauders, dok je njegov 16-godišnji sin preživio sa teškim povredama. Lavina je odlomila ploču snijega dugu oko 400 metara, noseći ih 200–300 metara nizbrdo.
U Tirolu je posljednjih dana palo do 40 centimetara snijega, a vlasti upozoravaju na visok rizik od novih lavina. Samo u srijedu zabilježeno je više od 30 lavina, u kojima su stradale tri osobe u Tirolu i Vorarlbergu.

Još troje skijaša poginulo u lavinama u Austriji

Mitropolit Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikije Mićović posjetio je večeras nedavno uhapšenu bivšu ministarku prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesnu Bratić kojoj je krivično vijeće Višeg suda danas ukinulo pritvor i odredilo mjeru kućnog nadzora.
Kako se navodi u <a href="https://mitropolija.com/2026/02/20/mitropolit-joanikije-posjetio-vesnu-bratic/">objavi </a>na sajtu Mitropolije crnogorsko-primorske, Mićović je izrazio zabrinutost zbog „načina njenog pritvaranja i svega što se ovih dana desilo sa Vesnom Bratić“, ocjenjujući da takva dešavanja ne doprinose opštem povjerenju u vladavinu prava.
- Nije lijepa poruka koju šaljemo, da jedna univerzitetska profesorka bez ikakve mrlje u životu, koju nadležni organi ne terete da je za svoj interes pribavila bilo kakvu korist na štetu ni države ni naroda, bude tretirana kao najveći kriminalac i zločinac - navodi se u objavi na sajtu MCP.
Istaknuto je i da, „bez namjere miješanja u pravosudni postupak, nesrazmjerno postupanje često dovodi do osuđivanja prije presude“.
- Što ne može biti cilj društva koje jača svoje institucije i baštini značajnu pravnu tradiciju - dodaje se u objavi.
Mićović je, ističe se u objavi, izrazio nadu da će „nastavak suđenja biti pošten i da će se kroz dostojanstven i pravedan postupak u najkraćem roku utvrditi istina“. Vesni Bratić poželio je dobro zdravlje, strpljenje i vjeru, poručivši da je za svakog čovjeka najvažnija čista savjest, slobodno i dostojanstveno stajanje pred Bogom i pred ljudima.

Joanikije posjetio Vesnu Bratić nakon što joj je ukinut pritvor

Poslanik PES Vasilije Čarapić ističe da je izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno član 35a koje se tiče neradne nedjelje usvojen sa stoprocentnom podrškom u Skupštini Crne Gore, što znači da su svi u društvu saglasni da nedjelja treba da ostane neradna. To se, kako je kazao u emisiji “Okvir” na <a href="https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/814949/carapic-neradna-nedjelja-potez-za-zastitu-radnika-lazovic-trazicemo-ocjenu-ustavnosti.html">RTCG</a>, oslanja i na evropske prakse. Kako je objasnio taj član zakona je na Ustavnom sudu pao zbog lošeg obrazloženja, jer naš Ustav predviđa izuzetak kod slobode preduzetništva kada je u pitanju zaštita zdravlja.
- Tu je samo trebalo dokazati da se zdravlje zaposlenih u trgovini ovom mjerom štiti. Zakon o unutrašnjoj trgovini se odnosi smo na trgovinu i ovo je jedan lex specijalis i ne možemo da ga miješamo sa drugim segmentima privrede. Ustavni sud se dosta zadržao na neravnopravan položaj onih koji mogu i onih koji ne mogu da rade nedjeljom, u smislu da je jedan veliki trgovinski lanac koji godišnje ima promet 300 miliona eura, doveden u neravnopravan položaj u odnosu na nekog ko na ulici prodaje kokice, a ja mislim da se ravnopravnost biznisa treba mjeriti samo prema finansijskim izvještajima- smatra Čarapić.
Izvještaji, kaže, pokazuju da su veliki trgovinski lanci imali povećanje prometa u proteklom periodu od kada je uvedena neradna nedjelja, kao i manji biznisi kojima je dozvoljeno da rade zbog specifičnosti ponude, tako da od neradne nedjelje niko na tržištu nije na gubitku.
On je napomenuo da će predložiti inicijativu kojom će se definisati šta se može prodavati recimo na benzinskim pumpama, kako bi izbjegli neke prakse iz prethodnog perioda.
Odbornik DPS-a Andrija Klikovac je naveo da je ovo potpuno ispravan potez u odnosu na prava radnika, ali da je bilo nedopustivo da Ustavni sud ovu odluku vijeća toliko dugo.
Kako je naglasio jedan član Zakona je proglašen neustavnim i to je prirodna situacija, koja traži da se uklone nedostaci. Prema njegovom mišljenju ovo je jedno prelazno rješenje i potrebno je da se otvoriti dijalog među poslodavcima i predstavnicima radnika i političkih partija ili Vlade, da bi se došlo do krajnjeg rješenja.
- Ne treba zanemariti i radnike na benzinskim pumpama i situaciju da se tamo prodaje mnogo artikala. Ako država procijeni da je na auto-putu ili većim saobraćajnicama potrebno benzinskih pumpi imaćemo tamo manje mini markete i doći u situaciju da se tamo radi nedjeljom, a neka manja trgovina na primorju u toku sezone koja ima manji broj radnika neće moći da organizuje rad. Tako da su sve ovo iznuđena rješenja koja ničemu ne vode. Neshvatljivo je i da ova Vlada nije napravila predlog ovog zakona i ranije, nego se donosi preko noći- kazao je Klikovac.
Filip Lazović ispred Unije poslodavaca je istakao da su se okolnosti za posljednjih šest godina mijenjale, te da nijesu mogli da dozvole da se recimo u julu kada se nedjelja poveže za Danom državnosti desi pet neradnih dana i reagovali su tražeći ocjenu ustavnosti.
- Istina je da smo mi imali bojazni za promete. Prometi su padali u nekom početnom periodu, poslije toga je očigledno došlo do navikavanja crnogorskih građana kada je u pitanju trgovina. Međutim, ne možemo da računamo na navikavanje turista. Oni nemaju obavezu da se navikavaju, oni su tu dva, pet, sedam ili dvanaest dana- kazao je Lazović.
On je rekao i da dodavanjem jedne riječi u članu gdje se poziva na zaštitu zdravlja zaposlenih ne mijenja mnogo.
- Vrlo je vjerovatno da ćemo pokrenuti ponovo postupak pred Ustavnim sudom, i nećemo biti srećni što ćemo za pola ili godinu dana reći da smo bili u pravu. Na ovaj način gubimo prostor da se dogovaramo i da izvlačimo maksimum od naših turističkih sezona- kazao je Lazović.
On je dodao i da su neke teze Čarapića pogrešne, jer ravnopravnost u poslovanju se postiže time što svima dajete iste uslove i to nema veze sa finansijskim bilansima i prometom.
Srđa Keković iz Unije slobodnih sindikata je podsjetio na višedecenijsku borbu da se ispoštuje 40-satna sedmica, i jedan neradni dan u njoj, te da se uprkos nekim zakonskim rješenjima, radilo i nedjeljom i u dane državnih i vjerskih praznika. Kaže da će nastaviti da se bore da se prava radnika na neradnu nedjelju poštuju i van trgovina, i u drugim oblastima privrede.
- Mi smo zahvali što je član 35a vraćen. Već tri godine zagovaramo određeni model, ali vlade, ja ih zovem vlade diskontinuiteta, od 2020. traže da mi pomognemo budžetu, turizmu i nađemo rješenje dobro za sve. Taj kompromis smo postigli, Ustavni sud je ostavio pola godine da se dogovorimo. Zašto se to nije desilo ranije pitanje je za poslanike. Iritirajuće je da preporuka sa Socijalnog savjeta nije iskomunicirana sa poslanicima, pa smo došli u situaciju da oni brane radnike od sindikata- kazao je Keković.
On je dodao da je dogovoreno da bude test ovog zakona godinu dana, jedna ljetnja i jedna zimska sezona.
- U okviru godine je 52 nedjelje, a u okviru turističkih sezona ili pet mjeseci, 22 nedjelje. Radnici koji bi radili u jednom objektu na nivou jedne opštine, a to bi bilo njih oko 3.000, bi u okviru tih 22 nedjelje radili samo 11 i 41 nedjelju tokom godine. U tih pet mjeseci ili 11 nedjelja, taj radnik bi imalo dva spojena vikenda, plus dvije subote slobodne, što znači dva dana više u odnosu na svoje kolege i dobili bi 80 odsto uvećanje zarade- objasnio je Keković model koji predlažu.
Direktor CTU Žarko Radulović je kazao da razumije sindikat, ali je podsjetio i da ranije u turističkim sezonama nije bilo neradnog dana. Radila se preraspodjela radnog vremena, pa su te sate koristili kao plaćeni odmor u zimskom periodu i preživjeli su, kako kaže, zdravi i živi, a sada se pravi previše drame i po njegovoj ocjeni dosta je i populizma.
- Poslanici ovo prihvataju iz političkih interesa, jer u suprotnom gube na rejtingu. Moj je doživljaj da im briga za radnike nije primarna. Svih 62 poslanika ukupno nemaju 100 godina radnoga staža u realnom biznisu, a donose ove odluke. Sindikat treba da se bori da radnici imaju veće plate i da zajedno radimo da država uradi više i za jedne i za druge. Kod poslodavaca, a 95 je onih koji to poštuju, plaća se i prekovremeni i rad nedjeljom i praznicima i to u nekim segmnentima i do 240 odsto- naglasio je Radulović.
On je našao i zamjerke na datume početka i kraja turističkih sezona, kada će se raditi nedjeljom, ističući da su iz neznanja stavili da to bude od 1. juna do 30. avgusta, iako sezona počinje 1. maja i traje do 30. oktobra. I za zimski sezonu su datumi pogrešni, a kako je kazao gubi se iz vida ono najvažnije, a to su turisti.
Čarapić je naglasio da smo u specifičnom trenutku EU integracija i Socijalni savjet ima važnu ulogu u tome i ne žele da ih obeshrabre da se ne postignu kompromisi.
- Skupština formalno nije imala predlog već samo rok koji je isticao i morali smo da reagujemo brzo. Ti veliki trgovinski lanci su javno rekli da ne žele da rade nedjeljom. Činjenica je da radnici u trgovini puno rade, pri tome nijesu sindikalno organizovani i ovo je pravi potez u zaštiti njihovih prava- dodao je Čarapić.

Čarapić: Neradna nedjelja potez za zaštitu radnika; Lazović: Tražićemo ocjenu ustavnosti

Hronika

KNEŽEVIĆ: Šuković posjećivao Delića kući, Budvanin mu bio logistika za postavljanje prisluškivača za Kana

Društvo

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Budva: Pacijenti iscrpljeni putovanjima, direktor koji nije ljekar tvrdi da je sve u njihovom interesu

Politika

Rakočević: Predviđa se formiranje fantomskog tijela sa većim nadležnostima od Vlade; Janović: Ugovor podstiče političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost

Tag: putovanja