Ovogodišnji Montenegro prajd pod sloganom „Otpor gradi slobodu“ biće održan 4. oktobra na Trgu nezavisnosti u Podgorici.
- Crnogorsku realnost karakteriše višeslojna i duboka politička i društvena kriza koja se ogleda kako u ekonomskim, tako i u institucionalnim problemima. Inflacija koja neumoljivo raste, gura mnoge u začarani krug borbe za egzistenciju. Za većinu građana i građanki vlastiti dom postao je nedostižan san, dok svakodnevna borba za očuvanje dostojanstvenog i bezbjednog života postaje najvažnija, gotovo jedina briga - poručili su u Queer Montenegro.
Univerzalne vrijednosti koje bi trebalo da čine temelj zajedništva i društvene kohezije: empatija, solidarnost, razumijevanje i međusobno prihvatanje, brzo, cijene oni, izumiru.
- Povjerenje u institucije je na najnižem mogućem nivou, jer mi, građani i građanke sve manje vjerujemo da država može i hoće da nas zaštiti i da nam pruži podršku u trenucima kada nam je to najpotrebnije. Umjesto sistemske zaštite, oslanjamo se na sopstvenu snalažljivost. U ovakvim uslovima života najizraženije su nepravde prema marginalizovanim društvenim grupama - poručili su u Queer Montenegro.
Iako crnogorski zakoni jasno prepoznaju diskriminaciju, govor mržnje i zločin iz mržnje prema LGBTIQ osobama kao krivično djelo, njihova stvarna primjena je, ukazuju oni, zabrinjavajuće nedosljedna i neefikasna.&nbsp;
- Pravosudni sistem rijetko postupa u skladu sa istim, pa se slučajevi uglavnom svode na prekršaje, dok su kazne minimalne i nesrazmjerne počinjenom djelu, pri čemu se motiv mržnje najčešće previđa. Nedostatak senzibiliteta i edukovanosti kadra u pravosudnom sistemu dovodi do toga da institucije ne samo što ne pružaju odgovarajuću zaštitu žrtvama, nego nas često izlažu sekundarnoj viktimizaciji, birokratskoj ravnodušnosti ili čak otvorenoj netrpeljivosti - navode u Queer Montenegro.
Ovo institucionalno nečinjenje, kažu oni, kreira klimu u kojoj su nasilje, bilo u porodici ili na javnim mjestima, te govor mržnje i diskriminacija ne samo normalizovani nego i društveno prihvatljivi.
- Zaključujemo da nekompetentnost pravosudnog sistema da radi svoj posao direktno onemogućava izgradnju zdravog društva u kojem bi se svako osjećao sigurno i ravnopravno. Škole i domovi su i dalje prostori đe se ispoljavaju ukorijenjene predrasude i „kažnjava“ svako odstupanje od ustaljenih normi. Zbog toga, veliki broj LGBTIQ osoba ostaje tih, u osjećaju da smo sami protiv čitavog sistema i društva koje tu nepravdu smatra „normalnom“. Kada nedjelovanje i prihvatanje tuđe patnje postanu pravilo, cijelo društvo snosi krivicu za to što je nasilje preraslo u društveno poželjnu praksu, što znači da promjena nije samo zadatak institucija, nego i svakog pojedinca - istakli su u Queer Montenegro.
Sa druge strane, iako su problemi poput gubitka radnih mjesta i ekonomske neizvjesnosti opšti za sve, marginalizovane zajednice se suočavaju, ustvrdili su oni, sa dodatnim barijerama i nepravednim postupanjem koji produbljuju teške uslove života.
- LGBTIQ osobe su česta meta diskriminacije na tržištu rada: već na samom početku imamo otežan pristup zaposlenju, a nakon zaposlenja često se suočavamo sa strahom od homofobije i transfobije na radnom mjestu. U slučaju izražavanja drugačijeg rodnog identiteta ili seksualne orijentacije, susrećemo se sa nepravednim otpuštanjem i neprijateljski nastrojenim radnim okruženjem. Ovakva situacija rezultira dubokim socijalnim isključenjem, gurajući LGBTIQ osobe na krajnju ivicu egzistencije - pojasnili su u Queer Montenegro.
Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, usvojen još 2020. godine, predstavlja istorijski iskorak, međutim, u Queer Montenegro poručuju da je potrebno uskladiti još veliki broj povezanih zakona sa ovim zakonom kako bi se obezbijedila njegova puna implementacija u praksi.
- Trans osobe se u Crnoj Gori i dalje suočavaju sa barijerama u procesu ostvarenja svojih ljudskih prava. Umjesto jednostavnog postupka promjene oznake pola u ličnim dokumentima, trans osobe su izložene prinudnoj sterilizaciji, koja podrazumijeva prolazak kroz invazivne medicinske zahvate - naveli su oni.
Podvukli su da je ovakva praksa ponižavajuća, nehumana i u direktnoj suprotnosti sa međunarodnim pravnim standardima, što ih dodatno izlaže diskriminaciji, pravnoj nesigurnosti i svakodnevnim rizicima od nasilja.
- Ignorišući prijeko potrebno usvajanje Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, političke kalkulacije su dovele do blokiranja usvajanja ovog zakona, pokazujući očiglednu nebrigu sistema prema osnovnim pravima i dostojanstvu trans osoba - istakli su u Queer Montenegro.
Uz sve ove društvene nepravde i institucionalnu pasivnost dolazi, kako su kazali, i do pojačanja desničarskih i nacionalističkih narativa koji se sve više šire javnim prostorima.
- Stoga, nasilje i diskriminacija nijesu izolovani incidenti već simptom šireg problema u kojem se marginalizuju i obespravljuju svi koji ne odgovaraju dominantnim strukturama moći. Opresija je u tom smislu sveopšti uzrok neravnopravnosti koji produžava ciklus degradacije demokratskih vrijednosti. Upravo zato što su svi ovi problemi povezani i univerzalni, oni jednako pogađaju i LGBTIQ zajednicu, jer smo i mi sastavni i neraskidivi dio crnogorskog društva. Izazovi sa kojima se susrećemo su samo najočitiji pokazatelj šire društvene krize, što dodatno guši vladavinu prava i otežava suživot i međusobno poštovanje - pojašnjavaju u Queer Montenegro.
Suštinska promjena će, stava su oni, nastupiti kada empatija, solidarnost i briga o svakom građaninu i građanki budu prioritet vlasti, a univerzalne ljudske vrijednosti ponovo postanu temelj na kojem počiva društvo. Tek tada će, poručuju, Crna Gora moći da izraste u mjesto đe se prava i slobode ostvaruju jednako i đe niko nije žrtva diskriminacije i nasilja.&nbsp;
- Poruka koju ovo društvo mora prepoznati je da borba za LGBTIQ prava nije posebna ni izdvojena, već je borba protiv sistemske nepravde, političke neodgovornosti, ekonomske nestabilnosti i kulturne regresije - dodali su oni.
Borba za jednakost, zaštitu od nasilja, poštovanje identiteta i ravnopravnost je, u svojoj suštini, kako su kazali, borba za društvo dostojno svakog čovjeka.
- Tek kada goruća pitanja nezaposlenosti, ekonomske nesigurnosti, neadekvatne institucionalne zaštite, zloupotrebe zarad jeftinih političkih poena, rapidne normalizacije govora i nasilja iz mržnje ponovo postanu fokus političkih i društvenih procesa, kada institucije postanu branik prava, a ne prepreka, Crna Gora može pronaći izlaz iz aktuelne spirale raslojavanja, nepovjerenja, povlašćenih pojedinaca i straha. Dođite na Montenegro Prajd! - zaključili su u Queer Montenegro.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

„Otpor gradi slobodu“: Montenegro prajd 4. oktobra na Trgu nezavisnosti

Queer Montenegro sa ponosom podsjeća na istorijski trenutak koji je označio početak pravnog priznanja istopolnih zajednica u Crnoj Gori - usvajanje Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola 1. jula 2020. godine, ali i ukazuje na ozbiljne nedostatke u njegovoj primjeni pet godina kasnije.
Usvajanje ovog zakona bilo je, kako su istakli, rezultat dugogodišnje, istrajne i organizovane borbe LGBTIQ zajednice, koja je dobila svoj puni zamah 16. maja 2013. godine - danom javnog predstavljanja naše organizacije i pokretanja inicijative i peticije za usvajanje zakona.
- Zakon o životnom partnerstvu nije došao kao poklon, već kao plod upornosti, solidarnosti i otpora prema društvenoj i institucionalnoj nepravdi - poručili su oni.
Zakon je usvojen ali, kako su istakli, nije do kraja zaživio.
- Mnoge institucije i dalje ne postupaju u skladu sa njegovim odredbama, sektorski zakoni nisu usklađeni, a nedostatak edukacije državnih službenika rezultira administrativnim preprekama i različitim tumačenjima. Osim toga, istopolnim partnerima i dalje je uskraćeno pravo na zajedničko roditeljstvo, čime ostaju isključeni iz porodičnog zakonodavstva, uprkos tome što mnoge porodice u realnosti već žive i funkcionišu - ukazali su oni.
Zato su pozvali nadležne institucije da bez odlaganja usklade sve zakone sa Zakonom o životnom partnerstvu, obezbijede dosljednu i jednaku primjenu prava u svim oblastima života i sprovedu obuke za službenike i službenice koji dolaze u kontakt sa LGBTIQ osobama i partnerima.&nbsp;
- Potrebno je i hitno otvaranje inkluzivne javne rasprave o pravu na roditeljstvo, kako bi se istopolnim parovima omogućilo ono što se podrazumijeva za druge - da zajednički brinu, štite i odgajaju svoju djecu. Takođe, pozivamo političke aktere da prestanu sa instrumentalizacijom LGBTIQ prava i da umjesto toga iskažu stvarnu političku volju za unapređenje kvaliteta života svih građana i građanki Crne Gore - poručili su u Queer Montenegro.
<h2>PONOS I POČETAK</h2>
Tokom cijele decenije, Queer Montenegro je, zajedno sa članovima i članicama zajednice, saveznicima i partnerima, neumorno radio na promociji ovog zakona, učestvovao u njegovoj izradi, vodio javne kampanje i razgovore sa institucijama, te pružao podršku osobama koje su tražile pravno priznanje svojih partnerstava.
- Zakon je donio niz važnih prava istopolnim partnerima: od prava na zaključenje partnerstva pred nadležnim organom, preko prava na zdravstveno osiguranje i nasljeđivanje, do poreskih olakšica, pristupa socijalnoj zaštiti i zaštite u slučaju nasilja - istakli su u Queer Montenegro.
Ovaj zakon je omogućio istopolnim parovima da zajednički posjeduju i upravljaju imovinom, izdržavaju jedno drugo i dijete partnera u određenim slučajevima, da budu priznati kao partneri u sistemima zdravstva, socijalne zaštite, zatvorskog sistema i evidencija građanskog statusa.
- Time je zakon postao prvi pravni okvir koji je jasno i nedvosmisleno rekao: vaše partnerstvo postoji, i država ga priznaje - dodali su oni.
Pet godina nakon usvajanja Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola, ostaju, kažu, ponosni na ono što su postigli, ali i odlučni u zahtjevu za puno pravno, porodično i društveno priznanje LGBTIQ osoba.
- Ovaj zakon jeste istorijski, ali on je tek početak. Borba za jednakost se nastavlja, i mi u Queer Montenegru nastavljamo da budemo tu - prisutni, otporni i solidarni, sve dok ljubav i dostojanstvo ne budu jednako dostupni svima - zaključili su oni.

Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola je plod upornosti i otpora - ali pet godina kasnije svjedočimo ozbiljnim nedostacima u njegovoj primjeni

U Podgorici su 15. i 17. januara brutalno napadnuti strani državljani pripadnik i pripadnica LGBTIQ+ zajednice, od strane maloljetnih lica, a ti napadi motivisani homofobijom predstavljaju ozbiljnu prijetnju po sigurnost i &nbsp;ljudska prava LGBTIQ+ osoba, zbog čega bi nadležni trebalo hitno da reaguju.
Uprava policije je preduzela sve potrebne mjere u vezi &nbsp;napada na strane državljane, slučaj je u tužilaštvu, te se očekuje da se riješi u korist osoba koje su napadnute, kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;Staša Baštrica iz Queer Montenegro.
- U našem iskustvu nije tako nešto uvijek sa pozivnim ishodom, jer naše tužilaštvo ne umije da prepozna zločine iz mržnje prema &nbsp;LGBTIQ+ osobama, tako da čekamo. Strani državljani za vrijeme boravka u Crnoj Gori nijesu imali slične napade, jer smo dobili informaciju da su oni u Crnoj Gori nekih tri godine, do sada nijesu imali slična iskustva, što je zanimljivo. Queer Montenegro je upozoravao godinama unazad da zbog ovakvog funkcionisanja sistema, koje se ne bavi pitanjima LGBTIQ+ &nbsp;osoba, vrlo je vjerovatno da će doći do porasta broja nasilja prema tim osobama - rekla je Baštrica.
Po broju obraćanja direktno organizaciji Queer Montenegro od strane LGBTIQ+ osoba, objašnjava Baštrica, evidentno je da je došlo do porasta nasilja prema tim osobama.&nbsp;
&nbsp;- Kažem da je to uzročno posljedično, zbog sistema koji odbija da se na kvalitetan način bori sa ovakvim pojavama u društvu - istakla je Baštrica.
Queer Montenegro je prva adresa, smatra Baštrica, kad su u pitanju žrtve nasilja uzrokovanog homofobijom ili transfobijom.
- Prvo se ugrožene osobe nama obrate, jer mi možemo da im pružimo socijalno pravnu podršku, te da im pomognemo u procesu prijavljivanja. U ovakvim slučajevima češće se javljaju samim nevladinim organizacijama, nego što će se odlučiti da se direktno obrate policiji- naglasila je Baštrica.
Obrazovanje je glavni stub formiranja zrelog i svjesnog čovjeka, te uključivanje predmeta poput zdravih stilova života i građanskog obrazovanja, smatra Baštrica, &nbsp;bi imalo dobar uticaj.
&nbsp;- Školski predmeti koji bi uključivali teme koje se tiču različitosti, nenasilja, tolerancije, smatram da bi to itekako moglo da utiče na formiranje mladih osoba, da kasnije budu ljudi koji će da poštuju druge, a neće da se na bilo kakav način negativno ophode prema drugim ljudima, a pogotovu u ovom slučaju kad govorimo o LGBTIQ + zajednici, jer mi smo ranijih godina imali takve slučajeve da su se ti predmeti izučavali u školama, čak su nevladine organizacije, kao što je Queer Montenegro, imale pristup školama, držali radionice, međutim, danas nije tako, i mislim da će se to itekako osjetiti u društvu - rekla je Baštrica.
Queer Montenegro ima dobru saradnju sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava, podsjeća Baštrica, sa druge strane Ministarstvo unutrašnjih poslova nema dovoljno sluha za probleme LGBTIQ+ osoba.
&nbsp;- Sve je selektivno, od resora do resora. Smatram da bi to moglo da bude na mnogo većem nivou, i mora da bude na većem nivou, zato što je to njihova dužnost, ali je &nbsp;naša dužnost da mi njih pozivamo - poručila je Baštrica.
&nbsp;Očekivanje pozitivnog ishoda od tužilaštva bila bi potvrda da se nasilje neće tolerisati.
&nbsp;- Pozitivan ishod bi doveo do toga da se oni koji vrše nasilje zapitaju zašto to rade, jer nasilje nikad nije rješenje. Ako, kao u nekoliko prethodnih slučajeva, ishod bude takav da se počinitelji puštaju na slobodu, onda će to značiti da je nasilje u ovoj državi prihvatljivo, što je nedopustivo- zaključila je Baštrica.
&nbsp;Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

1250x600

Baštrica: Naše tužilaštvo ne umije da prepozna zločine iz mržnje prema LGBTIQ+ osobama

Nije postojala bilo kakva intencija da relativizujem i umanjim značaj izvršilaca krivičnih djela izvršenih na štetu djece, maloljetnika i žena, kao i samih krivičnih djela u kojima su zaštitini objekat i objekat radnje ove tri kategorije lica - naveo je advokat Damir Lekić u reagovanju povodom obavještenja Operativnog tima za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama Ministarstva unutrašnjih poslova da su se obratili Advokatskoj komori da se ispita njegovo dostojanstvo.
Iz ovog tima su juče kazali da su se odlučili na ovaj korak nakon gostovanja Lekića u emisiji „Jutro“ na TV Prva navodeći da je u javnom nastupu relativizovao seksualno zlostavljanje djece, omalovažavao dostojanstvo žrtava seksualnih delikata i umanjivao značaj generalne i specijalne prevencije krivičnih sankcija.
Lekić je ocijenio da se ovakvim istupom Ministarstva unutrašnih poslova Crne Gore i ovog operativnog tima stvara žestok pritisak na advokaturu kao nezaivsnu profesiju i na advokate.
- Od kojih se očigledno očekuje da se podrede interesima policije i državnog tužilaštva. To nikako ni u jednom sistmenu ne bi smjelo da se dogodi. Ovo je direktan napad i na slobodu javnog izražavanja i za iznošenje svojih javnih stavova, javnog mišljenja, ličnog i subjektivnog viđenja, zapažanja i uočavanja, a na šta svaki građanin, a ne advokat, u civilizovanom društvu ima puno pravo, a što je posebno opasno, a da ne kažem zabranjeno i nedopustivo - smatra Lekić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Foperativni-tim-za-borbu-protiv-nasilja-u-porodici-i-nad-zenama-advokat-lekic-relativizovao-seksualno-zlostavljanje-maloljetnika-omalovazavao-zrtve&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Lekić je u reagovanju ocijenio da je "prosto neobično da Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore, pod čijim rukovodstvom se nalazi i Uprava policije Crne Gore sa trenutno ovoliko malim brojem ovlašćenih policijskih službenika, 'gubi vrijeme' na sagledavanje i analizu televizijskih emisija ovakvog karaktera (dobronamjernog, edukativnog, stručnog, poučnog i drugo)".
- A da svoje vrijeme beskompromisno ne ulaže na suzbijanje, prevenciju, a naročito na otkrivanje i rasvjetljavanje ovolikog broja teških krivičnih djela i njihovih počinilaca, koja su se u ovako relativno kratkom vremenskom periodu dogodila u Crnoj Gori - navodi Lekić.
To su, kako dodaje, veći broj ubistava, te ubistava u pokušaju i drugih krivičnih djela, a ostala su za sada još nerasvijetljena.
- I to očigledno usljed nerada, neažurnosti i nedostatka kapaciteta policije, te nedostataka neophodnih aktivnih pozornika i policijskih patrola koje bi patrolirale ulicama, kao i usljed nedostatka neophodnih odrgovarajućih saobraćajnih patrola koje bi kontrolisale saobraćaj na putevima usljed čega ne bi ovoliko ljudi gubilo svoje živote u sve učestalijim teškim saobraćajnim nezgodama koje se nažalost dešavaju na Crnogorskim drumovima i drugo - naveo je Lekić.&nbsp;
Kao građanin, advokat profesionalac i stručnjak koji, kako ističe, svakodnevno kroz svoj rad uočava ne male propuste MUP-a i UP, više bi volio da su ove državne institucije bile ažurnije u slučajevima koje je nabrojao, u odnosu na sagledavanje i analizu ove televizijske emisije, te na dostavjanje obavještenja Advokatskoj komori Crne Gore i crnogorskim medijima.
- To po njihovu žalost, nikako moju, nije slučaj. Oni ipak znaju šta su im prioriteti, ali se, moram priznati, bez bilo kakve svoje krivice porazno osjećam što sam došao u ovu situaciju da uopšte ovo pišem - rekao je Lekić.&nbsp;
Ipak, kako dodaje, kao ugledan građanin i ozbiljan advokat, koji štiti svoj ugled, profesiju, rad i reputaciju, zbog javnosti u Crnoj Gori, a da se ne bi stvarale neke nedoumice, ponavlja da ni na koji način ne pokušava da relativizuje i umanji značaj teme o kojoj je u ovoj emisiji bilo riječi.
- Ni na koji način ne želim da umanjim značaj djece, značaj maloljetnika i značaj žena, pogotovo u situacijama kada su ove kategorije lica oštećene krivičnim djelom. Naprotiv, svih srcem ih veličam i za mene su svetinje i uvijek ću ih podržavati i stalno ih podržavam kada se meni obrate za pružanje pravne pomoći. U potpunosti ih štedim i postupam isključivo u skladu sa zakonom kada se nađu u postupcima naspram mene, a što sam, ponavljam, više puta naglasio i u ovoj emisiji. Ali to se zlonamjerno ne želi pominjati u ovom objavljenom tekstu u vezi kojeg ja pišem ovo reagovanje, već su moje riječi na moju štetu čak izvučene van konteksta - ocijenio je Lekić.&nbsp;
Dodaje da djecu još nema, ali da se nada da će ih imati.
- Imam i djevojku i majku i sestru i to deset godina mlađu od mene i uvijek sam u odnosu na njih tri, posebno prema mlađoj sestri, bio nastrojen zaštitnički. U mojoj užoj i široj porodici se nalazi veliki broj djece, a sa kojom svakodnevno ostvarujem komunikaciju i prema kojoj takođe u svemu postupam samo sa ljubavlju i zaštitnički. Ali ovdje zapravo uopšte i nije bila riječ o tome, iako se nažalost na jedan ogavan i perfidan način to pokušava predstaviti i to od Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore i ovog operativnog tima, a i od određenih mojih sagovornika u ovoj emisjij javnim objavljivanjem određenih sadržaja na moj račun na internetu i na određenim društvenim mrežama, a što zaista nije vrijedno bilo kakvog komentara - naveo je Lekić.
Suština priče je, kako je kazao, da je advokat po vokaciji najčešće branilac.&nbsp;
- Moj posao je da branim počinioce krivičnih djela, a nerijetko zastupam i oštećene u krivičnim postupcima, odnosno lica na čiju štetu su izvršena krivična djela i nekad se nalazim na jednoj strani (branilac), a nekad na drugoj (punomoćnik oštećenog), zavisno od od toga ko me u krivičnom postupku angažuje za advokata. Prihvatim taj advokatski angažman. Ne treba valjda pesebno naglašavati da je krivični postupak iznimno složen i nimalo jednostavan proces u kojem se utvrđuje krivica nekog lica za izvršenje krivičnog djela, a nerijetko i izrazito teškog i da se zarad utvrđivanja krivice tog lica svaka činjenica, a i okolnost, treba pretresti do posljednih njenih granica - ističe Lekić.&nbsp;
To čak, kako navodi, i do one mjere da ne ostane nimalo sumnje da se događaj desio na drugačiji način od onoga načina na koji to opisuje optužba, kao i da okrivljene u krivičnom postupku štiti pretpostavka nevinosti.&nbsp;
- Tako svaki krivični postupak sa sobom nosi određenu težinu, pa se, ukoliko se u konačnom i nađe da je ta osoba zaista i počinilac krivičnog djela utvrđuju i određene okolnosti od kojih zavisi vrsta i visina krivične sankcije i to olakšavajuće i otežavajuće okolnosti. Zakonodavac je u konkretnom slučaju normirao gornju i donju granicu visine kazne za svako krivično djelo propisano zakonikom - rekao je Lekić.
Dodaje da uopšte ne voli da se pravda, niti ima bilo kakve potrebe za time, jer ništa nikome nažao nije učinio budući da u krivičnim postupicma kao advokat samo radi svoj posao.
- Ali zbog javnosti i stvorenog jako neprijatnog narativa na moj račun zbog određenih struktura želim da naglasim da sam ja zapravo o ovome pričao u ovoj emisiji. Vrijedi opet istaći da su sva krivična djela izvršena na štetu djece teška, a posebno ova krivična djela protiv polne slobode i za njih su zakonikom propisane određene zatvorske kazne pa zavisno od određenih oblika krivičnih djela propisane su kazne zatvora u trajanju čak i do 15 godina, što ne uključuje krivična djela sa smrtnom posljedicom, a za koja krivična djela je propisana čak i kazna drugotarjnog zatvora u trajanju do 40 godina - kazao je Lekić.&nbsp;
Kada se vrše krivična djela na štetu djece nesporno je, kako je naveo, da se mogu izreći kazne zatvora u trajanju i od 15 i od 40 godina.&nbsp;
- S druge strane postoje i krivična djela protiv života i tijela od kojih su najteža, a i od davnina najpoznatija i najprepoznatljivija krivično djelo ubistvo i krivično djelo teško ubistvo čije su posljedice zasigurno smrt oštećenih, a za koja se inače i smatra da su jedna od najtežih krivičnih djela u krivičnom zakonodavstvu Crne Gore, a za koja se i to za prvo krivično djelo (ubistvo) može izreći kazna zatvora u trajanju do 15 godina, a za ovo drugo krivično djelo (teško ubistvo) kazna zatvora u trajanju do 40 godina - ističe Lekić.&nbsp;
Kada se radi o krivičnom djelu koje za sobom povlači smrtnu posljedicu i koje je izvršeno sa direktnim umišljajem, smatra da se radi o najtežem obliku krivičnog djela.
- A u koje svakako bez imalo dileme ulaze i određena krivična djela koja su izvršena i na štetu djece, maloljetnika i žena i tu, ponavljam, zaista i nema bilo kakvog spora, niti dileme. Ali ako upoređujemo krivično djelo koje nema za posljedicu smrt, sa krivičnim djelom koje ima za posljedicu smrt, a propisana ja kazna zatvora u istovjetnom trajanju, onda se kao logično nameće pitanje po kom osnovu su ta dva krivična djela, ako se kao kriterijum uzme visina propisane kazne, ista, te eventualno i pitanje koje krivično djelo je u odnosu na ostvarenu posljedicu teže. O tome je bila riječ. Ništa drugo - naglasio je Lekić.&nbsp;
Dodaje da beskompromisno smatra da se radi o izrazito teškim krivičnim djelima koja u postupku nisu nimalo laka za nijednog učesnika u postupku.
- A po najmanje za branioce koji treba da stanu iza lica za koje postoji osnovana sumnja da su počinioci tih krivičnih djela i da ih brane. To je jedna nezavidna pozicija za branioca, a kao što je to i za ljekara kada je shodno Hipokratovoj zakletvi dužan da liječi određene kategorije lica, ali to nam je posao, a u poslu ipak treba biti profesionalac - naveo je Lekić.
Svako krivično djelo za sobom povlači određenu težinu i posljedicu i o tome je, prema njegovim riječima, nekad zaista i jako teško diskutovati.
- To treba prepustiti stručnjacima - sudovima, a koji i sami u određenim situacijama imaju probleme da odmjere i da izvagaju šta je u konkretnom slučaju najbolje i najzadovoljavajuće - ocijenio je Lekić.
Njega kao branioca, kako dodaje, niko ne može pokolebati da uvijek svoj posao radi isključivo u skladu sa zakonom, profesionalno, stručno i etično.
- U ovim teškim i lošim vremenima i hrabro. Veliki pozdrav za Ministarstvo unutrašnih poslova Crne Gore i za ovaj operativni tim, uvijek mislite da smo na suprotnim stranama, ali zapravo nismo - mi samo radimo svoj posao - zaključio je Lekić.

Lekić: Nije postojala intencija da relativizujem i umanjim značaj izvršilaca krivičnih djela izvršenih na štetu djece

Poslije briljantnih akcija SDT-a u sprječavanju masovnih ubistava i klanovskih likvidacija širom Crne Gore, kojim svjedočimo gotovo svakodnevno, dilovanja narkotika čak i u osnovnim školama, visoke korupcije aktuelne vlasti, gdje se više ne krade lopatom, već šleperima, na red je, napokon, došao i konačni obračun sa neposlušnim i profesionalnim crnogorskim medijima. Koji o tom haosu redovno izvještaavaju.&nbsp;
<h2>Sumnjivo lice</h2>
I to klasičnim blic-krigom, odnosno munjevitom akcijom Specijalnog policijskog odeljenja u kojoj su uhapšeni, a potom, provedeni “crvenim tepihom“, do ulaza zgrade SPO, Aco Mijajlović, Drago Spičanović, Milovan Pavićević, Vladan Lazović, Andrijana Nastić, Peđa Bošković... i, vjerovali ili ne, mimer Radosav Vrbica.
Što su propratili brojni novinari i kamere prvilegovanih medija. No, kao što znate: informacije o tim povjerljivim hapšenjima i tajmingu kada će osumnjičeni biti dovedeni u zgradu SPO, nije medijima dao, gle čuda, &nbsp;Aco Mijajlović, uhapšen i osumnjičen za slične „kriminalne“ radnje, već ovlašteno lice iz SPO.&nbsp;
A ko to može biti, a nije Aco!?
Ako znamo da tužioci određuju ko će se hapsiti, a mjesto i vrijeme hapšenja određuje šef SPO sa svojim timom, onda nije teško zaključiti ko pravi spektakl na „crvenom tepihu“ ispred zgrade SPO. I ko privilegovanim medijima dijeli povjerljive informacije. Sumnjivo lice je, dakle, Predrag Šuković. Zvani „Peđa“.&nbsp;
No, ne brinite. Pošto sadašnji vrh Bečićeve i Šaranovićeve narodne milicije radi „ni po babu, ni po stričevima“, onda će, baš kao i u slučaju Aca Mijajlovića i „medija koje je on kontrolisao“, biti pokrenuta ekspresna istraga i protiv Predraga Šukovića i „njegovih“ medija i urednika, kojima dostavlja službene podatke. Kad na vrbi rodi grožđe.
<h2>Braća bambalići</h2>
Kako je počelo, strepim, biće procesuirani i svi oni koji su Mijajloviću u posljednih šest godina nazvali „dobar dan“. Ili će, u najboljem sličaju, biti medijski bičevani.&nbsp;
Osim toga, kako prenose medijski megafoni braće bambalića, Alekse Bećića i Danila Šaranovića, zločinačka grupa Aca Mijajlovića se obračunavala sa neistomišljenicima iz političkog i bezbjednosnog vrha crkve i pokušala da utiče na političko-bezbjednosne prilike u državi.&nbsp;
I šta je tu, molim lijepo, nezakonito!? Valjda to što su prozvani urednici i njihovi mediji sarađivali sa Mijajlovićevom firmom Montemedia i što se bore perom za svoje ideale i bolju Crnu Goru... A ne sa puškomitraljezima i topovima. Što su činili oni iz čijih je šinjela iznikla nova oslobodilačka vlast i pojedini popovi.
Ako je za Sky aplikacije važila formula „Dritan najavljuje, Olja objavljuje, a SDT hapsi“, ovoga puta važi pravilo: SPO hapsi, a Vijesti ekskluzivno objavljuju „prepiske i dokaze“.&nbsp;
Što nam dodatno govori da je presumcija nevinosti u Crnoj Gori odavno okačena mačku o rep.
<h2>Opasna veza između Katnića i Mijajlovića</h2>
Ovo nije prvi put da aktuelna vlast trenira strogoću i udara na slobodne medije i intelektualce, koji se bore protiv loše vlasti, ruskog uticaja i velikosrpske okupacije Crne Gore.&nbsp;
Podsjetimo se, jula prošle godine, SPO i tužilac Miloš Šoškić takođe su retroaktivno otkrili opasnu medijsku bandu na čelu sa Milivojem Katnićem. Čiji su članovi telefonski komunicirali sa njim prije njegovog hapšenja. I sve ih ubacili u optužnicu protiv njega.
To je za neupućenu javnost izgledalo nesporno i opasno, baš kao i ovi transkripti, koji se objavljuju u slučaju Aca Mijajlovića i drugih.
Citiraću prijedlog te optužnice protiv Katnića, da se vidi kako SDT radi po istom scenariju.
„Katnićeva kriminalna organizacija ima uticaj na medije, posebno, ako se imaju u vidu podaci i dokazi koji su dobijeni pretresom mobilnog telefona okrivljenog Milivoja Katnića. Koji potvrđuju da on kao pripadnik kriminalne organizacije, ima uticaj na sredstva javnog informisanja.“&nbsp;
Precizirajući: „Analizom sadržaja telefona okrivljenog došlo se do podataka da je Milivoje Katnić ostvarivao sljedeće komunikacije:
-sa telefonskim brojem koji je memorisan kao 'Draško Đuranović', Katnić je ostvario ukupno 376 'Viber' i 'Whats app' komunikacija. Sa Šekijem Radončićem ukupno 79. Sa &nbsp;Kaćušom &nbsp;Krsmanović 6, sa Tamarom Nikcević 28, sa Miloradom Popovićem 40, Samirom Rastoderom 22 i sa Darkom Šukovicem ukupno 5 komunikacija.“
Kraj priče: već nam je bilo presuđeno. Srećom, organizovali smo sastanak sa predstavnicima Kvinte u Podgorici, gdje smo im predočili naše dokaze i način rada SDT-a. Epilog: izbačeni smo iz Šoškićeve optužnice. Bez izvinjenja i objašnjenja.
<h2>Klasični politički proces</h2>
U slučaju Aca Mijajlovića i drugih, predočen je identičan „krunski dokaz“: njegove telefonske komunikacije sa urednicima i novinarima crnogorskih medija.&nbsp;
Precizno su nabrojani svi mediji koji su sarađivali sa unaprijed osuđenim Acom Mijajlovićem: Portal Standard, Pobjeda, CDM, Portal Analitika, Antena M, Mportal, Portal ETV.&nbsp;
Svi do jednog prozapadni i procrnogorski medij.&nbsp;
To nam govori da se ovdje radi o klasičnom političkom procesu, odnosno direktnom pokušaju kriminalizacije crnogorskih medija i novinara, koji stoje na prvoj liniji odbrane demokratije i istine u Crnoj Gori. I uvođenja klasične cenzure u Crnoj Gori.&nbsp;
Dakle, ako se budu pitali Bećić &amp; Šaranović &amp; Co suđenje u slučaju Aca Mijajlovića i drugih je suvišno. Što će se trošiti pare poreskih obveznika kada su već proglašeni krivim!?&nbsp;
No, to baš i neće ići tako lako. Crnogorske sudije se polako oslobađaju stega „preambicioznih“ tužilaca i političara.&nbsp;
Osim toga, i kolo sreće se okreće: zbog brojnih zloupotreba zakona, skrivenih iza štita i sprege vlasti, tužilaštva i policije, doći će vrijeme pravne države i privođenja pravdi mnogih današnjih svetaca i pravednika. I prvih pendreka Crne Gore.&nbsp;
Živi bili, pa vidjeli.

Treniranje strogoće

Najveći problem crnogorskog društva je razorna ideologija koja je stajala iza pokreta koji je 2020. godine akumulacijom raznih energija uspio da promijeni vlast - rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, dekan FCJK Aleksandar Radoman.&nbsp;
U posljednjih pola decenije je, prema njegovim riječima, tolika destrukcija temelja crnogorskog društva i osnovnih postulata crnogorskog Ustava, da je došlo vrijeme da se o tome mora i te kako pričati.&nbsp;
- Smatram da bi bilo nemoralno da mi koji smo naučeni da nešto čitamo i tumačimo o tome ćutimo. U tom nekom ambijentu demokratski uređenog društva bilo bi izlišno i neprimjereno da pričamo o tužilačkim postupcima, sudskim, da prejudiciramo nešto, međutim ovo je toliki tempo, toliko ubrzan nivo ludila koji nam se svakodnevno plasira da i te kako s punim pravom možemo govoriti o farsičnosti ovih procesa (obračuna sa medijima i kritičarima vlasti) i ako posmatrate matricu posljednjih pola decenije mnoge stvari postaju jasne, pa je ovo što se dešava jedan potpuno inkostruisani proces - rekao je Radoman.
Podsjeća da su se prije 2020. godine slične stvari desavale incidentno, ili, prisjeca se, kako su tadašnji opozicionari to krstili sa ,,trule daske sistema”.&nbsp;
- Imali ste redovne reakcije vrlo vitalnog tada civilnog sektora, pa i akademske zajednice, upozorenja i pritiske koji su davali rezultate. Ako je tada to bilo iskliznuće iz sistema danas je ovo što se dešava zapravo sistem i to tako izopačeno unaprijeđen u svim tim modalitetima zloupotrebe vlasti za targetiranje političkih neistomišljenika i kritičara vlasti da je ovo već jedan izuzetno zabrinjavajući stepen ludila koje obuzima ovo društvo - zaključio je Radoman.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHHJMefweJ7k&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radoman: Najveći problem crnogorskog društva razorna ideologija koja je stajala iza pokreta koji je 2020. uspio da promijeni vlast

Svi znamo tu scenu: Čaplinov veliki diktator igra se globusom. Čovjek drži svijet u rukama i misli da s njim može šta hoće. Okreće ga, šutira, baca, on mu se poslušno vrati na dlan.
Eto, tako zamišljam onaj kružok koji sebe naziva Demokratama. Vidim ih, čim se osam, skakuću, plešu sami sa sobom, opijeni snovima o konačno osvojenoj moći i totalnoj kontroli nad svim i svakim. Zahvaljujući funkcije nedoraslom premijeru Spajiću, svi njihovi snovi postali su stvarnost, pa sad lagodno laskaju svojoj narciosiodnoj prirodi sazdanoj od sujete i fantazija, uvjereni da im ovaj naš svijet pripada u potpunosti.
Priznajem, ta slika me zabavlja. Lagodnije se nasmijati nego priznati da je zastrašujuće to što nam državom, a posebno bezbjednošću, upravlja grupa ostrašćenih ljudi oskudnog znanja, upitnih vrijednosti, dvostrukih standarda, koja ne podnosi kritičku misao, a kamoli riječ. Monopol na istinu je,konačno , njihov . Ali, kada vidim kako neke njihove nebuloze završavaju u krivičnim prijavama “oslobođenog” Tužilaštva, prođe me jeza.
Onomad je jedan diplomac Megatrenda, tog omiljenog “univerziteta” Demokrata, na kojem se znanje stiče bez mnogo napora, targetirao novinare kao plaćenike. Juče, ništa manje nego SDT, obavještava da sve nezavisne medije koji ne idu niz dlaku aktuelnoj vlasti, Crkvi Srbije posebno, uređuje biznismen kojem se na teret stavljaju kriminalne radnje. O tom čovjeku ne znam ništa. Šansa da nam se putevi ukrste, čak i u ovoj državi od pedlja, ravna je nuli, ali izgleda mi da je posrijedi čovjek mnogih talenata. Po SDT-u , taj je upravljao paralelno i državom, i kriminalom, i medijima. A sve smo kadrovski oskudni ?!
Ipak, mene od cijele te optužnice jedino zanimaju – mediji. Tačnije, sloboda. Imam utisak da je SDT , razapet između oltara i partijskih saopštenja, napravio neku svoju mapu, svoj globus kojim se poigrava. Targetirajući medije, odnosno slobodu govora, tužilaštvo je pokazalo da mu je draže da izmišlja neprijatelje nego da se bavi stvarnim problemima. Lista onoga o čemu ćute, onoga što se prave da ne vide ili svjesno ignorišu, proteže se unedogled – od govora mržnje do otvorenog ponižavanja države pod maskom svetosti. Izgleda da je SDT odabralo da herojski zaćuti pred moćnima, a zagrmi na slobodne. Kao da time žele da odagnaju svoj strah da nijesu dvoljno dobri glavnom atamanu u ovoj državi, Crkvi Srbije.
I zato, napad na medije. Ne na one koji lažu, huškaju, manipulišu i šire mržnju.
Već na one koji misle. Koji sumnjaju. Koji pitaju. Bez trunke stida, s visine moći bačena je etiketa. Stari recept, kad ne znaš kako da ućutkaš glasove koji smetaju, proglasi ih plaćenicima. Dovedi ih u vezu s kriminalom. I,eto dobro obavljenog posla. Odavno znamo, u Crnoj Gori svako ko digne glas protiv ovakve vlasti, posebno crkve, postaje meta.
Svaki slobodan ton mora biti označen. Jer u zemlji poslušnih, a takvi postajemo, svaka sloboda govora je provokacija.
Ima u tome i nešto groteskno. Čini se da ni u SDT-u ne primjećuju koliko su slični Čaplinovom diktatoru, okreću svoj globus uvjereni da vladaju svijetom. Kao da ne vide da se igraju balonom od kojeg, kad pukne, baš kao i onaj velikog diktatora, neće ostati ništa. Raspršiće se iluzija o moći koja je, uvijek se ispostavi, najprolazija obmana na svijetu. Razlika je samo u tome što je Čaplinov diktator bio komedija. Ovi naši postaju ozbiljna prijetnja najvrednijem civilizacijskom dostignuću. Slobodi.
Zato nestrpljivo čekam najavljenu tužbu Antene M.
Ne zato što vjerujem da ona može ovo SDT vratiti na staze profesionalizma , već zato što svaka institucija koja prekorači granicu mora biti pozvana da sve činjenično potkrijepi i objasni – pred zakonom. Ne pred oltarom.

Naši mali diktatori

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: queer-montenegro