Prosječan decembarski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore, ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni, iznosi 45,86 eura.
- Domaćinstva na Žabljaku bilježe najnižu prosječnu potrošnju u vrijednosti od 23,58 eura, dok je najveća prosječna potrošnja prethodnog mjeseca očitana u Tivtu, gdje su domaćinstva u prosjeku potrošila električne energije u vrijednosti od 59,53 eura - navodi se u saopštenju Elektroprivrede (EPCG).

Iz kompanije su rekli da će 54,74 odsto domaćinstava dobiti račun u vrijednosti do 30 eura, od 30 do 50 eura 13,81 odsto potrošača, od 50 do 100 eura 20,36 odsto kupaca, dok je potrošnja preko 100 eura očitana kod 11,09 odsto kupaca.
- Broj potrošača koji su dobili popust je 162,75 hiljada, odnosno 40,69 odsto domaćinstava u Crnoj Gori - dodaje se u saopštenju.
Domaćinstva su u decembru potrošila 162,46 miliona kilovat sati (kWh) električne energije, što je 22,94 odsto više u u odnosu na potrošnju ostvarenu u novembru, a u odnosu na decembar 2023. godine potrošnja je veća 7,68 odsto.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Prosječan decembarski račun 45,86 eura, najveća potrošnja u Tivtu

Domaćinstva su u novembru 2024. godine potrošila 132.153.434 kWh (kilovatsati) električne energije, što je 31,89 odsto više u u odnosu na potrošnju ostvarenu u oktobru, a u odnosu na novembar 2023. potrošnja je veća za 8,30 odsto.
Prosječan novembarski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore (ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni) iznosi 37,35 eura. 
Domaćinstva na Žabljaku bilježe najnižu prosječnu potrošnju u vrijednosti od 21,12 eura, dok je najveća prosječna potrošnja prethodnog mjeseca očitana u Podgorici, gdje su domaćinstva u prosjeku potrošila električne energije u vrijednosti od 45,44 eura.
- 58,68 odsto domaćinstava dobiće račun u vrijednosti do 30 eura, od 30 do 50 eura 16,26 odsto potrošača, od 50 do 100 eura 18,58 odsto kupaca, dok je potrošnja preko 100 eura očitana kod 6,49 odsto kupaca - saopšteno je iz EPCG-a.
Broj potrošača koji su dobili popust je 179,180 odnosno 44,93 odsto domaćinstava u Crnoj Gori.

Prosječan novembarski račun za struju 37,35 eura, najveća potrošnja u Podgorici

Prosječan oktobarski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore iznosi 27,90 eura, saopštila je Elektroprivreda (EPCG).
Domaćinstva su, u oktobru 2024. godine potrošila 100.196.872 kWh (kilovatsati) električne energije, što je 5,85 odsto manje u u odnosu na potrošnju ostvarenu u oktobru, a u odnosu na oktobar 2023. potrošnja je veća 6,49 odsto.
- Prosječan oktobarski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore (ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni) iznosi 27,90 eura. Domaćinstva u Mojkovcu bilježe najnižu prosječnu potrošnju u vrijednosti od 21,84 eura, dok je najveća prosječna potrošnja prethodnog mjeseca očitana u Nikšiću gdje su domaćinstva u prosjeku potrošila električne energije u vrijednosti od 32,53 eura - navedeno je u saopštenju EPCG.
Iz kompanije navode da 68,1 odsto domaćinstava dobiće račun u vrijednosti do 30 eura, od 30 do 50 eura 17,8 odsto potrošača, od 50 do 100 eura 11,7 odsto kupaca, dok je potrošnja preko 100 eura očitana kod 2,4 odsto kupaca.
- Broj potrošača koji su dobili popust je 213.076 odnosno 53,51 odsto domaćinstava u Crnoj Gori - naveli su iz EPCG.

500x500

1084x550

Prosječan oktobarski račun za struju 27,90 eura

Domaćinstva u Crnoj Gori, u septembru 2024. godine, potrošila su 106.421.463 kWh (kilovatsati) električne energije, što je 31 odsto manje u u odnosu na potrošnju ostvarenu u avgustu, dok je u odnosu na septembar 2023. potrošeno 6,42 odsto više energije, saopšteno je iz Elektroprivrede (EPCG).
Prosječan septembarski račun za električnu energiju za domaćinstva u Crnoj Gori (ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni) iznosi 29,32 eura. Domaćinstvima u Mojkovcu prosječan račun za prethodni mjesec iznosi 19,93 eura, dok je najveća potrošnja očitana u Ulcinju, gdje je prosječan oktobarski račun vrijedan 39,40 eura. 
- Račun u vrijednosti do 30 eura dobiće 67,6 odsto domaćinstava, od 30 do 50 eura 18,4 odsto potrošača, od 50 do 100 eura 11,3 odsto kupaca, dok će račun preko 100 eura dobiti 2,7 odsto kupaca električne energije u Crnoj Gori - kazali su u EPCG.
Popust je obračunat za 214.031 kupca, odnosno 53,89 odsto domaćinstava u Crnoj Gori.

Prosječni septembarski račun za struju 29,32 eura

Prosječan avgustovski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore (ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni) iznosi 44,22 eura, saopšteno je iz Elektroprivrede Crne Gore (EPCG).
- Domaćinstva su u avgustu 2024. godine potrošila 154.234.968 kWh (kilovatsati) električne energije, što je 1,15 odsto više u odnosu na potrošnju ostvarenu u julu, a u odnosu na avgust 2023. potrošnja je veća za 14,37 odsto - saopšteno je iz EPCG-a.
Domaćinstva u Pljevljima bilježe najnižu prosječnu potrošnju u vrijednosti od 20,13 eura, dok je najveća prosječna potrošnja prethodnog mjeseca očitana u Ulcinju gdje su domaćinstva u prosjeku potrošila električne energije u vrijednosti od 83,28 eura.
Iz EPCG navode da će 55 odsto domaćinstava dobiće račun u vrijednosti do 30 eura, od 30 do 50 eura 18,5 odsto potrošača, od 50 do 100 eura 18,6 odsto kupaca, dok je potrošnja preko 100 eura očitana kod 7,9 odsto kupaca.
- Broj potrošača koji su dobili popust je 183.764 odnosno 46,39 odsto domaćinstava u Crnoj Gori - zaključuju iz EPCG.

Prosječan avgustovski račun za struju 44,22 eura, najveća potrošnja u Ulcinju

Nije srećan onaj koji ovako radi, ali nesreća oblikuje čovjeka i prisiljava ga da upozna sebe, što znači da od ove njegove objave može nešto dobro i da mu se desi.&nbsp;
09.04.
21:30h
&nbsp;Zagovornici zdravog razuma opovrgli bi vjerodostojnost anegdote koju je večeras na X mreži ispisao Momo, zvani Mooomooo Koprivica i odbacili je kao verbalnu obmanu namijenjenu Nikšićanima pred izbore.
&nbsp;Ovo sa razloga, jer je narečeni, budući isključenik iz redova crvenih Kmera u smjeloj primjeni jednog neologizma još nepotvrđenog i daleko odmetnutog od bilo kakvog ozbiljnog pravnog rasuđivanja, zaključio da će za 28 miliona Bemaxovih para, njegovi sugrađani dati njemu glas i milionima jedne firme krenuti u svijetlu budućnost.
&nbsp;Srž anegdote je njegova izjava da je porez izbjegnut kroz "konstrukciju u ugovoru", a koja je, gle čuda, sačinjen shodno tada važećem zakonu.
&nbsp;Pa još dodaje - "iza zatvorenih vrata" - što bi trebalo da asocira na tajanstvenu mističnost i anonimnost, inače potpuno transparentnog postupka kojeg ovaj Kmerčić ne priznaje.
&nbsp;I naravno.
&nbsp;On ne čeka odluku Ustavnog suda po ovom pitanju, jer smjelo sugeriše da je zna unaprijed.
&nbsp;Što je nemoguće.
&nbsp;Taj sud nije partijski i ažuran je.
&nbsp;Nije on kadrovski popunjen da bi pravio ćef aktuelnoj većini.
&nbsp;Nikako.
&nbsp;Zato mi je smjela tvrdnja Momina kojom vabi Nikšićane.
&nbsp;P.S. Nije srećan onaj koji ovako radi, ali nesreća oblikuje čovjeka i prisiljava ga da upozna sebe, što znači da od ove njegove objave može nešto dobro i da mu se desi.
&nbsp;I dok slušam turskog tenora Murata Karahana, sjetih se da pametan čovjek neće upasti u malu budalaštinu.
&nbsp;A pošto je ovo velika, vi dopišite ostatak rečenice.

Pametan čovjek neće upasti u malu budalaštinu

Rukometašice Crne Gore slavile su 19:31 (11:14) &nbsp;protiv Portugala u Fafeu i time došle nadomak plasmana na Svjetsko prvenstvo.
Izabranice Suzane Lazović ubjedljivo su igrale u održavale prednost tokom čitavog meča.
Tanja Brnović postigla je šest golova, Matea Pletikosić pet, a Đina Jauković, Dijana Mugoša i Ivona Pavićević po četiri. Figueiredo je predvodila suparnice sa pet pogodaka.
Za Crnu Goru su večeras nastupile sve igračice koje su bile u protokolu, uključujući i debitantkinju Mariju Božović.
U prvom dijelu pratili smo zanimljivu igru, a što je bilo najbitnije - izabranice Suzane Lazović od početka su kontrolisale dešavanja na parketu. Pogotkom Ivane Godeč, nakon 18 minuta igre, Crna Gora je prvi put bila na plus tri, a uz tu je prednost i okončan prvi dio igre (11:14).
Na startu drugog poluvremena, vidjeli smo golove Brnović, Pletikosić i Pavićević 'lavice' su imale šest golova viška - 11:17. Sve je u tim momentima djelovalo kao egzibicija, pri čemu je Jauković neumorno asistirala saigračicama.
Kako su stvari na parketu izgledale, najbolje će reći podatak da je Portugal od 30. do 40. minuta postigao tek jedan gol, pa je na semaforu bilo 12:20. Meč je tada i prelomljen, te je do kraja ostalo da ispratimo uz koju će razliku Crna Gora slaviti - a ona je do kraja neprekidno rasla.

Crnogorske rukometašice slavile u Fafeu, nadomak plasmana na Svjetsko prvenstvo

Bivši vlasnik i aktuelni predsjednik odbora direktora kompanije Bemax, Veselin Kovačević, reagovao je na današnju izjavu potpredsjednika Vlade Crne Gore, Moma Koprivice, o navodnom poreskom dugu od 28,4 miliona eura. Kovačević je odbacio ove Koprivičine tvrdnje, nazvavši ih politički motivisanim, neistinitim i zloupotrijebljenim i svrhu političke kampanje pred izbore u Nikšiću.
Reagovanje Veselina Kovačevića prenosimo integralno:
Kao bivši vlasnik kompanije BEMAX, osjećam obavezu da javnosti predočim cjelovit i pravno utemeljen odgovor na neistinite i politički motivisane navode o navodnom poreskom dugu od 28,4 miliona eura koje je iznio potpredsjednik Vlade Crne Gore Momo Koprivica. Njegove tvrdnje predstavljaju klasičan primjer instrumentalizacije državne funkcije u svrhu predizborne kampanje, i to na osnovu netačnih i tendencioznih interpretacija koje ne odražavaju ni činjenično stanje, ni pravni okvir važeći u Crnoj Gori. Jedini motiv Koprivičinog obraćanja na mreži X je pokušaj popravka jednocifrenog rejtinga Demokrata u Nikšiću sa dodatnih 200 glasova
ČINJENICE
Prvo, BEMAX ni u jednom trenutku nije pokušao da "izbjegne" poreske obaveze, već je sve poslovne radnje, uključujući i prodaju vlasničkog udjela, sproveo u skladu sa tada važećim zakonima i propisima Crne Gore. U momentu zaključenja ugovora, nijedna nadležna institucija nije ukazala na nepravilnosti. Upravo zato je kompanija BEMAX iskoristila zakonsko pravo i žalila se nadležnom sudu, koji jedini ima ovlašćenje da donese konačnu odluku u ovom slučaju.
Drugo, do danas je, po Koprivici, Veselin Kovačević bio "dužnik" poreza, a sada je to BEMAX. Vjerovatno što je zvučnije.
No, evropski propisi, Ustav i zakon kažu nešto drugo:
1. PRAVO NA RASPOLAGANJE PRIVATNOM IMOVINOM JE NEPOVREDIVO PRAVO
Pravo svakog pojedinca da raspolaže svojom imovinom zagarantovano je Članom 1 Prvog protokola uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) u predmetima:
"Pressos Compania Naviera S.A. i dr. protiv Belgije" (1995),
"Beyeler protiv Italije" (2000),
"Broniowski protiv Poljske" (2004), jasno je utvrdio da država ne smije proizvoljno ograničavati pravo privatne svojine, niti se miješati u privatne transakcije između dvije strane ukoliko su zaključene zakonito.
BEMAX je, kao privatna kompanija, bio u mojoj svojini, te sam imao puno pravo da njime raspolažem u skladu sa zakonima i sopstvenim poslovnim interesima, uključujući i pravo da ga prodam po tržišnoj, ispregovaranoj cijeni ili da ga poklonim ukoliko to želim.
Nijedna državna institucija, uključujući potpredsjednika Vlade, nema ovlašćenje da arbitrira o "pravičnosti" takve cijene.
2. RETROAKTIVNOST U PORESKIM POSTUPCIMA JE PROTIVZAKONITA I PROTIVUSTAVNA&nbsp;
Inicijativa Moma Koprivice iz juna 2024. godine, koja je kasnije pretočena u saopštenje objavljeno 10. marta 2025, a sada i u objavi na X-mreži mjesec dana kasnije, pokušava da insinuira postojanje nepravilnosti u prodaji kompanije koja je već bila okončana u skladu sa tada važećim propisima. Međutim, Poreska uprava je rješenje donijela TEK u januaru 2025. godine, što jasno pokazuje da nijedna nepravilnost nije konstatovana u realnom vremenu.
Evropski sud za ljudska prava u predmetu:
"M.A. protiv Finske" (2003), smatra da retroaktivna primjena zakona, posebno onih koji utiču na poreske obaveze, mora proći strogi test proporcionalnosti i predvidivosti. U suprotnom, predstavlja povredu člana 6 (pravično suđenje) i člana 1 Protokola 1 (pravo na imovinu).
U konkretnom slučaju, prodaja je bila zakonita, a retroaktivno tumačenje poreza može samo destabilizovati poslovni ambijent i pravnu sigurnost.
3. TRŽIŠTE I SLOBODA UGOVARANJA SU TEMELJI EKONOMIJE
U Evropskoj uniji, kojoj Crna Gora teži, sloboda preduzetništva je zaštićena čanom 16 Povelje o osnovnim pravima EU. U tržišnim ekonomijama, cijena između dvije strane odražava njihovu procjenu vrijednosti i ne može biti predmet naknadnog preispitivanja od strane trećih lica. Država ne smije biti arbitar u određivanju cijena privatnim licima jer je to apsurdno.
Evropska komisija, u svojim izvještajima o napretku zemalja kandidata, kontinuirano upozorava na štetne efekte političkih intervencija u privatne ekonomske odnose. Takvo ponašanje obeshrabruje investicije i urušava povjerenje u vladavinu prava. Uostalom, država Crna Gora je u više navrata prodavala sopstvena preduzeća ispod knjigovodstvene vrijednosti, bez da je iko iz vlasti tada problematizovao "pravičnost" cijene.
4. BEMAX JE POSLOVAO TRANSPARENTNO I ZAKONITO
BEMAX je oduvijek na Bijeloj listi Poreske uprave, redovno izmiruje sve poreske obaveze i primjer je odgovornog poslovanja. Kompanija je uvela evropske standarde u crnogorsku građevinsku industriju, dala doprinos razvoju infrastrukture i zapošljavala stotine radnika sa punim poštovanjem njihovih prava.
Svaki pokušaj da se njen rad dovede u pitanje iz političkih pobuda predstavlja udar na jednu od rijetkih kompanija koja je izrasla iz crnogorskog poslovnog ambijenta bez oslanjanja na državne subvencije ili privilegije.
ZAKLJUČNO:
&nbsp;Prodaja BEMAX-a je izvršena zakonito, transparentno i u skladu sa važećim propisima. Ne postoji pravni osnov za preispitivanje cijene transakcije između privatnih subjekata. Pokušaji retroaktivnog nametanja poreskih tumačenja su protivustavni i protivpravni. Evropska praksa jasno štiti pravo na slobodu poslovanja i raspolaganje imovinom. Ova medijska konstrukcija predstavlja politički marketing, a ne pravno pitanje.

Kovačević: Koprivičin jeftini politički spin, evropski propisi, Ustav i zakon su na strani BEMAX-a

Na miting novoosnovanog Pokreta za narod i državu 12. aprila u Beogradu, slično kao na dosadašnje proteste studenata u blokadi, krenulo se i pješke, ali donekle- u jednom trenutku nastavili su put organizovanim autobusima, prenosi N1.
Više desetina Srba sa Kosova pošlo je 7. aprila ka Beogradu, međutim dva dana kasnije na večeru i prenoćište u Ljigu, stigli su organizovano autobusima, javlja reporter Grujica Andrić.
Večera im je pripremljena u Osnovnoj školi „Sava Kerković“, gdje novinarima nije bio dozvoljen ulaz, a niko od pristiglih uglavnom mladića nije bio spreman za razgovor.
Miloš Vučević, lider SNS, na Instagramu ih je nazvao „herojima“ koje ni kiša ni mećava ne mogu da zaustave.
U utorak je jedna grupa krenula i iz Novog Sada ka Beogradu, gdje se za vikend održava trodnevni sabor u organizaciji vladajuće Srpske napredne stranke.
S Kosova na put ka prijestonici Srbije krenuli su iz Rudnice, u Raškom okrugu u Srbiji, nadomak administrativnog prelaza Jarinje, izvijestila je televizija N1.
- Krenuli smo put Beograda da podržimo našeg predsjednika Aleksandra Vučića i našu Srbiju. Put nije baš lak. Mnogo je loše vrijeme, ali držimo se, uz sav ovaj narod koji je uz nas i koji nas cijelim putem podržava. Sviraju, pokazuju tri prsta i daju nam vjetar u leđa“, kazao je ranije jedan od pješaka.
Kako su rekli, u grupi su ljudi iz Gračanice, Leposavića, Zubinog Potoka, Kosovske Mitrovice, Zvečana i „sa cijelog Kosova“.
Dok su ih kamere snimale u šetnji uzvikivali su „Kosovo je srce Srbije“ i „živio Aleksandar Vučić“, a nosili su i brojne zastave Srbije, prenosi N1.
Na putu Ibarskom magistralom pratila su ih vozila policije, ali i autobusi i automobili.
U Kraljevu su dočekani uz muziku, baklje i posluženje, a dobrodošlicu im je poželio i gradonačelnik Predrag Terzić, koji je tokom antivladinih protesta prethodnih nedjelja više puta kritikovan i gađan jajima.

Srbija: Krenuli na Vučićev miting pješke sa Kosova, u Ljig stigli autobusima

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Tag: racun-za-struju