Prosječan novembarski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore, ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni, iznosi 36,35 eura - saopšteno je iz Elektroprivrede (EPCG).
Iz EPCG je saopšteno da domaćinstva na Žabljaku bilježe najnižu prosječnu potrošnju od 20,35 eura, dok je najveća očitana u Tivtu, gdje su domaćinstva u prosjeku potrošila električne energije u vrijednosti od 46,62 eura.
- Račun u vrijednosti do 30 eura dobiće 60 odsto domaćinstava, od 30 do 50 eura 15,62 odsto potrošača, od 50 do 100 eura 17,76 odsto kupaca, dok je potrošnja preko 100 eura očitana kod 6,16 odsto kupaca - navodi se u saopštenju.
Broj potrošača koji su ostvarili popust od 38 odsto na aktivnu energiju iznosi 137 hiljada, što predstavlja 33,51 odsto domaćinstava u Crnoj Gori.
Iz EPCG su kazali da je 48,56 hiljada potrošača, odnosno 11,88 odsto, ostvarilo popust od 21,5 odsto, takođe na aktivnu energiju.
Pored toga, 253,4 hiljade potrošača ili 61,99 odsto, ostvarilo je dodatni popust od 6,4 odsto na mrežne usluge.
Domaćinstva su u novembru potrošila 132,88 miliona kilovat sati (kWh) električne energije, što je 13,16 odsto više u u odnosu na potrošnju ostvarenu u oktobru. Potrošnja je u odnosu na novembar prošle godine porasla 0,55 odsto.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

EPCG: Prosječan novembarski račun 36,35 eura

Prosječan oktobarski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore, ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni, iznosi 32,21 EUR, saopšteno je iz Elektroprivrede (EPCG).
Iz EPCG je saopšteno da domaćinstva u Mojkovcu bilježe najnižu prosječnu potrošnju u vrijednosti od 24,65 EUR, dok je najveća prosječna potrošnja prethodnog mjeseca očitana u Nikšiću, gdje su domaćinstva u prosjeku potrošila električne energije u vrijednosti od 37,44 EUR.
- Račun u vrijednosti do 30 EUR dobiće 64,1 odsto domaćinstava, od 30 do 50 EUR 16,97 odsto potrošača, od 50 do 100 EUR 14,81 odsto kupaca, dok je potrošnja preko 100 EUR očitana kod 4,12 odsto kupaca- navodi se u saopštenju.
Broj potrošača koji su ostvarili popust od 38 odsto na aktivnu energiju iznosi 157,16 hiljada, što predstavlja 38,53 odsto domaćinstava u Crnoj Gori.
&nbsp;Iz EPCG su kazali da je 49,93 hiljade potrošača, odnosno 12,24 odsto, ostvarilo popust od 21,5 odsto, takođe na aktivnu energiju.&nbsp;
&nbsp;Pored toga, 207,1 hiljada potrošača, odnosno 50,75 odsto, ostvarilo je dodatni popust od 6,4 odsto na mrežne usluge.
&nbsp;Domaćinstva su u oktobru potrošila 117,42 miliona kilovat sati (kWh) električne energije, što je 12,47 odsto više u u odnosu na potrošnju ostvarenu u setembru, a u odnosu na oktobar prošle godine, potrošnja je veća 17,2 odsto.

Prosječan oktobarski račun 32,21 eura

Prosječan decembarski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore, ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni, iznosi 45,86 eura.
- Domaćinstva na Žabljaku bilježe najnižu prosječnu potrošnju u vrijednosti od 23,58 eura, dok je najveća prosječna potrošnja prethodnog mjeseca očitana u Tivtu, gdje su domaćinstva u prosjeku potrošila električne energije u vrijednosti od 59,53 eura - navodi se u saopštenju Elektroprivrede (EPCG).

Iz kompanije su rekli da će 54,74 odsto domaćinstava dobiti račun u vrijednosti do 30 eura, od 30 do 50 eura 13,81 odsto potrošača, od 50 do 100 eura 20,36 odsto kupaca, dok je potrošnja preko 100 eura očitana kod 11,09 odsto kupaca.
- Broj potrošača koji su dobili popust je 162,75 hiljada, odnosno 40,69 odsto domaćinstava u Crnoj Gori - dodaje se u saopštenju.
Domaćinstva su u decembru potrošila 162,46 miliona kilovat sati (kWh) električne energije, što je 22,94 odsto više u u odnosu na potrošnju ostvarenu u novembru, a u odnosu na decembar 2023. godine potrošnja je veća 7,68 odsto.

610x380

Prosječan decembarski račun 45,86 eura, najveća potrošnja u Tivtu

Domaćinstva su u novembru 2024. godine potrošila 132.153.434 kWh (kilovatsati) električne energije, što je 31,89 odsto više u u odnosu na potrošnju ostvarenu u oktobru, a u odnosu na novembar 2023. potrošnja je veća za 8,30 odsto.
Prosječan novembarski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore (ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni) iznosi 37,35 eura. 
Domaćinstva na Žabljaku bilježe najnižu prosječnu potrošnju u vrijednosti od 21,12 eura, dok je najveća prosječna potrošnja prethodnog mjeseca očitana u Podgorici, gdje su domaćinstva u prosjeku potrošila električne energije u vrijednosti od 45,44 eura.
- 58,68 odsto domaćinstava dobiće račun u vrijednosti do 30 eura, od 30 do 50 eura 16,26 odsto potrošača, od 50 do 100 eura 18,58 odsto kupaca, dok je potrošnja preko 100 eura očitana kod 6,49 odsto kupaca - saopšteno je iz EPCG-a.
Broj potrošača koji su dobili popust je 179,180 odnosno 44,93 odsto domaćinstava u Crnoj Gori.

Prosječan novembarski račun za struju 37,35 eura, najveća potrošnja u Podgorici

Prosječan oktobarski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore iznosi 27,90 eura, saopštila je Elektroprivreda (EPCG).
Domaćinstva su, u oktobru 2024. godine potrošila 100.196.872 kWh (kilovatsati) električne energije, što je 5,85 odsto manje u u odnosu na potrošnju ostvarenu u oktobru, a u odnosu na oktobar 2023. potrošnja je veća 6,49 odsto.
- Prosječan oktobarski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore (ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni) iznosi 27,90 eura. Domaćinstva u Mojkovcu bilježe najnižu prosječnu potrošnju u vrijednosti od 21,84 eura, dok je najveća prosječna potrošnja prethodnog mjeseca očitana u Nikšiću gdje su domaćinstva u prosjeku potrošila električne energije u vrijednosti od 32,53 eura - navedeno je u saopštenju EPCG.
Iz kompanije navode da 68,1 odsto domaćinstava dobiće račun u vrijednosti do 30 eura, od 30 do 50 eura 17,8 odsto potrošača, od 50 do 100 eura 11,7 odsto kupaca, dok je potrošnja preko 100 eura očitana kod 2,4 odsto kupaca.
- Broj potrošača koji su dobili popust je 213.076 odnosno 53,51 odsto domaćinstava u Crnoj Gori - naveli su iz EPCG.

500x500

1084x550

Prosječan oktobarski račun za struju 27,90 eura

Domaćinstva u Crnoj Gori, u septembru 2024. godine, potrošila su 106.421.463 kWh (kilovatsati) električne energije, što je 31 odsto manje u u odnosu na potrošnju ostvarenu u avgustu, dok je u odnosu na septembar 2023. potrošeno 6,42 odsto više energije, saopšteno je iz Elektroprivrede (EPCG).
Prosječan septembarski račun za električnu energiju za domaćinstva u Crnoj Gori (ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni) iznosi 29,32 eura. Domaćinstvima u Mojkovcu prosječan račun za prethodni mjesec iznosi 19,93 eura, dok je najveća potrošnja očitana u Ulcinju, gdje je prosječan oktobarski račun vrijedan 39,40 eura. 
- Račun u vrijednosti do 30 eura dobiće 67,6 odsto domaćinstava, od 30 do 50 eura 18,4 odsto potrošača, od 50 do 100 eura 11,3 odsto kupaca, dok će račun preko 100 eura dobiti 2,7 odsto kupaca električne energije u Crnoj Gori - kazali su u EPCG.
Popust je obračunat za 214.031 kupca, odnosno 53,89 odsto domaćinstava u Crnoj Gori.

Prosječni septembarski račun za struju 29,32 eura

Prosječan avgustovski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore (ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni) iznosi 44,22 eura, saopšteno je iz Elektroprivrede Crne Gore (EPCG).
- Domaćinstva su u avgustu 2024. godine potrošila 154.234.968 kWh (kilovatsati) električne energije, što je 1,15 odsto više u odnosu na potrošnju ostvarenu u julu, a u odnosu na avgust 2023. potrošnja je veća za 14,37 odsto - saopšteno je iz EPCG-a.
Domaćinstva u Pljevljima bilježe najnižu prosječnu potrošnju u vrijednosti od 20,13 eura, dok je najveća prosječna potrošnja prethodnog mjeseca očitana u Ulcinju gdje su domaćinstva u prosjeku potrošila električne energije u vrijednosti od 83,28 eura.
Iz EPCG navode da će 55 odsto domaćinstava dobiće račun u vrijednosti do 30 eura, od 30 do 50 eura 18,5 odsto potrošača, od 50 do 100 eura 18,6 odsto kupaca, dok je potrošnja preko 100 eura očitana kod 7,9 odsto kupaca.
- Broj potrošača koji su dobili popust je 183.764 odnosno 46,39 odsto domaćinstava u Crnoj Gori - zaključuju iz EPCG.

Prosječan avgustovski račun za struju 44,22 eura, najveća potrošnja u Ulcinju

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: racun-za-struju