Nekadašnji prvi čovjek Uprave prihoda i carina Rade Milošević oklevetao je bivšu v.d. direktorice te institucije Milenu Petričević i povrijedio njen ugled, čast, prava ličnosti i profesionalni integritet, proizilazi iz presude sutkinje Osnovnog suda Katarine Janković.
-Osnovni sud je donio presudu po tužbi tužilje Petričević a zbog naknade nematerijalne štete. Djelimično je usvojen tužbeni zahtjev tužilje Petričević od 2.000 eura dok je iznos od 28.000 eura odbijen. Presuda nije pravosnažna – navodi se u odgovorima Osnovnog suda dostavljenim Portalu ETV.&nbsp;
Petričević je, na ime nematerijalne štete, a zbog klevete, od Miloševića tužbom tražila 30.000 eura, jer je u izjavi na portalu Libertas press od 13. juna 2022. godine kazao da je „krila da su u Slobodnoj zoni Luke Bar uskladištene cigarete američke kompanije „Lenora International“ koje su dan ranije zaplijenjene u akciji Uprave policije i UPC“...
U izjavi za Portal ETV, Petričević je kazala da je Osnovni sud potvrdio da je Milošević narušio i povrijedio njena prava ličnosti - čast, ugled, lični i profesionalni integritet. Milošević je iznio tvrdnje koje su podložne dokazivanju i sud je, kako je rekla, utvrdio da su neistinite.
<h2>KLEVETE</h2>
- Poslije dvije i po godine, prvostepenom presudom suda konstatovano je i utvrđeno u dokaznom postupku da je tuženi svojom krivicom, iznošenjem neistinitih i netačnih navoda, izvršio nedozvoljenu pravnu radnju - kazala je Petričević. Ona je navela da je sud konstatovao da joj je narušio profesionalni ugled i lični integritet.&nbsp;
Sud je, kako je kazala, usvojio činjenice na kojima je njena tužba zasnovana, čime joj je pričinjena lična i profesionalna satisfakcija, ali ne i kompenzacija za posljedice proživljenog duševnog šoka u kojem se našla nakon spoznaje o klevetama i izrečenim inkriminacijama od Miloševića.
Petričević je u izjavi za Portal ETV naglasila i da je u dokaznom postupku utvrđeno i potvrđeno prvostepenom presudom da u njenom mandatu nijesu bili istekli rokovi za oduzimanje cigareta, kako je to s pozicije direktora Uprave javno, uz medijsku pažnju i željeni publicitet, svjesno tvrdio Milošević, a s ciljem njene profesionalne diskreditacije i eliminacije iz državne službe, po sistemu „Nema čovjeka – nema problema“.&nbsp;
- Naprotiv! Uvidom Osnovnog suda u Podgorici, u presude Upravnog suda, koje su pred tim sudom pokrenuli punomoćnici držalaca i vlasnika cigareta skladištenih u Slobodnoj carinskoj zoni u Baru, nedvosmisleno se utvrđuje da su rokovi za sprovođenje postupka carinski dozvoljenog postupanja sa robom ili njenom upotrebom koje je odobrila carinarica nadležna za sprovođenje nadzora, primjenu propisa i kontrolu nad robom - Carinarnica Bar, istekli u mandatu tuženog – naglasila je Petričević.&nbsp;
Ona je ukazala i da je pred Osnovnim sudom obavljen uvid u presudu donijetu u upravnom sporu između tužioca Lenora International Delawer SAD protiv tuženog Ministarstva finansija, a koju zastupa advokat Zoran Piperović i još dva pravna zastupnika. Uvidom u presudu utvrđeno je, kako je objasnila, da je rok za otpremanje robe u inostranstvo istekao u mandatu tuženog i to 5. maja 2022.godine.&nbsp;
- Sud je to utvrdio iz iskaza tužilje, kojem iskazu je sud u cjelosti poklonio punu vjeru, cijeneći ga kao istinit i objektivan, tim prije što je isti u saglasnosti i sa ostalim i što je iskaz tužilje u saglasnosti sa presudom Upravnog suda U br. 7882/22 od 5. oktobra 2023. godine iz koje je utvrđeno da su rokovi za skladištenje cigareta za pravno lice Lenora International istekli 5. maja 2022. godine, dakle taj rok je istekao u mandatu tuženog – navela je Petričević obrazloženje iz presude.&nbsp;
Ona je podsjetila i da je na radnom ručku sa specijalnim izaslanikom Velike Britanije, upriličenom u Podgorici u januaru 2022. godine, kao Starješina Uprave prihoda i carina, informisala prisutne o aktivnostima koje su u njenom mandatu sprovođene i koje su rezultirale tačnom i pravovremenom evidencijom cigareta i hronologijom vlasništva, kao i dinamikom prispjeća, ustupanja i odlaska robe, vođenom na osnovu podataka sadržanih u sažetoj carinskoj deklaraciji ili lučkim,transportnim i komercijalnim dokumentima.&nbsp;
<h2>OBRAZLOŽENJE</h2>
- Kao rezultat predanog rada, u martu 2022.godine u carinskom informacionom sistemu bilo je evidentirano 182.929 paketa cigareta, 214 šteka i 25 paklica, 526 paketa rezanog duvana, 986 paketa aroma za nargilu, 14 paketa cigarilosa i 5 komada cigarilosa. Ovo ističem posebno iz razloga što su sve zalihe popisanih cigareta koje su bile skladištene u SZLB ostavljene na dalju brigu tuženom.&nbsp;
Na sreću, život nije Internet i ne poznaje opciju „delete“ - poništi pa se izgovorena riječ i učinjeno djelo ne mogu sakriti, a propuštena prilika se ne može vratiti – kazala je Petričević.
Ona je dodala da je sutkinja Janković konstatovala da je tuženi bio svjestan činjenice da su aktivnosti povodom sprečavanja šverca cigareta, a koje su sprovođene u tom periodu, bile pod budnim okom javnosti, zbog čega je u dokaznom postupku svojim interpretacijama želio da svoju krivicu za opake, inkriminišuće i neistinite navode prenese na portal i novinarku Libertasa.&nbsp;
- Vodeći računa o značaju povrijeđenih ličnih dobara, koja su nemjerljiva u novcu, a imajući u vidu cilj naknade nematerijalne štete i karakter same satisfakcije dosuđenog novčanog iznosa, sud je presudom dosudio iznos od dvije hiljade eura kao pravičnu naknadu, imajući u vidu da satisfakcija nije naknada za tužilju i istovremeno nije kazna za tuženog, već jedino „činidba zadovoljenja za povrijeđenog“. Prilikom odlučivanja, sud je posebno cijenio činjenicu, da je tužilja iste noći kada je saznala za sporni tekst, u svom reagovanju objavljenom na portalu Libertas press, javno pozvala tuženog da svoje navode potkrijepi dokazima i da o svojim saznanjima obavijesti sve nadležne organe – citirala je Petričević navode iz prvostepene presude.&nbsp;
Ona je podsjetila da je u reagovanju na Miloševićevu izjavi koja je objavljena na portalu Libertas javno ga pozvala da dokumentuje svoje trvrdnje „da upozna crnogorsku javnost, nadležnog ministra i Vladu Crne Gore i sve nadležne institucije, uključujući i Specijalno i Vrhovno državno tužilaštvo sa detaljima zapljene skrivenih cigareta vrijednih 3,5 miliona eura, i da priloži prateću dokumentaciju o prispjeću „skrivene robe“, teretnici dospijeća kontejnera, naziv brodara, brojeve kontejnera i plombi, agenta, špeditera i carinske službenike koji su carinski nadzor nad robom izvršili i odobrili uslove za iskrcaj i lokaciju skladištenja „skrivene robe“.&nbsp;
-Tuženog sam pozvala da kaže javno koje sam cigarete sakrila, kada, na koji način, gdje sam ih ja bunkerisala, u kojoj količini, individualno ili organizovano, ko ih je utovarao, pretovarao i čuvao, koju sam mehanizaciju koristila... i saopšti ko je, na koji način i kada razotkrio tu skrivenu robu? Iako sam strpljivo čekala zakazanu pres konferenciju i odgovore tuženog na pitanja koja sam mu tada javno postavila ili makar izvinjenje, i javnost i ja ostali smo uskraćeni za odgovore, a njegova izjava je stvorila iluziju da su netačni navodi istiniti, zbog čega sam kasnije podnijela tužbu pred Osnovnim sudom – naglasila je Petričević.
Međutim, ova prvostepena presuda, nedvosmisleno potvrđuje, kako je kazala, njen integritet, lični i profesionalni, kojeg je tužbom ustala da brani.&nbsp;
- Kada govorim o sopstvenom integritetu govorim o privrženosti unificiranim životnim i moralnim vrijednostima utemeljenim u generacijskom identitetu moje porodice. Presuda je dokaz za moje ispravne odluke, koje su potvrda vrijednosti koje baštinim, dok je za tuženog kao donosioca dijametralno suprotnih odluka, ona teži dio, jer se sa takvim odlukama treba suočiti i živjeti – zaključila je Petričević.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Petričević: Sud potvrdio da je Rade Milošević o meni iznio neistine

Završnim riječima danas je nakon dvije godine i pet mjesec &nbsp;okončano suđenje nekadašnjem prvom čovjeku Uprave prihoda i carina Radu Miloševiću po tužbi bivše vršiteljke dužnosti te institucije direktorice Milene Petričević zbog povrede ugleda, časti i profesionalnog integriteta. Sutkinja Katarina Janković će u zakonskom roku od mjesec donijeti odluku.
Petričević, na ime nematerijalne štete a zbog klevete, od Miloševića tužbom traži 30.000 eura, jer je u izjavi na portalu Libertas press od 13. juna 2022. godine kazao da je " krila da su u Slobodnoj zoni Luke Bar uskladištene cigarete američke kompanije " Lenora International" koje su dan ranije zaplijenjene u akciji Uprave policije i UPC"...
Advokatica Ljubinka Popović Kustudić i Petričević predložile su da sud usvoji tužbeni zahtjev jer je Milošević prekršio Ustavom i zakonom predviđene norme, a koje je je kao starješina državnog organa bio u obavezi da poštuje jer i sloboda govora ima svoje granice.&nbsp;
Sa druge strane branilac Miloševića, advokat Nikola Terzić zatražio je da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.
Petričević je bila kategorična da Ustav propisuje da je pravo na čast jedno od najvrednijih ličnih prava čovjeka.
- U toku postupku je dokazano da je Milošević u izjavi Libertas pressu a na početku svog petodgodišnjeg mandata svoju profesionalnu promociju započeo na nezakonit način - kazala je Petričević.
Ona je istakla da joj je Milošević neistinama &nbsp;bez valjanih dokaza i provjerljive službene dokumentacije, spektakularnim optužbama i uvredama na njen račun nanio nenadoknadivu nematerijalnu šteta koja joj u novcu ne može biti iskazana.
- Meni niko ne može vratiti moja povrijeđena dobra prije 13. juna 2022., niti se novcem može izmjeriti toksičnost navoda, koji su po moj duševni mir i za moju ličnosti bili uvredljivi- naglasila je Petričević.
Branilac Miloševića, advokat Terzić smatra da Petričević tokom postupka nije dokazala osnovanost tuženog zahtjeva. On smatra da javni funkcioneri sadašnji i bivši su dužni da imaju veći prag tolerancije na kritike.
Na današnjem ročišu pročitane su i presude Upravnog suda i predočena je izjava Miloševića sa vanredne pres konferencije od 14. juna 2022.
Advokatica Kustudić navela je da presude Upravnog suda su irelevantne za odlučivanje i nije jasno što Milošević želi tim odlukama da dokaže sudu.
Petričević smatra da je upravo konferencija &nbsp;&nbsp;sazvana nakon njenog reagovanja na portalu Libertas jer je Milošević bio svjestan da je javnost zainteresovana nakon njegove sporne izjave.
Ona je ukazala da je Milošević bio dužan da javnosti izjavljuje samo utvrđene činjenice koje su provjerljive i koje su pohranjene u službenoj dokumentaciji koja je Miloševiću bila dostupna.
- Sve izjave tuženog za rad moj i mog menadžmenta apsolutno su netačne i neistinite - kategorična je Petričević.
Advokat Terzić je rekao da je Milošević na pres konferenciji iznosio stavove u koje je lično bio ubijeđen.

Petričević: Milošević mi je nanio nenadoknadivu nematerijalnu štetu

Suđenje nekadašnjem prvom čovjeku Uprave prihoda i carina Radu Miloševiću po tužbi bivše vršiteljke dužnosti te institucije direktorice Milene Petričević zbog povrede ugleda, časti i dostojanstva danas je u Osnovnom sudu ponovo odgođeno za 11. novembar.
Petričević, na ime nematerijalne štete a zbog klevete, od Miloševića tužbom tražil 30.000 eura, jer je u izjavi na portalu Libertas press od 13. juna 2022. godine kazao da je „krila da su u Slobodnoj zoni Luke Bar uskladištene cigarete američke kompanije „Lenora International“, koje su dan ranije zaplijenjene u akciji Uprave policije i UPC“...
Proces je na zahtjev branioca optuženog Miloševića, advokata Stefana Jovovića odgođen jer, kako je obrazložio, danas ne može da se izjasni na presude Upravnog sude jer im nijesu dostavljene.
Sa druge strane, zastupnica Petričević, advokatica Ljubinka Popović Kustudić istakla je da te odluke nemaju značaj za ovaj
postupak jer, kako je objasnila, nije joj jasno što će tuženi da time dokaže jer nijedna odluka se ne odnosi na tužbeni zahtjev. Advokatica je istakla da se ona protivi odgađanju ročišta.
-Te presude su irelevantne, a ročišta su odgađana više puta zbog toga što te presude nije dostavljene sudu - kazala je advokatica Popović – Kustudić.
Sutkinja Katarina Janković konstatovala je da u spisima predmeta nema dokaza da su presude Upravnog suda dostavljene tuženom. Sutkinja Janković je na početku suđenja upitala da li je potrebno da se sluša izjava Miloševića koju je Petričević dostavila sudu na CD – u na što je advkokatica Popović – Kustudić saopštila da je potrebno i u sudnici čuti što je Milošević rekao, jer to pobija njegovu tvrdnju da su novinari izmislili.
Suđenje po tužbi Milene Petričević protiv Miloševića traje dvije godine i četiri mjeseca i dvadeset ročišta je odgođeno. U ovom slučaju do sada je postupalo troje sudija.
Petričević je novinarima nakon suđenja rekla da nijedno ročište nije odgođeno zbog nje ili njene zastupnice.
-Na svakom ročištu sam bila čak i kada moja pravna zastupnica zbog zdravstvenih razloga nije mogla. Nijedno ročište nije odloženo na moj zahtjev, uglavnom su odlagana na zahtjev tuženog – kazala je Petričević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxWIio0EP8n4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Ona je objasnila i da je današnje ročišite odgođeno zbog nečijeg propusta. Kakva će dinamika daljih ročišta biti ne zna ali, kako je rekla, nakon izvođenja tog dokaza na kojem insistira tuženi nada se da će sud donijeti isti zaključak koji su i ona i njena advokatica iznijeli prije sedam mjeseci a to je da je irelevantan za parnicu koja se vodi pred ovim sudom.

Odbrana Rada Miloševića ponovo tražila odgađanje

Postavgustovska parlamentarna većina, odmah nakon formiranja Vlade Zdravka Krivokapića decembra 2020. godine, krenula je u osvajanje pune kontrole nad Lukom Bar, kako bi se omogućio unosan ilegalan posao za odabranu ekipu iz vlasti i njihove kompanjone iz kriminalnih grupa koje se bave krijumčarennjem cigareta.
Prethodno je izvršna vlast morala da obavi „pripremne radnje“; preciznije - da stvori uslove za „nesmetan rad“ u Slobodnoj carinskoj zoni Luke Bar.
Prvi potez bio je uklanjanje Milene Petričević, tadašnje vršiteljke dužnosti direktorke Uprave prihoda i carina, jedne od najvažnijih državnih institucija koja kontroliše promet robe i usluga vrijednosti u iznosu većem od milijardu eura.
<h2>Dnevnik „okupacije“</h2>
Išlo se postupno, ali odlučno - po agendi. Teren za političku akciju pripremio je, novoj vlasti blizak, koncern Vijesti koji je, marta 2021, pozivajući se na povjerljive izvore iz Krivokapićeve vlade izvijestio da „Petričević pada zbog Brana i Džigija“, navodno zbog postupanja u vezi sa koncesijom za igre na sreću firmi „Džek pot“ koju su držali Sava Grbović i Brano Mićunović.
Potom su uslijedili natpisi tabloidnih portala da je Petričević u stvari „igrač Mila Đukanovića, da toleriše nezakonitosti u Luci Bar“...
Kada je medijska omča napravljena, tadašnji ministar finansija Milojko Spajić samo je povukao konačnu polugu: tražio je od Petričević da, bez medijske pompe, podnese ostavku.
Nakon što je ona to odbila da uradi, za njenog mandata je raspisan konkurs i ekspresno izabran nasljednik Milene Petričević - Rade Milošević, tada državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova, visoki funkcioner Ure i bliski prijatelj Dritana Abazovića, tadašnjeg potpredsjednika Vlade.
Ništa se nije desilo slučajno: još dok je Spajić bio ministar u tehničkom mandatu, nakon pada Krivokapićeve Vlade, Abazović je žestoko urgirao da Milošević bude izabran. Iz današnje perspektive, jasno je zbog čega je protežirao svog partijskog kolegu.
„Politički moćnici biraju pojedince koji zloupotrebljavaju svoja državna ovlašćenja“, kratko je tada ocijenila skrajnuta Milena Petričević.
Niko se nije obazirao na ovo upozorenje: Krivokapićeva vlada je već bila pala, a Abazović je 28. aprila, uz podršku DPS-a, postao premijer umjesto premijera, kao „manje zlo“ od apostolske vlade. Operacija državnog šverca nesmetano se odvijala.
<h2>Uništavanje podataka</h2>
Nekoliko sedmica nakon što je ministar Milojko Spajić uklonio vršiteljku dužnosti direktora Uprave prihoda i carina, Milena Petričević je otvoreno saopštila da evidencija o skladištenju duvanskih proizvoda u Slobodnoj carinskoj zoni Luke Bar – koja se precizno vodila dok je ona bila čelnica UPC - više ne postoji!
„Poništena je evidencija nakon što je u maju iz skladišta korisnika Slobodne zone iznijeta sva količina zaliha cigareta i duvanskih proizvoda i, kako je tada objavljeno, „postala vlasništvo države“, a „šverc cigareta klinički mrtav“, kazala je Petričević u razgovoru za dnevni list Pobjeda.
Tezu da su oduzete cigarete naprasno postala imovina države plasirao je upravo Rade Milošević, samo koju neđelju nakon što ga je na to mjesto postavio „apostolski“ ministar Milojko Spajić. A, priču o tome da je šverc cigareta klinički mrtav, forsirao je i uporno ponavljao potpredsjednik Vlade, kasnije premijer, Dritan Abazović.
U međuvremenu, cigarete iz skladišta u Slobodnoj carinskoj zoni Luke Bar prebačene su u magacin kompanije „Pacorini“. Sve je odrađeno u tajnosti, bez raspisivanja tendera, po nalogu prvog čovjeka Uprave prihoda i carina Rada Miloševića.
Zvaničnici su istakli da je svemu prethodio popis cigareta u Slobodnoj zoni koji je odobrio direktor UPC Milošević.
„Cigarete su vrijedne preko 130 miliona eura a kompletna količina izmještena je na bezbjednu lokaciju“, kazao je, ne bez ponosa, Rade Milošević, propuštajući da crnogorsku javnost upozna sa primijenjenom metodologijom utvrđivanja vrijednosti carinske robe.
Ali i podatkom – ko su bili članovi popisne komisije, da bi se mogli kasnije pozvati na odgovornost u slučaju netačnog popisa.
<h2>Nestvarne istine i istinske obmane&nbsp;</h2>
Tako je, osim uopštene priče o „130 miliona eura vrijednoj robi“ izostala precizna informacija o obračunatoj vrijednosti popisanih i premještenih cigareta (legalnih i nelegalnih).
Ostala je nepoznanica i koliko je bilo pojedinačnih popisnih lista, koliko je skladišnica kompanije „Pacorini“ izdato Upravi prihoda i carina, kada je skladište stavljeno pod video nadzor...
Nikada ni UPC, ali ni Specijalno državno tužilaštvo, nijesu obavili istragu da li je 50 tona cigareta koje su, kao tranzitna roba, zaplijenjene u Srbiji 24. maja 2022. godine, nekoliko dana po navodno okončanom popisu u Luci Bar izašlo iz skladišta „Pacorini“ ili iz Kontejnerskog terminala u Slobodnoj zoni Luke Bar?
<h2>Organizovana ekipa</h2>
U međuvremenu, ono što je propagirano kao zvanična istina, bilo je daleko od realnosti: prema operativnim saznanjima Agencije za nacionalnu bezbjednost, kojom je tada rukovodio Savo Kentera, istraga koju su partnerski radili sa britanskim kolegama, ukazivala je da je „projekat“ državnog šverca mjesecima pripreman, a onda temeljno narednih mjeseci odrađivan.
Prema tim podacima, krajem jula i avgusta, izvršni direktor Ure Zoran Mikić imao je dva važna sastanka u Budvi, navodno sa dva kontroverzna biznismena koji „imaju iskustva u krijumčarenju cigareta“. Shodno toj informaciji, koja žestoko sumnjiči Mikića, „razgovarano je o realizaciji posla i dijeljenju profita“, te je navodno funkcioneru Ure rečeno da mogu računati na 150 hiljada eura „profita“ po kamionu, ukoliko im svojim uticajem u izvršnoj vlasti „otvore kanale“ i „spriječe kontrole“.
Zanimljivo, upravo je Mikić bio ona „partijska kopča“ koja je početkom 2021. godine povezala lažnog američkog diplomatu, srpskog špijuna, Stevana Simijanovića sa liderom Ure Dritanom Abazovićem.
Operativni podaci bezbjednosnih službi iz tog perioda ukazuju da su, osim nekih funkcionera Ure, prevashodno Rada Miloševića kao čelnika UPC, u čitavu operaciju bili, na različite načine, involvirani Miodrag Daka Davidović, njegov prijatelj Zdravko Kosanović, ali i braća Leon i Viktor Drešaj, kao i vlasnik nikšićke fabrike Mi-Rai Brano Mićković.
Sve ove informacije su bile predate u Specijalno državno tužilaštvo još krajem oktobra 2022, a tada novi glavni specijalni tužilac Vladimir Novović je dobio važnu potvrdu tokom svog boravka u Londonu.
Glavni specijalni tužilac i njegov tim boravili su u službenoj posjeti Ujedinjenom Kraljevstvu 18. decembra 2022. godine, u cilju, kako je istaknuto, „jačanja saradnje između Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore i službi Vlade Ujedinjenog Kraljevstva u oblasti borbe protiv korupcije i teškog i organizovanog kriminala na Zapadnom Balkanu i u Evropi“.
Tri dana kasnije, uhapšen je Rade Milošević, čime su potvrđeni tekstovi i objave istraživačkih novinara da o državnoj akciji lažiranja zaplijenjenih cigareta.
Kako saznaje Portal ETV, Specijalno državno tužilaštvo je na osnovu operativnih informacija od britanskih kolega dobilo brojne dokaze o umiješanosti jednog broja policajaca koji se sumnjiče da su obezbjeđivali ilegalni transport cigareta iz Nikšića za teritoriju entiteta Republika Srpska u Bosni i Hercegovini.
U fokusu istrage su bila dvojica policajaca, jedan iz Centra bezbjednosti Nikšić, kao i njegov kolega iz granične policije, za koje su postojale osnovane sumnje da su pružali logistiku: obezbjeđenje i prebacivanje cigareta koje nijesu uništene u pećima fabrike „Javorak“, „Mi Rai“ i „M konstrakšn“.
<h2>Šverc bez sankcija</h2>
Prema operativnim saznanjima ANB-a, operacija ilegalnog transporta se odvijala po istoj matrici. Nakon što bi se državni funkcioneri slikali pored peći za spaljivanje, poslije dva do tri sata, radnicima je bilo naređeno da prekinu sa uništavanjem cigareta, a onda bi pristigao kamion u koji su se pakovali paketi.
Potom bi „ovlašćeni“ policijski službenik dalje pratio utovareni kamion ka graničnom prelazu prema Bosni i Hercegovini. Nakon prelaska granice, kamion su čekali povjerljivi ljudi iz Republike Srpske, bliski vlasti Milorada Dodika, da bi cigarete dalje nastavljale ka skladištima odakle su plasirane na ulicu.
Pojedini uhapšeni službenici Uprave prihoda u svojim iskazima su donekle zaokružili sliku o lancu državnog šverca cigareta, ali i o njihovim motivima da budu dio tog kriminalnog lanca: neki su dobijali po 10 hiljada eura za friziranje zvanične dokumentacije!
Podaci i šeme šverca, koje je objavio Portal ETV, dostavili su Specijalnom državnom tužilaštvu britanski obavještajci koji su godinama na terenu u Crnoj Gori, a neki od njih su „specijalizovani“ za praćenje dešavanja u Luci Bar. Sve je bilo raskrinkano prije skoro dvadeset mjeseci. Ali, istraga koju vodi Specijalno državno tužilaštvo traje, a optužnica nema...

Draško Đuranović

Spajić rukovodio operacijom „zauzimanja“ Luke Bar

I pored konstantnog pritiska Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, uprkos značajnom intenziviranju aktivnosti Uprave carine nakon imenovanja Maje Vučinić za v.d. direktorku, država Crna Gora i nakon dvije godine nije obavila popis zaplijenjene robe, dok izvori Portala ETV ističu da je u međuvremenu nestao dio kontigenta iz Bara i uhodanim kanalima šverca transportovan uglavnom na teritoriju bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska.
Da Britanci insistiraju na što skorijem uništenju kontigenta zaplijenih cigareta u Baru, posredno je priznala prije desetak dana, 25. jula, novozabrana čelnica Uprave carina, nakon sastanka sa ambasadorkom Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske u Crnoj Gori Don Meken u Podgorici.
,,Poseban osvrt je stavljen na aktivnosti Uprave carina u okviru Koordinacionog tijela za popis oduzete robe u Slobodnoj zoni Luka Bar i planiranim daljim koracima”, kazala je Vučinić.
Vršiteljka dužnosti direktorice Uprave carina Vučinić propustila je, vjerovatno da ne bi rušila diplomatski protokol, da javnosti saopšti neke neprijatne činjenice.
<h2>Kad državne institucije ne rade svoj posao</h2>
Prije svega, podatak da Koordinaciono tijelo Vlade Crne Gore, na čijem je čelu demokrata Momo Koprivica, za prethodnih pet mjeseci nije ništa preduzelo da obavi zadatak za koji je osnovano – da popiše zaplijenjene cigarete koje se nepune tri godine skladište u Baru.
I ne samo to: direktorica UC Vučinić još nije izabrana u sastav Koordinacionog tijela kojim predsjedava Koprivica, jer Agencija za nacionalnu bezbjednost nije završila bezbjednosne provjere?!
Istovremeno, čudno je ponašanje jedne druge važne državne institucije u ignorisanju uputstava naših zapadnih saveznika. Specijalno državno tužilaštvo Vladimira Novovića i Specijalno policijsko odjeljenje kojim rukovodi Predrag Šuković – iako su imali precizne podatke od britanskih obavještajnih eksperata stacioniranih u Crnoj Gori – nijesu nastavili da sprovode akciju započetu hapšenjem vrha tadašnje Uprave carina i prihoda polovinom i krajem 2022. godine.
Nakon što je decembra 2022. godine uhapšen i pritvoren tada prvi čovjek UPC Rade Milošević, zbog sumnje da je na čelu kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta nakon lažnog paljenja u Nikšiću, Specijalno tužilaštvao je naglo, bez vidljivog razloga, obustavilo istragu.
Tako da, uprkos operativnim podacima crnogorskih partnera sa Zapada - koji su ukazivali na kontroverzne biznismene iz Nikšića koji su bili upleteni u lanac krijumčarenja cigareta iz Luke Bar - Specijalno državno tužilaštvo nije sprovodilo dalje akcije.
U međuvremenu, Milošević je izašao iz pritvora i nema naznake da je protiv njega i ljudi oko njega spremna optužnica iako je od hapšenja proteklo više od 20 mjeseci.&nbsp;
<h2>Država obezbjeđuje profit privatniku</h2>
I dok državne institucije ništa ne preduzimaju, rastu troškovi, svakog mjeseca za desetak hiljada eura!
Prema informacijama Portala ETV, Evropska unija je obezbijedila novčana sredstva potrebna za transport i uništenje zaplijenjenih duvanskih proizvoda iz Luke Bar. Sve je to trebalo da predstavlja dodatni podsticaj nadležnim crnogorskih instititucija da se uništenje nelegalnih cigareta obavi u što kraćem roku.&nbsp;
Država, međutim, ništa do sada nije preduzela, pa su troškovi zakupa magacina i čuvanja zaplijenjenih cigareta u međuvremenu narasli na više od 300.000 eura.
Prema podacima redakcije ETV, država je svojevremeno dogovorila sa vlasnikom kompanije Pacorini, alijas PGS Montenegro, Aleksandrom (Milanom) Adamovićem zakup zaplijenjenih cigareta. Mjesečna faktura, kažu izvori Portala ETV, iznosi 9.400 eura, a kompanija ,,Pacorini", alijas PGS Montenegro, svoj dio posla obavlja shodno ugovoru.
Upravo zato, zbog dugovanja, vlasnik skladišta je pri stavu da neće dozvoliti ni da se obavi popis zaplijenjenih duvanskih proizvoda - a posebno ne njihov transport radi uništenja - dok se prema njemu ne izmire sva obaveze.
Procjenjuje se da će, osim 300 hiljada na ime skladištenja, država morati da plati i dodatne troškove u iznosu od oko 20 hiljada eura za iznajmljivanje viljuškara za premještanje paleta sa cigaretama, kao i za radnu snagu koja će biti neophodna za manipulaciju.&nbsp;
<h2>Ćutanje institucija</h2>
Brojna su pitanja o ulozi države za sada ostala bez dogovora kada je riječ o skladištenju zaplijenjene robe.
U kom postupku i proceduri su odabrani skladište kompanije ,,Pacorini“? Izvori Portala ETV navode da nije bio raspisan tender i da je odluku o izmještanju robe iz carinskog skladišta u prostor ,,Pacorinija“ dogovoran u doba kada je na čelu Uprave carina i prihoda bio upravo Rade Milošević.&nbsp;
Nepoznato je i ko je i kada potpisao ugovor ili ugovore o skladištenju niti je objavljena godišnja vrijednost ugovora. FKako su nam rekli stručnjaci koji prate rad carine, trošak skladištenja zaplijenjene robe, shodno carinskom zakonu, ne smije da snosi država već se vrši proporcionalna raspodjela i zadužuju se držaoci skladišta Slobodne zone Bar čija je akcizna roba premještena.
Nepoznati su i sljedeći podaci. Recimo: Koliko je skladišnica od strane kompanije ,,Pacorini“ izdato Upravi prihoda i carine, shodno zakonu - ,,kao potvrda o činjeničnom stanju preuzetih i uskladištenih cigareta i duvanskih proizvoda pojedinačnih vlasnika cigareta“?
A za Specijalno državno tužilaštvo bi od posebne važnosti bilo da ispita da li je i, ako jeste, kada je skladište kompanije ,,Pacorini“ stavljeno pod video nadzor i da li je neko obavljao kontrolu vido zapisa?
Ili je, možda, neka ekipa mogla neometano da izvlači cigarete i dalje ih ,,distribuira“ u nelegalne tokove?
<h2>Planeri bez dobrog plana</h2>
Prema saznanjima Portal ETV, vršiteljka dužnosti direktorice UC Vučinić je, povodom rješavanja problema sa robom u Baru, direktno kontaktirala Moma Koprivicu sa kojim je i upriličila sastanak radi postizanja dogovora oko preduzimanja konkretnih koraka.
U Upravi carina su, kaže naš izvor, sačinili plan za uništenje i dostavili ga Koprivici ali SDT još uvijek nije odradilo ključnu pripremu jer je prisustvo predstavnika tužilaštva neophodno da bi se utvrdilo da li je bilo zloupotreba prilikom zapljenjivanja, transporta i skladištenja.
Prema izvorima Portala ETV Specijalno tužilaštvo je ranije planiralo da obavi popis zaplijenjenih duvanskih proizvoda. Zapadni partneri su sugerisali SDT-u da se svaki paket otvori i napravi popis po vrsti i količini cigareta. To, međutim, nije realizovano iako je, kažu izvori, bilo planirano u vrhu SDT-a.
U međuvremenu, raspoloživi podaci ukazuju da u skladištu gdje su lagerovanje cigarete nedostaje značajna količina, te da je sasvim izvjesno da će popis pokazati da postoji razlika u količini cigareta na dan kada su zaplijenjene u odnosu kada će se vršiti pomenuti popis.
,,Uprkos jasnom pritisku iz Ambasade Velike Britanije da se ova aktivnost što prije realizuje i intenziviranja aktivnosti koje su evidentne od dolaska Maje Vučinić za v.d.direktora, te upućenog poziva predstavnicima NVO sektora radi praćenja popisa, popis robe u skladištu u Baru neće početi prije septembra ove godine“, zaključuje izvor Portala ETV.&nbsp;
Da li će u međuvremenu bilo ko biti pozvan na odgovornost zbog toga što se pred očima države odvijaju aktivnosti s one strane zakona?
(Sjutra: Zašto Novović neće ni da sasluša Davidovića zbog šverca cigareta?)

Ko je iz države omogućio kompaniji ,,Pacorini“ da zaradi 300.000 eura?

U okviru muzičkog programa KIC-a „Budo Tomović”, u Multimedijalnoj sali u sjutra u 19 sati, predavanje će održati ugledni poljski muzikolog iz Krakova, profesor Jerži Stankevič, a tema predavanja je „Novi aspekti nastanka Kvarteta za kraj vremena” Olivijea Mesijana - kompozicije nastale tokom njegovog zatočeništva u logoru Stalag VIII A u Gorlicu.&nbsp;
- Ovim ekskluzivnim predavanjem vraćamo se remek djelu Olivijea Mesijana, kroz istraživački rad muzikologa Jeržija Stankeviča, nakon zapaženog koncertnog izvođenja „Kvarteta za kraj vremena” održanog u KIC-u, krajem januara- kazali su iz KIC-a.
&nbsp;Nakon predavanja, poručili su iz KIC-a, biće organizovana projekcija francuskog dokumentarnog filma „Le charme des impossibilites" (Čar nemogućnosti, 2006) reditelja Nikolasa Buonaventure Vidala, u produkciji „Les Films du Rat”, „Gloria Films” i Nacionalnog audiovizuelnog instituta, Francuska, 2006. Originalna verzija je na francuskom, njemačkom i poljskom, sa titlom na engleskom jeziku.
&nbsp;Govoreći o gostu i predavaču, iz KIC-a ističu da je Jerži Stankevič muzikolog i istoričar, profesor emeritus i predsjednik Saveza kompozitora Poljske/odsjek u Krakovu.&nbsp;
- Specijalizovao je muzikologiju i analizu djela na Pariškom konzervatorijumu u klasi Olivijea Mesijana 1977. godine. Ostajući u bliskim odnosima sa slavnim mentorom, kreirao je ciklus emisija posvećen Mesijanu na Poljskom radiju i inicirao izvođenje njegovih djela u Poljskoj. Istraživao je nastanak „Kvarteta za kraj vremena” tokom kompozitorovog zarobljeniištva u Gorlicu, vezu s djelovanjem poljskih ratnih zarobljenika u ovom logoru i prijem njegove muzike u savremenom svijetu- navodi se u njegovoj biografiji.
&nbsp;Dokumentarni muzički film, koji će takođe biti prikazan sjutra, ilustruje hipoteze o nastanku „Kvarteta za kraj vremena” Olivijea Mesijana (Olivier Messiaen), krajem 1940. i početkom 1941. godine, u zarobljeničkom logoru Stalag VIII A u Gorlicu (danas u Poljskoj, u Zgoželecu u Donjoj Šleskoj), i predstavlja svjedočenja ljudi koji su učestvovali u događajima: kompozitora Olivijea Mesijana, podoficira Zdislava Nardelija (poslijeratni direktor krakovske radio stanice Poljskog radija i istaknuti tvorac poljskog radio teatra), tri muzičara-interpretatora i francuskih ratnih zarobljenika. Predstavljene su potresne činjenice i razmišljanja o zatočeništvu u logoru, događajima iz svakodnevnog života, njihovoj kulturnoj djelatnosti i pokušajima nemogućeg.&nbsp;
- Muzičari istražuju mogućnosti koje su postojale u zimskim uslovima u logoru za prvo izvođenje djela, koje je održano 15. januara 1941. godine u Gerlicu. U filmu se pojavljuju istaknuti francuski solisti tokom usklađene rekonstrukcije Mesijanovog djela u čuvenom cistercitskom manastiru Klervo u Šampanji: violinista Režis Paskije (čiji je stric bio violončelista Etjen Paskije, učesnik u događajima), klarinetista Pol Mejer, violončelista Rolan Pidu i pijanista Fransoa-Rene Dišabl- navodi se u saopštenju KIC-a.
Kompozicija Olivijea Mesijana, podsjećaju iz KIC-a, napisana u nacističkom logoru za ratne zarobljenike, danas je naširoko priznata kao remek djelo muzike 20. vijeka i izvodi se sa zapanjujućom učestalošću na pozornicama najvećih svjetskih koncertnih dvorana.&nbsp;
- Film je prikazan u Karnegi holu u Njujorku 2021. gdje je bilo napisano: “Ovo je priča o tome kako je, uprkos nezamislivim uslovima, uspio da stvori djelo neprolazne ljepote, dokazujući da se ljudski duh može uzdići iznad najsurovijih trenutaka”. Ovaj film potresa i izaziva duboka razmišljanja kod gledaoca, noseći poruku nade i vjere u održivost temeljnih humanističkih vrijednosti. Film je prikazan u Francuskoj, Poljskoj, Italiji, Njemačkoj, Republici Češkoj, kao i u Ukrajini, Litvaniji, Bjelorusiji i SAD- poručili su iz KIC-a.

Sjutra u KIC-u: Predavanje poljskog muzikologa Jeržija Stankeviča

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je večeras da prijevremeni parlamentarni izbori koje studenti zahtijevaju sada nijesu potrebni, a uvjerena je da će ih biti “kad im bude vrijeme”.
- Ne vidim da su nam potrebni. Vidjela sam da jedina nadležna institucija nije previše oduševljena time da izlazi u susret njihovim (studentskim) zahtjevima, navela je ona- rekla je Brnabić u emisiji “Hit tvit” na TV Pink.
Brnabić je rekla da je predsjednik Srbije Aleksamdar Vučić „jedina nadležna institucija“ za „ultumativni zahtjev studenata blokadera”, a to su prijevremeni parlamentarni izbori.

Ana Brnabić o vanrednim izborima: Ne vidim da su nam potrebni

Bivšem američkom predsjedniku Džo Bajdenu dijagnostikovan je „agresivan oblik“ raka prostate, navodi se u saopštenju njegovog ličnog kabineta, a bolest se proširila i na kosti, piše CNN. 
 
- Prošle nedjelje, predsjednik Džo Bajden je pregledan zbog novonastalog čvora na prostati nakon što je imao pojačane urinarne simptome. U petak mu je dijagnostikovan rak prostate, sa Gleasonovim skorom 9 (Grupa 5 po stepenu), uz metastaze na kostima- navodi se u saopštenju.
Dalje se navodi: „Iako je riječ o agresivnijem obliku bolesti, rak izgleda da je osetljiv na hormone, što omogućava efikasno liječenje.“
Bajden i njegova porodica „razmatraju opcije liječenja sa njegovim ljekarima“, dodaje se u saopštenju.

Bajdenu dijagnostikovan „agresivan oblik“ raka

Potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens izjavio je danas u Rimu da je Evropa “važan saveznik”, ali je priznao da postoje neslaganja oko trgovine, tokom sastanka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.
Taj razgovor, prvi na tako visokom nivou od povećanja carina Donalda Trampa biće početak dugoročnih trgovinskih pregovora i dugoročnih trgovinskih koristi između Evrope i SAD”, rekao je Vens na početku sastanka koji se održava usred carinskog rata između Evropske unije (EU) i SAD.
- Evropa je važan saveznik SAD, pojedinačne evropske zemlje su važni saveznici SAD, ali naravno imamo neka neslaganja, kao što ponekad imaju i prijatelji, oko pitanja poput trgovine- istakao je Vens u sjedištu italijanske vlade u prisustvu premijerke Đorđe Meloni, prenosi Beta.
Predsjednica Evropske komisije kazala je da cijeni odnos sa SAD.
- Svi znaju da je đavo u detaljima, ali ono što nas ujedinjuje jeste da na kraju zajedno želimo da postignemo dobar dogovor za obje strane- rekla je Ursula fon der Lajen.
Vens i Ursula fon der Lajen danas su prisustvovali u Rimu prvoj misi novog poglavara Rimokatoličke crkve, pape Lava XIV.

Džej Di Vens sa Fon der Lajen o carinskim mjerama

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: rade-milosevic