Dragan Štavljanin, novinar i urednik Radija Slobodna Evropa, te autor više knjiga i stručnih radova, preminuo je u Pragu od posljedica teške bolesti u 62. godini, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- Sve što je radio nosilo je jasan profesionalni pečat. Velikodušno je dijelio svoje znanje i vrijeme, isporučujući izuzetno novinarstvo na svim našim platformama - navodi ovaj medij.
Kada je Balkanski servis obilježio 30. godišnjicu, u arhivi je pronađena fotografija Dragana kako izvještava sa građanskih protesta 1996-97. godine u Beogradu.
Draganov put vodio je od reportera do urednika, a izuzetan raezultat je postigao kada je tokom NATO kampanje protiv Srbije 1999. godine vodio petočasovni noćni program Radija Slobodna Evropa. U tim mjesecima straha i neizvjesnosti, RSE je u Srbiji dostigao rekordnu publiku kao jedan od rijetkih objektivnih izvora informacija, dobijenih od reportera prisutnih na svim stranama sukoba.
Dragan je izgradio i koordinisao mrežu dopisnika koji su pokrivali Srbiju, Kosovo i Crnu Goru. Sa mnogima od njih ostao je u profesionalnim i prijateljskim odnosima i nakon 1999. godine, baš kao što je uvijek bio rado viđen među kolegama i prijateljima u svim državama bivše Jugoslavije.
Intervjuisao je svjetski poznate ličnosti, uključujući Leha Valensu, Mariju Todorovu, Jorgosa Papandreua, Fransisa Fukujamu i mnoge druge, i dokazao se kao promišljen i cijenjen sagovornik vodećih glasova u politici, ekonomiji i spoljnim poslovima.
Karijeru na RSE završio je kao spoljno-politički urednik.
Posljednjih godina rada na RSE Dragan je pokrenuo video-serijal “Post Scriptum”, sažeta objašnjenja globalnih dešavanja – od Balkana do rata u Ukrajini; od demokratskog nazadovanja u Mađarskoj do autoritarizma u Turskoj; od tehnološke industrije do širenja digitalnog uticaja Kine.
Serijal je jedan od najgledanijih sadržaja na društvenim mrežama RSE.
Karijeru je započeo u drugoj polovini osamdesetih kao jedan od najmlađih novinara u tada visoko cijenjenom i popularnom nedjeljniku NIN. Nastaviće je u Radio Beogradu.
Privržen profesionalnom i etičkom izvještavanju tu kuću je među prvima napustio odbijajući da prihvati strogo kontrolisanu uređivačku politiku koju su nametali krugovi vlasti Slobodana Miloševića.
<h2>Serijal Dragana Štavljanina – Jugoslavija: 30 godina od raspada</h2>
Vjerujući da promjene u Srbiji mogu biti izvedene i u uslovima međunarodne izolacije tadašnje Jugoslavije i ratova u okruženju, kao pomoćnik ministra informisanja iz redova nestranačkih ličnosti, priključio se početkom devedestih timu Miloševićevog oponenta premijera Milana Panića.
Autor je više knjiga, a među njegovim najvažnijim djelima je “Hladni mir: Kavkaz i Kosovo” komparativna studija sukoba na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza, u kojoj je slučaj Kosova poslužio kao ključna tačka – zasnovana na intervjuu koji je uradio za RFE; kao i “Balkanizacija interneta i ‘smrt’ novinara”, knjiga o promjenama u novinarstvu u digitalno doba.
Magistrirao je na poljima međunarodnih odnosa na Otvorenom univerzitetu u Londonu i u Budimpešti. Godine 2012. odbranio je doktorsku disertaciju pod naslovom “Demokratija i mediji u eri globalizacije” na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.
Od Čačka gdje je rođen, preko Beograda gdje je ušao u novinarske vode, do Praga gdje je živio skoro tri decenije, prilagođavao se i igrao razne uloge: bio je suprug i otac troje djece, kolega i nezamjenjivi prijatelj. Uvijek je ostajao dosljedan, principijelan, etičan i profesionalan.
Iz bolnice u kojoj se borio sa najtežim izazovom, kolegama na RSE uputio je poruku: “Naše povremene međusobne nesuglasice nikada nijesu bile podsticane nacionalnom, vjerskom ili bilo kojom grupnom pripadnošću bilo koga od nas, već različitim profesionalnim viđenjima kako da dođemo do najboljeg rezultata. I po tome smo oaza u svijetu podijeljenom po raznim osnovama.”
Od radio-reportera do analitičara i pisca, Dragan Štavljanin je do kraja ostao briljantan.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Preminuo Dragan Štavljanin, veteran Radija Slobodna Evropa

Radio Slobodna Evropa (RSE) će od 1. januara 2026. godine obustaviti svoj dnevni radijski informativni program u sjedištu te medijske kuće u Pragu, saznaje FoNet&nbsp;
Prvog dana 2026. godine biće prekinuto emitovanje radijskog programa RSE za Crnu Goru, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, kao i regionalni program Aktuelno koji se emitovao od 18.00 do 18.30.

Radio Slobodna Evropa obustavlja dnevni radijski informativni program u Srbiji, BiH i Crnoj Gori

Noćas u ponoć se po nalogu iz Vašingtona gasi servis vijesti Radija Slobodna Evropa (RSE) na mađarskom, pet godina pošto je ponovo bio pokrenut da bi Mađarima pružio tačne, nezavisne vesti i informacije, objavio je RSE čije je sjedište u Pragu, u Češkoj.
Servis na mađarskom je ukinula Uprava SAD za svjetske medije (USAGM) koja nadzire RSE, Glas Amerike i druge medije, što je 5. novembra najavila Kongresu SAD.
Sadržaj servisa će ostati dostupan onlajn.
- Duboko smo zahvalni za povjerenje, angažovanje i podršku su nam ukazali naši čitaoci - piše u saopštenju.
Mađarski servis je ponovo pokrenut 2020. godine po nalogu Kongresa SAD. Prije toga je radio od 1950. do 1993. godine.
Tibor Voveš, šef mađarskog servisa RSE je zahvalio publici tog servisa, a predsjednik i glavni izvršni direktor RSE Stiv Kapus je pohvalio rad novinara.
Francuska novinska agencija AFP piše da je američka administracija 7. novembra obećala da će zatvoriti servis RSE "Sabad Evropa" da bi "umirila mađarskog nacionalističkog premijera Viktora Orbana, bliskog prijatelja Donalda Trampa, koga je on tada posjetio".
Taj servis RSE "jasno ima za cilj da destabilizuje" Mađarsku, izjavio je Kari Lejk, šef američke uprave USAGM.
AFP objašnjava da je servis RSE na mađarskom, zatvoren poslije pada Sovjetskog Saveza, bio ponovo otvoren 2020. godine pošto je Kongres SAD odobrio njegovo finansiranje "zbog zabrinutosti zbog pada slobode štampe u Mađarskoj".
Od Orbanovog povratka na vlast 2010. godine, piše AFP, mnogi nezavisni mediji u Mađarskoj su ili prestali da rade ili su ih njegovi saveznici otkupili i transformisali u portparole njegove stranke Fides, dok su javni mediji primorani da se povinuju vladinoj liniji.

Vašington gasi servis vijesti Radija Slobodna Evropa na mađarskom da bi zadovoljio Orbana

Prostor Zapadnog Balkana, čija se populacija može procijeniti na oko 20 miliona ljudi, pod rizikom je da ostane bez izvora informacija koje su emitovali strani mediji, a koji nisu pod uticajem vodećih političkih snaga u državama regije, piše Radio Slobodna Evropa.
Početni udarac je zadat otkazivanjem donacija iz budžeta nekadašnjeg USAID-a, a posljednje iznenađenje bilo je gašenje regionalnog projekta katarske Al Jazeere Balkans.
Bez posla je ostalo više od 200 ljudi ove medijske mreže, a konkretni razlozi za zatvaranje, kako je navedeno u saopštenju mreže Al Jazeera, proizlaze iz odluke koja je "dio šire strategije jačanja digitalnog prisustva i širenja na nove medijske platforme".
USAID (Američka agencija za međunarodni razvoj), koja je pomagala mnoge nezavisne medije preko grantova, u praksi više ne postoji. Glas Amerike od marta ništa ne objavljuje, Radio Slobodna Evropa se već četiri mjeseca bori za sredstva, dok se smjenjuje uprava vlasnika televizija N1 i Nova.
Viša pravna savjetnica u Evropskom centru za slobodu štampe i medija (ECPMF) Fljutura Kusari upozorava da će bez nezavisnih medija "ljudi biti manje informisani ili pogrešno informisani, jer neprovjeren sadržaj sa društvenih mreža i drugih neprovjerenih izvora popunjava prazninu".
Dodala je da mediji širom regiona posluju u teškom okruženju, između ostalog, "zbog političkih pritisaka, fizičkih i onlajn prijetnji, pravnih napada, finansijskih poteškoća i loših uslova rada".
- Istraživačko novinarstvo postaje sve rjeđe, a samo novinarstvo se više ne smatra atraktivnom profesijom zbog rizika sa kojima se novinari suočavaju - naglasila je Kusari.
<h2>Kako je počelo?</h2>
"Lavina" problema za regionalne nezavisne medije je počela kada je američki predsjednik Donald Tramp, ubrzo nakon što je došao na vlast tokom januara, naredio zamrzavanje većeg dijela američke pomoći u inostranstvu.
Ovo se odnosilo i na USAID, koji je prema podacima iz 2023. podržavao više od 6.200 novinara u inostranstvu i 707 medijskih organizacija u više od 30 zemalja.
Nema tačnih podataka o broju medija koje je USAID pomagao na Zapadnom Balkanu.
Početkom jula, ova agencija je i zvanično raspuštena, te će u budućnosti američkom stranom pomoći koordinisati Stejt department.
- Finansiranje USAID-a omogućilo je novinarima da proizvode nezavisne, detaljne izvještaje i omogućilo medijskim organizacijama da pokrivaju teme koje mejnstrim mediji obično previđaju, kao što su ljudska prava, LGBTI pitanja i manjinske zajednice - kazala je Kusari.
Novi udar je uslijedio u martu, kada je Tramp potpisao izvršnu uredbu kojom se predviđa drastično smanjenje zaposlenih, ali i izdvajanja za sedam saveznih agencija, uključujući i Američku agenciju za globalne medije (USAGM), koja, između ostalog, nadzire rad Glasa Amerike (VOA) i Radija Slobodna Evropa (RSE).
VOA od marta ne emituje sadržaj, dok RSE objavljuje, ali uporedo vodi spor sa USAGM pred sudom u SAD.
RSE je preduzeo i drastične mjere smanjenja troškova, uključujući slanje dijela zaposlenih na prinudni odmor i otkazivanje ugovora honorarnim radnicima.
Istovremeno, čelni ljudi Junajted (United) grupe, u okviru koje posluju regionalne televizije N1 i Nova, smijenjeni su tokom juna, zbog čega su urednici ovih medija izrazili zabrinutost zbog mogućeg političkog uticaja.
Junajted grupa ima operacije u: Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Grčkoj, Bugarskoj. Vlasnik kompanije je investiciono preduzeće Bi-Si Partneri (BS Partners), sa sjedištem u Londonu, koja je od 2019. godine otkupila većinsko vlasništvo u Junajted grupi.
Predstavnici vlasti u Srbiji, predvođeni predsjednikom Aleksandrom Vučićem, godinama etiketiraju medijske kuće u okviru Junajted grupe, a početkom jula su novinari N1 na adresu redakcije dobili prijetnje smrću.
<h2>O posljedicama u BiH</h2>
Direktor Media Centra u Sarajevu Boro Kontić ističe za RSE da je teško predvidjeti kako će izgledati budućnost medija na Zapadnom Balkanu.
On smatra da je za opstanak nezavisnih medija potrebno da se angažuje i medijska zajednica, ali i država. Mediji su, ističe, jedan od stubova demokratskog društva.
- Nemoguće je bilo šta raditi ako ne postoji jedna jaka medijska zajednica, novinarstvo profesionalno, koje je kritički raspoloženo i koje zapravo predstavlja na neki način glas javnosti - kazao je Kontić.
Upozorava da će i oni koji likuju nad situacijom ubrzo uvidjeti koliko je ona pogubna po društvo. Sa nestankom velikih nezavisnih medija gubi se i medijska zajednica, dodaje Kontić.
- Njenim postojanjem vi održavate nešto što u svakom društvu jeste normalno, da imate kritičke glasove, da imate istraživanja. Jer u tom slučaju ne može svako da radi šta god hoće - zaključuje Kontić.
<h2>Povratak države u medije u Srbiji i regionu</h2>
Profesorka Fakulteta političkih nauka u Beogradu Snježana Milivojević kaže za RSE da je gašenje dobrog, kvalitetnog medija uvijek gubitak za sve.
- Izvan te grupe profesionalnih novinara koji ostaju bez posla, što predstavlja poseban udar za novinarsku profesiju ovde, gubitak za opštu javnost svodi se na gubitak medija koji je držao visoko profesionalne standarde, imao raznovrstan program i doprinosio medijskom pluralizmu - naglasila je Milivojević.
Pojašnjava da su regionalne medije na Balkanu, uglavnom, osnivali strani vlasnici, ali da su otpori bili preveliki.
- Paralelno sa procesom egzodusa stranih vlasnika, događa se i jedna vrsta povratka države u medije – bar u Srbiji je to očigledno, preko državnog Telekoma, i čitavog niza njihovih kanala, među kojima su i neki koji glume tu regionalnu dimenziju - istakla je Milivojević.
Navodi da je snažan politički pritisak protiv medija doveo do toga da se "sektor međunarodne medijske pomoći, takoreći, raspadne pred našim očima".
- Mediji koji imaju ili ozbiljne ambicije da informišu o stanju u regionu, ili ozbiljne ambicije da podignu profesionalne standarde, sada su ostali u procepu između velikog političkog pritiska domaćih vlasti i nezainteresovanosti ili nespremnosti međunarodne demokratske javnosti da im pomogne - naglasila je Milivojević.
<h2>Znatno drugačija medijska scena u Crnoj Gori</h2>
Ovo je zabrinjavajući trend, kaže za RSE Milka Tadić Mijović, direktorica crnogorskog Centra za istraživačko novinarstvo.
- Svi ovi mediji bili su od izuzetnog značaja ne samo za nas u Crnoj Gori nego i za region. Radi se o 'legacy' medijima koji su, zaista, imali izuzetan značaj i važnost i u najcrnjim godinama 90-ih - rekla je Tadić Mijović.
Ističe da se radi o medijima "koji su imali određenu distancu prema svim vlastima na Balkanu, koji tradicionalno žele da kontrolišu i zarobe medije".
- Ovi su nam nezavisni glasovi bili jako bitni, značajni i bojim se da će nakon gašenja ovih medija naša medijska scena biti znatno drugačija - ocijenila je Tadić Mijović.
Direktorica CIN Crna Gora upozorava da se sada na Zapadnom Balkanu otvara prostor "autoritarnim vođama i korumpiranim biznis elitama da kontrolišu medije".
- Sa druge strane, u tim zemljama imamo nereformisane javne servise i jako puno tabloidnih medija. I još jedna stvar je velika opasnost - imamo društvene mreže preko kojih se nevjerovatno, svjetlosnom brzinom šire dezinformacije - dodala je Tadić Mijović.
<h2>Kosovo – najlošije po slobodi medija</h2>
Kusari upozorava da je "uglavnom zbog djelovanja vlade i vladajuće stranke Samoopredjeljenje" došlo do pogoršanja slobode medija na Kosovu.
- Vlada je usvojila neustavni zakon o medijima, koji je kasnije poništio Ustavni sud. Novinari, medijske kuće i aktivisti suočavaju se sa verbalnim napadima i ciljanim uznemiravanjem političara, uključujući premijera Aljbina Kurtija - navela je Kusari.
Ističe da je na Kosovu postalo "gotovo nemoguće dobiti pristup javnim dokumentima", da je transparentnost na rekordno niskom nivou, a da vladajuća stranka redovno vrši pritisak na regulatore i odbore javnih emitera.
Prema njoj, Kosovo rizikuje da pređe iz lidera u slobodi medija u jedan od najalarmantnijih slučajeva pada u regionu, ukoliko Vlada u Prištini nastavi ovim putem.
U posljednjem izvještaju o slobodi medija organizacije Reporteri bez granica (RSF), za 2025. godinu, Kosovo je najniže rangirano na Zapadnom Balkanu, i to na 99. poziciji.
Tri pozicije ispred je Srbija, deset pozicija BiH, dok je najbolja u regionu Crna Gora, na 37. mjestu.

Kontić: Sa nestankom velikih nezavisnih medija gubi se i medijska zajednica

Evropska unija (EU) priprema ugovor vrijedan 5,5 miliona eura sa Evropskom fondacijom za demokratiju kako bi podržali rad Radija slobodna Evropa, kazala je visoka predstavnica za spoljnu politiku Kaja Kalas.
Kalas je sinoć poslije sastanka Savjeta za spoljne poslove EU u Briselu istakla da je u vrijeme rastućeg, nefiltriranog novinarstva nezavisno novinarstvo važnije nego ikad.
- To je kratkoročno, hitno finansiranje namijenjeno za sigurnosnu mrežu nezavisnog novinarstva - istakla je Kalas.
Brisel je odlučio da pomogne Radiju slobodna Evropa nakon što je administracija američkog predsjednika Donalda Trampa zaustavila grantove prodemokratskim medijima optužujući ih za promociju agende sa liberalnom pristrasnošću.
Sada se advokati Radija slobodna Evropa bore protiv administracije SAD na sudu.
Kalas je rekla, prenosi AP, da EU neće biti u mogućnosti da popuni jaz u finansiranju Radija širom svijeta ali da želi da pomogne da medij "radi i funkcioniše u onim zemljama koje su u susjedstvu (EU) i koje u velikoj mjeri zavise od vijesti koje dolaze spolja".
Visoka predstavnica je rekla i da se nada da će članice pomoći sa više novca kako bi podržale Radio slobodna Evropa na duži rok, prenosi N1.
Ona je dodala da EU traži "strateška područja" u kojima može da pomogne dok SAD smanjuju pomoć inostranstvu.
Korporativna sjedišta Radija slobodna Evropa/Radija sloboda su u Vašingtonu a novinarsko sjedište je u Češkoj koja je prevodila napore da se nađu sredstva.

1250x600

Kalas: EU će pomoći Radiju slobodna Evropa da opstane

Pjesmu "Radio Slobodna Evropa" (''Radio Free Europe'') objavio je 1981. godine američki rok bend R.E.M. Pjesma je podsjetila svijet na ulogu koju ova medijska kuća, koju finansira SAD, igra u izgradnji demokratije u zemljama gdje je sloboda medija zabranjena ili još nije u potpunosti uspostavljena.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Df_rshoUeixk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Kako bi obilježili Svjetski dan slobode medija 3. maja, bend je najavio posebno ponovno izdanje pjesme kako bi proslavili nadolazeću 75. godišnjicu Radija Slobodna Evropa (RSE) usred borbe oko gašenja operacija brojnih emitera koje finansira SAD, što mnogi vide kao pokušaj da se ućutkaju prodemokratski mediji.
- Bilo da se radi o muzici ili slobodi medija – cenzura bilo gdje je prijetnja istini svuda. Na Svjetski dan slobode medija, šaljem pozdrav hrabrim novinarima na Radio Slobodna Evropa- rekao je Majkl Stajp, frontmen i osnivač benda.
RSE, zajedno s drugim emiterima koje finansira vlada, kao što su Glas Amerike, Radio Slobodna Azija, Kancelarija za emitovanje na Kubi (Radio Marti) i Bliskoistočne radiodifuzne mreže, našli su se u teškim okolnostima otkako je američki predsjednik Donald Tramp potpisao izvršnu naredbu kojom je oslabio Američku agenciju za globalne medije (USAGM).
USAGM je nezavisna vladina agencija koja nadgleda nekoliko emitera koje finansira SAD, a koji zajedno distribuiraju vijesti i informacije na gotovo 50 jezika do oko 361 milion ljudi svake sedmice.
Nekoliko sati nakon što je izvršna naredba objavljena, u pismu iz USAGM-a se navodi da je odobreni grant iz Kongresa kojim se finansira RSE, sa sjedištem u glavnom gradu Češke, Pragu, ukinut, potez protiv kojeg se emiter trenutno bori na sudu.
Tramp, koji je preduzeo nekoliko koraka za smanjenje vladine potrošnje otkako je preuzeo drugi mandat u januaru, sukobio se s USAGM-om oko uredničke nezavisnosti i smjera programa tokom svog prvog mandata.
Ponovio je te zabrinutosti otkako je ponovno preuzeo dužnost.
Ali pristalice emitera kažu da su oni važan dio američke diplomatije i da će njihovo ućutkivanje biti proslavljeno od strane autoritarnih režima koje razotkrivaju.
- Za mene, muzika R.E.M.-a uvijek je predstavljala slavlje slobode: slobodu izražavanja, tekstove koji nas tjeraju na razmišljanje i melodije koje inspirišu akciju- rekao je predsjednik i izvršni direktor RSE Stiven Kapus.
Kazao je da su upravo to ciljevi &nbsp;novinara na Radio Slobodna Evropa -- informisati, inspirisati i podržavati slobode koje su često nedostižne za našu publiku.&nbsp;
- Smatramo da su ljudi odgovorni, posebno oni koji su ugroženi istinom. Oni se jako trude da nas ućutkaju -- blokiraju feedove i web stranice, pa čak i zatvore naše kolege- kazao je direktor RSE.
Lirski, "Radio Slobodna Evropa" od R.E.M.-a je interpretiran kao komentar o želji za autentičnim informacijama usred pejzaža dezinformacija. Veseli i živahni zvuk muzike u kontrastu sa težim temama kako bi uhvatio duh otpora i nade. Taj duh otpora, kaže Majk Mils, osnivač R.E.M.-a, živi u onome što je nazvao "OG" (Original Gangster) prodemokratskog emitovanja.
- Novinari Radio Slobodna Evropa već 75 godina ljute diktatore. Znate da radite svoj posao kada napravite prave neprijatelje- rekao je.
Četiri novinara i saradnika RSE -- Ihar Losik, Nika Novak, Vladislav Jesipenko i Farid Mehralizada -- trenutno su zatvoreni zbog optužbi vezanih za njihov rad.
U znak sjećanja na pjesmu, R.E.M. rekao je da objavljuje ograničenu ediciju narandžastog vinilnog snimka "Radio Slobodna Evropa", kao i robu od koje prihod ide RSE.

Bend R.E.M. obilježava 75. godišnjicu RSE posebnim izdanjem pjesme 'Radio Slobodna Evropa'

Najava dugoročnog zakupa ulcinjske plaže radi gradnje stambeno-turističkog kompleksa od više milijardi eura, sedmicama je u fokusu crnogorske javnosti. Mještani Ulcinja i naselja u zaleđu Velike plaže uglavnom su skeptični prema 'megaprojektu', koji premijer Milojko Spajić i skupštinska većina promovišu, što se vidi iz razgovora koje su sa njima vodili novinari Radio Slobodna Evropa. 
- To je sramota. Daj bože da neko izađe i to zabrani - kazala je Nirveta Gagica iz Donjeg Štoja.
Sličnog mišljenja je i Muzafer Mehanović, koji je pitao kako to da za jednu prodavnicu od 200 kvadrata treba tender, ali za tri miliona kvadrata nije moralo.
Hazbija Adrović je poručio da su mogli dati i ljudima iz Crne Gore da prave hotele, ali nije im dato, dok je je Hazbija Korać istakao da se ne može samo tako potpisati ugovor, bez plana i šta treba ostaviti građanima i mlađoj generaciji.
Da nijesu svi u Štoju imali isto mišljenje, pokazuje primjer ugostiteljke u Donjem Štoju Brane Plavšić, koja se slaže da treba ulagati u ovakave investicije.
- Mi tu ne živimo, ali treba nešto da se događa, da se nešto ulaže. Bolje nego da stoji ovako. Puno se izgradilo i sve je lijepo, samo što treba svako da unese korisnog rada ispred svog lokala, ispred svoje prodavnice, malo da se čisti da se uređuje, i put do plaže ima jako puno smeća- kazala je Plavšić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.slobodnaevropa.org%2Fa%2Fmjestani-ulcinj-arapski-megaprojekat-velika-plaza-investicija-kompleks-anketa%2F33401401.html%3Futm_medium%3Daffiliate&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
 
Iz RSE podsjećaju da je u zaleđu Velike plaže i Solana, čija je zaštita jedan od važnijih segmenata u pregovorima o pristupanju Evropskoj uniji.

RSE: Mještani Ulcinja uglavnom skeptični prema arapskom 'megaprojektu' na Velikoj plaži

Novi dokazi u čiji posjed je došao istraživački tim Radio Slobodne Evrope (RFE) ukazuju na to da bi lokacija u središnjoj Bjelorusiji mogla biti tajna ruska nuklearna baza, objavio je danas ovaj medij. Naime, kako su primijetili iz RFE, mjere nuklearne asigurnosti trenutno su na snazi u 1405. streljačkoj bazi kod Asipoviča, oko 100 kilometara jugoistočno od Minska.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032618030_6b1ea9fe64342ad137e6b3d0a5b237ab104e60a009d7a4c674afa0cf3dabfe5b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025032618030_6b1ea9fe64342ad137e6b3d0a5b237ab104e60a009d7a4c674afa0cf3dabfe5b" data-rendition-name="original" width="1428" height="750" loading="lazy" alt="mjesto Asipovič na mapi"> <figcaption>Mjesto Asipovič na mapiRFE</figcaption> </figure>  Tvrde da postoje dokazi o građevinskim radovima na tom mjestu i obližnjoj vojnoj bazi, koja je ranije identifikovana kao potencijalna lokacija za nuklearne bojne glave. U decembru je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko tvrdio da se u njegovoj zemlji nalaze deseci ruskih nuklearnih oružja, hvaleći se da zapadne zemlje nijesu primijetile kada su ih doveli onamo. <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRFERL%2Fstatus%2F1904808561814684127%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1904855940379050290%7Ctwgr%5E725504521df5c6d3fd389da2f8251365d583c931%7Ctwcon%5Es2_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Članak RFE navodi da postoje sve veći dokazi da bi baze oko Asipoviča mogle biti mjesto za ovo oružje - ako je zaista poslato u Bjelorusiju - ili da se pripremaju za njihov dolazak. Iz Radio Slobodna Evropa ukazali su da fotografija objavljena na internetu prošlog septembra prikazuje digitalni monitor zračenja pričvršćen na zid u 1405. bazi za streljivo, uprkos tome što je više od 100 kilometara udaljena od najbliže nuklearne elektrane. Takođe su napisali da dokumenti vezani uz novu željezničku prugu spominju objekt za skladištenje hemikalija za jodnu profilaksu, preventivnu medicinsku mjeru koja se preduzima u slučaju nuklearne nezgode. Uz to, izvijestili su da su radovi na izgradnji željeznice počeli prošle godine i da će pruga povezati bazu za streljivo s drugom vojnom lokacijom, obližnjom vojnom bazom Asipoviči, udaljenom oko 12 kilometara. Analiza satelitskih snimki RFE sugeriše da se ova vojna baza izgrađuje, s novim konstrukcijama uključujući moguće hangare za Iskander rakete, koje mogu nositi konvencionalno ili nuklearno oružje. U međuvremenu, u bazi za streljivo grade se platforme koje mogu smjestiti protivvazdušnu odbranu, navodi se u izvještaju istraživača RFE. Radio Slobodna Evropa podsjeća da je prošle godine Rusija formalno promijenila svoju nuklearnu doktrinu, snižavajući prag za upotrebu nuklearnog oružja u svjetlu trenutnog sukoba s Ukrajinom. Međutim, analiza američkog Instituta za proučavanje rata (ISW) navodi da nedavni razvoji o kojima je izvijestio RFE ne znače da će Rusija i koristiti nuklearno oružje u ovom trenutku. - Bjelorusija možda razvija vojnu infrastrukturu za smještaj ruskih nuklearnih bojevih glava- napisali su, ali "ISW i dalje procjenjuje da ni Rusija ni Bjelorusija ne traže nuklearnu eskalaciju i da njihova upotreba nuklearnog oružja ostaje malo vjerovatna."

Radio Slobodna Evropa ima nove dokaze o tajnoj ruskoj nuklearnoj bazi u Bjelorusiji

Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda tužila je američku Agenciju za globalne medije i zvaničnike Kari Lejk i Viktora Moralesa u pokušaju da blokira ukidanje federalnog finansiranja ove novinske platforme.
USAGM je u subotu obavijestio RFE/RL, zajedno s Glasom Amerike i Radiom Slobodna Azija, da će odmah ukinuti grantove za podršku njihovim globalnim novinskim operacijama, što je izazvalo globalni bijes jer su kritičari doveli u pitanje implikacije tog poteza za budućnost slobodne medija pod Trampovom administracijom, piše Politiko, a prenosi N1 Sarajevo.
Iznenadno ukidanje došlo je nakon izvršne uredbe koju je kasno u petak potpisao predsjednik Donald Tramp pozivajući na uklanjanje “nezakonskih komponenti” nekoliko vladinih tijela, uključujući USAGM.
U svojoj tužbi Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda tvrdi da je finansiranje njihovih operacija “statutarna funkcija” USAGM-a. Nadalje se navodi da odbijanje agencije da isplati federalno dodijeljena sredstva krši federalni zakon, budući da RFE/RL finansira Kongres preko USAGM-a za promociju slobodnog protoka informacija širom svijeta.
- Hoće li isplatiti sredstva u skladu sa zakonima o izdvajanjima i hoće li ta sredstva učiniti dostupnima putem bespovratnih sredstava u skladu sa Zakonom o međunarodnom emitiranju, nije opcioni izbor agencije. To je zakon - tvrdi RFE/RL.
U tužbi se takođe spominju posebna savjetnica USAGM-a Kari Lejk, koju je imenovao Tramp, kao i vršilac dužnosti glavnog izvršnog direktora agencije Viktor Morales.
USAGM nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.
Predsjednik i izvršni direktor Radija Slobodna Evropa/Radija Sloboda Stiven Kapus u subotu je osudio ukidanje podrške, rekavši da bi to “bio ogroman dar američkim neprijateljima”.
Ovaj je potez odmah izazvao trijumfalne reakcije Kine i Rusije, koje su RSE/RL i VOA proglasile stranim agentima 2017. RSE je osnovan tokom Hladnog rata kako bi dostavljao nezavisne vijesti izvan Gvozdene zavjese.
No Kapus je u utorak naglasio da organizacija neće proći bez borbe.
- Ovo nije vrijeme za prepuštanje terena propagandi i cenzuri američkih protivnika. Vjerujemo da je zakon na našoj strani i da je slavljenje naše smrti od strane despota širom svijeta preuranjeno - napisao je Kapus u saopštenju za javnost o tužbi.

Radio Slobodna Evropa podnosi tužbu zbog Trampove odluke o ukidanju finansiranja

Vlada Češke Republike će podnijeti zahtjev da finansiranje Radija Slobodne Evrope, koji je odlukom predsjednika SAD-a Donalda Trumpa ostala bez sredstava iz Amerike, preuzme Evropska unija.
Ministar vanjskih poslova Češke Republike Džan Lipavski istakao je da je Radio Slobodna Evropa "jedini nezavisni glas u diktaturama poput Irana, Afganistana i Bjelorusije."
On je rekao da će razgovarati s drugim šefovima diplomatije iz Evropske unije kako bi se "barem djelimično preuzelo finansiranje Radija Slobodna Evropa."
Izvršni direktor Radija Slobodna Evropa Stephen Capus je istakao da je "ukidanje finansiranja poklon za neprijatelje Amerike."
- Iranski ajatolah, lideri kineske komunističke partije, autokrate u Moskvi i Elon Mask će slaviti gašenje Radija Slobodna Evropa nakon 75 godina - rekao je Capus.
On je spomenuo Maska jer je, prema svemu sudeći, od njega došla ideja da se ukine finansiranje Američke agencije za globalne medije, čime su brojnim medijima, poput Radija Slobodna Evropa, ukinuta finansiranja, dok je Glas Amerike u potpunosti ugašen.
Radio Slobodna Evropa ima 50 miliona slušatelja svake sedmice, a moguće ga je slušati i u zemljama poput Rusije, Afganistana, Irana i drugim državama u i van Evrope.

Češka Republika od Evropske unije traži da preuzme finansiranje Radija Slobodna Evropa

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: radio-slobodna-evropa