<p>Dugogodišnja urednica u Radio Televiziji Crne Gore (RTCG) <b>Vesna Pejović</b> uputila je pismo ambasadoru Evropske unije (EU) u Crnoj Gori <b>Johanu Satleru </b>poručujući da ju je njegovo odsustvo sa proslave 80 godina Javnog servisa ohrabrilo jer to, kako je rekla, što god bio motiv - smatra pozitivnim jer bi svojim učešćem dao legitimitet nelegalnom generalnom direktoru <b>Borisu Raoniću</b>.</p>
<p>- Brojne generacije, među kojima i moja malenkost, decenijama su gradile imidž Javnog servisa koji je nikada kao sada ozbiljno narušen i može se porediti sa devedesetim godinama - navela je Pejović.</p>
<p>Ona je dodala da je proslava značajnog jubileja bila prilika da se, po ko zna koji put, ukaže na skandalozne odluke Savjeta RTCG.</p>
<p>- Dobrodošlicu u Crnu Goru sam Vam, zajedno sa mojim kolegama kandidatima za ombudsmana iz RTCG, već poželjela početkom septembra kada smo zatražili razgovor da bi smo Vam &nbsp;predočili zabrinjavajuću situaciju u toj medijskoj kući. Da li zbog zauzetosti ili nezainteresovanosti za ogromne probleme u nazovi javnom servisu tek za sada do razgovora nije došlo pa koristim mogućnost da Vam se javno obratim u nadi da ignorisanje pitanja koja Vam ne odgovaraju &nbsp;nije Vaš manir. U Crnoj Gori, samo na primjeru RTCG, to je uobičajena praksa i to od brojnih institucija koje evidentno neće da rade posao za koji su zadužene - istakla je Pejović u pismu Satleru.</p>
<h2>Žmurenje na činjenice</h2>
<p>Poručila je da joj je njegova promptna opravdana reakcija na nedavni napad na novinarku Pobjede <b>Anu Raičković</b> ulila nadu da će se, pored protokolarnih susreta, baviti i brojnim problemima u našem društvu na koje nas upozorava EU &nbsp;u izvještajima pa, kako je dodala, zašto da ne konačno i Javnim servisom.</p>
<p>Pošto je to izostalo, kaže da joj ne preostaje ništa drugo nego da mu postavi nekoliko pitanja u ime građana Crne Gore, iz čijih džepova se finasira Javni servis, i kako je kazala, naravno ne male apanaže članova Savjeta.</p>
<p>- Da li biste ćutali da se u Vašoj zemlji ne poštuju sudske odluke o nezakonitom imenovanju generalnog direktora što Savjet te kuće uporno ignoriše? - pitala je Pejović dodajući da je ironija još veća jer nas upravo EU stalno upozorava na probleme u sudstvu, kao i na korupciju.</p>
<p>Satlera je pitala da li bi, da je riječ o Austriji, žmurio na činjenicu da tužilaštvo, inspekcija rada, resorno ministarstvo i Direktorat za medije ostaju gluvi i nijemi na sve prijave i apele da Savjet postupi u skladu sa pravosnažnim presudama.</p>
<p>- Da li biste ignorisali i ćutali na neskriveno prilagođavanje Zakona o medijima osobi sa spornom diplomom kao i radnim iskustvom? Da li postoji sličan primjer tolike količine bahatosti i bezobrazluka igdje na svijetu a kamoli u Evropi? - pitala je jasno Pejović.</p>
<p>Dugogodišnju urednicu u Javnom servisu interesuje i da li bi se ambasador EU pretvarao da je nezainteresovan da u njegovoj zemlji javni servis voljom Savjeta mjesecima nema ombudsmana - a da se svakodnevno krši Kodeks novinara.</p>
<p>- Ne mogu a da se ne zapitam po čijim je to kriterijima u izvještajima EU isticano navodno „izbalansirano izvještavanje javnog servisa“ a svjedoci smo brojnih negativnih reakcija gledalaca, u posljednjih mjesec dana čak dva univerzitetska profesora koji su doživjeli neprijatnosti od takvog javnog servisa - „medija kome se najviše vjeruje“?! - podvukla je Pejović.</p>
<h2>Po ukusu Savjeta</h2>
<p>Istakla je da kao jedna od kandidata za ombudsmana RTCG sa dugogodišnjom novinarskom praksom, kao jedan od osnivača novinarskog samoregulatornog tijela - prvog u istoriji crnogorskog novinarsta, ali i kao jedan od autora i potpisnika Kodeksa novinara nije bila po ukusu Savjeta.</p>
<p>- I to s razlogom. U autorskom tekstu prije par godina kritikovala sam skandaloznu odluku novopostavljenog generalnog direktora uz podršku Savjeta o ukidanju Odjeljenja za italofonsku saradnju, čije je sjedište RAI-Rim, čime su demonstrirali i svoj stav o EU integracijama Crne Gore. Ogromna &nbsp;satisfakcija mi je što su dvoje uglednih kolega, uvažavajući moje iskustvo i rezultate, javno povukli svoje kandidature u moju korist (što je u Crnoj Gori gotovo nezamislivo), ali Savjet je imao plan da ugura prijatelja i poslovnog partnera predsjednika tog tijela &nbsp;koji je u javnosti označen kao plagijator... - pojasnila je Pejović.</p>
<p>U petom pokušaju nedavno je, kako je navela, izabrano NN (I.I.) lice koje sada nije angažovano u mediju.</p>
<p>- Jer četiri ugledna novinara i medijska radnika iz te kuće, među kojima i bivša ombudsmanka, ne odgovaraju kriterijima svemoćnog Savjeta, koji je očigledno iznad zakona, uprkos evidentnom pomanjanju opšteg obrazovanja pojedinih njegovih članova kao i nedovoljnog znanja kada je riječ o medijima - ocijenila je dugogodišnja urednica u RTCG.</p>
<p>Ona je Satlera pitala i da li bi ćutao da u javnom servisu njegove zemlje nelegitimni generalni direktor sankcioniše i suspenduje radnicu koja 28 godina profesionalno obavlja svoj posao optužujući je bez dokaza i disciplinskog postupka da je ugasila ton prilikom intoniranja himne, a uz to je, kako je ukazala, i napada na društvenim mrežama.</p>
<p>- Zbog evidentnog licemjerstva čelnika EU kada je u pitanju Crna Gora, koja je navodni lider u regionu, zbog nereagovanja na ove i mnoge druge nepravilnosti, bojim se da gubite povjerenje građana, moje malenkosti i mojih kolega - uprkos tome što smo decenije života i našeg profesionalnog rada posvetili upravo stremljenju ka evropskim vrijednostima - zaključila je Pejović u pismu Satleru.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pejović Satleru: Da li biste ćutali da se u Vašoj zemlji ne poštuju odluke o nezakonitom imenovanju generalnog direktora Javnog servisa?

<p>Jedan od kandidata za generalnog direktora Radio Televizije Crne Gore (RTCG) na minulom konkursu <b>Srđan Čović </b>uputio je toj medijskoj kući pismo sa prijavom protiv direktora Javnog servisa <b>Borisa Raonića</b> koja se odnosi na lakše i teže povrede radnih obaveza.</p>
<p>U tom pismu Čović je, između ostalog, objelodanio da mu je Raonić svojevremeno nudio da odustane od tužbe u parničnom procesu koji je protiv njega vodio zbog nelegalnog izbora na čelo RTCG - a da zauzvrat bude nagrađen.</p>
<p>- Raonić mi je ponudio da odustanem od tužbe u parničnom procesu koji sam vodio protiv njegovog nelegalnog izbora, a da zauzvrat biram mjesto, a da moja supruga dobije uredničko mjesto - saopštio je Čović.</p>
<p>To, kako je konstatovao, nije dozvoljeno zakonima.</p>
<p>On je Raonića prijavio za neuredno ili nesavjesno čuvanje službenih spisa, podataka, video i audio zapisa, koji nemaju karakter povjerljivosti.&nbsp;</p>
<p>- Raonić ni poslije tri &nbsp;godine nije dostavio audio zapis sjednice Savjeta od 23.07.2021. i pored nekoliko rješenja AZLP da se na osnovu zahtjeva ostvari uvid i slušanje tog zapisa koji bi trebalo da sadrži izrečeno mišljenje Pravne službe da u toku izbora za generalnog direktora RTCG, on nije imao 10 godina radnog iskustva, a bio je i u konfliktu interesa zbog članstva u Savjetu AEM - precizirao je Čović u pismu.</p>
<h2>MOBING</h2>
<p>Prijavljuje ga, kaže, i zbog &nbsp;ometanja i otežavanja zaposlenom da izvršava svoje radne obaveze i konkretnih slučajeva <b>Duške Stanić </b>i <b>Željka Žugića</b>.</p>
<p>- Boris Raonić je poslije prvih uspjeha Službe statistike i planiranja I kvalitetnog izvještaja na koji AEM nije imala primjedbi, ukinuo radno mjesto Duški Stanić, bez konsultacija sa njenim neposrednim rukovodiocem, Pravnom službom i HR službom. <b>Željka Žugića</b> je dislocirao na mjesto inženjera Održavanja a dužio ga zadacima obrade statističkih podataka što on iz te pozicije nije mogao da obavlja u punom kapacitetu. Pokušao je i da pošalje u Održavanje doma RTCG i staranje o vodovodnoj i kanalizacionoj infrastrukturi i inženjera Srđana Čovića i pored njegovog ogromnog iskustva u Tehnici i Produkciji RTCG. Čitavo to vrijeme se držao kompulsivne ideje da iseli ljude iz njihovog ionako skromnog kancelarijskog prostora. Ovih dana je dao otkaz kolegi Žugiću na osnovu bizarnih razloga koje je vjerovatno izmislio Raonić a potpisao neko od renta advokata - istakao je Čović.</p>
<p>Čović smatra da se sve ovo može računati i kao psihičko zlostavljanje ili ponižavanje drugog zaposlenog sa ciljem ugrožavanja njegovog ugleda, ličnog dostojanstva i integriteta - mobing.</p>
<p>- Taj tretman su imali i neki ljudi iz Arhive RTCG u momentu kad su procurili nelegalni ugovori Raonićevih najbližih saradnika - saopštio je Čović.</p>
<h2>BELVEDER</h2>
<p>On je Raonića prijavio i za iznošenje netačnih informacija i neistinito obavještavanje javnosti kojim se narušava kredibilitet poslodavca. U tom kontekstu je ukazao i na neistinito iznošenje informacija tokom ustoličenja Mitropolita Joanikija na Cetinju 5. septembra prije tri godine, kada je ta medijska kuća objavila da su građani pucali na policiju.&nbsp;</p>
<p>- Boris Raonić je direktno odgovoran za neistinito iznošenje informacija u vezi sa događajima na Belvederu, a dugo vremena obmanjuje javnost sa rezultatima gledanosti, tako što netačno interpretira SHR kao osnovni parametar gledanosti televizija - ukazao je Čović.</p>
<h2>SPORNI FINANSIJSKI IZVJEŠTAJI</h2>
<p>Čović je naveo da u finansijskim izvještajima nema podataka o broju zaposlenih i angažovanih po ugovoru o radu, kao i da Raonić sa paušalno iznešenim brojkama takođe obmanjuje javnost.</p>
<p>- Podsjećam, akt Poslodavca , Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, pod obavezama generalnog direktora RTCG podrazumijeva staranje da RTCG radi po zakonu. Osim nelegalnih izbora koje su obilježje Raonićevog djelovanja on je u slučajevima kad je profesionalno degradirao i otpuštao naše kolege kršio ičlan 224 KZCG (Ko se svjesno ne pridržava zakona ili drugih propisa, kolektivnih ugovora...) - naveo je Čović.</p>
<h2>NEPROCESUIRANA PRIJAVA</h2>
<p>Podsjetio je da je i ranije interno i javno reagovao na ove neprofesionalne i nezakonske postupke, te da je većinu reagovanja sublimirao u: prijavi protiv ugrožavanja javnog interesa – korupcije, naslovljenu licu za prijem i postupanje po obavještenjima o sumnjama na nepravilnosti i prevare, 29.12.2023.&nbsp;</p>
<p>Tu prijavu je prilažio kao dodatak ovom obraćanju - a ona do danas nije procesuirana.</p>
<p>- Niti sam dobio bilo kakav odgovor, što najbolje govori o vladavini zakona u RTCG - ukazao je Čović.&nbsp;</p>
<p>U međuvremenu je sa kolegama inicirao još jednu krivičnu prijavu.</p>
<p>- Pretpostavljam da ćete podržati da se prijavljeno lice sprovede kroz disciplinski postupak - zaključio je Čović.</p>

Anja Ivanović

Čović: Raonić mi je ponudio da odustanem od tužbe i zauzvrat biram mjesto, a da moja supruga bude urednica

<p>Savjet Radio Televizije Crne Gore (RTCG) izabrao je <b>Borisa Raonića</b> za čelnika Radio Televizije Crne Gore uprkos činjenici da Zakon o nacionalnom javnom emiteru ne dozvoljava da jedna osoba tri puta bude na toj funkciji, ali i zanemarivši činjenicu da su Osnovni, Viši, Vrhovni sud i Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) potvrdili da su njegova dosadašnja imenovanja bila nelegalna.</p>
<p>Pet od šest članova Savjeta glasalo je za Borisa Raonića, dok je jedan listić bio nevažeći - nije zaokružen niko.</p>
<p>Na sve to su ukazali ostali kandidati za čelnika RTCG koji se danas nijesu pojavili na intervjue. Njih osmoro (<b>Andrijana Kadija, Snežana Burzan Vuksanović, Slaven Knezović, Sabrija Vulić, Vladimir Maraš, Žarko Božović, Časlav Vujotić i Srđan Čović</b>) je zatražilo odgađanje intervjua sve dok nadležne institucije ne provjere i potvrde ispravnost pristiglih prijava.</p>
<p>U pismu koje su uputili Savjetu i Drljeviću su ukazali da, s obzirom na presude protiv Raonića, on u najboljem slučaju ima tri godine i četiri mjeseca zakonitog radnog iskustva – što nije dovoljno za poziciju koju pokriva.</p>
<p>Članovi Savjeta oglušili su se o njihov zahtjev i <a href="https://etv.me/pocetna/savjet-rtcg-ce-intervjuisati-raonica-iako-ostali-kandidati-nijesu-prisutni" target="_blank">svakako održali sjednicu bez njihovog prisustva</a>. Jedini kojeg su intervjuisali bio je upravo Raonić.</p>
<p>-Ako se neko od kandidata pojavi saslušaćemo njegov plan razvoja RTCG. Pravni eksperti su potvrdili da ne postoji zakonski osnov da se sjednica ne nastavi – tvrdio je danas predsjednik Savjeta <b>Veselin Drljević</b>.</p>
<p>Kazao je da su svi kandidati uredno pozvani i da su potvrdili učešće na intervjuima – zanemarivši činjenicu da su jutros obavijestili i njih i javnost o svojem zahtjevu.</p>
<p>- Pošto je (Časlav) Vujotić odustao, pozvaćemo sljedećeg kandidata da se pojavi. Ako se neko pojavi bićemo spremni da saslušamo njegov plan razvoja RTCG, ako se ne pojavi: glasački listići su spremni i na njima se nalaze svi kandidati koji su podnijeli dokumentaciju, a Savjet je ustanovio da je ona valjana. Mi ćemo danas glasati kao da su oni prošli intervju jer zvanično nijesu odustali ukoliko su se prijavili, a uz to su potvrdili prisustvo - rekao je Drljević.</p>
<p>Nemaju, kako je rekao, dileme da li će nastaviti sa sjednicom.</p>
<p>- Na svakih pola sata ćemo se okupiti i prozvati sljedećeg kandidata - rekao je Drljević.</p>
<p>Raonić je u 14 sati započeo intervju pred Savjetom koji je trajao nešto duže od pola sata, kako je i predviđeno.</p>
<p>Drljević je oko 17 sati saopštio da će svi kandidati - bez obzira jesu li bili na intervjuu, biti na glasačkim listićma, te da će članovi Savjeta moći da glasaju za njih.</p>
<p><b>Balša Milić</b> iz pravne službe je rekao da „pravnih nedoumica nema“, te da „možemo reći da svi ispunavaju uslove za javni konkurs“.</p>
<p>-Upoznati smo da je konkrus raspisan 15.7. Nakon toga je oformljena Komisija za prijave. Otvorila je zapisnik i uputila vama, članovima Savjeta. Na konsultativnom sastanku smo iznijeli nedoumice za tri kandidata. U pitanju su Žarko Božović, Snežana Burzan i Vladimir Maraš. Kod Božovića i Maraša smo uvijdeli da potvrde o radnom iskustvu nijesu bile naznačene za konkurs za izbor generealnog direktora. Kako smo sa vama ustanovili te potvrde je izdala RTCG kao svojim zaposlenim licima, iako je prema Zakonu o upravnom postupku naznačeno da se potvrda može koristiti samo u svrhe koje je naznačena. To bi samo bilo na štetu kandidata. Gospođa Burzan je dostavila radnu knjižicu kao dokaz o radnom iskustvu. Po praksi radna knjižica nije uzimata kao dokaz o radnom iskustvu. Tu smo isto bili široki u tumačenju i uzeli činjenicu da je bila direktorica KIC-a 10 godina, te da je stekla potrebno radno iskustvo. Što se tiče ostalih kandidata sve je bilo u redu i kako treba. Možemo reći da svi ispunavaju uslove za javni konkurs - naveo je Milić.</p>
<h2><b>PISMO</b></h2>
<p>Sumnju ostalih osam kandidata da nemaju svi jednak tretman u ovom procesu produbljuje tvrdnja potpredsjednice Savjeta RTCG <b>Marijane Camović-Veličković</b> da je predsjednik Savjeta RTCG Veselin Drljević zloupotrijebio svoj položaj i angažovao advokate sa ciljem favorizovanja kandidata Borisa Raonića, uprkos činjenici da je odluka o pravnoj valjanosti pristigle konkursne dokumentacije isključivo u nadležnosti Pravne službe RTCG i formirane Komisije.</p>
<p>U pismu koje su jutros dostavili Savjetu i javnosti naveli su da nakon ispunjenja svih navedenih uslova s nestrpljenjem očekuju nove termine za predstavljanje nacrta planova razvoja RTCG.</p>
<p>- U zavisnosti od daljih postupaka Savjeta i drugih navedenih državnih organa, u dalju proceduru uključićemo sve relevantne domaće i međunarodne organizacije i institucije- zaključili su u saopštenju.</p>
<h2><b>RASPRAVA</b></h2>
<p>Marijana Camović Veličković je tokom prvog dijela današnje sjednice saopštila da od drugog neće biti ništa jer kandidati smatraju da nemaju fer uslove. Konstatovala je da od TV prenosa intervjua neće biti ništa jer neće imati ni što da se prenosi.</p>
<p>Predsjednik Savjeta Veselin Drljevic kazao je da kvorum za sjednicu neće nedostajati jer su ostali članovi na putu i biće prisutni.</p>
<p>Dodao je da će nastaviti rad onako kako je dogovoreno.</p>
<p>Članica Savjeta Amina Murić je saopštila je da nije saglasna sa predlogom Camović- Veličković.</p>
<p>- Mi smo kandidate pozvali i zakazali intervju, na njima je da li žele da dođu na intervju ili ne. Saglasna sam da nastavimo sa sjednicom - dodala je ona.</p>
<p>Camović-Veličković je ukazala da neće imati sa kim da obavljaju intervjue.</p>
<p>Članica Savjeta Milica Špajak je kazala da je krajnje neozbiljno da na putu do sale dobijaju saopštenje da kandidati neće prisustvovati sjednici.</p>
<p>Drljević je kazao da će imati pauzu između dvije sjednice.</p>
<p>- Ostajem pri stavu da niko ne može uslovljavati Savjet. Vidjećemo da li opstrukcija može pobijediti Savjet i državu - dodao je on.</p>
<h2><b>SPORNO RADNO ISKUSTVO</b></h2>
<p>Potpisnici dopisa problematizovali su i Raonićevo radno iskustvo u kvalifikaciji traženog nivoa obrazovanja, koje je izmjenama Zakona o RTCG u „pet do 12“ tokom usvajanja seta tzv. IBAR zakona sniženo sa 10 na pet godina amandmanima koji su pisani upravo u kabinetu generalnog direktora RTCG.</p>
<p>- Ko je Borisu Raoniću izdao i potpisao potvrdu da ima radno iskustvo od pet godina, s obzirom da član 5, tačka 8, Zakona o radu radno iskustvo definiše kao vrijeme provedeno u radnom odnosu i stručnom osposobljavanju u skladu sa zakonom, u kvalifikaciji nivoa obrazovanja, odnosno u stručnoj kvalifikaciji - navodi se u dopisu.</p>
<p>Potpisnici ističu da je iz priloženih dokumenata lako uočiti da je Boris Raonić stekao VII1 stepen u aprilu 2018.godine, te da su Osnovni, Viši, Vrhovni sud i Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) potvrdili da su njegova imenovanja bila nelegalna, tako da u najboljem slučaju ima tri godine i četiri mjeseca zakonitog radnog iskustva.</p>
<h2><b>DOGOVOR SA SPAJIĆEM, MANDIĆEM I KNEŽEVIĆEM</b></h2>
<p>Direktor Media centra <b>Goran Đurović</b> ocijenio je ranije da je treće imenovanje Raonića plod dogovora <b>Milojka Spajića</b> (predsjednika Vlade i PES-a),<b> Andrije Mandića </b>(predsjednika Skupštine Crne Gore i NSD-a), <b>Milana Kneževića </b>(predsjednika i poslanika DNP-a) i Borisa Raonića - koji je dva puta nezakonito izbaran na funkciju generalnog direktora.</p>
<p>-To što među prijavljenim kandidatima na konkursu ima dosta prepoznatljivih imena koja zaslužuju poštovanje, neće uticati na članove i članice</p>
<p>Savjeta osim, naravno, Marijane Camović Veličković – ocijenio je Đurović.</p>
<h2><b>KRIMINALNO UDRUŽIVANJE</b></h2>
<p>Protiv generalnog direktora Javnog servisa Borisa Raonića, predsjednika Savjeta Veselina Drljevića, članova Savjeta Naoda Zorića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Milice Špajak i Vladimira Drekalovića, te Željka Mićovića, rukovodioca pravne službe, grupa zapošljenih u Radio televiziji Crne Gore, među kojima su i četiri kandidata za generalnog direktora, podnijela je nedavno Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu zbog kriminalnog udruživanja.</p>
<p>U krivičnoj prijavi navodi se da je ova grupa udruženo kršila zakone, čime je omogućila Borisu Raoniću sticanje enormnih novčanih sredstava, te da postoji osnov da budu procesuirani zbog kršenja više članova Krivičnog zakonika Crne Gore: kriminalno udruživanje, stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo, prevara, dogovaranje ishoda takmičenja, zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, sprječavanje dokazivanja, neizvršenje sudske odluke i zloupotreba službenog položaja.</p>
<p>Prema krivičnoj prijavi, ta grupa je u dugom roku, od juna 2021. godine i raspisivanja konkursa za generalnog direktora RTCG, kršila zakone, s umišljajem, voljno i namjerno, i ugrožavala javni interes, a Borisu Raoniću omogućila nezakonito sticanje preko 170 hiljada eura bruto, odnosno oko 128 hiljada eura neto.</p>
<p>- Sva ova lica su kršenjem Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Zakona o radu, i Zakona o platama javnih funkcionera, tri puta nelegalno izabrali Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG (6. avgusta 2021, 1. juna 2023. i za v.d. generalnog direktora RTCG 9. jula 2024) uprkos obavezama članova Savjeta da postupaju u skladu sa znanjem, svijesti i savjesti, poštujući odluke nadležnih sudova - navodi se u prijavi.</p>
<p>Dodaje se da su, osim što su tendenciozno tumačili zakone u korist Borisa Raonića, očigledno po prethodnom dogovoru, navedena lica ignorisala i sudske odluke i to 4 odluke Osnovnog suda: slučajevi Marković (Nikola) i Čović (Srđan), odluku Višeg suda (slučaj Marković - prva tužba), odluku Vrhovnog suda (mart 2024), mišljenje ASK (01.03 2024, broj 03-02-24-24-6) i odluku Upravnog suda od 15. februara 2024.</p>
<p>O prijavi koju su podnijeli dugogodišnji profesionalci iz RTCG Srđan Čović, Tanja Šuković, Časlav Vujotić, Mladen Vukčević, Slaven Knezović i Žarko Božović, prema najavama ODT Podgorica će odluku donijeti tokom septembra.</p>

Savjet i treći put izabrao Raonića za čelnika RTCG

<p>Protiv generalnog direktora Javnog servisa <b>Borisa Raonića</b>, predsjednika Savjeta <b>Veselina Drljevića</b>, članova Savjeta <b>Naoda Zorića</b>, <b>Filipa Lazovića</b>, <b>Amine Murić</b>, <b>Milice Špajak</b> i <b>Vladimira Drekalovića</b>, te <b>Željka Mićovića</b>, rukovodioca pravne službe, grupa zapošljenih u Radio televiziji Crne Gore podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu zbog kriminalnog udruživanja.</p>
<p>U krivičnoj prijavi navodi se da je ova grupa udruženo kršila zakone, čime je omogućila Borisu Raoniću sticanje enormnih novčanih sredstava, te da postoji osnov da budu procesuirani zbog kršenja više članova Krivičnog zakonika Crne Gore: kriminalno udruživanje, stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo, prevara, dogovaranje ishoda takmičenja, zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, sprječavanje dokazivanja, neizvršenje sudske odluke i zloupotreba službenog položaja.</p>
<p>Ova grupa je, prema krivičnoj prijavi, u dugom roku, od juna 2021. godine i raspisivanja konkursa za generalnog direktora RTCG, kršila zakone, s umišljajem, voljno i namjerno, i ugrožavala javni interes, a Borisu Raoniću omogućila nezakonito sticanje preko 170 hiljada eura bruto, odnosno oko 128 hiljada eura neto.</p>
<p>„Sva ova lica su kršenjem Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Zakona o radu, i Zakona o platama javnih funkcionera, tri puta nelegalno izabrali Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG (6. avgusta 2021, 1. juna 2023. i za v.d. generalnog direktora RTCG 9. jula 2024) uprkos obavezama članova Savjeta da postupaju u skladu sa znanjem, svijesti i savjesti, poštujući odluke nadležnih sudova“, navodi se u prijavi.</p>
<p>Dodaje se da su, osim što su tendenciozno tumačili zakone u korist Borisa Raonića, očigledno po prethodnom dogovoru, navedena lica ignorisala i sudske odluke i to 4 odluke Osnovnog suda: slučajevi <b>Marković</b> (<b>Nikola</b>) i <b>Čović</b> (<b>Srđan</b>), odluku Višeg suda (slučaj Marković - prva tužba), odluku Vrhovnog suda (mart 2024), mišljenje ASK (01.03 2024, broj 03-02-24-24-6) i odluku Upravnog suda od 15. februara 2024.</p>
<p>„Pravnik RTCG Mićović je, u junu 2023, ne štiteći interese RTCG, tendenciozno i neprecizno tumačio Odluku Višeg suda, podstičući članove Savjeta RTCG da ponovo izaberu Raonića, uprkos Odluke Višeg suda. Posebno je interesantno što je na pripremnoj sjednici za drugi neregularni izbor bio prisutan Raonić sa svojim advokatima. Najveći dio ovih informacija i optužbi poznat je organima crnogorskih tužilaštava, ali su oni dugo odlagali pokretanje postupka (istrage), pravdajući se formalnim razlozima nadležnosti ODT ili SDT“, piše u krivičnoj prijavi.</p>
<p>Podnosioci prijave sumnjaju i da je u pitanju bila želja da se naknadno stvore uslovi za Raonićevu regularnost.</p>
<p>„To je postalo, nažalost, jasno u momentu kad su se amandmani višestruko nezakonitog Raonića pojavili kao zvanični amandmani Vlade tokom junskih IBAR sesija. Ko je tu bio neoprezan i naivan, a ko je sarađivao sa Raonićem ostaće nadležnim organima za prosuđivanje“, piše u prijavi.</p>
<p>Sa gledišta odgovornog rukovođenja preduzećem od javnog interesa, tvrde podnosioci prijave, sva načela integriteta su ugrožena i povrijeđena, jer su službe pod potpunom kontrolom ili derogiranjem funkcija od strane Raonića.</p>
<p>Oni navode da mu je pružen veliki i nekontrolisani prostor donošenja diskrecionih odluka prilikom donošenja prerasporednih rješenja, odluka o varijabilnom dijelu zarade i drugih odluka od značaja za rad edukaciju, usavršavanje i materijalni status zapošljenih.</p>
<p>Navode i da je omogućeno neadekvatno i nedovoljno transparentno trošenje budžetskih sredstava, te davanje prednosti određenoj firmi u procesu javne nabavke, na način da se uslovi tendera prilagođavaju za određenu firmu.</p>
<p>„To se naročito ogleda kroz nekoliko stotina promjena radnih mjesta u Pravilniku o unutrašnjoj sistematizaciji i organizaciji, kao i nepostojanju prečišćene tabele sistematizacije, što stvara haos u RTCG i generiše mnoge radno-pravne sporove. Najveći dio ovih tvrdnji nalazi se u krivičnim prijavama - Media Centra iz juna 2023. i Srđana Čovića od 9. novembra 2023. godine, tako da ovu krivičnu prijavu možete smatrati i kao dopunu postojećim prijavama“, piše u krivičnoj prijavi koja je u pisarnici Osnovnog državnog tužilaštva zavedena 16. avgusta.</p>
<p>U međuvremenu, kako se navodi, Pravna služba i Savjet nijesu reagovali na pisma u kojima se odgovornom licu RTCG za prijem i postupanje po obavještenjima o sumnjama na nepravilnosti i prevare skreće pažnja na Raonićevo ugrožavanje javnog interesa (29.decembar 2023, RTCG broj 04-10561), nijesu odgovarali na dopis Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) da se, shodno Zakonu o SPI, objelodani tonski zapis iz jula 2021, na kojem najvjerovatnije postoje informacije o tome ko ne može biti generalni direktor.</p>
<p>„Uz to odbili su da se izjašnjavaju o odlukama Vrhovnog suda i ASK (mart 2024), valjda kupujući vrijeme za izbor v.d. generalnog direktora RTCG koji je takođe nezakonit, jer Raonić i dalje nema stečene zakonske uslove da bude generalni direktor RTCG“, piše u prijavi.</p>
<p>Prema tom dokumentu, posljednji antizakonski čin bio je izbor ombudsmana RTCG, prema ličnim preferencama predsjednika Savjeta RTCG, Veselina Drljevića.</p>
<p>„O ličnom integritetu ove grupe govori i činjenica da se Boris Raonić, na skupu Savjeta Evrope 2010. godine predstavljao kao diplomirani pravnik, iako je opštepoznata, i od sudova Crne Gore potvrđena, činjenica da je akademski status stekao 2018. godine okončavši Pravni fakultet poslije 25 godina“, navodi se na kraju prijave koju su podnijeli dugogodišnji profesionalci iz RTCG Srđan Čović, <b>Tanja Šuković</b>, <b>Časlav Vujotić</b>, <b>Mladen Vukčević</b>, <b>Slaven Knezović</b> i <b>Žarko Božović</b>.</p>

Duško Mihailović

Raonića, Drljevića i ekipu terete za kriminalno udruživanje

<p>Košarkaši SC Derbija ostvarili su pobjedu, dok je Podgorica upisala poraz u drugom kolu juniorske ABA lige.<br/>
<br/>
SC Derbi je u Beogradu savladao Partizan 62:61 i ostvario drugi trijumf.<br/>
<br/>
Podgorički tim juče je na startu regionalnog takmičenja slavio protiv Dubaija 87:68.<br/>
<br/>
SC Derbi je do pobjede vodio David Mirković sa 26 poena i 17 skokova.<br/>
<br/>
Istakao se i Luka Đurović sa 16 poena.<br/>
<br/>
U ekipi Partizana dvocifreni su bili Aleksa Kojić sa 12 i Uroš Danilović sa 11 poena.<br/>
<br/>
SC Derbi će u trećem kolu, sjutra u 17 satii 30 minuta, igrati protiv FMP-a.<br/>
<br/>
Podgorica je u Laktašima izgubila od Cibone 79:67 i nakon drugog kola ima polovičan učinak.<br/>
<br/>
Na startu slavila je juče protiv Širokog 106:58.<br/>
<br/>
Cibonu je do druge pobjede vodio Josip Pavković sa 25 poena.<br/>
<br/>
U ekipi iz Podgorice dvocifreni su bili Marko Radunović sa 19 i Aljoša Drašković sa 12 poena.<br/>
<br/>
Podgoričani će u trećem kolu, sjutra u 12 sati i 30 minuta, igrati sa Crvenom zvezdom.</p>

SC Derbi pobijedio Partizan, poraz Podgorice Bemaks

<p>Ruski predsjednik <b>Vladimir Putin</b> potpisao je zakon o oprostu dugova vojnim regrutima koji se prijave za odlazak u borbu u Ukrajini, objavila je ruska vlada.</p>
<p>Zakonom je predviđen oprost do 10 miliona rubalja (95.835 dolara) duga svima koji potpišu ugovore s ministarstvom odbrane i pristanu na odlazak u borbu u Ukrajini na period od najmanje godinu dana, počevši od 1. decembra.</p>
<p>Zakon se odnosi na sve potencijalne novake protiv kojih je prije 1. decembra pokrenuta prinudna naplata.</p>
<p>Podaci centralne banke pokazuju da se Rusi sve više zadužuju otkako je Kremlj 2022. naredio desetinama hiljada vojnika da krenu u borbu u Ukrajini, čak i nakon što je banka u oktobru povećala ključnu kamatnu stopu na 21 odsto.</p>

Putin potpisao novi zakon, „oprostiće“ dugove svima koji se prijave za odlazak u rat

<p>Tradicionalni međunarodni kik boks turnir "Cetinje - Montenegro Fight III", koji je održan sinoć u SC "Cetinje", pamtiće se, nažalost, po nevjerovatnom incidentu - sudija u ringu Feđa Trbonja je nakon borbe peharom u lice udario trenera Narta Mehmetija.</p>
<p>Trener 16-godišnjeg borca sa Kosova ušao je u ring nakon meča sa Lukom Heberom iz KBK Budućnost i nešto vikao i gestikulirao put trenera mladog Podgoričanina, Andreja Đeljoševića.</p>
<p>U ringu ne smije da bude niko sem boraca i sudija, pa je Trbonja nekoliko puta pokušao da udalji Mehmetijevog trenera.</p>
<p>On ga je, međutim, nekoliko puta udario po ruci, a Trbonja izgubio živce i reagovao potpuno neočekivano i nedozvoljeno.</p>
<p>Kada je vidio šta se desilo, Mehmeti je želio da se vrati u ring i razračuna sa sudijom, ali je obezbjeđenje reagovalo i ispratilo i njega i trenera.</p>
<p>Time je bačena sjenka na sjajan događaj koji je organizovan povodom 13. novembra, Dana Prijestonice i Dana oslobođenja Cetinja.</p>

Skandal na kik-boks događaju na Cetinju: Sudija udario trenera peharom u lice

<p>Nekoliko hiljada ljudi okupilo se danas u Barseloni na poziv udruženja stanara i kolektiva da osude teškoće u pristupu stanovanju, tražeći smanjenje zakupnina stanarine u tom gradu.</p>
<p>Demonstranti, uz podršku nekoliko ljevičarskih partija i sindikata, okupili su se u centru Barselone iza velikog transparenta koji poziva na “dostojanstveno stanovanje za sve”.</p>
<p>Demonstranti traže smanjenje stanarine za oko 50 odsto, sklapanje ugovora o zakupu na neodređeno vrijeme i zabranu sumnjive prodaje stanova.</p>
<p>Prema portalu o nekretninama Idealista, cijena kvadratnog metra za zakup u Španiji je u posljednjih deset godina skočila za 82 odsto, što je stopa pet puta veća od prosječne plate, koja je porasla za 17 odsto.</p>
<p>Takva situacija je natjerala izvršnu vlast da donese vodeći zakon o stanovanju početkom 2023. godine, koji predviđa povećanje izgradnje socijalnih stanova, kontrolu stanarine u određenim područjima i kazne za vlasnike koji ostavljaju svoje domove nenaseljenim.</p>
<p>Međutim, taj zakon za sada nije omogućio da se zaustavi rast stanarine, posebno u velikim gradovima.</p>

U Barseloni protest zbog visokih cijena zakupa stanova

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: radio-televizija-crne-gore