<p>Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović čestitao je <b>Radmili Šekerinskoj</b>, bivšoj ministarki odbrane Sjeverne Makedonije, koja je danas imenovana za zamjenicu generalnog sekretara NATO <b>Marka Rutea</b>.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.1667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fbivsa-ministarka-odbrane-sjeverne-makedonije-izabrana-za-zamjenicu-generalnog-sekretara-nato-a&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Najsrdačnije čestitke i najbolje želje za uspjeh na odgovornoj dužnosti zamjenice GS NATO. To je veliko, zasluženo, priznanje ne samo za nju i njenu Sjevernu Makedoniju, već za region u cjelini - ocijenio je Đukanović u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDjukanovicCG%2Fstatus%2F1858962512009424947%3Ft%3DofcILQInvO2QwgC9t98RDg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Istakao je da vjeruje da će svojom posvećenošću, znanjem i iskustvom davati značajan doprinos djelovanju NATO u vremenu u kojem se svijet suočava s novim izazovima, neizvjesnošću i nepoznanicama.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đukanović: Veliko i zasluženo priznanje za Šekerinsku, Sjevernu Makedoniju i region u cjelini

<p>Predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b> čestitao je <b>Radmili Šekerinskoj</b>, bivšoj ministarki odbrane Sjeverne Makedonije, koja je danas imenovana za zamjenicu generalnog sekretara NATO <b>Marka Rutea</b>.</p>
<p>- Posebno me raduje što na ovu važnu poziciju dolazi liderka iz prijateljske Sjeverne Makedonije - poručio je Milatović u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.1667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fbivsa-ministarka-odbrane-sjeverne-makedonije-izabrana-za-zamjenicu-generalnog-sekretara-nato-a&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Raduje se, kaže, budućoj saradnji unutar Alijanse i zajedničkom djelovanju na jačanju regionalne stabilnosti i očuvanju mira.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1858915612480999807%3Fs%3D48&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović čestitao Šekerinskoj: Radujem se budućoj saradnji unutar Alijanse i zajedničkom djelovanju na jačanju regionalne stabilnosti

<p>Fudbaleri Budućnosti u četvrrfinalu Kupa Crne Gore igraće protiv Iskre u Danilovgradu, dok je rival Dečića na DG areni biti ekipa Podgorice, odlučeno je danas žrijebom u Kući fudbala.<br/>
<br/>
Petrovac će ugostiti Rudar, dok će se u Baru, u najzanimljivijem meču, sastati Mornar i Bokelj .<br/>
<br/>
Utakmicr u Baru i na DG areni na programu su 27. novembra, dok će datumi odigravanja ostala dva meča biti naknadno određeni.<br/>
<br/>
Tog dana Budućnost i Petrovac 27. odigraće zaostalu utakmicu MeridianBet Prve crnogorske fudbalske lige.<br/>
<br/>
Četvrtfinale Kupa Crne Gore igra se na jednu dobijenu utakmicu.</p>

Najzanimljivije u Baru

<p>Punopravno članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine je prioritetni cilj Crne Gore - kazao je predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b> na odvojenim sastancima sa ambasadorkom Republike Češke <b>Janinom Hrebičkovom</b> i ambasadorom Slovačke <b>Borisom Gandelom</b>.</p> <p>Milatović je, kako se navodi u saopštenju, naglasio značaj podrške ovih zemalja evropskom putu Crne Gore.</p> <p>Milatović je na sastanku sa Hrebičkovom naveo da odnose Crne Gore i Češke karakteriše tradicionalno prijateljstvo i snažno savezništvo u okviru NATO-a.</p> <p>Naglasio je, kako je navedeno u saopštenju, da je potrebno raditi na daljem unaprjeđenju međudržavnih odnosa, čemu bi posebno doprinijelo otvaranje diplomatskog predstavništva Crne Gore u Pragu.</p> <p>- Obostrano je iskazan interes za snaženjem saradnje u oblasti ekonomije kroz privlačenje čeških investicija, kao i saradnje u oblasti odbrane. turizmа, nauke i kulture - kazali su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.</p> <p>Na sastanku je poručeno da predstojeća zvanična posjeta češkog predsjednika Pavela Crnoj Gori, na poziv Milatovića, predstavlja pokazatelj posvećenosti jačanju sveukupne saradnje dvije zemlje.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241120161120_bb04522b25b57922fba9bbfde13afd8e115bbc94efe37bc8b356f8127660512b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241120161120_bb04522b25b57922fba9bbfde13afd8e115bbc94efe37bc8b356f8127660512b" data-rendition-name="original" width="1600" height="1133" loading="lazy" alt="Gandel i Milatović"></figure>  <p>Tokom razgovora sa ambasadorom Gandelom, konstatovano je da Crna Gora i Slovačka njeguju prijateljske odnose zasnovane na bliskim istorijskim vezama.</p> <p>- Obostrano je iskazana potreba intenziviranja saradnje u oblasti ekonomije, investicija i obrazovanja - navodi se u saopštenju.</p> <p>Milatović je uputio poziv predsjedniku Pelegriniju da učini zvaničnu posjetu Crnoj Gori, što će biti dodatan impuls snaženju bilateralnih odnosa Crne Gore i Slovačke.</p>

Milatović sa ambasadorima Češke i Slovačke: Punopravno članstvo Crne Gore u EU zajednički interes

<p>Osnovna škola (OŠ) „Mirko Srzentić“ iz Petrovca, sa projektom Sortiraj i spasi, osvojila je prvo mjesto na konkursu koji je raspisao Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) u saradnji sa Zavodom za školstvo.<br/>
<br/>
Iz CEDIS-a su saopštili da je komisija, koju čine članovi Zavoda, Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, nevladine organizacije EKOM i CEDIS-a, odabrala najboljih šest projekata na konkursu pod nazivom Energija podvučeno zelenom.<br/>
<br/>
Kako su naveli, fond za nagrade iznosio je 15 hiljada EUR.<br/>
<br/>
- Prvo mjesto osvojio je projekat “Sortiraj i spasi“, koji je pripremila OŠ „Mirko Srzentić“ iz Petrovca - navedeno je u saopštenju.<br/>
<br/>
Navodi se da je drugo mjesto pripalo projektu “Mobilijar od reciklažnog materijala za fizičke aktivnosti djece”, koji je kandidovala Javna predškolska ustnanova „Ljubica V. Jovanović – Maše“ iz Budve.<br/>
<br/>
Treće mjesto, kako su rekli iz CEDIS-a, pripalo je projektu “Kompost za budućnost - mali ekolozi vrtića Maša“, privatne predškolske ustanove „Maša“ iz Podgorice.<br/>
<br/>
Pored prva tri mjesta nagrade su dobili i OŠ „Veljko Drobnjaković“ iz Risna za projekat Školsko reciklažno dvorište, OŠ „Mileva Lajović Lalatović“ iz Nikšića za projekat „Školsko dvorište-učionica na otvorenom“ i OŠ „Oktoih“ iz Podgorice za projekat „Školska organska eko bašta“.<br/>
<br/>
Iz CEDIS-a su podsjetili da su, u saradnji sa Zavodom za školstvo koji sprovodi Međunarodni program “Eko-škole”, 20. septembra raspisali konkurs za projekat iz oblasti zaštite životne sredine “Energija podvučeno zelenom”.<br/>
<br/>
- U projektu su mogle učestvovati obrazovno–vaspitne ustanove koje implementiraju Međunarodni program “Eko škole”, odnosno koje su nosioci međunarodnog priznanja “Zelena zastava”, kao i ustanove koje su se prijavile za pilotiranje programa “Eko škole” - precizirano u saopštenju.<br/>
<br/>
Navodi se da je komisija, u skladu sa propisanim kriterijumima, odabrala šest projekata koji su se posebno istakli.<br/>
<br/>
- Prijavljene vaspitno-obrazovne ustanove su se potrudile da ispune sve postavljene zahtjeve i unaprijede svoje projekte. Bilo je dosta kvalitetnih radova, što je komisiji otežalo zadatak, a nijanse su odlučile koji od njih su ko će se od njih plasirati u prvih šest - kazali su iz CEDIS-a.<br/>
<br/>
Iz te kompanije su rekli da dva pristigla projekta nijesu zadovoljila konkursom propisane kriterijume, pa ih nije bilo moguće bodovati.<br/>
<br/>
- S obzirom na različitosti u kreativnosti i potrebama ustanova pri implementaciji projekta, budžeti prijavljenih obrazovnih ustanova nijesu bili isti, pa je komisija jednoglasno odlučila, da kao podsticaj za sljedeće godine, a pri izradi novih projekata, nagradi one čiji je iznos budžeta bio niži od dozvoljenog - navodi se u saopštenju.<br/>
<br/>
Tako je, kako su rekli iz CEDIS-a, nakon dodjele sredstava za prvih šest projekata, ostatak novca, u iznosu od 250 EUR, dodat već nagrađenim ustanovama - OŠ “Veljko Drobnjaković” iz Risna i OŠ “Oktoih” iz Podgorice.<br/>
<br/>
Iz CEDIS-a su naveli da projekatom "Energija podvučeno zelenom" žele da utiču na svijest učenika, nastavnika i zajednice o značaju i očuvanju životne sredine.<br/>
<br/>
- Kroz realizaciju projekta će obrazovno-vaspitne ustanove omogućiti učenicima da se uključe u rješavanje problema i daju doprinos poboljšanju životne sredine na nivou na kojem mogu da se vide opipljivi rezultati - rekli su iz CEDIS-a.<br/>
<br/>
Partneri na Projektu „Energija podvučeno zelenom” su Udruženje za ekološki konsalting u Crnoj Gori (ECOM) i Fondacija za obrazovanje o životnoj sredini (FEE), koji sa Zavodom za školstvo realizuju Program „Eko škole“ u Crnoj Gori.</p>

Vrijedne nagrade za najbolje na konkursu Energija podvučeno zelenom

<p>Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputio je, tokom javne rasprave koju je objavilo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, brojne komentare, prijedloge i sugestije na nacrt Zakona o visokom obrazovanju, a sa ciljem doprinosa unaprijeđenju kvaliteta ovog nivao obrazovanja i usklađivanja s potrebama tržišta rada u Crnoj Gori - kazala je viša pravna savjetnica u ovoj nevladinoj organizaciji &nbsp;<b>Snežana Kaluđerović</b>.</p>
<p>&nbsp;CGO, kako navodi, izražava žaljenje što je javna rasprava o ovom vrlo važnom zakonskom tekstu svedena na zakonski minimum, uključujući i neradne dane tokom državnih praznika.</p>
<p>&nbsp;- Ključna promjena koju ovaj zakon treba da uvede je stvaranje boljeg okvira za akademsku slobodu, kvalitet istraživanja i obrazovanja, te inkluzivnost i pristupačnost za sve studente, kao i za kreiranje akademskih programa koji odgovaraju na potrebe tržišta rada, a ne na potrebe zapošljenih na visokoškolskim ustanovama. CGO podsjeća i da su se politike dosadašnjih Vlada, kad je riječ o oblasti visokog obrazovanja u Crnoj Gori, uglavnom odnosile na zakonodavne reforme koje su najavljivane kao one koje će modernizovati i unaprijediti obrazovni sistem, ali put ka tom nespornom cilju nij bio dobar niti je uzimao u obzir nužnost da obrazovanje prati potrebe tržišta rada u Crnoj Gori - rekla je Kaluđerović.&nbsp;</p>
<p>Taj dio, kako dodaje, nije ni u ovom tekstu adekvatno adresiran, jer se ne prepoznaje činjenica da tržište rada uglavnom traži 240 ECTS za osnovne studije.&nbsp;</p>
<p>- Umjesto toga, nastavlja se favorizovanje modela sa 180 ECTS za osnovne studije, a ignoriše i činjenica da 2/3 tržišta rada podrazumijeva regulisane profesije čije osnovne studije u svijetu traju četiri, pet ili šest godina kako bi se obezbijedio minimum znanja i kvaliteta. Zato je CGO na stanovištu da je neophodno uskladiti modele studija tako da obrazovanje i kadriranje ide korak ispred radne berze, kako bi se dinamični tržišni izazovi prevazišli ili prevenirali, između ostalog i školovanjem visokoškolaca za akademske, primijenjene i strukovne studije za koje postoji potreba - precizirala je Kaluđerović.</p>
<p>&nbsp;Ovim zakonom, kako smatraju u CGO, treba studentima pružiti i pravo na jednaku pravnu zaštitu u pogledu finansiranja, bez obzira na vrstu obrazovne ustanove, ko je njen osnivač (državna ili privatna), uz očuvanje autonomije u procesu upisa na željeni fakultet.</p>
<p>&nbsp;- CGO cijeni da ustanova visokog obrazovanja treba da bude autonomna samo u dijelu nastave, istraživanja i prakse, ali da finansijska sredstva iz budžeta Crne Gore moraju biti predmet kontrole i inspekcijskog nadzora - ističe Kaluđerović.</p>
<p>Iako je odgovornost akademskog osoblja uređena posebnim Zakonom o akademskom integritetu, važno je, kako su naveli, i da Zakon o visokom obrazovanju prepozna normu odgovornosti akademskog osoblja koje krši pravila Etičkog kodeksa, uključujući sankcije i obavezu evidentiranja tih povreda prilikom odlučivanja za izbor u zvanje.</p>
<p>&nbsp;- CGO predlaže i da se preciznije uredi rad i način funkcionisanja Savjeta za visoko obrazovanje, uključujući veći broj članova iz različitih naučnih oblasti, privrede i društvenih djelatnosti, uz jasno definisane procedure za njihovo imenovanje. Neophodno je i precizirati procedure sprovođenja postupka akreditacije i reakreditacije od strane Agencije za obezbjeđivanje kvaliteta visokog obrazovanja, ali i otvoriti upravni odbor ove institucije za sve socijelne partnere i privredu uz specifikovanje načina njihovog izbora - rekla je Kaluđerović.</p>
<p>&nbsp;Veoma važno pitanje izbora rektora treba definisati tako da se, kako dodaje, taj proces decentralizuje i time suzi prostor za politički i partijski inžinjering kojem svjedočimo decenijama.&nbsp;</p>
<p>- CGO predlaže da Senat UCG a ne Upravni odbor, kako je to i do sada bio slučaj, bira rektora iz reda redovnih profesora, na osnovu javnog konkursa i podnešenog programa razvoja UCG, i da isto lice može biti birano najviše dva puta. Ovakvo uključenje Senata garantuje veću kompetitivnost, transparentnost i inkluzivnost, a neophodno je, takođe, izbor prorektora, ograničiti na najviše dva mandata umjesto što se ova pozicija crta kao neograničena - navela je Kaluđerović.</p>
<p>&nbsp;CGO predlaže i da početak studijske godine ostane 1. oktobar, a ne 1. septembar kako se planira, jer bi to omogućilo bolje usklađivanje s ispitnim rokovima u septembru i ujedno olakšalo situaciju studentima koji se izdržavaju radeći povremene sezonske poslove, čime se štiti odliv studenata i mlade radne snage.</p>
<p>&nbsp;- CGO sugeriše da ustanove visokog obrazovanja treba da budu obavezane da prime sve studente koji ispunjavaju uslove i koji su položili prijemni ispit, bez diskrecionog prava da smanjenjuju broj mjesta definisan licencom Ministarstva u odnosu na broj studenata koji ispunjavaju uslove - kazala je Kaluđerović.</p>
<p>&nbsp;Pored ovih, CGO je dao još niz komentara i sugestija u nadi da će Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija to ozbiljno razmotriti i inkorporirati u ovaj zakonski tekst, a sve kako bi išli ka kvalitetnijem i konkurentnijem visokom obrazovanju i njegovom usklađivanju sa potrebama tržišta rada, čime će se omogućiti i bolji profesionalni razvoj studenatske populacije.</p>

CGO: Zakon o visokom obrazovanju mora obezbijediti okvir za kvalitet i fleksibilan model studiranja

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>