U Crnoj Gori je prošle razveden 991 brak, od čega su 663 okončana sudskom odlukom, a 328 sporazumnim razvodom, pokazuju podaci Sekretarijata Sudskog savjeta.
Psihološkinja Radmila Stupar Đurišić za Portal RTCG je kazala da su loša komunikacija, emocionalno udaljavanje, osjećaj usamljenosti u braku i različita očekivanja od bračne zajednice najčešći razlozi za razvod koje partneri navode.&nbsp;
&nbsp;U Crnoj Gori raste broj razvoda.
Statistika pokazuje da je 2024. godine zabilježen dotad rekordan broj razvoda – najviše od 2014. godine – čak 853.
Prema podacima Sekretarijata Sudskog savjeta dostavljenim Portalu RTCG, taj broj je prošle godine porastao na 991, što znači da se u prosjeku dnevno razvede više od dva braka.
- U prošloj godini pravosnažno je riješen 991 predmet razvoda braka u Crnoj Gori. Od toga je 663 razvoda bilo sudskom odlukom, a 328 sporazumnim razvodom - piše u podacima.
Stupar Đurišić je kazala da je rast broja razvoda dio šireg društvenog trenda u regionu i Evropi.
- Brak više nije egzistencijalna nužnost, već emotivni i lični izbor. Kada taj izbor prestane da ispunjava osnovne psihološke potrebe - sigurnost, bliskost, poštovanje i podršku, ljudi su spremniji da ga preispitaju - navela je Stupar Đurišić.
Kako je rekla, loša komunikacija – ćutanje, pasivna agresija, stalni konflikti, zatim emocionalno udaljavanje i osjećaj usamljenosti su najčešći razlozi za razvod braka koji partneri navode, kaže Stupar Đurišić.
Česti su i neriješeni konflikti iz prošlosti, kao i različita očekivanja u vezi uloga, roditeljstva i finansija.
- Nevjera se često navodi kao razlog razvoda, ali je ona nerijetko samo simptom dubljih problema u odnosu - kazala je psihološkinja.
Takođe, značajan uticaj imaju bolesti zavisnosti, poput alkohola, kocke i digitalnih zavisnosti, kao i nedostatak podrške i razumijevanja za lični razvoj partnera.
- Danas se parovi lakše odlučuju na razvod nego ranije, ali to ne mora nužno biti negativno. Ranije su ljudi ostajali u brakovima zbog društvenog pritiska, ekonomske zavisnosti i straha od osude okoline - dodala je Stupar Đurišić.
Prema njenim riječima, savremena svijest o mentalnom zdravlju, ličnim granicama i pravu na kvalitetan život dovela je do pomjeranja sa ideje “brak po svaku cijenu” ka ideji emocionalno zdravog odnosa.
Psihološkinja kaže da problem nastaje kada se razvod doživljava kao prvo, a ne kao posljednje rješenje.
Takođe, kako je dodala, hronični stres i ekonomska nesigurnost smanjuju toleranciju i strpljenje i povećavaju konfliktnost i dovode do osjećaja frustracije.
Stupar Đurišić je navela da se danas od partnera očekuje da bude emotivni oslonac, prijatelj, roditelj i uspješan profesionalac.
Prema njenim riječima, ta očekivanja često prevazilaze realne kapacitete ljudi, što vodi ka razočaranju i emocionalnom zamoru.
Stupar Đurišić kaže da djeca razvod doživljavaju emocionalno, a ne racionalno.
Djeca često provode dane razmišljajući šta bi oni mogli učiniti da ‘poprave’ porodicu, upozorava psihološkinja.
- Djeci je najvažnije da osjete stabilnost, sigurnost i ljubav oba roditelja, čak i kada oni više ne žive zajedno - istakla je psihološkinja.
Kako ne bi došlo do razvoda, psihološkinja savjetuje parovima da ne čekaju da njihov odnos postane emocionalno mrtav.
Takođe, kako je poručila, partneri treba da potraže stručnu pomoć kada se konflikti ponavljaju, a komunikacija se svodi na kritiku ili ćutanje, ili kada jedan ili oba partnera razmišljaju o prekidu.
Parovi bi trebalo da rade na otvorenoj i nenapadačkoj komunikaciji, ulažu u emocionalnu bliskost i razmišljaju o bračnoj ili partnerskoj terapiji kao obliku prevencije, a ne kao „posljednjem pokušaju“.
- Razvod ponekad jeste najzdravije rješenje, ali u velikom broju slučajeva problemi su rješivi ako se prepoznaju na vrijeme - zaključila je Stupar Đurišić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Rekordan broj razvoda u Crnoj Gori

Psihološkinja Radmila Stupar Đurišić je, u svjetlu posljednjih dešavanja sa profesorom Gimnazije "Slobodan Škerović" koji je bivšoj učlenici slao poruke nepristojnog sadržaja, kazala da nijednu djevojčicu, djevojku ili ženu ne treba da bude sramota ako joj je neko prišao na nedozvoljen i neželjen način, već onoga ko to čini.
- Ja ću iskoristiti priliku večeras da pričam i o mladićima koji dobijaju takve poruke, koje tek u našem društvu sramota reći. Ovdje se djevojka osnažila, pa rekla, ali mi nekako žvaćemo napade na ženu. Mladićima koliko je teško da podnesu napade muškaraca, koji imaju te drugačije seksualne pretenzije, to su tek posebni problemi - kazala je u emisiji "E uživo", na Televiziji E Stupar Đurišić.
Iako nije očekivala ništa manje od novinara i novinarki Televizije E psihološkinja ih je pohvalila jer otvaraju teme, pitaju, i često budu meta.
Kao psiholog se nagledala slučajeva, kaže psihološkinja, kao što je slučaj iz podgoričke Gimnazije, ali kad je u praksi ona ne može drugo da uradi osim da osnaži žrtvu da ode odmah i, kako kaže, prijavi.
- Gledala sam kako je djevojka snimala, i meni je žao što je neko nije osnažio. Meni je snimak poslala moja ćerka, koja je u inostranstvu, koja je rekla ,,majko je li ovo bio neko kod tebe, kako nije bila kod tebe”. Jer moja ćerka, i ko god mene poznaje, ja im stalno kažem pričajte, pričajte, pričajte. Moramo, kažem mi djevojke, vi djevojke, moramo da pričamo. Zato što nije to profesor, nego takvih profesora je bilo oduvijek, ne samo u školi, profesora u vidu muškaraca, koji uče neke druge muškarce kako da se ponašaju - rekla je Stupar Đurišić.
Ne treba da bude sramota nijednu djevojku, ženu, djevojčicu, poručuje Đurišić, ako je neko prišao na nedozvoljen, neželjen način, ističe ona, to je njegova sramota.
- Ako ti je neko prišao na određen način koji ti ne prija, to je njegova sramota, ali, ako ti ne kažeš onda će postati i tvoja. Jer ćuteći, ono što ti neko radi postaješ ti. Zato treba pričati! Šteta što ovome pričamo tri godine kasnije, to onda znači da negdje sam ja podbacila, i sve moje kolege, koji smo toj djeci svaki dan na izvolte ispred nosa tu, da pokušamo da im kažemo pričajte sa nama, mi ćemo vas osnažiti kako da nađete prave riječi da kažete ono što, ne trebate, nego morate, ne samo zbog sebe, nego zbog svih drugih djevojaka koje možda nemaju snagu glasa i riječi, koje bi trebalo vi da kažete - poručila je Stupar Đurišić.
Ona poručuje da sa djecom od malena treba učiti da odvajaju ličnost i profesiju, i treba biti srećan, ističe ona, kada se spoje ličnost i profesija.
- Kada imate učiteljicu koja je zaista ličnost takva njegujuća, podržavajuća i koja ljepotom iz vas izvuče najljepše. Ali, da ima i nekih učiteljica koje su u poslu dobre, ali njihova ličnost nije toliko po vas dobra. Onda kad o tome, na takav način pričamo, od malena, onda imamo manje šanse da ta djevojka, ili taj mladić, ne govore. Ja ću iskoristiti priliku večeras da pričam i o mladićima koji dobijaju takve poruke, koje tek u našem društvu sramota reći. Ovdje se djevojka osnažila pa rekla, ali mi nekako žvaćemo napade na ženu. Mladićima koliko je teško da podnesu napade muškaraca, koji imaju te drugačije seksualne pretenzije, to su tek posebni problemi, u osnaženju da sada ti kao dječak pokažeš neke poruke koje si dobio, ili da prijaviš neke dodire koje si osjetio - zaključila je Đurišić.

Stupar Đurišić: Ne treba da bude sramota nijednu djevojku, ženu, djevojčicu; sramota je onog ko je prišao na nedozvoljen način

Pokret Naprijed ostaje posvećen viziji grada u kojem opšte dobro i solidarnost vode ka boljoj budućnosti za sve porodice u Podgorici. Vidimo se na biralištima - kazala je kandidatkinja za odbornicu ove liste, koju predvodi Vuk Kadić, Radmila Stupar Đurišić.
Ona je, kako se navodi u saopštenju, govoreći o dobroti podsjetila je da je to ljudska vrlina koja ih sve povezuje i motiviše da rade za opšte dobro.
&nbsp;- Dobrota, kao djelo ili stanje blagonaklonog ponašanja prema drugima, vodi nas kroz ovu kampanju. Tokom proteklih mjesec dana razgovarali smo sa našim sugrađanima, prepoznali šta nedostaje i osmislili šta možemo da dodamo. Na neprijatno smo odgovarali blagonaklono, razumijevajući da uniženjem drugog niko ne postaje veći - istakla je Stupar Đurišić.
&nbsp;Naglasila je da je Pokret Naprijed tokom kampanje postavio jasne ciljeve – da osnaže pojedince i da rade u interesu opšteg dobra.&nbsp;
. Veći si ako činiš dobra. Kao što djeca rastu iz ljubavi i pažnje, tako i naš svijet treba da raste iz dobra, ljubavi i razumijevanja potreba svih nas - dodala je Stupar Đurišić.
Posebno je istakla da je Pokret Naprijed predan stvaranju boljeg grada kroz inkluzivnost i dijalog.
- Naš plan rada zasniva se na tome da čujemo, razumijemo i osnažimo svakog da doprinese zajedničkom dobru - navela je Stupar Đurišić.

1250x600

Stupar Đurišić: Kampanju smo vodili dobrotom, za Podgoricu i porodicu

Procjena sporazuma o slobodnoj trgovini između Evropske unije i južnoameričkih država članica Merkosura posljednjih mjeseci se u Južnoj Americi značajno promijenila. U središtu debate više nije ekonomski značaj, već geopolitička dimenzija.
Sporazum koji se ove subote (17. januar) potpisuje u Asunsionu, glavnom gradu Paragvaja, Južnoamerikanci sada prvenstveno doživljavaju kao priliku za novo pozicioniranje u svijetu koji se rapidno mijenja.
Za to je prije svega odgovoran Donald Tramp. Američki predsjednik proizvoljno nameće carine, povlači SAD iz međunarodnih organizacija, polaže pravo na sirovine drugih zemalja i miješa se u njihovu unutrašnju politiku, na primjer u Brazilu.
U takvoj situaciji EU, kao i Brazil, Argentina, Urugvaj i Paragvaj, odlučuju da krenu suprotnim putem: oslanjaju se na saradnju, pravila i dugoročnu pouzdanost.
Da je sporazum „prije svega zbog svog geopolitičkog značaja istorijski“, zaključio je ministar finansija Brazila Fernando Hadad. Svijet se ne sme prepustiti napetostima između velikih sila, kaže on.
<h2>Strah od rastućeg američkog intervencionizma</h2>
Da je Trampov ekonomski šovinizam na kraju čak ubrzao sklapanje sporazuma EU-Merkosur, vjeruje brazilski politički analitičar Tomas Trauman. Sa obije strane Atlantika brzo se shvatilo koliko je važno pronaći nove partnere i ostaviti sumnje po strani.
Za Brazil, Urugvaj, Paragvaj i Argentinu sporazum ima i jasnu bezbjednosnu dimenziju. Vojna intervencija SAD u Venecueli i Trampove vojne prijetnje Kubi, Kolumbiji, Meksiku i drugim zemljama shvaćene su kao signal da Vašington želi da dominira hemisferom po sopstvenom nahođenju.
Upravo za Brazil, koji tradicionalno insistira na principima suvereniteta i nemješanja, sporazum dobija karakter svojevrsnog osiguranja. Istovremeno, daje bloku južnoameričkih država veću međunarodnu težinu i jača ga iznutra. Urugvajski ministar spoljnih poslova Mario Lubetkin naziva to „kvalitativnim iskorakom“ za čitav region.
Njemačko-brazilski politikolog Oliver Štinkel sporazum hvali kao dalekovidu odluku: „Evropa i Južna Amerika proširile su svoje strateške opcije.“ Time dokazuju da je i dalje moguće sklapati sporazume zasnovane na pravilima. EU i Merkosur odbacuju prisilu, proizvoljnost i pravo jačeg.
<h2>Strateške sirovine</h2>
Za Brazil je sporazum uistinu istorijski, naglašava Štinkel. Omogućava uključivanje brazilske industrije u globalne lance vrijednosti i prvi put stavlja u fokus brazilske rijetke metale – dosad potcijenjen faktor.
Brazil raspolaže sa oko 20 odsto svjetskih rezervi kritičnih minerala potrebnih za proizvodnju baterija, poluprovodnika, energetskih tehnologija i moderne vojne opreme. U fazi rastuće zavisnosti od Kine, koja do sada ima gotovo monopolsku poziciju kada se radi o tim mineralima, Brazil time postaje novi ključni igrač.
Sporazum čini Južnu Ameriku privlačnijom i daje joj veću težinu u budućim trgovinskim pregovorima, vjeruje Štinkel.
Iz čisto ekonomske perspektive, sporazum otkriva koliko su interesi EU i Merkosura asimetrični. Dok Južna Amerika, zahvaljujući ogromnim površinama, dobrom zemljištu i modernoj poljoprivredi, nudi prije svega poljoprivredne proizvode, Evropa isporučuje industrijsku robu: mašine, automobile, hemikalije i farmaceutske proizvode.
U studiji evropski ogranak brazilske Fondacije „Getulio Vargas“ (FGV) upozorava da se sporazum ne smije pogrešno shvatiti kao motor rasta za Južnu Ameriku.
- Postoji opasnost da države Merkosura ostanu zarobljene u ulozi dobavljača slabo prerađenih sirovina. Istovremeno, lokalne industrije dolaze pod pritisak zbog jake evropske konkurencije - kaže Marijana Flajšhauer, jedna od autorki studije.
Tome bi vlade država Merkosura mogle da odgovore jedino aktivnom industrijskom politikom.
<h2>Mali ekonomski efekti</h2>
Sporazum ne treba precjenjivati ni iz ekonomske perspektive, dodaje Flajšhauer. Pozitivni efekti leže prije u stabilnijim cijenama i boljim maržama nego u povećanju obima izvoza. FGV računa na dugoročni rast BDP-a od svega 0,3 do 0,5 odsto, pri čemu bi manje zemlje poput Urugvaja i Paragvaja imale nadprosječnu korist.
Trgovina sa EU je doduše manje politički nepredvidiva nego trgovina sa SAD i Kinom – ali njeni ukupni ekonomski efekti su zasad skromni.
Zbog toga je razumljivo da geopolitički aspekti trenutno dominiraju percepcijom sporazuma u Južnoj Americi. Strah da bi kontinent mogao da ser nađe između dvije sile pojačali su nova Nacionalna bezbjednosna strategija SAD, koja Latinsku Ameriku definiše kao zonu uticaja Vašingtona, ali i kineska Bela knjiga o Latinskoj Americi, u kojoj Peking prvi put formuliše ambicije moći u regionu. Sporazum EU-Merkosur sada nudi alternativu.
<h2>Prevelika očekivanja?</h2>
Da li je sporazum opterećen prevelikim očekivanjima, pita se Žoze Avgusto Fontura Košta, šef katedre za međunarodno pravo na Univerzitetu u Sao Paulu.&nbsp;
- To je pokušaj da se ograniči propast međunarodnih normi i institucionalnih temelja trgovine. Ali sam po sebi nije sposoban da preokrene opštu eroziju institucija niti da obnovi nekadašnju ulogu Evrope u odnosima sa Južnom Amerikom - rekao je Fontura Košta.
U slučaju Brazila, sporazum vjerovatno neće biti dovoljan da razbije razvojne strukture zasnovane na izvozu sirovina niti da smanji zavisnost od Kine i SAD.
Drugi aspekt naglašava Tatjana Prazeres. Državna sekretarka za spoljnu trgovinu u brazilskom Ministarstvu trgovine ukazuje na širu strategiju Brazila da proširi mrežu trgovinskih sporazuma Merkosura širom svijeta.
Tako su posljednjih godina sklopljeni sporazumi sa Singapurom i državama EFTA – Norveškom, Švajcarskom, Islandom i Lihtenštajnom.
- Trenutno radimo na sporazumu sa Ujedinjenim Emiratima i proširujemo dogovor sa Indijom. Intenzivno razgovaramo i sa Vijetnamom, Indonezijom i Kanadom - kazala je Prazeres.
Jasno je da sporazum EU-Merkosur za Južnu Ameriku predstavlja mnogo više od klasičnog ugovora o slobodnoj trgovini. Kao „instrument za proširenje strateške autonomije“ u svijetu u kojem velike sile teže hegemoniji, opisuje ga politikolog Štinkel. Ostaviti otvorene opcije – to je najbolje što Južna Amerika trenutno može da učini.

Novi svjetski poredak: Južna Amerika se povezuje sa EU

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće sjutra sa Holandijom utakmicu drugog kola novoformirane E grupe Evropskog prvenstva u Beogradu.
Obje selekcije, porazima na startu glavne runde, izgubile su sve šanse za polufinale.
Crna Gora je u dosadašnjem dijelu takmičenja ostvarila polovičan učinak - izgubila je od Mađarske i Španije, dok je slavila protiv Malte i Francuske.
Početak duela zakazan je za 18 sati.
U ostalim mečevima E grupe rivali če biti Španija i Francuska (15.30), odnosno Srbija i Mađarska (20.30).

Holandija naredni rival crnogorskih vaterpolista

Predstava „Pokojnik“, prema tekstu Branislava Nušića, u adaptaciji i režiji Egona Savina, biće izvedena u ponedjeljak, 19. decembra, na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, u 20 sati.
Uloge u predstavi, koja je nastala u koprodukciji s Centrom za kulturu Tivat, tumače: Marko Baćović, Bojan Dimitrijević, Branka Otašević, Goran Vujović, Aleksandar Radulović, Lazar Dragojević, Slavko Kalezić, Slobodan Marunović, Stefan Vuković, Dejan Ivanić, Nikola Vasiljević, Sanja Vujisić, Jadranka Mamić, Dragan Račić i Slobodan Vujadinović.&nbsp;
Autorski tim predstave čine: Vesna Popović, scenografkinja, Jelena Stokuća, kostimografkinja, Gordana Bulatović, asistentkinja kostimografkinje, Radmila Božović, asistentkinja reditelja, Dubravka Drakić, scenski govor, Gordana Smodlaka, organizatorka i Nela Otašević, izvršna producentkinja.
Kako, između ostalog, ističe kritičarka Ana Tasić, polazeći od „Pokojnik“, jednog od posljednjih Nušićevih djela (1937), mračne satire koja se opako razračunava sa lažnim društvenim moralom, licemjerjem, korupcijom… u krugovima takozvanog visokog društva, reditelj Savin gradi preciznu, kompaktnu i tragično savremenu predstavu.&nbsp;
Ulaznice se mogu kupiti na veb-sajtu <a href="http://www.cnp.me">cnp.me</a>, kao i na biletarnici, dok se publika o aktivnostima nacionalnog teatra može informisati putem društvenih mreža <a href="https://www.facebook.com/cnpozoriste/">Fejsbuk</a> i <a href="https://www.instagram.com/crnogorskonarodnopozoriste/">Instagram, kao i Vajber kanala.</a>

„Pokojnik“ u ponedjeljak na Velikoj sceni CNP-a

Indonežanski avion ATR 400 sa 11 osoba, na letu iz Džogjakarte za Makasar, izgubio je kontakt u blizini regentstva Maros u indonežanskoj provinciji Južni Sulavesi, javili su danas lokalni mediji. Prema nezvaničnim informacijama, u avionu se nalazio ministar pomorstva i ribarstva.
Letilica kompanije "Indonesia Air Transport" trebalo je da sleti na Međunarodni aerodrom Sultan Hasanudin u Makasaru, a kontakt je navodno izgubljen oko 13:17 sati po lokalnom vremenu dok je avion letio iznad područja Marosa, prenijela je Sinhua.
Indonežanske vlasti su saopštile da se u avionu nalazilo 11 osoba, od čega je bilo osam članova posade i troje putnika. Prema nezvaničnim informacijama, u avionu se nalazio ministar pomorstva i ribarstva.
Lokalno stanovništvo je navelo da je videlo eksploziju u oblasti u kojoj je avion nestao.
Indonežanska agencija za traganje i spasavanje Basarnas u Makasaru saopštila je da su timovi upućeni na sumnjivu lokaciju nakon što su od kompanije AirNav Indonezija dobili podatke o koordinatama.
Prema navodima, potraga se sprovodi u oblasti Leang-Leang u regentstvu Maros.
U zajedničkoj operaciji potrage i spasavanja učestvuju tri tima sa oko 25 ljudi.

Tag: radmila-stupar-durisic