Savjet EU za spoljne poslove (GAC) odlučuje da će biti osnovana Ad hok radna grupa za izradu Ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom. To se navodi u nacrtu zaključaka o proširenju EU pred današnju sjednicu Savjeta, u koji je RTCG imala uvid.
Očekuje se da 26 država članica EU glasa za zaključke, osim Mađarske, koja je iskazala protivljenje u vezi sa Ukrajinom.
Kako se navodi, Crna Gora je dalje napredovala u pregovorima o pristupanju EU i sada je 12 pregovaračkih poglavlja privremeno zatvoreno.
- Savjet očekuje privremeno zatvaranje dodatnih poglavlja što je prije moguće, kada se uslovi ispune. Na osnovu ukupnog napretka koji je Crna Gora postigla, Savjet odlučuje da će biti osnovana Ad hok radna grupa za izradu Ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom. U tom smislu i kao prioritet, Savjet očekuje neophodne pripremne radove kako bi se osiguralo efikasno djelovanje Ad hok radne grupe nakon njenog osnivanja, uključujući i razjašnjenje ključnih principa budućih ugovora o pristupanju - navodi se u nacrtu zaključaka. 
<h2>Kredibilan proces proširenja mora biti održan</h2>
Ističe se da Savjet ponovo potvrđuje geostrateški značaj proširenja kao važnog doprinosa evropskom miru, bezbjednosti, stabilnosti i prosperitetu u 21. vijeku. Efikasan, na zaslugama zasnovan i kredibilan proces proširenja mora biti održan, na osnovu Kopenhagenskih kriterijuma, utvrđenih principa i metodologije, poručeno je. 
- Savjet pozdravlja značajan napredak Crne Gore na njenom putu reformi ka EU i pohvaljuje vladu zbog njene odlučnosti da sprovede reforme. Savjet primećuje ukupni napredak postignut u dosadašnjim pregovorima o pristupanju, sa otvorenih 33 poglavlja i privremeno zatvorenih 12 poglavlja. Savjet podstiče vladu da slijedi svoj ambiciozni plan da uspješno završi pregovore o pristupanju. Podstiče sve političke snage da održe svoj široki politički konsenzus i pojačaju svoje napore i rade zajedno kako bi osigurale dalji napredak. Savjet ponovo potvrđuje svoju podršku kontinuiranom napretku Crne Gore na njenom putu ka EU i raduje se privremenom zatvaranju daljih poglavlja kada se ispune uslovi - dodaje se u nacrtu zaključaka. 
Savjet, ukazano je, podstiče Crnu Goru da dalje unaprijedi sprovođenje kriterijuma za zatvaranje, posebno za poglavlja o vladavini prava 23 i 24.
- Crna Gora mora da nastavi da napreduje na svom putu reformi, posebno u pogledu pravosuđa, slobode izražavanja, slobode medija, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i javne uprave. EU očekuje da Crna Gora generalno poveća svoje administrativne kapacitete. Savjet primećuje da je broj pravosnažnih osuđujućih presuda u slučajevima korupcije na visokom nivou i dalje nizak i naglašava potrebu da Crna Gora poboljša svoj dosadašnji rezultat u pogledu istraga i krivičnog gonjenja u slučajevima korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala, osiguravajući pravosnažne osude, odvraćajuće kazne, zapljenu i konfiskaciju imovine. Savjet poziva Crnu Goru da dodatno uskladi svoje izborno zakonodavstvo sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima, posebno u vezi sa finansiranjem političkih subjekata i izbornih kampanja - navedeno je u nacrtu zaključaka Savjeta Evropske unije za opšte poslove. 
Kako se naglašava, Savjet takođe podstiče Crnu Goru da obezbijedi kontinuirano funkcionisanje glavnih pravosudnih tijela i da ubrza i produbi sprovođenje ključnih pravosudnih reformi, kako bi se obezbijedilo dalje jačanje nezavisnosti, profesionalizma i odgovornosti pravosuđa.
- Crna Gora treba brzo da završi imenovanja na upražnjena mjesta kroz transparentan i inkluzivan proces konsultacija, kao i procedure zasnovane na zaslugama. Savet priznaje dobar napredak postignut u oblasti upravljanja azilom i migracijama, istovremeno potvrđujući potrebu za brzim i potpunim usklađivanjem sa viznom politikom EU - istaknuto je.
<h2>Savjet pozdravlja stabilan rast ekonomije</h2>
Što se tiče ekonomskih kriterijuma, Savjet pozdravlja stabilan rast ekonomije, stabilnost bankarskog i finansijskog sektora i poboljšanje na tržištu rada.
Ističe važnost zaštite nezavisnosti Centralne banke i transparentnih, nepristrasnih imenovanja članova odbora i pozdravlja nedavno imenovanje viceguvernera.
- Savjet podstiče Crnu Goru da dalje sprovodi neophodne strukturne reforme, smanji javni dug i nastavi napore za jačanje fiskalnog upravljanja i transparentnosti - podvučeno je. 
Takođe, potencirano je da Savjet ostaje posvećen daljem napretku postepene integracije Crne Gore u unutrašnje tržište EU, na osnovu, između ostalog, poboljšane primjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
- Savjet pozdravlja tekuću primjenu Plana rasta za Zapadni Balkan u Crnoj Gori, koji je na putu da donese konkretne koristi građanima. Pozitivno prima u obzir prve dvije djelimične isplate u okviru Instrumenta za reforme i rast i podstiče Crnu Goru da nastavi sa sprovođenjem svoje Reformske agende 2 - piše u nacrtu zaključaka Savjeta EU.
Uz to, Savjet napominje da dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja ostaju suštinski elementi procesa proširenja, kao i Procesa stabilizacije i pridruživanja.
- Savjet snažno pohvaljuje Crnu Goru zbog njene dosljedne saradnje po pitanjima spoljne politike i njenog čvrstog i dugogodišnjeg potpunog usklađivanja sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom, uključujući i restriktivne mjere EU - snažan signal strateške posvećenosti Crne Gore njenom putu ka EU. Takođe pozdravlja kontinuirano aktivno učešće Crne Gore u misijama i operacijama EU u okviru te politike i njen interes za jačanje takve saradnje. Dijalog na visokom nivou između EU i Crne Gore o bezbjednosti i odbrani nudi fleksibilnu platformu za dublju, praktičnu saradnju - dodaje se.
<h2>EU i buduće države članice moraju biti spremne</h2>
Posebno se napominje da je sposobnost Unije da apsorbuje nove članice, uz održavanje svoje sposobnosti da efikasno funkcioniše i razvija se, važno pitanje u opštem interesu i Unije i zemalja kandidata.
- Gledajući unaprijed ka perspektivi daljeg proširenja Unije, i EU i buduće države članice moraju biti spremne. Paralelno sa pojačavanjem reformskih napora zemalja koje žele da postanu članice, EU mora da postavi neophodne unutrašnje temelje i reforme, kako je navedeno u Granadskoj deklaraciji i zaključcima Evropskog savjeta iz juna 2024. godine. Ovo će ojačati EU i unaprijediti evropski suverenitet. Savjet će ostati zainteresovan za ovo pitanje i nastaviti rad u skladu sa dogovorenim procedurama - piše u nacrtu zaključaka.
Međuvladina konferencija na kojoj Crna Gora zatvara pet poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU) završena je u Briselu.
Na konfereciji za medije, danska ministarka evropskih poslova Mari Bjere, u ime predsjedavajuće EU, rekla je da Crna Gora zatvara poglavlja 3 - Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 4 - Sloboda kretanja kapitala, 6 - Privredno pravo, 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj i 13 - Ribarstvo.
Premijer Milojko Spajić je kazao da je Crna Gora zatvorila preko trećinu poglavlja sa EU, što je čini prvom takvom zemljom za 16 godina. On je naveo da se svakodnevno pokazuje da je realističan cilj da se sva pogavlja zatvore do kraja 2026. godine, da bi zemlja 2028. godine bila formalno dio EU.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Savjet EU: Osniva se radna grupa za izradu Ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom

Ministar pravde Bojan Božović najavio je da se ovog mjeseca očekuje da Radna grupa startuje sa kreiranjem Prijedloga zakona o Specijalnom sudu.&nbsp;
Božović smatra da u dosta kratkom roku Crna Gora može dobiti Specijalni sud, ali nije želio da licitira mjesecima. Cijeni da Specijalni sud mora da prati sudbinu izmjena i dopuna Zakona o oduzimanju imovinske koriste stečene krimalnom djelatnošću.
On je, u odgovorima na poslanička pitanja, poručio da će Specijlani sud biti formiran po najvišim standardima, uz konsultacije sa evropskim partnerima, kako bi se osiguralo da zakonodavna rješenja budu u skladu sa najboljom evropskom praksom.
- Snažne institucije, prije svega Specijalno državno tužilastvo, Specijalno policijsko odjeljenje i Agencija za sprečavanje korupcije su okosnica borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. Ta poruka mora biti snažna i vidljiva, kako kroz njihovo kadrovsko jačanje, tako i u dijelu objekata u kojima ove institucije rade, ali i u dijelu informaciono komunikacionih tehnologija. Specijalni sud je karika bez koje se ne može ostvariti ovaj cilj – navedeno je u odgovoru Božovića na pitanja poslanika Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdana Božovića i Nove srpske demokratije (NSD) Dejana Đurovića.
Zbog toga je važno, ističe on, da se osnivanjem tog suda pošalje i simbolička poruka da je Crna Gora odlučna da izgradi snažnu, nezavisnu i profesionalnu instituciju za borbu protiv najsloženijih oblika kriminala koja daje konkretne rezultate.&nbsp;
U tom cilju podsjeća da je Ministarstvo pravde obrazovalo je Radnu grupu za izradu Prijedloga zakona o Specijalnom sudu. Radnu grupu, kako kaže, čine sudije, državni tužioci i predstavnici Ministarstva pravde.&nbsp;
- Zadatak radne grupe je da izradi Prijedlog zakona o Specijalnom sudu, koji će biti nadležan za vođenje krivičnog postupka za krivična djela organizovanog kriminala, visoke korupcije, pranja novca i ratnih zločina. Početak rada ove Radne grupe očekuje se već u novembru – saopštio je Božović.
Okosnicu ovog suda će, kaže on, činiti sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, uz ojačane administrativne i infrastrukturne kapacitete.&nbsp;
- U ovom sudu će raditi profesionalci u čiji profesionalni i lični integritet se ne smije sumnjati. Sudije ovog suda biće samo oni profesionalci koji će nam svima služiti na čast, da bi jačali povjerenje u naše pravosuđe – kazao je ministar pravde.
Prema njegovim riječima, kreiranje ovog suda će pratiti dodatna kontrola integriteta, čemu će se, uvjerava, posvetiti posebna pažnja.&nbsp;
- Ovaj proces možemo posmatrati i kao uvodnu fazu sveobuhvatne provjere integriteta u pravosuđu tzv. „fazni veting”. Može mu se dati i drugi naziv, ali suština je ista – naglasio je Božović.
Formiranjem Specijalnog suda, Božović kaže da država šalje jasnu poruku da stoji iza onih koji se bore protiv organizovanog kriminala i korupcije i da želi da ohrabri najbolje kadrove u pravosuđu da nastave svoj rad u unaprijeđenim usiovima, sa punom podrškom institucija sistema.
<h2>Intencija oduzimanje imovine od pokretanja istrage</h2>
Na dodatno pitanje poslanika SNP-a da li je Zakonom o oduzimanju imovinske koriste stečene krimalnom djelatnošću predviđeno da se imovina oduzima i prije pravosnažnih presuda, Božović je odgovorio da je intencija da se to desi od pokretanja istrage.
- Umjesto sadašnje situacije gdje neku imovinu čuvamo, pazimo i njegujemo i na kraju je vratimo s kamatom, nama tregba i Agencija posebna. To ćemo vidjeti sa kolegama iz Uprave za državnu imovinu da li nam treba posebna institucija koja će se baviti samo oduzetom imovinom - kazao je Božović.
On je najavio i da će Skupštini predložiti izmjene i dopune Krivičnog zakonika koje se odnose na nezakonito bogaćenje javnih funkciinera.
- I u pravosuđu su javni funkcioneri, pa ćemo vidjeti da li je neko nezakito stekao imovinu - poručio je Božović.

Tamara Klikovac

Božović: Specijalni sud biće formiran po najvišim standardima, kreće rad na zakonskom prijedlogu

Predstavnik ribara Marko Kise saopštio je da oni smatraju da resorni ministar Vladimir Joković ne može predložiti njihovog predstavnika koji bi trebalo da bude član radne grupe.
- Smatramo da još jedan predstavnik koji treba da bude član radne grupe, a za kojeg je ministar Joković insistirao, nikada ne može neko ko je po mišljenju ministra „veliki ribar“ i da ga ne može on lično predložiti. Posebno nećemo pristati da Milun Anđić (vlasnik broda Trio Mare) bude taj predstavnik iz razloga što je u emisiji Boje Jutra pričao neistine i bio protiv riješavanja problema za 119 ribara potpisnika – naveo je on u saopštenju medijima.
Podržaće, kaže, i prihvatiti svakog predstavnika ribara koji skupi minimum 100 potpisa ribara, a koji nijesu među njihovih 119 potpisnika.
- To bi bilo vrlo lako, jer MPŠV tvrdi da ima 350 ribara. Mi tvrdimo da to nije tačno da ima 350 ribara, jer mi smo od granice sa Hrvatskom do Buljarice skupili 96 potpisa – dodao je Kise.&nbsp;
Oni su prije dva dana u prostorijama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) održali sastanak sa minitrom Jokovićem, a u saopštenju su istakli da su mu što ih je primio, te naglasio da su stvorili utisak da je prepoznao sve njihove probleme i da ih želi riješiti u svome mandatu da bi olakšao rad ribara prije zatvarajanja poglavlja 13 i ulaska Crne Gore u EU.
- Zahvaljujemo mu se i što je pristao da tok cijelog sastanka prate svi zainteresovani mediji Crne Gore – rekao je on.
Jedino mu, ističe Kise, zamjeraju što niko nije vodio zapisnik sastanka.
- A to smo tražili da bude neizostavno prilikom održavanja sastanka. Jer bez toga ne znamo koji su zaključci i jedini svjedoci su nam mediji Crne Gore. Ova dva dana smo ostvarili kontakt sa svim potpisnicima peticije, i upoznali ih sa tokom sastanka – naveo je Kise.

1250x600

1084x550

Kise: Prihvatićemo svakog ko skupi minimum 100 potpisa za predstavnika ribara u radnoj grupi, Joković ne može da ga predloži

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić kazao je da će se do kraja aprila započeti proces formiranja radne grupe koja će raditi na stvaranju boljih uslova za osobe sa autizmom.
- Povodom obilježavanja Svjetskog dana osoba sa autizmom, 2. aprila, Skupština Crne Gore želi skrenuti pažnju na važnost unapređenja prava i uslova života osoba sa autizmom - kazao je Mandić.
On je podsjetio da je Skupština i u ranijim sazivima ulagala napore ka unapređenju položaja osoba sa autizmom, a ovaj saziv će, poručuje on, te napore dodatno pospješiti, jer prepoznaje potrebu za dodatnim angažmanom na ovom polju.&nbsp;
Radna grupa će, objasnio je Mandić, obuhvatiti ključne donosioce odluka na državnom i lokalnom nivou, s ciljem razvijanja konkretnih mjera za unapređenje života i integraciju osoba sa autizmom u društvo.&nbsp;
Poseban akcenat biće stavljen na uključivanje roditelja osoba i djece sa autizmom u ovaj proces, koji će biti ravnopravni partneri u izradi politika i strategija.
- Roditelji su najbolji poznavaoci potreba i izazova sa kojima se suočavaju osobe sa autizmom. Bez njihovog aktivnog učešća, nijedna mjera neće biti efikasna. Zato ćemo se pobrinuti da njihovo mišljenje bude od ključnog značaja u kreiranju rješenja koja će direktno poboljšati kvalitet života naših sugrađana sa autizmom - poručio Mandić.
On je napomenuo da roditelji djece sa autizmom, kao glavni oslonac i prvi učitelji, igraju nezamjenjivu ulogu u razvoju mališana.&nbsp;
- Njihov trud, posvećenost i svakodnevna borba za bolji život djece sa autizmom ne smiju biti zapostavljeni. Bez njihovog strpljenja i znanja, mnoge mjere i inicijative ne bi bile ostvarene, jer roditelji najbolje poznaju specifične potrebe svoje djece i najvještiji su u pronalaženju rješenja za njihov napredak i integraciju u društvo - istakao je Mandić.
On je naglasio da Svjetski dan osoba sa autizmom poziva na veću pažnju i svijest o potrebama ove specifične grupe, te podstiče društvo na veću uključenost i podršku.&nbsp;
- Skupština Crne Gore ostaje posvećena svojim naporima da unaprijedi prava osoba sa autizmom i stvori društvo u kojem su svi njegovi članovi ravnopravni - zaključio je Mandić.

Mandić: Do kraja aprila kreće formiranje radne grupe koja će raditi na stvaranju boljih uslova za osobe sa autizmom

Konstitutivna sjednica međuinstitucionalne Radne grupe za izradu Mape puta finansijskog sektora ka održivim finansijama, kojom koordinira Centralna banka Crne Gore, održana je danas.
Radna grupa, formirana je kao privremeno radno tijelo Savjeta za finansijsku stabilnost sa ciljem izrade dokumenta o uticaju životne sredine, društvenih i upravljačkih principa pri donošenju odluka o ulaganjima u finansijskom sektoru. 
- Mapa puta ima za cilj uspostavljanje jedinstvene strategije koja obuhvata više međusobno povezanih ciljeva usmjerenih na ubrzanje tranzicije crnogorske privrede ka održivom poslovanju. Ključni ciljevi uključuju povećanje finansijskih tokova ka prioritetima održivog razvoja, integraciju faktora životne sredine, društvenih aspekata i upravljanja (ESG) u proces donošenja finansijskih odluka, kao i jačanje praksi upravljanja rizicima povezanim sa klimatskim promjenama i ekološkim izazovima - saopšteno je iz Centralne banke. 
Radnu grupu, kojom u ime Centralne banke koordinira Biljana Gligorić, savjetnica guvernerke za ESG i inovacije, čine i predstavnici Ministarstva finansija, Ministarstva ekonomskog razvoja, Komisije za tržište kapitala, Agencije za nadzor osiguranja, Udruženja banaka Crne Gore, Agencije za investicije Crne Gore, Direktorata za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova, Zelenog kluba Skupštine Crne Gore, Univerziteta Crne Gore, Privredne komore Crne Gore i Kancelarije za održivi razvoj UNDP, nezavisni eksperti i NVO.

Ključni cilj ubrzanje tranzicije crnogorske privrede ka održivom poslovanju

Vlade SAD i Venecuele saopštile su danas da istražuju mogućnost obnavljanja diplomatskih odnosa i da je delegacija američke administracije stigla u južnoameričku državu.
Američki Stejt department je saopštio da je mali tim američkih diplomata i bezbjhednosnih zvaničnika otputovao u Venecuelu radi preliminarne procjene potencijalnog ponovnog otvaranja ambasade SAD u Karakasu.
Vlada Venecuele je danas potvrdila da su američke diplomate doputovale u tu zemlju i najavila da će poslati delegaciju u SAD, ne navodeći kada.
Venecuelanska vlada, na čijem je čelu privremena predsjednica države Delsi Rodriges, navela je da je “odlučila da pokrene istraživački proces diplomatske prirode sa vladom SAD, u cilju ponovnog uspostavljanja diplomatskih misija u obje zemlje”.
Višegodišnje napetosti u odnosima dvije zemlje kuliminirale su 3. januara, kada je američka vojska izvela vojnu operaciju u Karakasu, tokom koje je zarobila predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i prebacila ga u SAD radi suđenja za narko-terorizam.

Američki tim stigao u Karakas, SAD i Venecuela rade na obnovi diplomatskih odnosa

U oblastima koje CDT prati Crna Gora praktično nije ostvarila nikakav napredak na evropskom putu, ali je 2026. godina godina u kojoj će morati da dođe do suštinskih promjena u društvu – rekao je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju „24 sata“ na Televiziji E izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica.
Crna Gora je dobila, kaže Koprivica, prilično nezasluženu priliku kao dio geopolitičkih okolnosti, a šansa za pristupanje Evropskoj uniji je, kako navodi, velika.
- U oblastima koje CDT prati tog napretka praktično i da nema, a 2026. jeste važna godina da konačno pređemo sa onih formalnopravnih ili ‘štikl’ varijanti na suštinske promjene u društvu. I sad se tu postavlja dilema treba li prvo da uđemo pa da se reformišemo. To me pomalo podsjeća na predreferendumski period i dilemu da li prvo demokratija pa država ili obratno, što je potpuno glupa dilema, kao što je i ova da mi treba da popravljamo sebe i budemo bolji prvo radi nas, pa onda i radi Evropske unije. Nadam se da naše vlasti znaju ovo i znaju da je ta ’26. važna. Mada nijesam baš 100 odsto siguran da je ta ’26. finalna i zakucana. Ako bude i ’27, bilo bi jako dobro za Crnu Goru, tako da otprilike smo tu negdje i vjerujem da će nam trebati više vremena nego što je to jedna godina, ali svakako, ako budu i dvije, ne mislim da je to neki veliki problem - rekao je Koprivica.
Podsjetio je da je CDT u analizi „Prvih 25 godina reforme pravosuđa“ kao glavnu borbu označio „otimanje“ pravosuđa od, kako kaže, partitokratije i partijskog uticaja.
- To je ta demokratizacija i to je taj korak koji Crna Gora treba da uradi, a ne može da ga uradi 20 godina unazad. Ako se to na neki način suzbije ili uspije uraditi nešto, biće jako važno i to je jedna strana priče. Ne bih ni da aboliram pravosuđe, sudije i tužioce, naročito dio njih, koji su prosto navikli da žive i rade u takvom okruženju, koji se, nažalost, plaše moćnika, dodvoravaju se moćnima, često zaboravljaju one nemoćne, često zaboravljaju prava ‘običnih građana’. To su dvije glavne kočnice pravosudne reforme i na jednoj i na drugoj strani postoje ozbiljni problemi. Ono što su tehničke stvari, na primjer izmjena Ustava, koja takođe kasni i to treba reći, te stvari se mogu uraditi ukoliko ima političke volje, ali ta politička volja je uslovljena time koliko će reforma ići daleko i koliko će moći uzeti političkim partijama. Mislim da je u tome suština našeg problema sa pravosudnom reformom - istakao je Koprivica.
Smatra da je veting postao parola koja bi trebalo da pokrene neki proces, a sa druge strane, kako dodaje, alat u rukama partitokratije.
Kaže da postoje indicije da veting u bezbjednosnom sektoru može preći granicu apsolutne zloupotrebe takvog mehanizma.
- Bilo bi jako važno krenuti u ozbiljnu raspravu o tome – kad, po kojim uslovima, na koji način, da li bi to bilo vremenski ograničeno ili konstantno, šta su te tačke koje bi bile provjeravane, kako bi se obezbijedila objektivnost tog procesa. Ministar je obećao takvu raspravu i to su pitanja koja mi postavljamo. Svakako da neka vrsta kontrole čitavog sistema jeste potrebna, jer su se organizovani kriminal i partitokratija uvukli u te strukture i to je jasno svakome dobronamjernom, ali postoji ozbiljna opasnost da te partitokratske strukture pokušavaju da u tome ‘ulove u mutnom’ svoj budući, vječni uticaj. Kao što su ranije mislili da nikad neće sići s vlasti i tako postavljali sistem, sada neki misle da će vječno ostati na vlasti i žele da zakucaju svoje kadrove na svakom mogućem ćošku. U tome je problem našeg društva – što nijesmo sposobni da vodimo ozbiljnu debatu, da se na jednom mjestu okupe ljudi različitih mišljenja i da vidimo kako bi taj proces mogao da izgleda i, što je najvažnije, kako bi ljudi mogli biti zaštićeni - naglasio je Koprivica.
Podsjetio je da je CDT bio gotovo proglašen domaćim izdajnikom kada je ukazivao da reforma izbornog procesa mora biti transparentna i da se za rješenja treba tražiti mišljenje Venecijanske komisije, ODIHR-a i građana Crne Gore, što, kako ističe, nije učinjeno, pa je i sam proces bio netransparentan.
- Neke bitne stvari su urađene, ali daleko od toga da je urađeno sve. Sada je taj proces koncipiran da ide u neka ‘dva kolosijeka’, što meni miriše na to da se neke suštinske stvari neće desiti. Jedan kolosijek su tehnička rješenja, zaštita biračkog prava i neke druge važne stvari, a u drugom bismo paralelno trebalo da se dogovaramo oko otvorenih lista, individualnih kandidatura i drugih važnih pitanja. Kao što smo u ovih pola godine, od jula do sada, protraćili vrijeme i nijesmo uradili ništa – imali smo tek poneki sastanak radnih grupa. Ono što je CDT tražio jeste da se produži za pola godine rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, ali da sve mora biti završeno do početka aprila kako bismo mogli da zatražimo mišljenja međunarodnih institucija, čujemo stavove domaće stručne javnosti i da se sve usvoji oko 15. juna, što bi značilo da godinu prije izbora nećemo mijenjati izborno zakonodavstvo - rekao je Koprivica.
Kaže da vlast ima veliku odgovornost za neprocesuiranje slučajeva ekstremizma i radikalizma, čime se, kako navodi, građani različitih uvjerenja, nacionalnosti i vjeroispovijesti dovode u potencijalne konflikte.
Poručuje da je Crnoj Gori hitno potrebna ozbiljna građanska struktura koja ne vidi i ne brani samo svoju naciju, već sve građane.
- Ja i dalje vjerujem da postoji jedna tiha većina koja drugačije razmišlja, da neće smjeti da odu toliko daleko jer postoji velika baza normalnih ljudi koji još nijesu otrovani. Dosta ljudi je otišlo udesno, čak ni mi koji se osjećamo građanski često ne shvatamo da smo se pomjerili udesno, jer je pritisak tih tema toliko jak da je teško razumjeti šta je danas lijevo, a šta desno, naročito u našim političkim okolnostima. Ali ono što vidimo kroz istraživanja jeste da građani ne uzimaju baš tako lako mamce koji im se nude. To možda izgleda da prolazi, ali ipak nije prošla revizija istorije, nije prošlo da je Đurišić heroj - istakao je Koprivica.
Smatra da se građanske vrijednosti i sama država moraju braniti protestima, a veliki broj procesuiranih građana koji su protestovali protiv dodjele Trinaestojulske nagrade vidi kao represivnu poruku.
- Govorim o potrebi artikulacije tog bijesa i neslaganja u nešto što trenutno ne postoji u našem parlamentu – u nešto što će podići nivo razumijevanja građanske države. Ja sam za ovu državu glasao ne zato što sam nacionalni romantik, daleko sam od toga, već zato što sam vjerovao da će ova država biti inkluzivna. A ona to danas nije - zaključio je Koprivica.

Koprivica: Prilika za ulazak u EU je velika i prilično nezaslužena, neophodno je krenuti sa suštinskim promjenama

Rusija je oštetila dva strana trgovačka broda u Crnom moru, u blizini ukrajinske obale, a u napadima je poginuo sirijski član posade, saopštio je danas Kijev.
Potpredsjednik Vlade Ukrajine Oleksij Kuleba je naveo da je na brod koji plovi pod zastavom Sent Kitsa i Nevisa trebalo da u Črnomorsku bude ukrcano žito.
Drugi brod, natovaren sojom, plovio je pod zastavom Komora i pogođen je u blizini Odese.
To je još jedan primjer ruskih napada na civilne objekte i strane brodove, poručio je Kuleba.
Pogođeni su brod za rasuti teret „Ladona“ i teretni brod „Vil K“, javlja Rojters.

Rusija napala dva strana trgovačka broda u Crnom moru

Oluja Goreti u Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj, snježna oluja Eli u Njemačkoj: dio Evrope pogođen talasom hladnoće suočen je s novim vremenskim nepogodama koje su izazvale prekide u snabdijevanju električnom energijom i poremećaje u saobraćaju.
U Francuskoj „vjetrovi slabe“, ali su „pljuskovi koji se formiraju u pozadini poremećaja praćeni snažnim udarima vjetra“, upozorio je Meteo Frans (Météo France).
Vlasti i dalje preporučuju ograničavanje kretanja, a brojna oborena stabla ometaju drumski i željeznički saobraćaj.
Prema upravljaču elektroenergetske mreže, u petak je 380.000 domaćinstava bilo bez električne energije.
Udar vjetra od 213 kilometra na sat zabilježen je u departmanu Manš (sjeverozapad), gdje su škole i dalje zatvorene.
Na sjeveru je jedna osoba teško povrijeđena.
<h2>Ujedinjeno Kraljevstvo</h2>
Oluja Goreti, praćena obilnim snježnim padavinama, zahvatila je od četvrtka uveče i Ujedinjeno Kraljevstvo. Udari vjetra koji su dostizali gotovo 160 kilometara na sat tokom noći su pogodili jugozapad Engleske i Vels, ostavljajući desetine hiljada domaćinstava bez struje, rušeći stabla i ometajući putovanja.
Nakon crvenog upozorenja zbog olujnih vjetrova u četvrtak za arhipelag Sili i veći dio Kornvola na jugozapadu Engleske, veći dio zemlje je u petak prešao na žuto upozorenje, uz očekivane obilne snježne padavine, poledicu i kišu u Škotskoj, Velsu, Sjevernoj Irskoj i sjevernoj Engleskoj.
Ipak, prema britanskoj meteorološkoj službi Met Office, uticaj ovih vremenskih prilika ne bi trebalo da bude naročito ozbiljan.
Oko 57.000 domaćinstava i dalje je bez električne energije, prema dobavljaču struje National Grid. Više od 250 škola i dalje je zatvoreno u Škotskoj. Svi vozovi u Kornvolu su obustavljeni.
London je izbjegao najgore. Oko pedeset letova otkazano je na aerodromu Hitrou.
<h2>Njemačka</h2>
U Njemačkoj je nekoliko sjevernih gradova, uključujući Hamburg i Bremen, zatvorilo škole zbog prolaska oluje Eli, praćene snijegom i snažnim udarima vjetra.
Njemačke željeznice Dojče Ban (Deutsche Bahn) prekinule su u petak „najmanje do podneva“ saobraćaj vozova na dugim relacijama na sjeveru, koji „više nije moguć“.
Najveći proizvođač automobila na kontinentu, Folksvagen (Volkswagen), zatvorio je u petak pogon u Emdenu (sjeverozapad), u kojem radi 8.000 radnika, saopštio je portparol kompanije.
Oluja bi posebno trebalo da pogodi sjever i sjeveroistok zemlje, gdje se očekuje do 15 centimetara snijega, uz stalne udare vjetra koji pogoduju stvaranju sniježnih nanosa, navodi nacionalna meteorološka služba (DWD).
Temperature bi tokom vikenda mogle pasti na 10 stepeni Celzijusa ispod nule, pa čak i lokalno do 20 stepeni ispod nule, prema DWD-u.
Prema pisanju dnevnog lista Bild, bolnice su pune ljudi povrijeđenih na zaleđenim putevima. List je izvijestio i o snažnim poremećajima u javnom prevozu i na putnoj mreži oko Hamburga.
<h2>Rusija&nbsp;</h2>
U Rusiji su obilne snježne padavine u petak ujutro zahvatile Moskvu. Više od 300 letova odloženo je ili otkazano na četiri aerodroma u moskovskoj regiji zbog obilnog snijega, objavila je agencija RIA Novosti.
<h2>Balkan</h2>
Na Balkanu, koji su početkom sedmice pogodili jak snijeg i bujične kiše, pri čemu su stradale najmanje dvije osobe, poplavne vode su se u petak počele povlačiti. Međutim, upozorenja na poledicu i snijeg i dalje su na snazi u većem dijelu regiona, uključujući Srbiju, gdje su neki zapadni krajevi već nekoliko dana bez struje nakon snježne oluje.

Tag: radna-grupa