Klinički centar Crne Gore (KCCG), ovog Svjetskog dana mentalnog zdravlja, ujedinjuje se sa partnerima kako bi istakli vitalnu vezu između mentalnog zdravlja i radnog okruženja.&nbsp;
Ovogodišnja tema, "Vrijeme je da prioritizujemo mentalno zdravlje na radnom mjestu" naglašava kritičnu važnost mentalnog zdravlja u profesionalnim okruženjima.&nbsp;
- Bezbjedno i zdravo radno okruženje važan je protektivni faktor za mentalno zdravlje. Nezdravi uslovi, uključujući stigmu, diskriminaciju i izloženost rizicima kao što su uznemiravanje i drugi loši uslovi rada, mogu predstavljati značajne rizikofaktore koji narušavaju mentalno zdravlje, ukupni kvalitet života, kao i posljedično angažovanje ili produktivnost na poslu - saopšteno je iz Kliničkog centra.
Kako je rečeno iz Kliničkog centra, cilj ovogodišnjeg dana mentalnog zdravlja je da animira i angažuje različite relevantne strane – uključujući zaposlene, poslodavce, organizacije, Vladu i druge donosioce odluka – u zagovaranju na lokalnom nivou kako bi promovisali mentalno blagostanje u svim društvenim sferama, zalažući se za radna mesta gdje je mentalno zdravlje prioritet, zaštićeno i promovisano.
Klinički centar Crne Gore se ove godine priključuje kampanji i nastavlja da radi sa svojim partnerima kako bi osigurao da se mentalno zdravlje cijeni, promoviše i štiti, kako u okviru naše institucije, tako i društvu uopšte.&nbsp;
- Podržavajući principe multidisciplinarnog pristupa i javnog zastupanja na kojima se temelji i Svjetski dan mentalnog zdravlja, Institut za javno zdravlje Crne Gore @ijz.cg i Klinički centar Crne Gore organizuju Drugi Festival mentalnog zdravlja, @festivalmentalnogzdravljacg koji se održava u periodu 10. do 20. oktobra 2024. godine i čija je glavna tema „ZAŠTO SE (NE) MIJENJAMO?” - navedeno je u saopštenju.
Ovogodišnja tema ispituje povezanost mentalnog zdravlja sa promjenama u društvu, iz više aspekata i kroz različite podteme, nudeći priliku posjetiocima da besplatno iskuse određene prakse ili dobiju informacije i saznanja koja mogu biti relevantna za očuvanje i unaprjeđenje mentalnog zdravlja, i to kroz sadržaje koji su zasnovani na teorijama i istraživanjima društveno-humanističkih, medicinskih i srodnih nauka.&nbsp;
- Institut za javno zdravlje Crne Gore i Klinički centar Crne Gore udružili su se sa brojnim drugim ustanovama, organizacijama i institucijama koje učestvuju na Drugom Festivalu mentalnog zdravlja, pridružujući se i ovogodišnjoj kampanji kako bismo osnažili sve da saznaju više o mentalnom zdravlju. Festival ima za cilj da pozove i osnaži građane da saznaju više o mentalnom zdravlju u kontekstu različitih sredinskih faktora koji mogu uticati na mentalno zdravlje, ali i da podstakne sve pojedince kao i relevantne društvene aktere da svako, kroz svoje aktivnosti, doprinese i prioritizuje očuvanje i unaprijeđenje mentalnog zdravlja i blagostanja u svojoj zajednici, ali i u svom socijalnom i profesionalnom okruženju - pojašnjavaju iz Kliničkog centra.
Festival će trajati 11 dana, sa više od 40 događaja organizovanih od strane 32 organizacije, na različitim lokacijama u Podgorici, Nikšiću, Kotoru i na Cetinju. Kako je najavljeno, biće organizovane radionice, tribine, okrugli sto, predavanja i interaktivna predavanja, ulične akcije, predstave i filmske projekcije.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bezbjedno i zdravo radno okruženje važan protektivni faktor za mentalno zdravlje

Pred Višim sudom u Novom Sadu počinje suđenje pripadnicima Pokreta slobodnih građana (PSG) Mladenu Cvijetiću, Srđanu Đuriću, Mariji Vasić, Ladu Jovoviću i Davoru Stefanoviću, kao i aktivisti neformalne organizacije STAV Lazaru Diniću.
Sudski proces, ali u odsustvu, počinje i za Dinićeve kolege iz STAV-a koji nisu u Srbiji i za kojima je raspisana potjernica, odnosno za Branislava Đorđevića, Doroteju Antić, Milu Pajić, Anju Pitulić, Jovana Dražića i Dejana Bagarića.
<h2>Nezakonit postupak?</h2>
Oni se terete da su, kako je navedeno u optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, a u koju je Dojče vele imao uvid, 12. marta ove godine u prostorijama PSG-a u Novom Sadu „dogovarali i planirali“ da tokom protesta 15. marta u Beogradu „silom pokušaju da promijene ustavno uređenje Srbije“, kao i da „svrgnu najviše državne organe i predstavnike tih organa“ – Skupštinu, Vladu i predsjednika države.
U obrazloženju optužnice opisan je njihov razgovor koji je prisluškivala Bezbjednosno-informativna agencija (BIA), a koji je u martu emitovan na nekoliko televizija s nacionalnom frekvencijom. Od tada u dijelu javnosti bliskoj vlastima nisu prestajali komentari da je riječ o „teroristima“ koji su planirali sprovođenje „obojene revolucije“ i „prizivali građanski rat“.
Od kada je protiv njih podnijeta krivična prijava, mnogi pravnici ukazivali su da je riječ o nezakonitom postupku, pošto se krivična prijava zasniva na audio-snimku prisluškivanog razgovora, koji nije pribavljen u skladu sa Zakonikom o krivičnom postupku, pa da se zbog toga ne može koristiti za vođenje krivičnog postupka.
- Postupak koji se u suštini oslanja na jedan nezakonit dokaz ne može da opstane pred mjerilima zakonitog i pravičnog postupka - kaže za Dojče vele advokat Filip Lazić.
Do snimka razgovora aktivista PSG-a i STAV-a došlo se slučajno – u optužnici piše da se do saznanja o tom razgovoru došlo na osnovu „izvještaja BIA o rezultatima primjene posebne mjere kojom se odstupa od načela nepovrjedivosti tajne pisama i drugih sredstava opštenja prema (narodnoj poslanici i potpredsjednici PSG-a) Ani Oreg“.
Ona je na društvenoj mreži X 4. novembra napisala da za sprovođenje mera pod kojima je ona bila ili je i dalje, „treba da postoji osnovana sumnja da je neko prijetnja po nacionalnu bezbjednost“.
- To je u mom slučaju potpuna izmišljotina. Tvrdim da su ove mjere tu da bi se prisluškivao rad opozicije - navela je Oreg.
PSG je ranije zatražio obustavu postupka protiv njihovih aktivista i aktivista grupe STAV „zbog nelegalno prikupljenih dokaza“.
- Ukoliko pravosuđe pod pritiskom režima ostane pri svojim stavovima, zahtijevamo da suđenje bude otvoreno za javnost kako bi ista mogla da dobije odgovore na pitanja ko je, zašto i pod kojim obrazloženjem praćen i sniman - naveo je PSG.
<h2>Argumenti odbrane</h2>
Advokat Predrag Bogovac za Dojče vele kaže da će se odbrana Marije Vasić zasnivati između ostalog na tome što „iz priče – možda bismo mogli da napravimo neku akciju, npr. prilazak RTS-u ili pojavljivanje na RTS-u (što se pominje u prisluškivanom razgovoru) – ne proizilazi planiranje rušenja vlasti i promjene ustavnog poretka“.
- To je odbrana Marije Vasić i mislim da će to manje-više biti i odbrana drugih optuženih. Advokat Aleksandar Petrović i ja ćemo sve što je Marija rekla objasniti sudu. Dakle, šta znači to što je rekla i zašto je to rekla. Ne bježimo od izgovorenih riječi, ali moramo objasniti sudu kako bi dobio pravi kontekst i kako bi shvatio o čemu je riječ. Računam da će sud to i shvatiti - kaže Bogovac.
<h2>Sedam mjeseci pritvora</h2>
Pet pripadnika PSG-a i Lazar Dinić proveli su najprije u pritvoru, a onda u kućnom pritvoru po sedam mjeseci.
Iako je Evropski parlament 7. maja usvojio rezoluciju kojom je tražio oslobađanje pritvorenih aktivista, sud im je 13. maja treći put produžio pritvor na po 30 dana. Marija Vasić je tada počela štrajk glađu i žeđu, poslije čega je prebačena u zatvorsku bolnicu u Beogradu. Poslije toga je njoj, Jovoviću i Diniću određen kućni pritvor, a takva odluka kasnije je donijeta i za Cvijetića, Srđana Đurića i Davora Stefanovića.
- Bila sam, naravno, neupućena u tretman pritvorenika; nisam znala da se prilikom svakog izlaska iz ustanove, kao što je odlazak kod ljekara ili na ročište, pritvorenicima stavljaju lisice na ruke i noge, da žene imaju pravo na tri tuširanja nedjeljno, da nema fena za kosu, da se kosa suši na radijatoru, da su vrata od WC-a koji je u sobi namjerno pretesterisana da nemate ni tu privatnost, da nemate pravo na bilo kakvo dezinfekciono sredstvo, da ne smijete da razgovarate ni sa kim na hodniku i da kada neko naiđe, morate da gledate u zid - kaže za Dojče vele Marija Vasić.
Dodaje da su pisma koja je dobijala putovala po mjesec dana.
- Mnogo toga nema nikakvog smisla osim da vas dehumanizuju i psihički polome. Poslije trećeg produženja pritvora stupila sam u najrigorozniji oblik štrajka, glađu i žeđu. I to je jedino izvuklo svih nas šestoro odatle - kazala je ona.
Navodi da nema nikakva predviđanja kada je riječ o tome kako će se odvijati suđenje.
- Naučili smo da sve može da se desi, kao što se do sada sve dešavalo kada smo se najmanje nadali i ništa kada smo očekivali. Tako se mora živjeti kada ste u rukama našeg pravosuđa - ocjenjuje Marija Vasić.
<h2>U egzilu</h2>
Doroteja Antić jedna je od šest aktivista grupe STAV kojima će se suditi u odsustvu i za kojima je raspisana potjernica.
- Na moju veliku žalost, s obzirom na to da je Srbija postala moderna diktatura u kojoj vlada princip bezakonja, od suđenja za sada nemam velika očekivanja. Da je tužilaštvo adekvatno radilo svoj posao od početka, naš slučaj bi odavno pao pošto ne postoji nijedan validan dokaz na osnovu kog bismo mogli biti osuđeni - kaže za Dojče vele Doroteja Antić.
Dodaje da nije mogla da pretpostavi da će se naći u „političkom egzilu“.
- Iako je ovo iskustvo bilo psihički opterećujuće i u najmanju ruku stresno, smatram da su moji saborci koji su ostali u Srbiji i proveli više od sedam mjeseci u pritvoru prošli pravi pakao. Na sreću, prije nekoliko nedjelja su pušteni da se brane sa slobode i to mi je bilo ogromno olakšanje - navodi Antić.
Odgovarajući na pitanje da li razmišlja o traženju političkog azila, kaže da se ona i njenih pet kolega „de fakto nalaze u političkom egzilu“.
- Mi smo na nacionalnoj potjernici u Srbiji i u nemogućnosti da se vratimo u državu bez momentalnog privođenja, ali u mojim očima, kao i u stvarnosti, egzil nije jednako azil. Proces traženja azila veoma je dugačak i komplikovan proces koji za sada nisam ozbiljnije razmatrala, međutim ta opcija nije isključena ukoliko suđenje ne bude išlo dobro - kazala je Antić.
Tužilac je u optužnici naveo da za sve optužene traži po pet godina zatvora.
- Za razliku od našeg suđenja, za koje nema nijedan zakonit dokaz, za pad nadstrešnice u Novom Sadu i smrt 16 ljudi itekako ima dokaza. To sve govori o ovom društvu - zaključuje za Dojče veče Marija Vasić.

Suđenje novosadskim aktivistima - politika iznad prava?

Japanska vlada je u petak odobrila ekonomski paket vredan 21,3 biliona jena odnosno 135 milijardi dolara kako bi pomogla da se izbori sa rastućim javnim troškovima.
Paket uključuje niz mjera usmjerenih na jačanje četvrte najveće ekonomije na svijetu usred zabrinutosti da će veće američke tarife naštetiti i preduzećima i prosječnim domaćinstvima, izvijestio je Kyodo News.
Kada se kombinuje sa potrošnjom lokalnih samouprava i korporativnog sektora, predviđa se da će prvi paket stimulacija pod Sanae Takaičijem, koji je stupio na dužnost premijera prije samo mjesec, dostići 272,3 milijarde dolara, što je daleko više od 248,1 milijarde dolara mjera iz prethodne godine.
Administracija namjerava da poveća investicije u oblasti poput brodogradnje i vještačke inteligencije, koje se smatraju neophodnim za upravljanje krizama i nacionalnu bezbednost, pored kratkoročnih mjera za ublažavanje inflacije.
Takaiči je kazao da će te proračunate investicije podstaći dugoročni ekonomski prosperitet nacije.
Japanska ekonomija se prvi put smanjila u posljednjih šest kvartala ovog jula-septembra, a potrošnja potrošača se usporila zbog viših cijena.
Japanska vlada je u petak, prema izvještavanju Kyodo News-a, objavila da će uložiti 640 miliona dolara u preduzeće za proizvodnju čipova Rapidus, u nastojanju da ojača svoju ekonomsku sigurnost uspostavljanjem domaćeg lanca snabdijevanja poluprovodnicima.
Rapidus je osnovan 2022. godine uz investicije osam velikih japanskih kompanija, uključujući Toyota Motor i Sony Group.

Japan odobrio novi ekonomski paket vrijedan 135 milijardi dolara

Partnerstvo sa UNIDO rezultiralo je nizom konkretnih projekata koji doprinose održivom razvoju, energetskoj tranziciji i zelenoj transformaciji, što je u skladu sa nacionalnim prioritetima i procesom evropske integracije, kazao je potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović u Rijadu, Kraljevina Saudijska Arabija, gdje je učestvovao na 21. zasijedanju Generalne konferencije UNIDO.&nbsp; Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, posjeta je protekla u znaku afirmisanja privrženosti Crne Gore održivom ekonomskom razvoju u kontekstu saradnje sa UNIDO, kao i intenziviranja političkog dijaloga i afirmacije nove faze u bilateralnim odnosima Crne Gore, sa domaćinom Generalne konferencije, Saudijskom Arabijom.&nbsp; Učestvujući na zasijedanju Generalne konferencije UNIDO, Ibrahimović je ponovio snažnu posvećenost Crne Gore multilateralizmu i saradnji u okviru sistema Ujedinjenih nacija.&nbsp; - On je istakao je komplementarnost ciljeva održivog razvoja i reformskih procesa Crne Gore, te pohvalio značaj organizacije u oblastima inovacija, zelene ekonomije i rodne ravnopravnosti u industriji - navedeno je u saopštenju MVP. Tokom boravka u Rijadu, Ibrahimović je imao više bilateralnih razgovora. Tokom Generalne konferencije UNIDO, ministar je razgovarao sa generalnim direktorom UNIDO-a, Gerdom Milerom, kojem je čestitao reizbor i izrazio uvjerenje da će nastaviti da doprinosi unapređenju efikasnosti rada organizacije.&nbsp; U odvojenom susretu sa ministrom industrije Bahreina, Abdulom bin Adelom Fahrom, predočeno je veliko interesovanje te zemlje za ulaganje u oblasti od ključnog značaja za razvoj Crne Gore, poput industrije i turizma.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123161120_512546fcb68f9dc8bf554e69e67652760bc80473a05623d87f3c6c2ceee1d4ec.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251123161120_512546fcb68f9dc8bf554e69e67652760bc80473a05623d87f3c6c2ceee1d4ec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="Ibrahimović u Rijadu"> <figcaption>Generalne konferencije UNIDO(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  - Sagovornici su ocijenili da će intenziviranje političkog dijaloga na najvišem nivou doprinijeti povećanju obima vanjskotrgovinske razmjene, investicija i snaženju ukupne saradnje dvije zemlje - istaknuto je u saopštenju MVP-a. U bilateralnom razgovoru sa delegacijom Katara, potvrđeni su tradicionalno prijateljski i partnerski odnosi dvije zemlje, zasnovani na međusobnom uvažavanju i otvorenosti.&nbsp; Šef diplomatije je naglasio da odluka Vlade Crne Gore da otvori Ambasadu u Kataru, sa sjedištem u Dohi, predstavlja potvrdu zainteresovanosti Crne Gore da gradi još dinamičnije odnose i saradnju. Istakao je očekivanje da će Katar, u duhu reciprociteta, u narednom periodu razmotriti otvaranje svoje ambasade u Crnoj Gori.&nbsp; Sagovornici su se saglasili da postoji značajan potencijal za unapređenje saradnje u oblastima investicija, turizma, obnovljive energije, tehnologija i inovacija.&nbsp; - Ujedno je potvrđena spremnost Crne Gore da, kao kredibilna članica NATO i prva sljedeća članica EU, doprinese regionalnoj i globalnoj stabilnosti kroz dijalog, partnerstvo i konstruktivni angažman u međunarodnim inicijativama - poručeno je u saopštenju MVP.

Ibrahimović u Rijadu: Saradnja sa UNIDO je potvrda posvećenosti multilateralizmu sa UN u njegovom središtu

Službenici pljevaljske policije su tokom prethodne noći vršili pojačane kontrole u saobraćaju na teritoriji tog grada i uhapsili četiri vozača. 
M.L. (32) je uhapšen jer se nije zaustavio na znak stop policijskih službenika.
Nakon što ga je zaustavila Interventna jedinica kod njega je pronađena manja količina amfetamina i jedna tableta. 
- Tada je utvrđeno i prisustvo preko 1 g/kg alkohola u organizmu, dok je odbio da se testira na prisustvo psihoaktivnih supstanci - saopšteno je iz Uprave policije.
On je uhapšen zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga i Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima. 
Takođe, slobode je lišen i F.N. (28) za kojeg je utvrđeno da je upravljao vozilom pod dejstvom kokaina.
Uhapšen je i I.V. (28) koji je upravljao vozilom pod dejstvom kanabisa, a M.P. (21) jer je upravljao automobilom pod uticajem alkohola u koncentraciji većoj od 1 g/kg.
- Oni su privedeni nadležnom sudu za prekršaje na dalju nadležnost - navedeno je objavi policije na mreži X.

Pljevlja: Uhapšena četiri mladića zbog vožnje pod dejstvom alkohola i droga

Prava slika današnje Crne Gore je „kulturna“ politika vlasti koju najlakše definišemo riječju postavgustovska. Kriterijumi po kojima se postavljaju čelni ljudi kulturnih ustanova sve su samo ne renomiranost i kompetentnost. Jedini kriterijumi su partijska, vjerska i nacionalna pripadnost. Da ne zaboravimo učešće u opskurantnim (pogledaj rječnik) litijama, retrogradnim manifestacijama svega najprimitivnijeg što Crna Gora može da izbaci. Da je to temelj i ontološko biće postavgustovske vlasti svjedoče namjere da se podižu spomenici lideru tih primitivnih uličnih metanija, koje namjeravaju da podižu širom Crne Gore, kao simbole mržnje prema Crnoj Gori, svemu crnogorskom, „brozomorno-montenegrinskoj ideologiji, koja se temelji na dukljanskoj mitologiji“. Ograđujem se ako nije tačno, ali sam čuo da su se dijelile i potvrde o učešću u litijama, kao buduće ulaznice za avanzovanje. Spomenici jednom popu diljem Crne Gore i jesu najbolja potvrda sunovrata Crne Gore, koja ne podiže spomenike znanju i nauci, već mantijašima i mraku.&nbsp; Biti dio civilizacije podrazumijeva poznavanje prošlosti na osnovu istorijskih artefakata, a ne guslarske mitomanije i popovskih izmišljotina. Aleksandar Solženjicin piše: „Da bi uništio jedan narod, moraš prvo saśeći njegove korijene“. Milan Kundera u „Knjizi ljubavi i zaborava“ piše nešto slično: „... prvi korak k uništenju jednog naroda jeste brisanje njegovog pamćenja … nađi nekoga da napiše nove knjige, proizvede novu kulturu, izmisli novu istoriju. Ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila“.&nbsp; <h2>NEDODER NACIJA</h2> Nekadašnja slobodarska Crna Gora danas je poprimila kmetski karakter i čeka da joj neko drugi vrati ime i dostojanstvo. Ponavljači, vlasnici lažnih diploma, pridošlice iz raznih crnogorskih i okolnih pripizdina pišu nam istoriju, uče nas jeziku predaka, onima kojima je jezik prepun turcizama smetaju crnogorski italijanizmi, poklanjaju sebi crnogorske nacionalne nagrade za trivijalna i lažna, nepostojeća djela, preuzimaju nam nacionalne institucije praveći od njih seoske domove kulture. Prvi predśednik Crnogorskog centra PEN kluba, profesor Pavle Mijović, kada je uhapšen i ispitivan u zatvoru u Dubrovniku od policije zbog Belvederskih demonstracija 1936. ostavio je zapisano kako mu je policajac koji ga je ispitivao rekao: „Možda se zakon promijeni i dozvolimo rad vaše komunističke stranke, ali, ukoliko i dalje nastavite da se zalažete za crnogorsku naciju sve ćemo vas istrijebiti“. Meša Selimović je napisao da čovjek postaje slobodan svojom odlukom, otporom i nepristajanjem. Pokazalo se, ipak, da je crnogorska nacija nedoder i da kad su se prvi put Crnogorci mogli nacionalno izjasniti na popisu 1948. godine, oni su to masovno uradili. Problem sa bilo kojim identitetom je što se on stalno mora zalivati od strane političkih i društvenih elita. Ako vi to ne činite taj prostor će ispuniti drugi i, što kaže Kundera, ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila. Crnogorski komunisti su se ponašali kao da je vrijeme stalo i da će vječito ostati takvo, da sve imamo u drugoj republici, da zato Crnoj Gori ne trebaju ni fakulteti, ni mediji, ni klinički centri, ni naučne ustanove, niti da je religija bilo kakav faktor u društvu. Padom socijalizma ostavili su Crnu Goru na izvolte uticaju velikopsrpskog nacionalizma i njegovom glavnom promoteru – Crkvi Srbije. Crkva Srbije sve vrijeme radi na tome da svetosavlje bude zajedničku teološka perspektiva crnogorskog društva, a srpski identitet istorijski kontinuitet. Kad se pogledaju podaci od popisa do popisa dobije se mjera njihovog uspjeha kroz period potonjih tri i po decenije. Ili, ako hoćete, pokazuje se inferiornost crnogorskog društva, nedostatak samopoštovanja i provincijalni karakter.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c" data-rendition-name="original" width="1200" height="710" loading="lazy" alt="Biblioteka"> <figcaption>„ESTETIKA“ PORTALA IN4S: Biblioteka „Radosav Ljumovićetv</figcaption> </figure>  <h2>ZADRUŽNI DOM</h2> Po statističkim podacima u Podgorici stanuje bezmalo pola Crne Gore. Za Podgoricu su dvije kulturne institucije uvijek imale veliki značaj, ako ne računamo nacionalno i gradsko pozorište. Biblioteka „Radosav Ljumović“ i KIC. Ako vi na čelo Biblioteke „Radosav Ljumović“ izaberete Slavicu Ilinčić, koja je sama po sebi antiteza kulture i promoter ideologije srpstva i svetosavlja kao temelja Crne Gore, koja je u biblioteku uvela „estetiku“ portala IN4S, a na čelo KIC-a harmonikaša, koji svojim vokalnim interpretacijama zasmijava čitav region, onda ste dvije više nego značajne institucije pretvorili u zadružni dom u Lebanama. I tu nema nikakve slučajnosti. Ideja i jeste da se sve institucije Crne Gore prilagode „estetici“ braće Mićović, Metodija i Krnje Jele, da se sroza na nivo najseljačkije pučke zabave najprimitivnijeg soja u Crnoj Gori, koji buja iz godine u godinu. Pa nama „Zavetnica“ vodi Filmski centar Crne Gore, zaboga?&nbsp; A onda nam Raonikije, tri puta sudski osporavani direktor RTCG, na mala vrata uvodi kampanju kako od malih mogu indoktrinirati buduće generacije ideologijom svetosavlja, srpske Sparte i junaštvom Pavla Đurišića. Pa još doveo svetosavskog stručnjaka za satanizam sa nesretnog Pravnog fakulteta. I to onaj isti Raonikije koji mi onako sa prosvijećenih visina održa lekciju da je on učinio više za demokratiju u Crnoj Gori i od mene i od Mila i od Ranka i čitave tadašnje vlasti. Biće da je u međuvremenu evoluirao od liberala i demokrate u protođakona Javnog servisa, jer je evolucija kod Crnogoraca postala nacionalni sport. Što reče onaj na televiziji „ja kad mi treba kažem da sam Srbin, a kad mi treba Crnogorac“! Eto, dotle smo stigli, sve se udarajući u junačke grudi, dičeći se sopstvenom junaštvu i čojstvu u prošlosti. <h2>&nbsp;PRODANE DUŠE</h2> Pošto ni mnogo veće države ne mogu izdržati toliki broj prodanih duša, riješio sam svaki put da poklonim po koju crticu iz istorije, nakon što sam predočio da su nam preci ginuli na Mojkovcu nizašto, jer nije bilo više nijednog Srbina kojem bi čuvali odstupnicu, već im je smješteno iz razloga koje napisa komandant Glavnog štaba crnogorske vojske, srpski pukovnik Petar Pešić, u beogradskoj „Pravdi“ od 9. maja 1925. godine: „Odnosno tvrđenje mojih kritičara, da sam savetovao pokojnom Kralju Nikoli da zaključi mir sa Austrijom, napominjem, da sam izneo u 'Ratniku' celu istoriju tog pitanja i nemam potrebe da ga ponovo izlažem. Sem toga nalazim da bi to bilo izlišno, jer su oni suviše slabi da shvate vojno-politička pitanja toga obima. Ali moram im postaviti ovo pitanje: jesu li ma kad razmišljali o tome, kakava bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da je na Solunskom frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola?“ Ponavljaću vam ovo sve dok ne shvati i posljednja fukara kakve su namjere bile prema Crnoj Gori!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Petar Pešić tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  Ne znam znate li ko je Jovan Đonović? On je uz Marka Dakovića jedan od najogorčenijih protivnika kralja Nikole od beogradskih studenata iz Crne Gore, učesnik u organizaciji više atentata na knjaza/kralja Nikolu. E pa taj Jovan Đonović piše, takođe u „Pravdi“: „On, koji misli, da nije Kralj Nikola uputio depešu Franji Josifu ne bi se kompromitovao u očima saveznika i svog naroda, da bi izveo nešto vojske i postavio je na Solunski Front i najzad sa njom ušao u Crnu Goru, - morao je, prirodno, utrošiti prilično vremena i spremiti dosta činjenica da se to desi. Idući za njegovim pisanjem ulazimo u njegovu misao, da je jedinstvo Crne Gore i Srbije bilo moguće: ako Kralj Nikola osramoti Crnu Goru predajom vojske, a sebe uprlja izdajstvom“. Čak je i on shvatio na koji način se jedino moglo izvesti „ujedinjenje“, kako ga zovu stručnjaci iz SNP-a, kad piše: „„Zar, onda nije jasno i laiku, da se g. Pešić nije mnogo starao da se ne desi sa crnogorskom vojskom ono, za šta se bojao da se ne dogodi srpskoj“?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143" data-rendition-name="original" width="530" height="829" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Jovan Đonović tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;ODA CRNOGORCIMA</h2> Što se tiče Marka Dakovića, po kojem se zove orden koji predśednik Rajo dodjeljuje sopstvenim „velikanima“, on je bio poznat po učešću u atentatima na knjaza/kralja Nikole i po tome što je nakon Podgoričke skupštine ćerao po ulicama građane da pjevaju pjesme srpskom kralju Petru, ukoliko ne bi htjeli ubijao ih hicima iz pištolja. Pravi heroj uz Pavla Đurišića.&nbsp; Malo da se taknemo i francuske štampe, obzirom na sramnu ulogu Francuske u nasilnoj aneksiji Crne Gore. „La Revue Diplomatique“, Pariz, 30. novembra 1919. g. donosi tekst „4.000 Crnogoraca u srpskim zatvorima“: „Konferencija Mira optužuje neprijatelja za zločine, a u isto vrijeme dozvoljava da Srbija iste zločine vrši u Crnoj Gori ... Francuski narod i njegovo javno mnjenje su uz Crnu Goru. Ali, zašto neko u francuskoj vlasti ne uzvikne: Dosta je, prekinite sa davljenjem Crne Gore!? Ako je Francuska prijatelj Srbije, ne mora biti neprijatelj Crne Gore. čast Francuske je u pitanju... Naš je zahtjev: Francuska treba da učini da se Srbija evakuira iz Crne Gore i da Crna Gora bude Crnogoraca. ... Dičite se Crnogorci, jer plemeniti i civilizovani svijet i danas vidi i sa divljenjem i simpatijama prati vašu borbu i podvige protivu nebratske i izdajničke Srbije Karađorđevića, kao što je nekad slavio i divio se djelima vašim i vaših predaka kad se ginulo 'za krst časni i slobodu zlatnu'“. Eh, kao što je nekad ....

KIC mijenja ime u KIČ

čelnik cetinjske policije u vrijeme zločina u Medovini, Dalibor Šaban potpisao je dopis kojim se filijala MUP-a na Cetinju obavještava ,,da je protiv Vuka Borilovića podnešena krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja, kao i da je osim toga dato i neko usmjerenje da se postupa u skladu sa Zakonom o oružju“.
On je to saopštio juče na suđenju bivšoj načelnici filijale MUP-a Cetinje Oliveri Krivokapić, optuženoj za nesavjestan rad u službi, odnosno za nepokretanje upravnog postupka da se Boriloviću oduzme oružje, za koje se kasnije ispostavilo da je koristio da izvrši masakr u Medovini, kada je ubio deset osoba, među kojima i dječake Marka i Mašana Martinovića.
Prema riječima Šabana, kao kontakt osoba naveden je Aleksandar Džaković (takođe službenik policije na Cetinju).
Dodao je da su mu kolege rekle da je praksa bila da se obavještava filijala iako to nije obavezujuće zakonom.
On je na pitanje zastupnice optužbe zbog čega se takvo obavještenje slalo filijali, kazao da je razlog ,,to što je Borilović imao oružje sa oružanim listom, ali kako je protiv njega podnešena krivična prijava za nasilničko ponašanje samim tim stekli su se uslovi za pokretanje upravnog postupka za privremeno, ili, nakon završetka krivičnog postupka, trajno oduzimanje vatrenog oružja“.
Ispričao je i da je svako oduzimanje oružja u legalnom posjedu protivpravno, kako od strane tužioca tako i od strane policije, osim ako je oružje bilo sredstvo za izvršenje krivičnog djela. U tim slučajevima policija i tužilaštvo su u obavezi da oduzmu oružje, koje postaje predmet krivičnog, a ne upravnog postupka“.
- U predmetu koji je formiran protiv Vuka Borilovića zbog krivičnog djela nasilničkog ponašanja, oružje je bilo i trebalo da bude predmet upravnog postupka, a kroz izviđaj je to i utvrđeno - kazao je Šaban.
Na pitanje advokata da li smatra normalnim da se nekome ko je osuđivan za nasilničko ponašanje, sa elementima teškog nasilja, izda dozvola za oružje, Šaban je kazao da bi to pretpostavilo da se filijala oglušila o negativnu procjenu datu od UP.
Nekadašnji šef policije na Cetinju, pored ostalog, kazao je da mu nije poznato da li je vršen pretres stana Vuka Borilovića, u slučaju optužbi za nasilničko ponašanje u julu 2021. godine, kada je Borilović prvo gađao kamenicama kuću Marka Lagatora, a nakon toga mu i metalnom šipkom polomio auto. Policija je tada podnijela krivičnu prijavu protiv Borilovića, zbog ,,nasilničkog ponašanja i nanošenja štete“. Tada je utvrđeno da je Vuk Borilović posjedovao oružje, koje nije pronađeno prilikom pretresa njegove kuće.
- Ne mogu se sjetiti da je pretres vršen, a ako jeste nije pronađeno oružje jer je onda bilo dobro sakriveno - kazao je Šaban.
Prema njegovim riječima to oružje i nije bilo u nadležnosti policije nego u nadležnosti drugog organa, jer nije predmet krivičnog već upravnog postupka. Šaban nije naveo o kojem drugom organu je riječ.
Na pitanje da li je postupanje policije bilo zakonito u slučaju kada Oliveri Krivokapić nije dostavljena službena zabilješka, Šaban je kazao da je sama krivična prijava i više nego dovoljna za pokretanje ili dalje preduzimanje radnji i mjera iz nadležnosti filijale jer krivična prijava sadrži ozbiljnu strukturu dokaza, a posebno što izviđajem rukovodi tužilac, te samim tim krivična prijava dobija dodatnu snagu, dokaznu, pravnu i bilo kakvu drugu u odnosu na subjektivnu službenu zabilješku, jer je veći stepen pouzdanosti.
Optužena Krivokapić pitala je svjedoka zašto nije podnešena krivična prijava protiv nje jer nije postupila po obavještenju, na što je Šaban odgovorio da policija nije raspolagala operativnim podacima.
- Policija nije raspolagala operativnim podacima da u konkretnom slučaju nije preduzeto ništa u skladu sa obavještenjem, a da smo raspolagali sa tim informacijama policija bi obavijestila neki drugi organ, prvenstveno tužilaštvo - odgovorio je Šaban nekadašnjoj šefici filijale MUP-a na Cetinju.
Šaban je takođe kazao i da se događaja iz jula 2021. godine, kada je Borilović počinio djelo nasilničkog ponašanja, ponovo sjetio tek nakon što je ovaj izvršio masakr u Medovini.
- Tada sam uzeo predmet da listam i provjeravam što je urađeno. Teško se mogu sjetiti koliko je često slučaj na Cetinju da se dešavaju takvi događaji, a što se može provjeriti kroz evidenciju krivičnih djela, pa se može utvrditi koliko je to često - kazao je Šaban dodavši i da je nakon dešavanja u Medovini pitao za spis u kojem je postupak izdavanja dozvole za posjedovanje oružja Vuku Boriloviću, te da je dobio odgovor ,,da je u odnosu na Borilovića rađena provjera, koja je proslijeđena upravnim poslovima“, ali i da se sada ne može sjetiti da li je ta provjera bila pozitivna ili negativna.
<h3>Tvrdi da niko nije uticao na njega</h3>
Na pitanje da li ga je neko pozvao nakon događaja u julu 2021. godine, da se Vuku Boriloviću ne oduzme oružje, Šaban je negirao i dodao da nikakav uticaj nije na njega vršen ni da nešto uradi ni da ne uradi.
- Ne sjećam se da je postojala operativna informacija, a da je postojala toga bih se sjetio, jer se i te kako interesujem za svaki predmet. Ne mogu se sjetiti da li su konkretno rađene provjere, jer za provjere za koje me vi pitate rade se u trenutku izdavanja dozvole za posjedovanje oružja - kazao je Šaban.
<h3>Šaban se nije izjasnio da ko je naredio da patrola ispred Cetinjskog manastira ne reaguje</h3>
Načelnik cetinjske policije u vrijeme masakra u Medovini Dalibor Šaban nije mogao da sde izjasni ko je policajcima koji su se nalazili ispred manastira naredio da se ne udaljavaju, iako je samo stitinjak metara dalje Vuk Borilović ubio desetoro ljudi.
- Ako je tako, ja to osuđujem, ali se ne mogu izjasniti da li je tako. Pošto su u toku postupci, to će se utvrditi u njima - kazao je Šaban, odgovarajući na pitanje advokata oštećenih porodica.

Šaban: Filijala MUP-a oglušila se o negativnu procjenu policije

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, ove godine, za razliku od prethpdne dvije, odlučio je da bojkotuje dan grada na čijem je čelu, pa tako nije prisustvovao svečanoj sjednici Skupštine opštine, objašnjavajući na društvenim mrežama da ne želi da slavi podjele i da je 20. novembar najtragičniji dan 20. vijeka. - ...tadašnje „nove vlasti“ su bez suda i suđenja strijeljale desetine civila – ideoloških neistomišljenika. ...Iz poštovanja prema žrtvama i njihovim porodicama nijesam prisustvovao današnjoj svečanoj sjednici – napisao je on. Poručio je i kako se svaki zločin „mora osuditi bez obzira sa čije strane dolazio“, - Mi želimo istinsko pomirenje a do njega ne možemo doći ako slavimo datume koji vrijeđaju najintimnije emocije bilo kog našeg građanina – napisao je Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112213110_79964f7ca69eea5f21147b2c6ffcd5eecee067cb0179ea57e33123c6f9e55c95.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112213110_79964f7ca69eea5f21147b2c6ffcd5eecee067cb0179ea57e33123c6f9e55c95" data-rendition-name="original" width="810" height="1402" loading="lazy" alt="Sario Vraneš"> </figure>  U drugoj objavi je poručio da je pitanje vremena „koja će vlada, trenutna ili neka iduća, čuti glas svog naroda i dati saglasnost odluci lokalnog parlamenta da dan opštine Pljevlja bude 27. oktobar“... Pitali smo ga koji su razlozi „naknadne pameti“ da za razliku od prethodne dvije godine, ove bojkotuje svečanu sjednicu, ali nije odgovorio. Loklani parlament u septembru 2023. godine usvojio je prijedlog Vraneša da 27. oktobar bude dan opštine, a inicijativu je podržala i Crkva Srbije. Na dan glasanja odbornicima se obratio episkop mileševski Atanasije pozivajući ih da glasaju da se dan kada se praznuje Sveta Petka zvanično proglasi za dan opštine, uz konstataciju da će na taj način „podići ruke za oslobođenje od ostataka bezbožnog komunističkog nasljeđa“. Prijedlog je podržalo 19 odbornika Nove i Demokratske Crne Gore, protiv je bilo devet dok je bio jedan uzdržan odbornik. Pljevlja su u Drugom svjetskom ratu, 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora.&nbsp; Prijedlog za promjenu dana opštine podržali su odbornici Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije, Pokreta za Pljevlja, Ujedinjene Crne Gore, SNP-a i tri odbornika Demokrata. Jedan odbornik Demokrata bio je uzdržan, dok su protiv bili odbornici DPS-a, Bošnjačke stranke i Građanskog pokreta URA. Odbornici Pokreta Evropa sad sjednicu su napuštili prije glasanja. Do danas, međutim, nijesu dobili saglasnost Vlade za takvu odkuku. - Ništa mi nije jasno ovo saopštenje našeg voljenog preśednika opštine Pljevlja. Čovjek prošle godine ode na Stražicu, položi vijenac, zapali svijeću, stane pred kamere, održi govor, prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine Pljevlja… i sve to povodom 20. novembra. I onda ove godine – kaže da 20. novembar dijeli ljude i da zato neće doći. Pa čekaj, predsjedniče… Ako je 20. novembar dan podjela, šta si radio prošle godine? Ako nije bio dan podjela onda, kada si polagao vijence i slavio, kako je odjednom postao dan podjela danas? A ako jeste, zašto si tada ćutao i učestvovao – napisao je na društvenim mrežama građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović. Politika u Pljevljima, kako je napisao, postala je najskuplji teatar apsurda – svake godine nova predstava, novi scenario, isti glumci. - Jedna godina za jedinstvo, druga godina za podjele. Zavisi kako vjetar duva i od koje publike se traži aplauz. A Pljevljima treba jedinstvo, rad i istina - ne dnevno-politička akrobatika – zaključio je Čolović. Vraneš, međutim, u kontinuitetu proizvodi afere kojima pokušava da „saoizuje“ Pljevlja. Izruguje se građanskom, multietničkom, multikulturnom karakteru ovog grada. Urušava antifašističke temelje grada, slavi fašistički četnički pokret, izruguje se Državi Crnoj Gori slaveći i obilježavajući praznike tuđe države – Srbije, provocira organizacijom svečanosti na kojima se slavi i promoviše ta tuđa država – poput svečanog otvaranja prvog kružnog toka u ovom gradu, kada su članice i članovi folklorne grupe bile obučene u srpske nacionalne nošnje... Na brojnim svečanostima, umjesto crnogorske državne himne, intonira se srpska. Otvoreni je obožavatelj četničkog pokreta, sa pozicije predsjednika Opštine čini koliko je u mogućnosti da doprinese reviziji istorije, o čemu svjedoči i inicijativa za izmjenu datuma Dana opštine, a Opština je finansirala i knjigu kojom se veličaju vođe četničkog pokreta... Vraneš matičnom državom smatra Srbiju. Blizak je Crkvi Srbije i redovan je gost u Beogradu, kod srpskih zvaničnika. Vladika Mileševske eparhije Crkve Srbije Atanasije odlikovao ga je prošle godine ordenom „Bijelog anđela“ kada je poručio da je svetosavski jedini put spasenja i zaključio obraćanje riječima: „Dogodine u Prizrenu“. Prizren je grad na Kosovu, a poruka „dogodine u Prizrenu“ je pozdrav srpskih nacionalista koji promoviše težnju velikosrpskog državnog projekta da osvoji dio kosovske teritorije. &nbsp;

Vranešu Dan oslobođenja Pljevalja od fašističkog okupatora najtragičniji dan 20. vijeka

Nadležne inspekcije zabranile su rad u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju u kojoj je liječen devetogodišnji dječak iz Bara koji je preminuo, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravlja je, u saradnji sa Inspekcijom rada, Inspekcijom zaštite na radu i Poreskom inspekcijom, sprovela je zajednički inspekcijski nadzor u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju kako bi ispitala okolnosti tragične smrti djeteta uzrasta devet godina.&nbsp;
- Tokom nadzora utvrđen je veći broj nepravilnosti u radu ove ustanove, iz nadležnosti svih uključenih inspekcija - navedeno je u saopštenju Ministarstva zdravlja.
Kako su rekli u tom resoru, na osnovu nalaza, zdravstvenoj ustanovi izrečene su zakonom propisane kazne, a njen rad je zabranjen.
- Ministarstvo zdravlja nastavlja da preduzima sve potrebne mjere radi utvrđivanja svih relevantnih okolnosti i zaštite javnog zdravlja. Javnost će biti blagovremeno informisana o svim daljim koracima i rezultatima postupka - poručeno je iz Ministarstva zdravlja.
Primorski portal objavio je 16. novembra da je dječak preminuo dan ranije, odnosno tri dana nakon što je dobio boginje, imao visoku temperaturu, zbog čega su ga roditelji nekoliko puta vodili kod ljekara.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti devetogodišnjaka u Baru.
Taj medij je objavio da su roditelji dijete poveli na pregled i pedijatru u Opštu bolnicu Bar tokom noći između 14. i 15. novembra, ali da je dežurni pedijatar procijenio da pacijenta te noći ne hospitalizuje. Zdravstveno stanje dječaka se dodatno pogoršalo kroz nekoliko sati, a u subotu ujutro je preminuo.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti dječaka.

Tag: radno-okruzenje

Bezbjedno i zdravo radno okruženje važan protektivni faktor za mentalno zdravlje

Suđenje novosadskim aktivistima - politika iznad prava?

Japan odobrio novi ekonomski paket vrijedan 135 milijardi dolara

Ibrahimović u Rijadu: Saradnja sa UNIDO je potvrda posvećenosti multilateralizmu sa UN u njegovom središtu

Pljevlja: Uhapšena četiri mladića zbog vožnje pod dejstvom alkohola i droga

PRATITE TVe UŽIVO