Mario Milošević, Igor Mašanović i Vukan Vujačić osuđeni su na ukupno 60 godina zatvora zbog ubistva Radomira Đuričkovića 2016. godine.&nbsp;
Milošević je kao izvršilac tog djela osuđen na 30 godina zatvora, dok su zbog pomaganja Vujačić i Mašanović osuđeni na po 15 godina zatvora.
Presudu u ovom pred podgoričkim Višim sudom u ovom slučaju je donio sudija tog sudu Veljko Radovanović.
Na ovu presudu, kako je istakao sudija, dozvoljena je žalba Apelacionom sudu u roku od 15 dana.
Podjsetimo, Milošević, Mašanović i Vujačić su optužnicom Višeg državnog tužilaštva se terete da su umješani u ubistvo Đuričkovića koje se dogodilo 10.oktobra 2016. i da su tada doveli u opasnost život Milorada Radulovića. Milošević je, prema navodima optužnice, &nbsp;označen kao direktni izvršilac ubistva.
Kako je navedeno optužnicom, okrivljeni &nbsp;su za 2.100 eura kupili vozilo „reno megan" koje je korišćeno prilikom ubistva, konkretno da je optuženi Vujačić preuzeo vozilo 9. oktobra 2016. u Podgorici. Dalje se navodi da su &nbsp;10. oktobra u Cetinju pratili kretanjeg Đuričkovića, sačekali ga da uđe u vozilo u Ulici IV proleterske u blizini lokala „Konoba".
- U tom trenutku okrivljeni Milošević je ispalio dva projektila u pravcu Đuričkovića, kod koga je dan kasnije nastupila smrt usljed zadobijenih rana - navodi se u optužnici.
Oni su, kako se dalje navodi, pobjegli seoskim putem i zapalili vozilo u kojem su ostavili i automatsku pušku iz koje je pucano.

Ivona Đokić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Miloševiću 30 godina zatvora, Mašanoviću i Vujačiću po 15

Suđenje optuženima za ubistvo Radomira Đuričkovića 10. oktobra 2016. godine na Cetinju odgođeno je u Višem sudu za 10. februar zbog nedolaska zastupnika optužnice i advokata jednog od optuženih.
Za ubistvo Đuričkovića sudi se Mariu Miloševiću, Igoru Mašanoviću i Vukanu Vujačiću.
Na ročište nije došao branilac Miloševića, advokat Miloš Vuksanović koji je obavijestio sud da traži odlaganje zbog zdravstenih razloga.
Prema navodima optužnice, Milošević, Vujačić i Mašanović terete se da su umiješani u ubistvo Đuričkovića, kao i da su doveli u opasnost život Milorada Radulovića. Milošević je, prema stavu tužilaštva, označen da je ispalio smrtonosne hice u Đuričkovića.

Marija Žižić

1250x600

1084x550

Odgođeno suđenje za ubistvo Đuričkovića, izostali advokat i tužilac

Predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko ocijenila je da, ukoliko bi se zauzeo strogo formalistički pristup u izbornim sporovima, to bi &nbsp;obesmislilo ulogu Suda i odgodilo proglašenje izbornih rezultata, ukoliko utvrđene proceduralne greške nemaju stvarni uticaj na ishod izbora.
U saglasnom izdvojenom mišljenju uz Odluku kojom je odbijena žalba Demokratske partije socijalista na izborni proces u Kotoru, Armenko je navela da je saglasna sa ishodom odlučivanja, ali ne i sa obrazloženjem koje se zasniva na konstatovanju navodnih nepravilnosti Državne izborne komisije, bez rješavanja izbornog spora u meritumu, suprotno ranijoj praksi Ustavnog suda u istim ili sličnim situacijama.
- Što se odlučivanja u meritumu tiče, potpuno sam saglasna da razlika koja se ogleda u tome što se broj upotrijebljenih glasačkih listića (271) ne podudara sa brojem kontrolnih kupona odvojenih od glasačkih listića (269) – dakle razlika u svega dva upotrijebljena listića, nije mogla bitno uticati na izborni rezultat, tj. ne predstavlja nepravilnost koja bi bitno uticala u smislu uspostavljanja nadležnosti Ustavnog suda koja se aktivira po Zakonu o Ustavnom sudu, kada se ona ističe kao razlog za poništaj izbornog postupka - istakla je ona.
Armenko je ukazala da je Ustavni sud obavezan da se pridržava standarda Evropskog suda za ljudska prava, prema kojima izborni proces mora biti takav da garantuje pravičnu, objektivnu i dovoljno obrazloženu odluku i spriječi svaku zloupotrebu ovlašćenja od strane nadležnih organa.
- Ograničavanje Ustavnog suda na konstataciju neregularnosti i nepravilnog odlučivanja i eventualnim ukidanjem tog rješenja bez uzimanja u obzir suštine izborne problematike, dovelo bi do toga da sam Ustavni sud suštinski pomogne i podstakne nadležne organe za sprovođenje izbora, da vrše moguće opstrukcije izbornog postupka - istakla je Armenko.
Navodi da je Evropski sud u svojoj praksi utvrđivao konvencijske povrede kada su domaće vlasti navodile pretjerano formalističke razloge, a sve kako bi izbjegli ispitivanje suštine izborne žalbe.
- Smatram da je neophodno da se pruži zaštita biračkom pravu i cjelokupnom izbornom procesu u situaciji kada su nadležne izborne komisije, koristeći se procesnim pravnim nedorečenostima, ne razmatrajući suštinu, onemogućile da se dođe do izbornih rezultata. Suprotnim postupanjem, Ustavni sud bi došao u situaciju da sam krši prava koja je pozvan da štiti - kazala je Armenko.
Zbog navedenog, ističe Armenko, činjenično stanje u žalbi povodom izbora u Kotoru zahtijevalo je isti pristup kao i u svim drugim predmetima, a ne da se u ovom predmetu napravi izuzetak, a u kojima se vodilo računa da se ukidanjem rješenja izborne komisije zbog nepostojanja kvoruma za odlučivanje, ne bi mogla postići djelotvorna zaštita izbornog prava podnosilaca izborne žalbe, a u širem smislu ni zaštita izbornog prava svih birača koji su glasali na izborima.
- U protivnom, postavlja se veoma ozbiljno pitanje, da li onda nadležne izborne komisije mogu bez ikakve kontrole raspuštati biračke odbore i ponavljati izbore i to sve dok se ne postigne željeni izborni rezultat - zaključila je Armenko.

Armenko: Strogo formalistički pristup u izbornim sporovima obesmišljava ulogu Ustavnog suda

Glavni grad, na čelu sa gradonačelnikom Sašom Mujovićem, uz podršku Vlade Crne Gore, spreman je da realizuje niz značajnih infrastrukturnih projekata u cilju trajnog unapređenja kvaliteta života mještana Botuna, saopšteno je iz Glavnog grada.
Navodi se da je Mujović uputio dopis mještanima Botuna u kome ih je obavijestio da je Glavni grad spreman da realizuje nekoliko infrastrukturnih projekata na tom području.
To se, kako su kazali, nadovezuje na ranije garancije Vlade u vezi sa izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, čime se potvrđuje ozbiljan i odgovoran pristup rješavanju ključnih pitanja za tu lokalnu zajednicu.
U dopisu Mujovića predstavnicima mještana Botuna navodi se da je Glavni grad, u saradnji sa nadležnim resorima i institucijama, kao i uz aktivno učešće lokalne zajednice, spreman da asfaltira put između Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP) i bazena crvenog mulja, od kružnog toka kod “Kipsa”, kao i seoske puteve na teritoriji Botuna.
Glavni grad je, kako se dodaje, spreman da izgradi objekat za potrebe penzionera i Mjesne zajednice Botun, renovira četvorogodišnju osnovnu školu, izgradi savremeni školski poligon, kao i da renovira seoski stadion.
Mještanima Botuna je ponuđena rekonstrukcija niskonaponske elektrodistributivne mreže i trajno uspostavljanje međugradske autobuske linije na relaciji Botun – Masline.
Mujović je poručio da Glavni grad ostaje posvećen ravnomjernom razvoju svih svojih naselja, uz poseban fokus na potrebe lokalnih zajednica koje su godinama bile zapostavljene.
Kako se ističe u dopisu, realizacijom ovih projekata, Botun dobija konkretnu i dugoročnu podršku, a mještanima se obezbjeđuju bolji uslovi za život, rad i razvoj.
- Glavni grad još jednom iskazuje posvećenost otvorenom dijalogu sa mještanima Botuna, uvjeren da se kroz saradnju i međusobno povjerenje mogu ostvariti trajna i održiva rješenja u interesu lokalne zajednice, prije svega zaštite zdravlja građana i životne sredine - naveo je Mujović u dopisu.

Mujović: Glavni grad spreman za realizaciju niza infrastrukturnih projekata u Botunu

Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje pozdravile su jednoglasnu Odluku Savjeta JU „Ratkovićeve večeri poezije“ o oduzimanju književne nagrade ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, osuđenom za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
Savjet je nagradu Radovanu Karadžiću, koja mu je dodijeljena 1993. godine, oduzeo na sjednici 6. novembra, postupajući po Zaključku Skupštine Opštine Bijelo Polje od 2. oktobra 2025. godine.&nbsp;
- Time je ova institucija napravila i posljednji formalni otklon od odluke koja nepravedno povezivala Bijelo Polje, grad velikog pjesnika Rista Ratkovića i “Ratkovićeve večeri poezije”, jednu od najznačajnijih kulturnih manifestacija u državi, sa zločinačkom politikom 90-ih - navedeno je u saopštenju koje potpisuju &nbsp;Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Udruženje “Štrpci – Protiv zaborava”, Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava i građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.
Ističu da je ova ustanova pokazala integritet u vremenu kada se u Crnoj Gori sve češće veličaju ratni zločinci iz ratova 90-ih i promoteri ideologije “krvi i tla”.
- Bijelo Polje je grad velikih književnika, poput Rista Ratkovića, Ćamila Sijarića i Marka Vešovića, čija su djela povezivala i inspirisala ljude i van granice Crne Gore. Ovom odlukom taj grad šalje poruku da neće stati na stranu zločinaca i da ostaje grad kulture koji slavi sve svoje različitosti, a “Ratkovićeve večeri poezije” neće više nositi teret zločina jednog čovjeka. Nadamo se da će to inspirisati više književnika da učestvuju u ovoj manifestaciji, što je posebno značajno i jer su i Marko Vešović, Jevrem Brković i Sreten Perović odbili da prime ili su vratili nagradu upravo zbog toga što je dodijeljena Karadžiću 1993. godine. Nadamo se da će se ova odluka biti vidljiva i na sajtu JU “Ratkovićeve večeri poezije”, i da će pored 1993. godine na listi dobitnika biti napisano da je oduzeta i zbog čega - navedeno je u saopštenju.
NVO su se zahvalile svim društvenim akterima koji su učestvovali i podržali inicijativu.&nbsp;
- Niko ne može izbrisati prošlost, ali odgovornim odnosom prema prošlosti i jasnim otklonom od politika koje su dovele do genocida, možemo izgraditi Crnu Goru na koju ćemo svi biti ponosni - istaknuto je u saoptšenju.
Poručuju da je Bijelo Polje pokazalo primjer za koji se nadaju da će inspirisati i druge institucije da pokažu integritet.
- Izražavamo nadu da će i Ministarstvo kulture i medija poslati poruku da se kultura ne može stavljati u službu zločina, i postupiti po inicijativama koje se tiču nezakonitih spomen-obilježja posvećenih ratnim zločincima. Imajući u vidu da se i sa zvaničnih adresa u Crnoj Gori intenzivno sprovodi politika pravdanja zločina 90-ih, pa čak i negira genocid u Srebrenici, ovaj primjer daje nadu da će bol žrtava ipak biti priznata - naglašeno je u saopštenju.
Civilni sektor zahtijeva da državni i lokalni organi prestanu da ohrabruju javne počasti koje vrijeđaju žrtve ratnih zločina i podrivaju antifašističke i građanske vrijednosti Crne Gore.&nbsp;
- To uključuje i preimenovanje ulica i trgova, podizanje spomenika, javno finansiranje revizionističkih sadržaja i manifestacija kojima se razbija društvena kohezija u Crnoj Gori - naglašeno je u saopštenju.
Pozivaju Vladu da preuzme odgovornost za svako dalje tolerisanje praksi koje rehabilituju zločince i vrijeđaju dostojanstvo žrtava.

Oduzimanjem nagrade Karadžiću Bijelo Polje poslalo snažnu poruku protiv glorifikacije ratnih zločina

Protiv sveštenika Srpske pravoslavne crkve B.Ć, rođenog u Šavniku, čije je prebivalište u Rijeci Crnojevića, podnijeta je krivična prijava pod sumnjom za seksualno uznemiravanje njegove maloljetne djece. Nakon toga, on je po nalogu ODT Cetinje lišen slobode, a po saslušanju mu je određeno zadržavanje do 72 časa.
Prijavu protiv njega cetinjskom Osnovnom državnom tužilaštvu podnijela je bivša supruga N.K.
<h2>Među dokazima i audio snimak razgovora sa djecom</h2>
U zapisniku ODT Cetinje te u podnesku tužiteljke cetinjskom Centru za socijalni rad, u koje je Portal Analitika imao uvid, N.K. tvrdi kako je B.Ć. seksualno uznemiravao njihovo dvoje maloljetne djece.
Uz detalje koje, usljed osjetljivosti slučaja nećemo objaviti, ona je priložila i audio snimak razgovora sa djecom, te crtež čiji je autor jedno od njih.
Državna tužiteljka je od Centra za socijalni rad zahtijevala da preduzme "mjere i radnje u skladu sa nadležnostima, a u smislu eventualnog podnošenja zahtjeva za ograničenje ili lišenje roditeljskog prava B.Ć".
U prijavi ODT Cetinje, N.K. je navela i kako je do 2019. godine bila u braku sa B.Ć. kada je, kako tvrdi, "pobjegla sa djecom zbog psihičkog i fizičkog nasilja koje je vršio nad njom".
Ona dalje navodi kako je 2020. godine boravila u Sigurnoj ženskoj kući, zajedno sa djecom.
N.K. je prijavu pred ODT Cetinje podnijela prekjuče, a istog dana se državna tužiteljka obratila Centru za socijalni rad.
<h2>Osumnjičenom određeno zadržavanje do 72 sata</h2>
Iz ODT Cetinje saopštili su kako je B.Ć. juče nakon saslušanja određeno zadržavanje do 72 sata.
- Dana 23. decembra 2025. godine, po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Cetinju, Uprava policije - OB Cetinje lišila je slobode osumnjičenog B.Ć. iz Cetinja, zbog krivičnog djela seksulano uznemiravanje, a nakon saslušanja osumnjičenog dana 24.12.2025.godine, ovo tužilaštvo je donijelo rješenje o zadržavanju istog u trajanju do 72 časa - naveli su oni.

Rijeka Crnojevića: Sveštenik SPC lišen slobode zbog seksualnog uznemiravanja maloljetne djece

Četvoro pravnih stručnjaka Ujedinjenih nacija u srijedu je osudilo američku pomorsku blokadu Venecuele, ocijenivši je kao nezakonitu oružanu agresiju, te uputilo poziv Kongresu Sjedinjenih Američkih Država da hitno interveniše. Sjedinjene Američke Države rasporedile su svoje snage na Karibima i nedavno presrele nekoliko naftnih tankera u okviru pomorske blokade venecuelanskih plovila za koja tvrde da su pod sankcijama.
- Ne postoji pravo na nametanje unilateralnih sankcija putem oružane blokade- naveli su stručnjaci UN-a u zajedničkom saopštenju. Dodali su da takva blokada predstavlja zabranjenu upotrebu vojne sile protiv druge države, u skladu s Poveljom Ujedinjenih nacija.&nbsp;
Istakli su da je riječ o toliko ozbiljnoj primjeni sile da je ona jasno prepoznata i kao nezakonita oružana agresija prema definiciji agresije Generalne skupštine iz 1974. godine.
<h4>Poziv Kongresu SAD-a na hitnu intervenciju</h4>
Kao takva, ona predstavlja oružani napad u smislu člana 51 Povelje UN-a, što u načelu daje državi žrtvi pravo na samoobranu. Američki predsjednik Donald Tramp optužuje Venecuelu da koristi naftu, glavni resurs te južnoameričke države, za finansiranje „narkoterorizma, krijumčarenja ljudi, ubistava i otmica“.
Karakas odbacuje optužbe o umiješanosti u krijumčarenje droge i tvrdi da Vašington pokušava da svrgne predsjednika Nikolasa Madura kako bi preuzeo kontrolu nad venecuelanskim naftnim rezervama, koje su najveće na svijetu.
<h4>Desetine napada i više od 100 poginulih</h4>
Američke snage su od septembra izvele desetine vazdušnih napada na brodove za koje Vašington tvrdi — bez iznošenja dokaza — da su prevozili drogu. U tim napadima poginulo je više od 100 osoba. „Ta ubistva predstavljaju kršenje prava na život. Neophodno ih je istražiti i odgovorne privesti pravdi“, poručili su stručnjaci.
- U međuvremenu, američki Kongres bi trebalo da interveniše kako bi spriječio dalje napade i ukinuo blokadu- dodali su. Takođe su pozvali druge države da preduzmu mjere radi zaustavljanja blokade i nezakonitih ubistava, te da doprinesu procesuiranju odgovornih.
<h4>Ko su stručnjaci koji stoje iza saopštenja</h4>
Saopštenje su potpisali Ben Saul, specijalni izvjestilac za zaštitu ljudskih prava u borbi protiv terorizma, Džordž Katruagalos, stručnjak za unapređenje demokratskog i pravednog međunarodnog poretka, Surja Deva, stručnjak za pravo na razvoj, i Đina Romero, specijalna izvjestiteljka za pravo na slobodno okupljanje i udruživanje.
Riječ je o nezavisnim stručnjacima koje je Savjet UN-a za ljudska prava ovlastio da iznesu svoje nalaze, ali oni ne govore u ime samih Ujedinjenih nacija. Venecuela je u utorak, nakon što je zatražila vanrednu sjednicu Savjeta bezbjednosti, u sjedištu UN-a u Njujorku optužila Vašington za, kako je navela, „najveću iznudu u našoj istoriji“.

Pravnici UN-a upozoravaju: Američka pomorska blokada Venezuele je nezakonita oružana agresija

Velika grupa uticajnih žena iz cijelog svijeta, zajedno sa stručnjacima UN-a, uputila je apel Iranu da odmah oslobodi Zahru Šahbaz Tabari, 67-godišnju inženjerku elektrotehnike kojoj prijeti pogubljenje.
Tabari je 25. oktobra osuđena na smrt na Revolucionarnom sudu u Raštu, proglašena krivom za oružanu pobunu protiv temelja Islamske republike. Osuda je zasnovana na komadu tkanine sa sloganom „Žene, otpor, sloboda“, koji je aluzija na moto „Žene, život, sloboda“, postao simbol protesta u Iranu 2022. godine. Vlasti tvrde da je planirala da tkaninu istakne kao javni transparent.
U žalbi koju je 23. decembra podnijela organizacija sa sjedištem u Velikoj Britaniji, više od 400 istaknutih žena, uključujući četiri dobitnice Nobelove nagrade i nekoliko bivših predsjednica i premijerki, opisalo je Iran kao „najvećeg dželata za žene po glavi stanovnika u svijetu“.
- Zahrin slučaj razotkriva ovaj teror: u Iranu, usuđivanje da se drži znak kojim se proglašava otpor žena ugnjetavanju sada je kažnjivo smrću- navodi se u pismu.
Organizacija „Pravda za žrtve masakra u Iranu 1988“ zastupa porodice hiljada političkih zatvorenika pogubljenih prije više od 30 godina.
Tabari, koja je studirala održivu energiju u Švedskoj, prvi put je uhapšena prije oko četiri godine zbog objava na društvenim mrežama, a puštena je nakon tri mjeseca uz elektronski uređaj za praćenje. U aprilu 2025. godine snage bezbjednosti su upale u njen dom u provinciji Gilan i ponovo je uhapsile.
Njen sin Soruš Samak, koji živi u Švedskoj, rekao je da je suđenje Tabari trajalo samo deset minuta. Osam stručnjaka UN je u saopštenju od 23. decembra istaklo da je suđenje sprovedeno putem video-konferencije i da joj je uskraćen pristup izabranom advokatu.
Stručnjaci UN-a traže obustavu pogubljenja, nazivajući slučaj „izrugivanjem pravdi“, i ukazuju na ozbiljne proceduralne prekršaje, uključujući nezakonito pritvaranje, uskraćivanje efikasnog pravnog zastupanja i korišćenje nedovoljnih dokaza za optužbu za oružanu pobunu.
- Kriminalizacija ženskog aktivizma za rodnu ravnopravnost i tretiranje takvog izražavanja kao dokaza oružane pobune predstavlja težak oblik rodne diskriminacije- naveli su stručnjaci UN.
Organizacija za ljudska prava Irana (IHR) sa sjedištem u Norveškoj saopštila je da je Iran do kraja novembra 2025. godine izvršio najmanje 1.426 pogubljenja, uključujući 41 ženu.

UN i svjetske Nobelovke traže oslobađanje aktivistkinje Zahre Šahbaz Tabari osuđene na smrt u Iranu

Ministar unutrašnjih poslova Turske Ali Jerlikaja kazao je danas da su iz olupina privatnog aviona koji se srušio u blizini glavnog grada Ankare, a koji je prevozio libijskog generala i još pet članova njegovog tima, izvučeni uređaj za snimanje podataka o letu i uređaj za snimanje glasa iz kokpita.
Jerlikaja je rekao da se olupina aviona u kojem je poginuo general libijske vojske, Mohamed Ali Ahmed Al-Hadad, proteže na površini od oko tri kvadratna kilometra.
- Kao rezultat rada koji su na mjestu događaja obavili timovi iz Centra za istrage sigurnosti u transportu Ministarstva prometa i infrastrukture, uređaj za snimanje glasa aviona pronađen je u području olupine u 2:45 ujutro, a crna kutija je pronađena u 3:20 ujutro - rekao je Jerlikaja.
Proces ispitivanja i procjene ovih uređaja je započeo, dodao je ministar. Jerlikaja je rekao da je u operaciju potrage i izvlačenja uključeno 408 osoba, uz podršku 103 kopnena vozila i sedam aviona.
Takođe je potvrdio da je u Ankaru stigla libijska delegacija od 22 člana, uključujući rodbinu žrtava i zvaničnike libijskih ministarstava odbrane i unutrašnjih poslova.
Naveo je da je i on znatiželjan u vezi sa uzrokom pada aviona, ali da je neophodno pričekati analizu podataka.
Izrazio je saučešće porodicama žrtava i libijskoj vladi i narodu, opisujući incident kao tragičnu nesreću.
Poslovni avion "Falcon 50" poletio je s aerodroma Esenboga u Ankari prema Tripoliju. Njegova olupina pronađena je oko dva kilometra južno od sela Kesikavak u okrugu Hajmana u Ankari.
Libijska vlada nacionalnog jedinstva proglasila je trodnevnu nacionalnu žalost nakon smrti.

Pokreće se istraga: Pronađena crna kutija aviona u kojem je poginuo libijski general

Krenuli su na Državni arhiv! Na depo memorije jednog naroda, jedne kulture i jedne tradicije. Naše tradicije! Rukopis je isti: "volonteri i đaci u plemenitoj misiji" umjesto "trojanski konj u brisanju jednog identiteta". Sto puta viđen scenario vještine manipulacije. Tako je iz "Ne damo svetinje" i "Desila se sloboda" došlo je do "Veseli se, srpski rode" i "Kukaju Turci, leleču bule"!
Istovremeno, DF stavlja “šapu” na još jednu kapitalnu crnogorsku instituciju kulture Nacionalnu biblioteku “Đurđe Crnojević". Umjesto žene-stručnjaka, koja je decenije provela u toj biblioteci, postavljen je čovjek koji se zalaže za rušenje Mauzoleja na Lovćenu!
DF je takođe preuzeo KIC “Budo Tomović”, a još od ranije i Narodnu biblioteku “Radosav Ljumović”. Tako smo došli do toga da na Cetinju i Podgorici kulturom vedre i oblače oni koji su Bećiru Vukoviću dali nacionalnu penziju, Trinaestojulsku nagradu i 14 i po hiljada eura u kešu.
Ima li kraja ovoj destrukciji nacionalnog bića Crnogoraca? Šta u ovoj stvari radi premijer? Jesu li i ovo seoske tema za njega?
Kome do sad sve nije jasno ili ga ne zanima ili je glup! Ukoliko opet, mi građani ne stanemo na put ovoj besprizornoj akciji okupacije naše istorije i kulture, to neće niko drugi uraditi. Jer da se proteklih mjeseci mi ne pobunismo, ne bi se orila naša himna i gromoglasno NE MOŽE ni 8. jula ispod Vile Gorica, niti za 13. jul na Gorici, niti 19. decembra na Gorici, niti bilo đe drugo đe je bilo nužno da se bude!
I sad imamo izbor. Sjedjeti skrštenih ruku, čekajući da u EU uđemo kao neko zaostalo selo bez autentične kulture ili da uđemo kao GRAĐANI sa kičmom, stavom i dostojanstvom i sviješću o sebi! Ima li Crna Gora danas svijest Vinstona Čerčila? Razumije li Crna Gora da odbraniti kulturu znači odbraniti državu? Ja mislim da se ta svijest rodila ili da se makar probudila!
I zato, naš naredni zadatak je odbraniti Državni arhiv! Odbraniti ga po svaku cijenu od falsifikovanja, brisanja, krađe! U nedjeljama koje dolaze, nema važnijeg cilja! Mi moramo uraditi sve, što god bilo legitimnim putem potrebno, da arhiv ODBRANIMO!
Moramo poručiti tim beskrupuloznim lopovima tuđih baština opet, i opet, i koliko god treba puta: No pasaran!