Presuda u slučaju Gornjeg Zaostra biće jasna poruka svim medijskim radnicima u Crnoj Gori i test za vlasti koliko su spremni da garantuju novinarima i medijima bezbjednost - ocijenjenili su sagovornici agencije MINA predsjednik Sindikata medija Crne Gore Radomir Kračković i izvršna direktokra Instituta za medije Crne Gore Olivera Nikolić.
Anketa koju je agencija MINA uradila sa grupom crnogorskih novinara iz različitih medija, pokazala je da se ne osjećaju bezbjedno kada rade svoj posao i da postoje politički pritisci na rad medija.
<h2>RAD NA TERENU VELIKI PROBLEM</h2>
Kračković je rekao da je rad na terenu prepoznat kao jedan od velikih problema i da je bilo nekoliko težih incidenata, gdje su na meti bili novinari.&nbsp;
On je dodao i da su novinari ispravno prepoznali jake političke pritiske zbog toga što oni kasnije mogu da generišu druge vrste prijetniji i napada.
- Simpatizeri političkih partija nekritički prihvataju narative političara koji targetiraju novinare i onda oni upućuju prijetnje novinarima - naveo je Kračković.
<h2>NAJMANJE 120 INCIDENATA ZA PET GODINA</h2>
On je podsjetio da je u posljednjih pet godina Sindikat medija zabilježio najmanje 120 incidenata u kojima su mete napada ili žrtve bili novinari.
Kračković je istakao da broj napada i pritisaka na novinare nije smanjen i pored institucionalnih pomaka i usvajanja izmijenog Krvičnog zakonika, kojim su povećane kazne za napade na novinare, ali i uprkos tome što policija promptno reaguje na najveći broj slučajeva napada i nastoji da ih odmah procesuira.
I Nikolić je saglasna sa stavom novinara, ocjenujući da država ima dobar zakonski okvir da garantuje bezbjednost novinarima i medijima.
- Ti dobri zakoni i odlična rješenja, koja su vrlo često usaglašena sa najboljim evropskim i međunarodnim standardima, u Crnoj Gori se ne primjenuju najčešće. I tu je ključ problema, jer na političkom nivou imamo kontinuiran politički pritisak na novinare, medije - dodala je Nikolić.
<h2>PRITISCI</h2>
Ona je ukazala na to da već godinu nije obezbijeđeno da Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU), koja je jedna od najvažnijh medijskih institucija u državi, radi u punom kapacitetu.
- Zato što političari koji su na vlasti, parlamentarna većina, ne žele da puste u Savjet čovjeka koji je dugogodišnji novinar, instruktor novinarstva, koji uživa reputaciju i kredibilitet - istakla je Nikolić.
Ona je kazala da generalni direktor Radio Televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić i dalje obavlja tu funkciju, uprkos brojnim presudama da je nezakonito izabran.
- Imamo i presude protiv članova Savjeta RTCG, ali kao da su se stvari izvrnule i umjesto da Savjet kontroliše rad manadžmenta, menadžment kontroliše rad Savjeta. Tu imamo odstupanje od primjene zakona i pokušaj političke kontrole - smatra Nikolić.
Ona je podsjetila da je Ministarstvo odbrane nedavno uskratilo akreditaciju za pojedine redakcije, što je, kako je navela, nezapamćeno.&nbsp;
Ukazala je i da pregovori u Javnom serivsu, oko potpisivanja kolektivnog ugovora idu teško.&nbsp;
- U prvih sto mjesta za zarade u Javnom servisu, nema novinara, nema medijskih radnika. Onda imamo osnivanje paralelnog sindikata. Odjednom vidite novinare iz prajm tajma kojih više nema ne vode emisije - istakla je Nikolić.
Ona smatra da su sve to vidovi jednog snažnog pritiska na sindikalni aktivizam i pokušaje ljudi da se izbore za pobojšanje svog standarda.
Nikolić je ukazala na slučaj napada na Steva Vasiljevića, Igora Pejovića i Balšu Rudovića u Zaostru kod Berana kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu.&nbsp;
- Na jednom dijelu teritorije policija ne reaguje na brutalno maltretiranje ljudi - otimanje opreme, vađenje snimaka, prijetnje ubistvom - navela je Nikolić.
<h2>GRANSKI UGOVOR MOŽE POBOLJŠATI PRAVA NOVINARA</h2>
Kračković je rekao da još nema granskog koletivnog ugovora zbog toga što ne može da dođe do dogovora između sindikata, dva koji pregovaraju i poslodavaca, odnosno vlastnika medija.
On je kazao da će Sindikat i dalje pokušavati da dođe do dogovora, dodajući da posljednja dešavanja u pojedinačnim medijima mogu biti podstrek da dođe do dogovara oko granskog kolektivnog ugovora.
Kračković je dodao da je Radio Televizija Pljevlja potpisala svoj kolektivni ugovor poslije mnogo godina, kojim su poboljšani uslovi za rad i zarade zaposlenih u tom mediju.&nbsp;
On je kazao da je nakon pregovora o kolektivnom ugovoru u Javnom servisu, kada je bilo protesta Sindikata zaposlenih koji su se žalili na pritiske manadžmenta, na kraju došlo do kompromisa.
- Sada se očekuje samo da Ministarstvo finansija da saglasnost i taj kolektivni ugovor biće potpisan i njime će biti povećane zarade u Javnom servisu - istakao je Kračković.
On je ocijenio da su posjednja dešavanja u pojedinačnim medijima značajan podstrek da se uskoro proba dogovoriti granski kolektivni ugovor na nivou države, koji može poboljšati prava i novinara, i medijskih radnika, odnosno da se tim ugovorom obezbijedi minimum prava ispod kojih se ne može ići.&nbsp;
- Zbog čega je to značajno? Jer u Crnoj Gori danas imamo preko 200 medija. U preko polovine, ja sam siguran, da vi nemate poštovanje nekih osnovnih prava novinara - smatra Kračković.
<h2>NEZAINTERESOVANOST MLADIH</h2>
Nikolić je kazala da je dobra ilustracija o tome koliko je novinarstvo bezbjedna, popularna i atraktivna profesija Crnoj Gori, činjenica da mladi nijesu zaintersovani da se bave tim poslom.
Ona smarta da je država dužna da obezbijedi okvir za slobodan rad.&nbsp;
Nikolić je kazala da nigdje u zakonu ne piše da se ne smiju targitirati ili kriminalizovati novinari i da im se ne smiju davati neke generalne ocjene bez dokaza, ističući da se to vrlo često dešava.&nbsp;
- Nigdje u zakonu ne piše da policija treba da stoji i da mirno gleda kad novinare napada grupa bijesnih ljudi, ali to se dešava - navela je Nikolić.&nbsp;
Dodala je da nigdje u zakonu ne piše da Ministarstvo odbrane smije da uskraćuju i akreditacije novinarima, ali da se to dešava.&nbsp;
- Nigdje u zakonu ne piše da generalni direktor javnog servisa ne smije da bude na toj dužnosti i ne može i da krši zakone ove države, a da i dalje obavlja tu dužnost, ali to se i dalje dešava. Nigdje ne piše da moraš da radiš ovako težek posao, a da imaš ispod prosječne plate. To nigdje ne piše. To su sve stvari koje zavise od ambijenta i nivoa političke kulture na koje političari utiču, ali isto tako postoji dio naše odgovornosti - medijskih organizacija, novinara - navela je Nikolić.
Ona je kazala da je to pitanje budućnosti novinarske profesije.
<h2>ONLAJN PRIJETNJE NAJČEŠĆE</h2>
Kračković je kazao da su prijetnje preko društvenih mreža najčešći vid napada na novinare proteklih godina koje je i Sindikat medija registrovao u svim istraživanjima.
- Ti napadi su specifični zbog toga što policija i tužilaštvo u dosta slučajeva ne mogu da ih riješe i zbog toga što su neke od tih stizale sa adresa iz drugih država. Međutim, u posljednje vrijeme neki od tih slučajeva su riješeni, nakon proteka određenog vremena, ali neki i dalje nijesu. To je veliki razlog za zabrinutost - rekao je Kračković.
On je objasnio da se radi o slučajevima onlajn prijetnji, ili preko društvenih mreža ili preko mejla.
- Imali smo čak i slučajeve prijetnji masovnim silovanjem čitavih redakcija. To su stvari koje moraju snažno da nas zabrinu i moraju do kraja biti riješeni - dodao je Kračković.
<h2>OHRABRUJE PRESUDA ZA PRIJETNJE NOVINARKI TV E</h2>
On je kazao da su nakon nekoliko godina, 2020. i 2021. godine imali i veliki broj fizičkih incidenata, što je bila posljedica oštre polarizacije u društvu nakon promjene vlasti.
- Ono što može da ohrabri jeste posljednja presuda, iako prvostepena, za slučaj prijetnje novinarki Televizije E Itani Kaluđerović, kada je to dijelo kvalifikovano po novom, izmjenjenom Krivičnom zakoniku i počinilac dobio devet mjeseci zatvora - naveo je Kračković.
On je dodao da toga nije bilo u slučajevima napada na novinarku Pobjede Anu Rajčković i na fotoreportere i novinare u Gornjem Zaostru.&nbsp;
- Taj slučaj po nama ide dosta traljavo. Zbog toga što ste vi isprva imali optužnicu protiv jedne osobe. Sada su tu dodate još dvije koje se krivično terete i pet koje se prekršajno gone - naveo je Kračković.
On je poručio da Sindikat pomno prati dešavanja i kako će nadležni organi, prvenstveno sud, na kraju donijeti odluke u tom predmetu.&nbsp;
- Smatramo da će to biti jasna poruka svim novinarima i medijskim radnicima u Crnoj Gori, u zavisnosti od toga kakva bude presuda u tom najtežem slučaju napada na novinare Crnoj Gori u ovoj godini - kazao je Kračković.
<h2>DOŠAO VELIKI BROJ MEDIJA SA SRPSKIM KAPITALOM</h2>
Nikolić je kazala da se, nakon promjene vlasti 2020. godine, promijenila i medijska scena jer je došao veliki broj medija sa stranim kapitalom i to sa jedne adrese, a to je Srbija.&nbsp;
- Nijesam sigurna da smo dolaskom i osnivanjem tolikog broja medija dobili na kvalitetu, sklonija sam prije da se saglasim sa onima koji primećuju da smo dobili, u stvari, politički uticaj - ocijenila je Nikolić.
Ona je rekla da je dijaloška uloga medija u društvu veoma značajna da bi se obezbijedio prostor za razgovor različitih aktera.
<h2>POJEDINI NOVINARI RTCG NESTALI SA PRAJM TAJMA</h2>
Nikolić je rekla da su pojedini novinari na Javnom servisu, urednici od Vladana Mićunovića, Andrijane Kadije, Marijane Marković, Isidore Šoć, Dušanke Pejović, nestali sa prajm tajma u Javnom servisu.
- Zašto? Iz kog razloga? Zašto se kačim na javni servis? Zato što ne postoje nikakvi pisani i tragovi, zašto se ti ljudi miču. A to je par ekselans pritisak na novinare - kazala je Nikolić.
Kračković je kazao da je Crna Gora fenomen zbog toga što ima preko 200 medija na prostoru sa samo 630 hiljada stanovnika, a što logički može da zvuči da su mediji održivi.&nbsp;
- Naše posljedne istraživanje pokazalo je da profit, odnosno dobit medija, pada. Ona je prepolovljena u odnosu na 2023. godinu, prvenstveno zbog rasta troškova - kazao je Kračković.
On je ocijenio da je ogromna uloga države i da zbog ona može lako da kontroliše određene medije.&nbsp;
- Zbog toga što polovina ukupnog novca u crnogorskim medijima dolazi direktno od države, odnosno od lokalnih samuprava ili opština koje su osnivači lokalnih javnih emitera - naveo je Kračković.
<h2>TESTOVI ZA SLOBODU MEDIJA</h2>
On smatra da se ne pridaje dovoljna pažnja tome kako izvještavati sa rizičnih događaja, ali da u Sindikatu očekuju da se situacije u tom pogledu mijenjati.
- Sindikat medija je prije dvije godine izdao i prve smjernice, odnosno procjenu rizika u redakcijama za izvještavanje sa rizičnih događaja i slao ih novinarima i redakcijama sa molbom da se te pročitaju i primijenjuju kada dođe do situacije da se mora izvištavati sa nekih tako rizičnih skupova - rekao je Kračković.
Nikolić je kazala da će za nju test koliko su stvarno političari na vlasti spremni da garantuju novinarima i medijima bezbjednost, biti presuda u slučaju Gornjeg Zaostra.
- Ishod te presude će biti vrlo znakovit kakav je odnos sudova u Crnoj Gori ili dijela sudova, prema onome što je bezbjednost novinara i sloboda medija i koji su autoriteti kojima se u ovom društvu ne smije ništa i koji su, da kažem, van kontrole pravnog sistema - navela je Nikolić.
On je istakla da je druga stvar hitno popunjavanje Savjeta AMU i raspisivanje konkursa za izbor preostalih članova tog tijela da se ta administrativna prepreka otkloni i da agencija može da funkcioniše u punom kapacitetu.&nbsp;
- Potpisivanje kolektivnog ugovora između rukovodstva RTCG i reprezentativnog sindikata i odobravanje tog kolektivnog uvora od Ministarstva finansija, kao i odstupanje Borisa Raonića sa mjesta čelne funkcija direktora jer su pravosnažne presude jasno stavile do znanja da je on tu nezakonito - navela je Nikolić.&nbsp;
Prema njenim riječima, to su testovi koji će da pokažu da li stvarno poštujemo slobodu medija ili su nam samo usta puna svega toga.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Presuda u slučaju Gornjeg Zaostra test za spremnost vlasti da garantuje novinarima bezbjednost

Sindikat medija Crne Gore pozdravlja presudu kolašinskog suda kojom je &nbsp;Miodrag Novaković zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaludjerović osuđen na devet mjeseci zatvora - poručio je predsjednik te organizacije Radomir Kračković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fnovakovicu-devet-mjeseci-zatvora-zbog-prijetni-novinarki-televizije-e-itani-kaluderovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Smatraju, kako je rekao u izjavi za Televiziju E, da je ova presuda vrlo značajna zbog toga što je promijenjen novi Krivični zakonik kojim je povećana kazna za napade na novinare.
- I da je ovdje bilo kvalifikovan oblik krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti i da se radi o ugrožavanju sigurnosti novinarke i zbog toga je kazna veća nego što bi bila da nije došlo do izmjena Krivičnog zakonika prije četiri godine - naglasio je Kračković.
Sindikat, kako je dodao, takođe pozdravlja i činjenicu da je ovaj slučaj dosta brzo riješen pred kolašinskim sudom.
- Vjerujemo da će ova presuda imati odgovarajući efekat na buduće prijetnje novinarima u njihovom radu i da će to imati uticaj da se smanje prijetnje novinarima, pogotovo onlajn uznemiravanja novinara - što je jedan vid napada najučestaliji proteklih nekoliko godina po podacima Sindikata medija - istakao je Kračković.
&nbsp;Očekuju, kako je dodao, da sudovi budu efikasniji u drugim slučajeva napada na medije i da donesu odluke.

Kračković: Vrlo značajna presuda za ugrožavanje sigurnosti Kaluđerović, vjerujemo da će imati efekat na buduće prijetnje novinarima

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) je, od 2021. do ove godine, registrovao 32 incidenta u kojima su žrtve bile novinarke, dok je samo u 2024. zabilježeno 11 napada na medijske radnice.
Na konferenciji za novinare povodom predstavljanja istraživanje SMCG o bezbjednosti novinarki, saopšteno je da je u istom četvorogodišnjem periodu napadnuto 36 novinara - dok je još 28 napada bilo usmjereno na grupe medija, pa je ukupan broj napada iznosio 96.&nbsp;
Samo u 2024. žrtve napada u pet slučajeva bili su muškarci, u 11 žene a u osam grupe medija.
Autorka istraživanja i potpredsjednica SMCG Marijana Camović-Veličković rekla je da je riječ o prvom istraživanju ove vrste, dodajući da se analiza oslanja na statističke podatke iz baze napada SMCG - Safe Journalists.
Ona je kazala da su od 2021. do ove godine, novinarke u Crnoj Gori doživjele razne oblike napada.&nbsp;
- Bilo je slučajeva ozbiljnih fizičkih napada, kao i prijetnji po život, ali ubjedljivo najučestaliji obilk napada na novinarke u protekle četiri godine su uznemiravanje i ostali oblici prijetnji - rekla je Camović-Veličković.
Prema njenim riječima, napadnute su novinarke većih medija čije je sjedište u Glavnom gradu, ali i u manjim sredinama i iz manjih medija.&nbsp;
- Tokom istraživanog perioda zabilježena su 32 incidenta u kojima su žene bile žrtve i to je cifra koja je registrovana u Safejournalists.net bazi napada. Iz sumiranih podataka za ove četiri godine može se vidjeti da je u posljednje dvije godine, odnosno 2023. i 2024, nasilje prema novinarkama povećano u odnosu na novinare - rekla je Camović-Veličković.
Ona je navela da su tokom prošle godine u SafeJournalist bazi zabilježena ukupno 24 incidenta, od kojih su u pet slučajeva žrtve bili muškarci, a u 11 žene, dok su u preostalih osam slučajeva napadnute novinarske ekipe ili mediji.
- Opšte je mišljenje među intervjuisanim i novinarkama koje su učestvovale u fokus grupama da su najranjivija kategorija novinarke koje žive i rade u manjim sredinama i one koje se bave temama iz crne hronike - rekla je Camović-Veličković.&nbsp;
Kako je kazala, nakon njih isticane su mlađe novinarke, samohrane majke, a i generalno žene jer su „lakša meta“ u odnosu na muškarce i lakše ih je diskreditovati kroz mizogine i seksističke napade i omalovažavanje pomoću rodnih stereotipa.
Ona je kazala da su trenutno tri novinarke pod stalnom policijskom zaštitom, te da više od 60 odsto zaposlenih u medijima čine žene.

Za četiri godine 32 incidenta u kojima su žrtve bile novinarke

Predsjednik i potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore Radomir Kračković i Marijana Camović-Veličković danas su pred Osnovnim sudom u Podgorici podnijeli tužbu protiv izvršnog direktora Lokalnog javnog emitera RTV Podgorica Vladimira Otaševića. Tužba je podnijeta radi povrede prava ličnosti zbog, kako su rekli u Sindikatu medija, netačnih navoda koje je Otašević tokom ljeta iznosio u svojim reagovanjima.
Tužbu su podnijeli u svoje lično ime, a ne u ime SMCG.
- Na portalu <a href="http://gradski.me/" target="_blank">gradski.me</a> je 18. juna 2025. godine objavljen je tekst sa naslovom „Otašević: Kračković i Camović tražili da prećutim nezakonito točenje goriva i pozive na fizičke obračune u prostorijama Gradske TV“, u kojem je preneseno reagovanje Otaševića. Kako se navodi u tužbi, u objavljenom reagovanju, iznijete su brojne netačne, lažne i tendenciozne činjenične konstatacije tuženog vezane za tužioce, uključujući u bitnom navodni nedopušteni pritisak koji su tužioci vršili na sud, kao i navode da su tužioci djelovali antisindikalno, na način što su tražili otkaze za zaposlene u medijima - navedeno je u saopštenju koje potpisuje Camović-Veličković.
Ističe da je Otašević u više navrata iznosio neistine na račun Kračković i Camović-Veličković, prije svega navodeći da su "antisindikalno " postupali tražeći otkaze za zaposlene u tom lokalnom javnom emiteru. Kao sindikalno aktivne osobe, oni su mišljenja da su ovakve izjave, plasirane preko javnog medija čiji je direktor Otašević, opasne i da mogu imati odvraćujuću ulogu za svo postojeće i buduće članstvo Sindikata medija Crne Gore. 
- Cilj nam je da se utvrdi istina, pa ako smo tražili otkaze za zaposlene u medijima - neka se to dokaže, a ako ipak to nismo radili - da sud odredi pravednu kaznu za onoga ko širi neistine bez straha za posljedice koje će uslijediti zbog takvog ponašanja. U svojim javnim reagovanjima smo od Otaševića tražili da dokaže te tvrdnje što on nije uradio već je nastavio sa iznošenjem neistina i razlog za tužbu je upravo to. Oboje smo javne ličnosti, svjesni svog položaja i uloga u društvu i samim tim spremni smo da trpimo kritiku ali ne i neistine - kazao je Kračković.
U tužbi je, između ostalog citiran dio teksta Otaševića u kojem se navodi da „čelnici Sindikata medija ne bi trebali da koriste svoje funkcije da preko njih traže, bez valjanog osnova, otkaze za zaposlene u medijima, pa i za izvršne direktore, koji nisu bliski njihovim poslodavcima, dok sa druge strane traže zaštitu za zaposlene, koji vrijeđaju i pozivaju na fizički obračun svoje kolege na radnom mjestu, a pri tom i nezakonito troše gorivo na račun građana Crne Gore.“
Objašnjeno je da se ova izjava Otaševića dijelom nadovezuje na kontinuirano iznošenje neistina na račun Kračkovića i Camović-Veličković.
„Kako bi kontekst reagovanja – izjave tuženog bio potpuno jasan, ističemo da se ono naslanja na niz novinarskih članaka, između ostalog i na navode sadržane u članku objavljenom na portalu <a href="http://gradski.me/" target="_blank">gradski.me</a> pod naslovom: „Članovi Sindikata Gradske RTV ne žele Kračkovića i Camović na narednoj sjednici, zbog antisindikalnog djelovanja“ u kojem je, između ostalog, za tužioce navedeno da se „radi o sindikalnim predstavnicima, koji su za urednika i novinara Gradske RTV (Dejana Bogojevića i Radomira Tešanovića) u prethodnom periodu tražili izricanje drastičnih kazni (otkaz ugovora o radu)“...“, navodi se u tužbi uz napomenu da su „citirane činjenične konstatacije koje su objavljene dana 18.06.2025. godine, netačne, tendenciozne i neistinite“.
- Otašević, kao javni funkcioner, mora da bude svjestan težine izgovorene riječi i spreman da pruži dokaze za svaku iznešenu tvrdnju - poručeno je u saopštenju.
Tužbom nije obuhvaćen Lokalni javni emiter RTV Podgorica, već samo Otašević kao autor izjava koje su plasirane preko tog medija.

Camović-Veličković i Kračković tužili Otaševića: Iznio brojne netačne, lažne i tendenciozne konstatacije

Predsjednik Sindikata medija Crne Gore Radomir Kračković ocijenio je da je odluka Skupštine da ne izabere preostala dva člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (SAMU) rezultat političkih kalkulacija unutar vladajuće većine.
– Sumnjam da vladajuća većina vjeruje kako bi izborom ovih kandidata izgubila kontrolu nad Savjetom Agencije – poručio je Kračković u podkastu Mreže za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG).
On je upozorio da bi ovakvo postupanje parlamentarne većine moglo dovesti do daljih velikih problema sa Evropskom unijom.
– Ne znam kako ćete vi nekom objasniti da godinu dana nećete da izglasate dva člana, iako ste i sami rekli da oni ispunjavaju sve uslove. Dakle, očigledno je da vam se oni ne sviđaju u političkom smislu – kazao je Kračković.
Proces izbora članova SAMU već mjesecima je blokiran u parlamentu, uprkos apelima stručne javnosti i međunarodnih partnera da se osigura institucionalna nezavisnost regulatora za medije.

1250x600

Kračković: Neizbor članova SAMU politički motivisan

Šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović trebalo bi da zna da kao nosilac javne riječi i visoki funkcioner vlasti ima dodatnu odgovornost da utiče na stvaranje ambijenta u kojem novinari moraju da rade bez pritisaka i slobodno, poručio je predsjednik Sindikata medija (SMCG) Radomir Kračković, komentarišući to što je poslanik Demokrata na sjednici Skupštine optužio TV E, M portal i Portal Analitika da ih plaćaju organizovane kriminalne grupe.
Bogdanović je, bez ikakvog sustezanja i bez prezentovanja bilo kakvih činjenica, kazao da su ova tri medija na platnom spisku i kavačkog i škaljarskog klana, te da navodno novinari za objavljivanje tekstova dobijaju i do 8.000 eura po objavi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbogdanovic-targetirao-novinare-televizije-e-m-portala-i-portala-analitika-tvrdi-da-kriminalni-klanovi-placaju-po-tekstu-i-do-8-000-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Iz Sindikata medija za TV E upozoravaju da ove optužbe predstavljaju ozbiljnu prijetnju po bezbjednost novinara. Kračković smatra da se radi o jednoj neodgovornoj izjavi kojom se targetiraju novinari.
- Poslanik Bogdanović mora da zna da takve optužbe, ako su izrečene bez dokaza, predstavljaju samo targetiranje i pokušaj diskreditacije novinara ova tri medija. Posebno bi morao da zna kao nosilac javne riječi, visoki funkcioner vlasti ima dodatnu odgovornost da utiče na stvaranje ambijenta u kojem novinari moraju da rade bez pritisaka i slobodno. To se na ovaj način nikako ne radi - konstatuje Kračković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fprojektovanje-bogdanovic-nastavlja-da-targetira-novinare-bez-argumenata-a-od-njih-trazi-da-se-ne-brane-praznim-frazama-nego-da-dokazu-da-govori-neistinu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović do trenutka emitovanja emisije "24 sata" na TV E nije odgovorila na pitanja redakcija o stavu povodom izjave njenog partijskog kolege.
Podršku napadnutim medijima pružio je veliki broj nevladinih organizacija i političara.
T.K.

Kračković: Bogdanović mora da zna da su optužbe bez dokaza samo targetiranje i pokušaj diskreditacije novinara

Sindikat medija Crne Gore saopštio je da nije iznenađen odlukom Savjeta RTV Podgorica da ignoriše zahtjev za smjenu izvršnog direktora Vladimira Otaševića, iako je Državna revizorska institucija (DRI) potvrdila brojne nezakonitosti u radu lokalnog javnog emitera tokom njegovog mandata.&nbsp;
Umjesto sankcija, kako navode, Savjet ga je nagradio stalnom varijabilom od 30 odsto, dok zaposleni rade za najniže plate u medijskom sektoru.
Izvještaj DRI, kako je saopšteno, jasno je ukazao na brojne nepravilnosti u poslovanju RTV Podgorica, upravo tokom mandata Otaševića, iako on pokušava da javnost ubijedi da se revizija odnosi na njegovog prethodnika.&nbsp;
- Spin da je revizija potvrdila zakonitost njegovog rada demantovan je direktno iz DRI i to na čak 63 strane izvještaja, a sam Otašević je pohvalio revizore ističući “da je RTV Podgorica imala konstruktivan pristup u saradnji sa državnim revizorima, koji su, takođe, imali vrlo korektan i profesionalan odnos u postupku sprovođenja revizije u našem Društvu - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Isti Savjet, kako navode, koji je odbio zahtjev za smjenu Otaševića, nedavno ga je nagradio varijabilom od 30 odsto na neograničeno vrijeme, i to nakon što je vratio novac koji je nezakonito primao dok je bio na bolovanju. &nbsp;
- Otašević je “povišicu” dobio za dobro poslovanje, iako je izvještaj DRI pokazao da je situacija potpuno suprotna. Višemjesečno odsustvovanje sa posla bez ikakve dokumentacije, uz radno mjesto koje ga ipak čeka i punu zaradu, a koje se desilo na jesen 2024. godine Otašević je “refundirao” tek u maju ove godine, nakon obavljene revizije i ukazivanja na tu bahatost. Kako, ipak, ne bi osjetio da mu se nešto desilo u ličnom finansijskom smislu, Savjet mu je istog mjeseca dodijelo varijabilu i to, gle čuda, baš u iznosu od 30 odsto, koliko je trebalo da mu bude umanjena zarada tokom trajanja bolovanja. To što ih je više puta tokom godine molio za lične akontacije, DRI je dovoljno objasnila - kazali su iz SMCG.&nbsp;
Gradska TV je, kako dodaju, u svom poslovanju prošle godine, pod rukovodstvom Otaševića, prekršila sedam zakona i tri pravilnika a sam Otašević krije visinu svoje zarade i ugovor o radu, uzima sam od sebe akontaciju i koristi biznis karticu i službeno vozilo, te dijeli varijabile kako sam poželi.&nbsp;
- Stvari koje Otašević radi obično nikome ni ne padnu na pamet a to su: otkaz predsjedniku sindikalne organizacije, montirani disciplinski postupci, isplate javnog novca bez pokrića, skrivanje od DRI dokumentacije koja se tiče sopstvene zarade, i ugovor i konkursnu dokumentaciju (vjerovatno iz straha od ocjene zakonitosti imenovanja), žalopojke na bivše i sadašnje saradnike koje koristi kao izgovor za sopstvene nezakonite odluke, te izostanak elementarnog suočavanja sa odgovornošću… - ističu iz SMCG.&nbsp;
Istovremeno, ističu, zaposleni u njegovoj TV, koji svakodnevno proizvode program, primaju najniže plate u medijskom sektoru, a on ne želi da većini njih poveća koeficijente, uprkos tome što njegova medijska kuća sada ima još više novca, upravo zahvaljujući Sindikatu medija.&nbsp;
- Podsjećamo ga da, iako je razočaran djelovanjem SMCG, je upravo na naš predlog i višegodišnje insistiranje, Zakonom o audio-vizuelnim medijskim uslugama, povećano izdvajanje opština za rad lokalnih javnih emitera. Tako RTV Podgorica sada od Glavnog grada dobija 2,8 miliona eura umjesto 1,85 miliona, koliko je izdvojeno budžetom za 2024. Očigledno da je Otašević to shvatio kao priliku da sebi popravi standard pa predstavlja odličan primjer kako se nezakonito poslovanje u Crnoj Gori dobro isplati - navodi SMCG.
Umjesto što, kako kažu, pokušava da razbije Sindikat RTV Podgorica i odvoji ga od SMCG, nadamo se da će se u budućnosti posvetiti zakonitom poslovanju i poboljšanju standarda zaposlenih a ne djeliti nezakonite otkaze članovima sindikata za stvari za koje je on po Statutu RTV Podgorica odgovoran.

Sindikat medija: Otašević nagrađen uprkos teškim nepravilnostima u radu RTV Podgorica

Ekspertski tim Udruženja za odgovorni i održivi razvoj (UZOR) kreirao je smjernice za bolji radni ambijent novinara u Crnoj Gori, dokument kojim se mediji obavezuju da će u uspostaviti interne mehanizme za prijavljivanje pritisaka na novinare, organizovati specifične trening sesije i pružati psihološku pomoć zaposlenima, kao i da će jačati institucionalnu podršku i saradnju. Potpis na ovaj dokument, u susret Svjetskom danu slobode medija, stavili su izvršni direktor UZOR-a Danko Jokanović, te urednik Televizije E Draško Đuranović, glavni i odgovorni urednik Televizije Vijesti Radomir Kračković, kao i generalni direktor Javnog servisa Boris Raonić. Smjernice možete pronaći <a href="https://uzor.me/smjernice-za-bolji-radni-ambijent-novinaraki-u-crnoj-gori/">na ovom linku</a>.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250429110436_d988c68159833b106106dce44a1cc2d2dc96c8b5eb0bdd1b6f9035fc6b324f71.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250429110436_d988c68159833b106106dce44a1cc2d2dc96c8b5eb0bdd1b6f9035fc6b324f71" data-rendition-name="original" width="1600" height="1116" loading="lazy" alt="Izvršni direktor UZOR-a Danko Jokanović i glavni i odgovorni urednik TV Vijesti Radomir Kračković"><figcaption>Izvršni direktor UZOR-a Danko Jokanović i glavni i odgovorni urednik TV Vijesti Radomir Kračković</figcaption></figure>  UZOR će, kako je istaknuto u saopštenju, pružati kontinuiranu podršku potpisnicima u implementaciji dogovorenih mjera. - Dokument naglašava potrebu za jačanjem solidarnosti među novinarima i medijskim kućama, kao i za strateškim pristupom u jačanju svijesti o etičkim standardima i profesionalnom integritetu - navodi se u saopštenju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250429110436_4f1e286b299bbefc821e4ef819ceb59da3c3cd8e93ef6bf0ea71700b20f2154b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250429110436_4f1e286b299bbefc821e4ef819ceb59da3c3cd8e93ef6bf0ea71700b20f2154b" data-rendition-name="original" width="1600" height="1192" loading="lazy" alt="Izvršni direktor UZOR-a Danko Jokanović i generalni direktor RTCG-a Boris Raonić"><figcaption>Izvršni direktor UZOR-a Danko Jokanović i generalni direktor RTCG-a Boris Raonić</figcaption></figure>  Ovaj dokument rezultat je dogovora postignutog tokom prošlogodišnje UZOR-ove konferencije „Novinarstvo u Crnoj Gori: Profesija u kojoj rastu podjele i pritisci“, na kojoj su govorili čelni ljudi ove tri televizije. - Pozivamo i sve druge zainteresovane medijske kuće da se pridruže inicijativi, potpišu Smjernice i budu dio zajedničke borbe za siguran radni ambijent novinara - poručili su u saopštenju.

Urednici TV E, TV Vijesti i direktor RTCG potpisali smjernice za bolji radni ambijent novinara u Crnoj Gori: U fokusu i jačanje solidarnosti među novinarima i medijskim kućama

U Crnoj Gori je od početka godine registrovano šest nefizičkih napada na novinare, saopštili su iz Sindikata medija Crne Gore (SMCG), dodajući da onlajn nasilje prema novinarima postaje sve ozbiljniji problem. 
 
Predsjednik SMCG Radomir Kračković agenciji MINA kazao je da su se incidenti uglavnom odnosili na prijetnje smrću i fizičkim nasiljem prema novinarima i novinarkama. 
 
- Dakle, uglavnom je riječ o incidentima nefizičke prirode, ali zabrinjava trend rasta, posebno imajući u vidu relativno malu i ranjivu medijsku zajednicu u Crnoj Gori- rekao je Kračković. 
 
On je podsjetio da je Sindikat tokom prošle godine registrovao 24 napada, prijetnji i incidenata usmjerenih prema novinarima i drugim medijskim radnicima, što predstavlja porast u odnosu na 2023, kada ih je bilo 16. 
 
- Takođe, od 2021. do prošle godine zabilježeno je ukupno 96 incidenata, što predstavlja povećanje od 200 odsto u odnosu na prethodni četvorogodišnji period- dodao je Kračković. 
 
Taj podatak, prema njegovim riječima, jasno pokazuje da se bezbjednost novinara pogoršava, uprkos određenim institucionalnim pomacima. 
 
Upitan da li se situacija poboljšava što se tiče položaja novinara ili samo bilježimo nove napada bilo fizičke, bilo onlajn, Kračković je rekao da statistika i primjeri iz prakse, nažalost, ne daju razloga za optimizam. 
 
- Iako su uočeni određeni pomaci, kao što je imenovanje kontakt tačke u Vrhovnom državnom tužilaštvu za slučajeve napada na novinare i uvođenje obaveznih uputstava za tužioce, broj incidenata i dalje raste, a sistemski odgovor je nedovoljan- naveo je Kračković. 
 
On je dodao da je napad biznismena Zorana Bećirovića i njegovih tjelohranitelja, na novinarku Anu Raičković u novembru prošle godine pokazao da novinari i novinarke nijesu nigdje bezbjedni. 
 
- Zabrinjava i činjenica da je tokom 2023. i prošle godine zabilježeno 16 digitalnih napada, među kojima su prijetnje smrću, mizogine uvrede, omalovažavanja, kao i prva zabilježena masovna prijetnja silovanjem- rekao je Kračković. 
 
Ti napadi, kako je rekao, potvrđuju da onlajn nasilje prema novinarima postaje sve ozbiljniji problem. 
 
- Zato je izuzetno važno da se svaki incident prijavi, kako bi se stvorila realna slika o obimu problema i izvršio pritisak na institucije da djeluju- smatra Kračković. 
 
Odgovarajući na pitanje kako vidi odnos vlasti prema položaju novinara, je li podrška samo „verbalna“, Kračković je rekao da “nažalost, podrška institucija često ostaje samo na riječima”. 
 
- Posebno je problematično to što se među počiniocima incidenata i dalje nalaze javni funkcioneri i predstavnici vlasti- rekao je Kračković. 
 
Prema njegovim riječoma, takvo ponašanje šalje pogrešnu poruku i dodatno doprinosi atmosferi nesigurnosti i pritiska na novinare. 
 
- Neprihvatljivo je da zbog neslaganja sa uređivačkom politikom medija, nosioci javnih funkcija pribjegavaju targetiranju, verbalnim napadima ili diskreditaciji novinara- rekao je Kračković. 
 
On je podsjetio da, ukoliko funkcioneri smatraju da su njihova prava ugrožena, imaju na raspolaganju mehanizme samoregulacije kojima mogu da se obrate. 
 
- Slobodno, kritičko i profesionalno novinarstvo temelj je svakog demokratskog društva – i zaslužuje ne samo deklarativnu, već i konkretnu zaštitu i podršku- poručio je Kračković. 
 
Govoreći o pregovorima o Granskom kolektivnom ugovoru (GKU), Kračković je rekao da su oni trenutno stopirani i podsjetio da je usvajanje GKU jedna od obaveza koje stoje u Medijskoj strategiji Crne Gore. 
 
- Sindikat medija će nastaviti da se zalaže za nastavak pregovora sa poslodavcima kako bismo dobili GKU, i novinari i medijski radnici bili bolje zaštićeni, ali je za dogovor potrebno da i druga strana prihvati naše zahtjeve za koje smatramo da su utemeljeni i realni- zaključio je Kračković.

Kračković: Onlajn nasilje prema novinarima sve češće, među počiniocima incidenata i javni funkcioneri i predstavnici vlasti

Nijesam i neću odustati od krivičnog gonjenja napadača na mene i moju porodicu - poručila je novinarka i urednica u dnevnom listu Pobjeda Ana Raičković na Forumu koji je Sindikat medija (SMCG) organizovao uoči Dana novinara Crne Gore govoreći o brutalnom fizičkom napadu koji je pretrpjela od kontroverznog biznismena Zorana Ćoća Bećirovića i njegovog obezbjeđenja. Raičković je istakla da još ne zna je li joj ugrožena bezbjednost, te da čeka i zakazivanje suđenja i uvid u optužni predlog. Žrtva Bećirovića je i novinarka Vijesti Dragana Šćepanović koju u kontinuitetu napada preko svog portala Aktuelno. - Država nema mehanizme da spriječi nekoga ko odluči da otvori portal kako bi nekome uništio život - kazala je Šćepanović koja je govorila i o specifičnim uslovima rada ljudi koji su dopisnici jer su odsječeni od redakcija i ostalih kolega. <h2>Pogoršana bezbjednost novinara</h2> Na današnjem forumu SMCG je ocijenjeno da nadležni u svojim rukama imaju sve propise da adekvatno kazne napade na medijske radnice i radnike, te da bi trebalo da ih iskoriste jer se samo tako može poslati poruka o nekažnjivosti. Predsjednik SMCG Radomir Kračković upozorio je da je u posljednjoj godini pogoršana bezbjednost medijskih radnika i radnica u Crnoj Gori, te da je u 2024. godini SMCG zabilježio 20 slučajeva napada na novinare i incidenata sa novinarima, što je rast u odnosu na godinu ranije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122140152_8553d84df5eae28cccb48bdc7723586e2c44df7728ccdef8750e4893817d0081.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250122140152_8553d84df5eae28cccb48bdc7723586e2c44df7728ccdef8750e4893817d0081" data-rendition-name="original" width="4314" height="2794" loading="lazy" alt="Kračković"> <figcaption>POJAČANI PRITISCI NA MEDIJE: Radomir Kračković(Photo: Sindikat medija/Boris Pejović)</figcaption> </figure>  - Zabilježen je i najbrutalniji napad u posljednjih šest godina - na novinarku Pobjede Anu Raičković. Tražimo da svi napadi na novinare i medijske radnike konačno budu adekvatno kažnjeni. Nadležni imaju propise u svojim rukama, a prvenstveno Krivični zakonik. Samo strožim kaznama može se poslati poruka da ovakvi i drugi napadi na novinare neće biti tolerisani - dodao je Kračković. Rekao je da su se i pritisci na rad medijskih radnika pojačali u posljednjoj godini, kao i da i dalje nema napretka u starim i najtežim slučajevima napada na novinare poput ubistva glavnog i odgovornog urednika lista Dan Duška Jovanovića. <h2>Novinarske plate i dalje ispod prosjeka</h2> Kračković je primijetio da se ekonomski status medijskih radnikia i radnica u posljednjih godinu djelimično poboljšao, zahvaljujući povećanju svih plata u Crnoj Gori, ali i da veliki broj kolega prima platu koja je ispod prosječne ili tek malo više od toga. Kazao je da loš položaj medijskih radnika dodatno usložnjava činjenica da se i dalje duguju zarade u jednom dijelu lokalnih javnih emitera, kao i da poslodavci i dalje odbijaju predloge Sindikata medija vezano za Granski kolektivni ugovor. - Ipak, nećemo odustati od toga da se pobošlja položaj i uslovi rada svih novinara i medijskih radnika u Crnoj Gori - naveo je Kračković. Oko 30 medijskih radnika je na forumu ocijenilo da treba jačati solidarnost među kolegama i da ona često izostane, da glavni urednici moraju više da budu uključeni u proces pravljenja vijesti i da se više moraju zalagati i za novinare ali i boriti protiv sve agresivnijeg marketinga koji dolazi iz PR službi javne uprave. - Mi fortoreporteri smo danas po prvi put, na ovom događaju, javno prihvaćeni kao novinari. Problem je što se naš rad mjeri u zavisnosti od toga za koji medij trenutno radimo, a ne bi trebalo da je tako jer mi pripadamo čitaocima a ne redakcijama - kazao je fotoreporter Stevo Vasiljević. Na skupu je istaknut i problem, koji je gotovo svakodnevan, koji imaju ekipe koje prate rad Skupštine Crne Gore. &nbsp; <h2>Izložba crnogorskih fotoreportera</h2> SMCG je, uoči Dana novinara Crne Gore, organizovao i izložbu crnogorskih fotoreportera „Iz kadra u kadar: Priče o novinarstvu”, koju će posjetioci moći da vide u KIC-u “Budo Tomović” do 1. februara. Izloženo je 30 fotografija Borisa Pejovića, Steva Vasiljevića, Dobrila Malidžana, Filipa Filipovića, Jovana Radulovića, Lazara Ružića, Luke Zekovića, Rista Božovića, Sava Prelevića, Dragana Nikolića i Darka Vojinovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122140152_196725df9e1e49c3565b374205e1d29897588f4724f35085c5fac493ac76cdd9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250122140152_196725df9e1e49c3565b374205e1d29897588f4724f35085c5fac493ac76cdd9" data-rendition-name="original" width="5128" height="3213" loading="lazy" alt="SMCG"> <figcaption>Sa izložbe(Photo: Sindikat medija/Boris Pejović)</figcaption> </figure>  Potpredsjednica SMCG Marijana Camović Veličković je na svečanom otvaranju izložbe podsjetila da je u Crnoj Gori oko 230 medija, dok je fotoreportera svega 15. Oni, kako je pojasnila, rade u tri dnevne novine i za nekoliko agencija, pretežno stranih a samo jedan portal među zaposlenima ima fotoreportera. Camović Veličković kaže da su crnogorski fotoreporteri redovno nagrađivani na međunarodnim konkursima kao i da decenijama svakodnevno bilježe istoriju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122140152_d7ac00a227931914421dec04290813484a6612a519c6bd39a4d78277d6c7090f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250122140152_d7ac00a227931914421dec04290813484a6612a519c6bd39a4d78277d6c7090f" data-rendition-name="original" width="5656" height="3608" loading="lazy" alt="SMCG izložba"> <figcaption>Izložba crnogorskih fotoreportera(Photo: Sindikat medija/Boris Pejović)</figcaption> </figure>  - A ipak, najmanje se priča o njima i često su upravo oni višak poslodavcima. Sa pravom se osjećaju diskriminisano i ugroženo. Zato, oni koje poslodavci ne otpuste kao višak, i bježe iz profesije - rekla je. Ona je navela i da se masovno krše i zloupotrebljavaju autorska prava na štetu fotoreportera, što im dodatno umanjuje zaradu ali ih i degradira kao autore. Prema njenim riječima, to je takođe tema o kojoj se malo ili nimalo priča, a &nbsp;upravo su izložba i Forum uoči Dana novinara pokušaji u pravcu mijenjanja te prakse. - Pozivam vas da zastanete i obratite pažnju na ono što naši fotoreporteri imaju da vam kažu i što vrlo rječito govore svojim vanvremenskim fotografijama. Malo ih je ali su žilavi ne daju se - zaključila je Camović Veličković.

Raičković: Još ne znam je li mi bezbjednost ugrožena, neću odustati od krivičnog gonjenja Bećirovića

Najava državnog sekretara u Ministarstvu finansija Tarika Turkovića da bi cijena bureka do ulaska Crne Gore u Evropsku uniju mogla dostići četiri eura ukazuje na očekivani višegodišnji rast cijena i na potrebu građana da se naviknu na poskupljenja, ocjenjuju u kompaniji za poslovno savjetovanje Fidelity Consulting.
Prema njima, burek u toj izjavi služi samo kao simbol, dok poruka koju šalje država znači da će život građana postajati sistemski skuplji.
- U prevodu: građane čeka galopirajuća inflacija. Burek je u toj poruci samo simbol, ali poruka je jasna: život će postajati skuplji i to sistemski- navode iz Fidelity Consultinga.
Kada se burek od četiri eura uzima kao normalan scenario, to ukazuje na dramatično poskupljenje hrane, uključujući hljeb, pekarske proizvode, brzu hranu, mliječne proizvode, meso, ulje i jaja, koja ulaze u trajnu spiralnu poskupljenja.
- Kada se kao normalan scenario najavljuje burek od četiri eura, jasno je da hrana dramatično poskupljuje: Hljeb, pekarski proizvodi, brza hrana, mliječni proizvodi, meso, ulje i jaja ulaze u trajnu spiralu poskupljenja i to ne kratkoročno već na novi cjenovni nivo- ističu.
Građani će se morati naviknuti na ove nove cijene, dok poskupljenja neće zahvatiti samo hranu.
- No, neće poskupjeti samo hrana: frizerske i kozmetičke usluge, kafići, restorani, servisi i zanatlije će neminovno povećati cijene- navode u objavi na mreži X.
Rast troškova života dodatno će se osjetiti u kirijama, održavanju stanova, komunalijama i računima za struju.
- Može se očekivati povećanje kirija, kvadrata stana, održavanje zgrada, komunalija i struje- dodaje se u objavi.
Na cijenu svih proizvoda utiče i prevoz i logistika, kroz poskupljenje goriva, javnog prevoza i dostave.
- Prevoz i logistika dodatno pojačavaju pritisak na standard. Gorivo, javni prevoz i dostava ugrađuju se u cijenu gotovo svega što kupujemo. Inflacija se na taj način širi tiho, ali nemilosrdno- pojašnjavaju u Fidelity Consultingu.
Krajnja poruka o bureku od četiri eura sugeriše da nominalni rast plata neće pratiti realnu kupovnu moć građana, posebno srednje klase.
- Poruka o bureku od četiri eura do ulaska u EU znači jedno: plate mogu rasti nominalno, ali realna kupovna moć građana pada- ističe se u objavi.
Burek sam po sebi nije problem – on simbolizuje novu ekonomsku paradigmu vlasti.
- Na kraju, burek nije problem sam po sebi. Burek je nova ekonomska paradigma ekipe na vlasti- zaključuje Fidelity Consulting.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFidelity_cg%2Fstatus%2F2018633363129614390%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2018633363129614390%7Ctwgr%5E09b75779810abddaf8f19bb6796f919f717e1027%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Fidelity consulting: Država je u bureku

Za predsjednicu Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge izabrana je prof. dr Andrijana Nikolić, saopšteno je iz Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
Ona je izabrana većinom glasova na 428. sjednici Savjeta , održanoj 3. februara.
Sjednici Savjeta prisustvovali su članovi: dr Branko Bošković, prof. dr Andrijana Nikolić, Edin Koljenović, Dragoljub Duško Vuković i Niko Martinović.
- Savjet Agencije nastavlja da djeluje u okviru svojih zakonskih nadležnosti, sa ciljem unapređenja &nbsp;regulatornog okvira i dosljedne primjene principa slobode medija i profesionalnih standarda u oblasti &nbsp;audiovizuelnih medijskih usluga- poručuju u saopštenju.

Andrijana Nikolić nova predsjednica Savjeta AMU

Uprava za saobraćaj je tokom prošle godine realizovala je i započela jedan od najintenzivnijih investicionih ciklusa u putnoj infrastrukturi.
Iz Uprave je saopšteno da je izgrađeno i rekonstruisano oko 90 kilometara magistralnih i regionalnih puteva širom države.
&nbsp;- Kroz završene projekte unaprijeđena je bezbjednost, protočnost i kvalitet saobraćaja na ključnim pravcima, uključujući rekonstrukciju magistralnih puteva Nikšić – Kuside, Rožaje – Špiljani, odnosno dionice Rožaje – Most Zeleni, te Slijepač Most - Ribarevnine - Berane, kao i izgradnju magistralnog puta Cetinje – Čevo, kojim je formirana funkcionalna obilaznica oko Cetinja i rasterećen gradski saobraćaj- navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu Uprave.
&nbsp;Takođe, završen je i put Vrulja – Mijakovići. Značajni radovi realizovani su na sjeveru Crne Gore kroz adaptaciju i rekonstrukciju puteva Andrijevica – Mateševo preko Trešnjevika, kao i Slijepač Most – Pavino Polje – Trlica.
&nbsp;Uprava za saobraćaj je tokom godine sanirala i više klizišta na kritičnim lokacijama Dobrakovo, Polica i Provalija, čime je uklonjen višegodišnji rizik po bezbjednost saobraćaja.
&nbsp;- Istovremeno, unaprijeđena je bezbjednost u tunelima ugradnjom nove rasvjete, uključujući tunel Mogren, dok je kroz investiciono presvlačenje obnovljen kolovoz na većem broju saobraćajnica širom Crne Gore- rekli su iz Uprave.
&nbsp;Posebna pažnja posvećena je i unapređenju saobraćajne signalizacije na 20 ključnih raskrsnica, kroz obnovu vertikalne i horizontalne signalizacije, postavljanje novih informativnih tabli i unapređenje sistema pasivne bezbjednosti.
&nbsp;Paralelno sa završenim investicijama, u prošloj godini započeti su radovi na nizu novih i strateških projekata.
&nbsp;Među njima se izdvajaju izgradnja Bulevara Vojislavljevića u Podgorici, rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari, sanacija mosta Kruče na magistralnom putu Bar – Ulcinj, kao i rekonstrukcija puta Bioča – Petnjica i dionice Bijele Poljane – Riđani u Prijestonici Cetinje.
&nbsp;Nastavljeni su i ranije započeti projekti na izgradnji Bulevara Tivat – Jaz, te puteva Zaborje – Jasenovo Polje i Kamenicki most – Krute.
&nbsp;- Realizacijom ovih projekata Uprava za saobraćaj potvrđuje opredijeljenost ka dugoročnom razvoju saobraćajne infrastrukture, unapređenju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju i jačanju regionalne povezanosti, sa jasnim ciljem – moderni, sigurni i funkcionalni putevi kao osnova ekonomskog razvoja, turizma i boljeg kvaliteta života građana- zaključuje se u saopštenju.

Uprava za saobraćaj: Tokom prošle godine izgrađeno i rekonstruisano oko 90 kilometara puteva širom Crne Gore

The entry of Serbian nationals Veljko Belivuk and Marko Miljković was an operational activity, and the lifting of the measure was justified given that three criminal offenses were prevented at the time. Had I been the one handling that case, I would have acted in exactly the same way. Former official Zoran Lazović never asked me to grant privileges to anyone. I never heard, nor did I have any operational knowledge, that Zoran Lazović and his son Petar had any links to criminal activities - former Acting Director of the Police Directorate Vesko Damjanović stated before the High Court.
He testified today at the trial of former senior police official Zoran Lazović, former Chief Special Prosecutor Milivoje Katnić and suspended prosecutor Saša Čađenović, whom the Special State Prosecutor’s Office (SDT) charges with subordinating their official positions to the „Kavač“ criminal clan, allegations they have denied in their defenses.
- Veljko Belivuk and Marko Miljković were persons of security interest, associated with the Grobari supporters’ group and also believed to cooperate with the „Kavač“ criminal clan. When they entered Montenegro in January 2021, we had no information about Ritopek, nor that they had illegally entered Montenegro six months earlier and committed criminal offenses - Damjanović said.
Regarding the entry of Miljković and Belivuk, he explained that he was informed by the head of the Herceg Novi Security Center or by one of the officers from Tivat.
Damjanović then, as he said, contacted the then Assistant Director of the Police Directorate Enis Baković, who informed him that the Boka Security Branch was undertaking certain activities.
- Zoran Lazović came to me and informed me in detail about the activities underway. They had information that a liquidation of Belivuk and Miljković was being planned, the second activity was aimed at preventing the murder of Slobodan Kašćelan, and the third at preventing the liquidation of Marko Ljubiša Kan in Budva - Damjanović said.
At that point, he stated, he told Lazović that Miljković and Belivuk should be kept under 24-hour surveillance to prevent them from being killed.
In response to a question from one of Lazović’s defense attorneys Zoran Piperović, the witness said that members of several organizational units participated in the Belivuk-Miljković operation.
- I believe that officers of the Criminal Police Sector, headed by Enis Baković, also participated in the operational activities related to the Belivuk and Miljković operation - Damjanović said while answering attorney Piperović’s question.
According to the witness, Baković should have known that his officers were involved in surveillance activities.
Damjanović reiterated that he had no information that Zoran or Petar Lazović had any involvement with organized criminal groups, including Radoje Zvicer, whom police identify as one of the leaders of the „Kavač“ criminal group.
The witness made this statement after attorney Piperović presented excerpts from the indictment.
In response to a question from attorney Nikola Martinović, Damjanović was categorical that there was no rulebook governing the placing of individuals under operational measures.
- As we placed them under measures, so we removed them - Damjanović said, adding that there was no regulation prescribing either the imposition or the lifting of such measures.
In these cases, he explained, no decision banning entry into the country was issued.
In response to a question from the defendant Lazović, the witness said that he informed him that Belivuk and Miljković were under 24-hour surveillance and that their contacts were being monitored.
After the conclusion of the testimony, prosecutor Šoškić stated that Damjanović had repeatedly said that the ban had been lifted and that his testimony was consistent with the testimony of the now-deceased S. Đ. and with the provisions of the Law on Foreigners.
In response, attorney Piperović pointed out that although the testimony was consistent with that of S. Đ, it was not consistent with two crucial matters.
- He does not agree with the operative part of the indictment at all, he is completely at odds with it. Where does the Law on Foreigners come from now, because if I read correctly, that law is not mentioned in the operative part of the indictment. Witness Damjanović confirmed what Zoran Lazović stated in his defense - Piperović said.
The attorney asked what purpose these and future witnesses serve, given that there are no legal consequences.
Attorney Stefan Jovanović stated that the „lifting of the ban on entry into Montenegro“ was an operational activity and that witness Damjanović had indicated it was a successful operation.
- The operational activity was not accompanied by a formal decision on a ban on entry - Jovanović said.
In addition to Damjanović, witness Nikola Žižić was also examined today. He has been employed in the Department for the Fight Against Crime since 2020. He was categorical that he had never heard, nor had anyone ever asked him, to ensure that a person was not prosecuted - neither Zoran Lazović nor Čađenović, and that he had never discussed cases with them.
The trial continues tomorrow with the examination of witnesses Jovanka Krunić and Milan Mrvaljević.

Tag: radomir-krackovic