Restoran „Radovče“, koji posluje u okviru Srednje stručne škole „Sergije Stanić“, od juče je preuzeo pripremu obroka za zaposlene u gradskim službama koji ovih dana intenzivno rade na saniranju posljedica poplava u Glavnom gradu, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
Iz Ministarstva podsjećaju da je restoran „Radovče“ i tokom ljeta bio angažovan na pripremi obroka za vatrogasce smještene u Policijskoj akademiji u Danilovgradu, koji su pružali podršku u gašenju požara širom Crne Gore.
MPNI je uputilo zahvalnost upravi i zaposlenima u SSŠ „Sergije Stanić“ na brzoj i efikasnoj reakciji u vanrednim situacijama, ističući da time pokazuju visok stepen društvene odgovornosti i solidarnosti prema zajednici.
– Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija će, u saradnji sa obrazovno-vaspitnim ustanovama i drugim institucijama, u okviru svojih nadležnosti i raspoloživih kapaciteta, nastaviti da pruža podršku aktivnostima koje imaju za cilj zaštitu građana i opšteg interesa – navodi se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

MPNI: SSŠ „Sergije Stanić“ priprema obroke za zaposlene u gradskim službama

Ukoliko ocijene da je potrebno formirati predmet povodom veličanja ratnog zločinca i četničkog komandanta Pavla Đurišića u restoranu "Radovče" u Podgorici, podgoričko Osnovno državno tužilaštvo (ODT) će javnost blagovremeno obavijestiti.&nbsp;
Tako su odgovorili na pitanja Televizije E, planiraju li da povodom tog događaja formiraju predmet i mogu li se identifikovati elementi konkretnog krivičnog djela, imajući u vidu istorijski i društveni kontekst veličanja Pavla Đurišića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 72.3529%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-restoranu-radovce-pjevaju-i-klicu-pavlu-durisicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U restoranu Radovče u centru Podgorice, koji je u vlasništvu Škole za srednje i više stručno obrazovanje "Sergije Stanić", odnosno Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, održana je proslava tokom koje se pjevalo i klicalo zločinačkom četničkom komandantu Pavlu Đurišiću. Snimak se 18 maja pojavio na društvenim mrežama.
Iz Osnovnog državnog Tužilaštva Podgorica u odgovoru Televiziji E navode da kontinuirano prate dešavanja i događaje, te da reaguju u svim slučajevima u kojima postoji sumnja da je počinjeno krivično djelo ili prekršaj iz njihove nadležnosti.
Nejasno je zbog čega postupanje u slučajevima govora mržnje i zločina iz mržnje još nije među prioritetima, naročito imajući u vidu da je vrhovni državni tužilac Milorad Marković izdao obavezujuće uputstvo svim tužilaštvima upravo za postupanje u ovakvim predmetima.
Na klicanje Pavlu Đurišiću u restoranu Radovče reagovala je grupa nevladinih organizacija i građanskih aktivistkinja. Oni su najoštrije osudile nacionalistički pir glorifikacije ratnog zločinaca Pavla Đurišića u tom restoranu, ocjenjujući da je taj sramotni incident posljedica kontinuiranog ohrabrivanja desničarskih aktera u društvu, uključujući velikodostojnike Srpske pravoslavnice crkve (SPC) koji, kako su naglasili, prednjače u krivotvorenju istorije u vezi sa ovim pitanjem.
- Pobornici četničke ideologije, koji uporno ulažu napore da operu nečasnu biografiju ovog četničkog vojvode, kreirali su ambijent u kojem se grupe osjećaju slobodno da slave ratne zločince - poručili su Akcija za ljudska prava (HRA), Antifašisti Cetinje, Centar za građansko obrazovanje (CGO). Centar za demokratsku tranziciju (CDT), Udruženje profesora istorije Crne Gore – HIPMONT, građanske aktivistkinje Dina Bajramspahić, Jovana Marović i Marija Backović
Prethodno je mitropolit crnogorsko-primorski SPC Joanikije nazvao Đurišića "velikim junakom" nepobjedivog karaktera. On je to kazao 3. maja na liturgiji u novoj Crkvi
Preobraženja Gospodnjeg u Lijevče Polju kod Srpca, u bosansko-hercegovačkom entitetu Republika Srpska. U govoru ga je opisao kao velikog junaka koji je pokušavao da zaštiti svoj srpski narod.
Desetak dana ranije na crkvenom skupu u Doljanima nadomak Podgorice gdje je "obilježena osamdesetogodišnjica proboja jasenovačkih logoraša" Joanikije je pominjao Pavla Đurišića kao oslobodioca.
Njegove izjave osudio je veliki broj političkih partija, nevladinih organizacija, građanskih aktivista, istoričara. Premijer Milojko Spajić je, rekao da sve izjave koje imaju potencijal da pojačaju već izražene podjele u Crnoj Gori apsolutno ne podržava i misli da im nije mjesto u modernoj Crnoj Gori, dok predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nije direktno odgovorio na pitanje brine li ga pokušaj revizije istorije SPC i kako gleda na Joanikijeve izjave.

ODT o veličanju Pavla Đurišića u restoranu Radovče: Ukoliko ocijenimo da je potrebno formirati predmet obavijestićemo javnost

Grupa nevladinih organizacija i građanskih aktivistkinja najoštrije su osudile nacionalistički pir glorifikacije ratnog zločinaca Pavla Đurišića u podgoričkom restoranu „Radovče“ ocjenjujući da je ovaj sramotni incident posljedica kontinuiranog ohrabrivanja desničarskih aktera u društvu, uključujući velikodostojnike Srpske pravoslavnice crkve (SPC) koji, kako su naglasili, prednjače u krivotvorenju istorije u vezi sa ovim pitanjem.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 72.3529%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-restoranu-radovce-pjevaju-i-klicu-pavlu-durisicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Pobornici četničke ideologije, koji uporno ulažu napore da operu nečasnu biografiju ovog četničkog vojvode, kreirali su ambijent u kojem se grupe osjećaju slobodno da slave ratne zločince i pjevaju „Đurišiću, mlad majore“ - poručili su Akcija za ljudska prava (HRA), Antifašisti Cetinje, Centar za građansko obrazovanje (CGO). Centar za demokratsku tranziciju (CDT), Udruženje profesora istorije Crne Gore – HIPMONT, građanske aktivistkinje Dina Bajramspahić, Jovana Marović i Marija Backović
Oni su decidni da izostanak odlučnih osuda iz vlasti za ovaj, ali i sve prethodne slučajeve, samo podstiče različite aktere da na ovaj način raspiruju podjele u društvu.
- Školski restoran „Radovče“, koji je bio kultno mjesto u ovom gradu i već 50 godina dio uspomena mnogih građana različite nacionalne i vjerske pripadnosti, nije smio sebi da dozvoli ovakvu kompromitaciju - dodali su oni.
Oni su pozvali rukovodstvo restorana i direktora JU Škola za srednje i više stručne obrazovanje „Sergije Stanić“, koja je vlasnik restorana, da upute izvinjenje građanima zbog slavljenja kolaboranta fašističkog okupatora u njihovim prostorijama.
- Dužnost je ovog restoran, koji ima obrazovni karakter, kao i svih obrazovnih ustanova, da osiguraju prostor u kojem se ne raspiruje nacionalna i vjerska netrpeljivost i širi govor mržnje, te da proaktivnim javnim odnosom pokažu da su u restoranu dobrodošli svi, bez obzira na bilo koje lično svojstvo - poručili su u NVO sektoru.
Niti jedna javna ustanova, koju finansiraju svi građani i građanke, ne smije, podvlače oni, ni u kojem obliku javno odobravati, negirati postojanje i umanjivati težinu zločina koji su saradnici okupatora počinili.
- Zato očekujemo od odgovornih lica iz restorana i škole da se vrjednosno odrede o nemilom događaju i započnu promjene internih procedura kojima se uređuje organizacija proslava u restoranu kako bi se preveniralo ponavljanje nekog sličnog kontroverznog događaja - istakli su oni.
Pozvali su i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija da osudi ovaj nacionalistički ispad i preduzme mjere nadzora kako se u objektima koja pripadaju obrazovnom sektoru ne bi promovisale politike mržnje i etničkog čišćenja.

Rukovodstvo restorana „Radovče“ i direktor SS „Sergije Stanić“ da se izvine građanima zbog slavljenja Pavla Đurišića u njihovim prostorijama

Njemački proizvodni sektor u novembru je rastao treći mjesec zaredom, podstaknut prvenstveno automobilskim sektorom.
Rast je iznenadio ekonomiste, koji su predviđali pad od 0,7 odsto na mjesečnom nivou. Umjesto toga, industrija je porasla 0,8 odsto, prenosi SEEbiz.
Statističari su revidirali brojke za oktobar prema gore, na mjesečni rast od dva odsto, nakon septembarskog plusa od 1,8 odsto.
"Pozitivan razvoj u novembru pripisuje se rastu automobilske industrije", poručili su iz Destatisa. U toj grani rast je na mjesečnom nivou iznosio 7,8 odsto, a mašinska industrija je takođe rasla.
S druge strane, energetika je bila u recesiji od 7,8 odsto.
Brojke su bile iznenađujuće čak i u međugodišnjem poređenju. Industrija je proizvela 0,8 odsto više nego u novembru prošle godine, dok su analitičari očekivali pad od jedan odsto.
Istovremeno, prema najnovijim podacima, njemačka industrija primila je neočekivano veliki broj narudžbi, što je podstaklo nade u kraj dugotrajnog pada.
Raspoloženje u industriji bilo je nešto pozitivnije u decembru &nbsp;nego u prethodnom mjesecu. Indeks poslovnog raspoloženja instituta Ifo skočio je s minus 20,2 boda u novembru na daljih duboko pesimističnih minus 18,8 bodova.
Istovremeno, poslovna očekivanja prošli mjesec bila su svjetlija od procjene trenutne situacije.
Novi podaci potvrđuju "da konjunktura njemačke ekonomije konačno ide naprijed", rekao je Jens-Oliver Niklasch, analitičar Regionalne banke Baden-Württemberg.
Glavni ekonomista VP banke, Thomas Gitzel, procijenio je da industrijski rast nagovještava značajan opšti privredni rast u posljednjem tromjesečju prošle godine.

Njemačka industrija jasnije signalizira oporavak

Gradilište postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu juče je bilo potpuno pusto, a jedina novina koja se primjećuje na parceli su postavljene nadzorne kamere. Jedna kamera je postavljena uz ogradu, a jedna na kućici kod kapije gradilišta.
Prema informacijama „Dana" operativa turskih firmi Kuzu grup i Alkatraš će naredne sedmice, ne zna se tačan datum, nastaviti gradnju kolektora. Izvođač intezivno pregovra sa podizvođačima kako bi obezbijedili funkcionisanje radova.
Gradnja kolektora zvanično je počela 30. decembra prošle godine, uz protivljenje mještana Botuna. Nakon intervencije Komunalne policije i Uprave policije dogovoreno je da se ponovo pokrenu pregovori. Od tada je prošlo deset dana - Botunjani kažu da ih niko nije zvao na pregovore, dok su iz Demokratske narodne partije juče saopštili da su pregovori između Milojka Spajića, premijera, i Andrije Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, u četvrtak veče završeni bez rezultata jer premijer nije prihvatio predložene opcije. Mediji su objavili da nije prihvaćen predlog da se spalionica izmjesti iz Botuna. Ovu informaciju pregovarači nijesu potvrdili.
DNP je u inicijativi koju ultimativno šalju Vladi spomenuo i kolektor - da se moraju uvažiti stavovi građana Zete iskazani na referendumu 14. decembra prošle godine.
Da ih niko nije kontaktirao i zvao na pregovore za „Dan" je potvrdio Boško Kažić, mještanin Botuna.
– Koliko sam nezvanično čuo Andrija Mandić je imao razgovore sa premijerom Milojkom Spajićem. U tim pregovorima smo i mi trebali da se uključimo kako je bilo i obećano. Mi nijesmo imali nikakvih razgovora ni sa kim. Pretpostavljam da će se naći neko rješenje i da će se razgovarati – rekao je Kažić.
Da razgovora nije bilo kaže i Milan Ćetković. On je istakao da ih niko nije zvao, te da očekuju da poziv.
Da poziv nisu dobili navodi i Jagoš Bećirović.
– Niko nas nije zvao ni na kakve razgovore. Iskreno, od ovakve vlasti ništa i ne očekujem – istakao je Bećirović.

Postavljene kamere na gradilištu u Botunu

Zamislimo sastanak koji se u petak održava u iranskom Vrhovnom savjetu za nacionalnu bezbjednost, dok njegovih dvanaest članova razmatra ustanak koji se širi zemljom. Tvrda struja obećava „odlučan obračun“ kako bi slomila demonstrante, baš kao što je to učinjeno 2017, 2018, 2019, 2022. i 2023. godine, piše Washington Post.
Međutim, predsjednik Masud Pezeškijan i njegovi saradnici gledaju iste snimke nasilne pobune koje kruže svijetom. Moraju shvatiti da se ovi protesti stalno vraćaju zato što se režim raspada — politički i ekonomski — i cijela zemlja to zna. Svaki talas represije rađa buduće proteste. Režim može ugasiti ovaj požar, ali šta je sa sljedećim, i onim nakon njega?
<h3>Režim na putu ka katastrofi</h3>
Iranski režim ide jednosmjernom ulicom ka katastrofi. Visoki evropski diplomata u Teheranu podijelio je tu procjenu sa mnom prije nekoliko godina i ona je i dalje tačna. Iran ima snažne bezbjednosne alate, ali oni rđaju. Režim nije uspio da zaštiti svoje saveznike — Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i predsjednika Bašara al-Asada u Siriji. A što je najvažnije, Iran nije uspio da zaštiti sam sebe od izraelskog sistematskog napada u junu. Režim trpi niz poraza, navodi Washington Post.
„Islamska Republika danas je režim zombija“, tvrdi Karim Sadžadpur iz Carnegie Endowment for International Peace. „Njena legitimnost, ideologija, ekonomija i vođa su mrtvi ili na samrti. Ono što je održava u životu jeste smrtonosna sila. Ubija da bi živjela i živi da bi ubijala. Brutalnost može odgoditi sahranu režima, ali mu ne može vratiti puls“, kaže Sadžadpur.
Ajatolah Ali Hamnei, vrhovni vođa, u petak je održao prkosan govor, tvrdeći da su demonstranti „gomila vandala“ koja pokušava da ugodi američkom predsjedniku Donaldu Trampu. No Hamnei, slab ali nepopustljiv u 86. godini, srce je problema režima i živi dokaz njegove iscrpljenosti. Takođe, ne postoji očigledan nasljednik nakon smrti predsjednika Ebrahima Raisija u padu helikoptera 2024. godine.
<h3>Šta može učiniti Vašington?</h3>
Kako Sjedinjene Američke Države najbolje mogu pomoći pobunjenicima? Tramp je zaprijetio vojnim kažnjavanjem ukoliko Iran masakrira sopstvene građane, ali mu režim vjerovatno neće dati taj povod: Iran je u ranijim protestima izbjegavao obračun u stilu Tjenanmena i vjerovatno će to učiniti ponovo. Administracija predsjednika Trampa može sa saveznicima dodatno pojačati pritisak. To je jedan od razloga zašto bi Tramp trebalo da izbjegava udaljavanje prijatelja svojom opsesijom Grenlandom — potrebni su mu za rješavanje većeg pitanja Irana, piše Washington Post.
Teže pitanje za Vašington jeste da li bi trebalo prokrijumčariti Starlink terminale kako bi se prekinuo internet-mrak koji je Teheran nametnuo u petak. Administracija predsjednika Bajdena razmatrala je tu strategiju tokom protesta „Žena, život, sloboda“ 2022. i 2023. godine, ali je od nje odustala, plašeći se da bi to moglo ugroziti ključne krijumčarske rute koje koriste CIA i izraelske obavještajne službe. Možda ovoga puta korist nadmašuje cijenu.
Ove sedmice protesti su se proširili na svaku iransku regiju i svaku etničku grupu, ali još nijesu dostigli intenzitet ustanka iz 2022. i 2023. godine. Taj spontani masovni pokret započeo je kada su žene izašle na ulice osuđujući smrt u pritvoru Mahse Amini, koja je bila uhapšena jer je odbila da nosi maramu. Režimski obračun rezultirao je sa 551 poginulom osobom i više od 22.000 uhapšenih, prema izvještajima organizacija za ljudska prava. Bezbjednosne snage ubile su 104 osobe u događaju poznatom kao „Krvavi petak“ u septembru 2022. godine.
<h3>Protesti su se vratili, ali ovaj put drugačiji</h3>
Uprkos nasilnom gušenju pobune, tri godine kasnije izbila je nova. Nema vođu i možda nema jasan pravac, ali je snažna. Do ponedjeljka su protesti zabilježeni na više od 340 lokacija u svih 31 iranskoj pokrajini, prema Iran Wireu, onlajn mediju. Tokom sedmice demonstracije postaju sve šire i nasilnije, što pokazuju snimci na internetu, navodi Washington Post.
Ovogodišnji ustanak više pokreće bijes zbog iranskih ekonomskih neuspjeha nego zbog represivnih islamskih pravila mula. Godišnja stopa inflacije u Iranu porasla je na 42 odsto u decembru, a valuta je prošle godine izgubila više od polovine vrijednosti. Još jedna razlika ove godine jeste to što mnogi demonstranti podržavaju Rezu Pahlavija, sina iranskog šaha zbačenog u revoluciji 1979. godine. To ovoj pobuni daje konzervativniji, persijski nacionalistički ton i možda pogled okrenut ka prošlosti. Možda je ovo iranski „MIGA“ trenutak, navodi WaPo.
Neizvjesno je da li su tvrdolinijaši režima ove godine izgubili oštricu. Poput Sovjetskog Saveza u posljednjim godinama, bezbjednosne agencije su možda izgubile ideološku posvećenost i disciplinu. Bespomoćno su gledale kako su njihove snage poražene u Gazi, Libanu i Siriji. I same su trpjele istu pošast inflacije i ekonomske stagnacije kao i ostatak nacije. Nijesu slomljene, ali djeluju krhkije nego ranije.
<h3>Tonu sve dublje</h3>
Vratimo se onome što prolazi kroz glave tih 12 članova Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost. Znaju da Iran stagnira. Budžet za sljedeću fiskalnu godinu vjerovatno će povećati poreze i smanjiti subvencije kako bi se finansirala odbrana. Očekuju političku tranziciju koja će doći kada Hamnei umre, ali za sada posrću naprijed kao ranjena i obeshrabrena nacija, piše Washington Post.
Dok članovi savjeta gledaju prema jugu, preko Persijskog zaliva, ka Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, vide susjede koji jure u zagrljaj vještačke inteligencije i dinamične ekonomske budućnosti. U međuvremenu, oni se drže represivnog, nazadnog režima koji jedva može da prehrani sopstveni narod. Revolucije je nemoguće predvidjeti. Ali kad pogledate Iran, jasno je da će se prije ili kasnije nešto slomiti, zaključuje Washington Post.

Washington Post: Iranski režim je uhvaćen u spiralu smrti

Skijališta Crne Gore neće dobiti 150 hiljada EUR pomoći od Vlade za pripremu zimske turističke sezone na skijalištu ski-centar Kolašin 1600, jer je Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) utvrdila da bi to predstavljalo neusklađenu državnu pomoć.
Agencija je tako odlučila po zahtjevu Ministarstva turizma, na čijem čelu je Simonida Kordić, piše Dan.
Taj Vladin resor obratio se Agenciji početkom novembra, ukazujući na potrebu da se obezbijedi novac za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture zbog pripreme zimske turističke sezone 2025/2026 na skijalištu Kolašin 1600, jer se odnosi na izgradnju i održavanje sportske infrastrukture koja ne utiče na trgovinu među državama članicama, niti na države u okruženju.&nbsp;
U prijavi je navedeno da višenamjenska sportska i skijaška infrastruktura skijališta ski-centra Kolašin 1600, sa pratećom opremom, s obzirom na to da je već određeno vrijeme u funkciji, zahtijeva i redovno održavanje. Stoga se planira obezbjeđivanje sredstava za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture, a u cilju kvalitetne pripreme sezone i stavljanja u funkciju za predstojeću sezonu bezbjednog skijališta.&nbsp;
U prijavi su opisani i ciljevi mjera pomoći. Precizirano je da Vlada planira da opredijeli 150 hiljada EUR za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture, a u cilju obezbjeđivanja preduslova za odvijanje zimske turističke sezone 2025/2026. i sportske sezone na skijalištu ski-centar Kolašin 1600.
„Potrebna sredstva planirana su za servisiranje tabača za snijeg, nabavku rezervnih dijelova, servis motornih sanki za bezbjednost na skijalištu, sanaciju skijaških staza, saniranje izlaza i uleta remont žičara K8 Troglava i K7 Klisura, obezbjeđivanja službe spasavanja i za druge troškove održavanja, a sve prema specifikacijama datim u prilogu dostavljene informacije“, navedeno je u rješenju koje je potpisao predsjednik Savjeta Agencije, Dragan Damjanović.
Agencija je, postupajući po prijavi, analizirala da li su Skijališta Crne Gore društvo u poteškoćama. Po EU regulativama, u tu kategoriju spada društvo ako je više od polovine njegovog upisanog osnovnog kapitala izgubljeno zbog akumuliranih gubitaka.
„U konkretnom slučaju, uvidom u Bilans stanja za 2024. godinu, ostvareni gubitak je minus 220,71 hiljadu EUR, rezerve nula, dok je osnovni upisani kapital 110 hiljada. Rezultat, nakon stavljanja u odnos ostvarenog gubitka i osnovnog kapitala, upućuje na podatak da je više od polovine osnovnog kapitala izgubljeno zbog akumuliranog gubitka“, navodi se u rješenju.
Agencija je zaključila da Skijališta Crne Gore u 2024. godini ispunjavaju uslove da se smatraju preduzećem u poteškoćama, ali da se regulativa ne može primijeniti na prijavljenu državnu pomoć od 150 hiljada, jer se ona smatra neusklađenom.

Tag: radovce