Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je da će za dvadesetak dana početi radovi na novoj travnatoj podlozi Stadiona pod Goricom - koji je od prošlog ljeta pod suspenzijom UEFA-e.
- A nova podloga biće spremna početkom juna. Podgorica će konačno dobiti stadion dostojan svoje sportske tradicije, a ovo je samo prvi korak ka modernizaciji naše sportske infrastrukture - poručio je Mujović.
Istakao je da je Podgorica sportski grad, te da njen najveći stadion mora biti simbol ponosa, a ne problema.
- Zato mi je, od prvog dana na funkciji, jedan od prioriteta bilo rješavanje višegodišnjeg problema travnate podloge na Stadionu pod Goricom. Danas s ponosom mogu reći: obećano, ispunjeno! - naveo je Mujović.
Rekao je da su, u saradnji s Fudbalskim savezom Crne Gore i FK Budućnost, izabrali najbolje rješenje za novi travnjak koji će uskoro krasiti našu sportsku arenu.
- Ovaj projekat nije samo pitanje estetike, već ulaganje u sport, infrastrukturu i budućnost fudbala u našem gradu i državi - dodao je Mujović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Mujović: Nova travnata podloga na stadionu biće spremna početkom juna, radovi kreću za dvadesetak dana

U aprilu će pod asfaltom biti dionica od Tivta do raskrsnice ka Bigovu u dužini od pet kilometara, saopštio je direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. On je, zajedno s direktorom Aerodroma Crne Gore Rokom Tolićem i predsjednikom Opštine Tivat Željkom Komnenovićem, obišao radove na izgradnji bulevara Tivat–Jaz. - Bliži se ljetnja turistička sezona i zbog toga želimo da završimo što više posla. U aprilu će biti asfaltirane sve četiri trake u dužini od oko pet kilometara, od ukupno planiranih 15 kilometara. Napravićemo plan dinamike radova tokom sezone kako bi se nastavilo sa izvođenjem prema Budvi - rekao je Vuksanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307100312_4b37e8253c84695481159b2d35e53fcbaa65fbdc820e49cc0eb9b8fb93d5df7e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250307100312_4b37e8253c84695481159b2d35e53fcbaa65fbdc820e49cc0eb9b8fb93d5df7e" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Radovi na bulevaru Tivat-Jaz"> </figure>  Dodao je da se radi o jednom od najvećih infrastrukturnih projekata u zemlji, jer će se, pored izgradnje saobraćajnice, graditi i novi cjevovod Regionalnog vodovoda. Predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović, istakao je značaj izgradnje bulevara, naglašavajući da će se time smanjiti saobraćajne gužve i poboljšati protok vozila. - Ovaj projekat je od velike važnosti ne samo za našu opštinu, već i za cijelu Boku. Dnevno ovom saobraćajnicom prođe i preko 20 hiljada vozila, što je čini jednom od najfrekventnijih u zemlji. Realizacijom ovog projekta rješavamo brojne probleme u svakodnevnom funkcionisanju građana, ali i turista - rekao je Komnenović. Direktor Aerodroma Crne Gore, Roko Tolić, naglasio je značaj završetka bulevara za bolju povezanost Aerodroma Tivat s ostatkom zemlje. - Ovaj projekat nam mnogo znači, posebno jer ove godine očekujemo rekordnu turističku sezonu. Važno je da putnici koji dođu u Crnu Goru ponesu pozitivne utiske i da nam se ponovo vraćaju - kazao je Tolić. Projektom je predviđena saobraćajnica dužine oko 15 kilometara bulevarskog tipa sa razdjelnim ostrvom širine dva metra. Ukupna vrijednost investicije iznosi oko 54 miliona eura bez PDV-a, a realizuje se uz finansijsku podršku Evropske banke za obnovu i razvoj.

500x500

1250x600

1084x550

Trećina bulevara Tivat-Jaz biće pod asfaltom u aprilu

Adaptirane jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Kotoru i Tivtu biće svečano otvorene sjutra. Presijecanje vrpce i obilazak jedinice u Kotoru počeće u 10, dok će jedinica u Tivtu biti otvorena u 12 sati.
Kako je najavljeno iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, svečanom otvaranju jedinica prisustvovaće državna sekretarka Ministarstva zdravlja Crne Gore mr Mirjana Vlahović Andrijašević, direktor Zavoda dr Vuk Niković, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje dr Vuk Kadić, dok će otvaranju HMP Tivat prisustvovati i predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović.
Za adaptaciju jedinice hitne medicinske pomoći u Kotoru iz kapitalnog budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore izdvojene su 73.000 eura. Medicinska oprema u vrijednosti od 34.000 eura nabavljena je iz sopstvenih sredstava Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore. Ukupna vrijednost radova iznosi 107.000 eura.&nbsp;
Za adaptaciju jedinice hitne medicinske pomoći u Tivtu iz kapitalnog budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore opredijeljene su 73.000 eura. Opština Tivat donirala je 10.000 eura, dok je Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore iz sopstvenih sredstava izdvojio 24.000 eura za kupovinu medicinske opreme. Ukupna vrijednost radova iznosi 107.000 eura.

Hitna pomoć u Kotoru i Tivtu u novom ruhu, radovi koštali 214.000 eura

U projekat valorizacije Đalovića pećine, na sjeveru Crne Gore, do sada je uloženo oko 19 od planiranih 25 miliona eura, kazali su iz Uprave za kapitalne projekte za Radio Slobodna Evropa.
Međutim, radovi na projektu, koji je trebalo da podstakne razvoj sjevera, obustavljeni su 2021. zbog neovlašćenog probijanja ulaza u pećinu. To je dovelo do ekološke devastacije i uginuća velikog broja slijepih miševa.
Nije poznato kada će radovi biti nastavljeni.
Ovaj državni projekat počeo je 2012, u vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista koja je 2020. izgubila vlast.
- Do tada je bilo završeno gotovo 70 odsto radova. Veliki je novac uložen i sada projekat propada. Revanšizam, loše namjere i neznanje - kaže za RSE Nikola Rakočević, poslanik ove stranke.
Novac je uložen u izgradnju centra za posjetioce, žičaru, enterijer pećine, kao i putnu i elektro infrastrukturu… No, ništa od toga nije konačno završeno.
<h2>Neistraženi prirodni fenomen</h2>
Đalovića pećina smještena je u istoimenoj klisuri, dvadesetak kilometara od Bijelog Polja. Dugačka je nešto više od 17 i po kilometara.
- To je, bez sumnje, najveća i najljepša pećina u Crnoj Gori i jedna od najljepših na Balkanu - kaže za RSE speleolog Željko Madžgalj, jedan od inicijatora njene valorizacije.
Navodi da je istražen samo jedan njen dio, koji obiluje kanalima, hodnicima, dvoranama, brojnim pećinskim ukrasima.
- U njoj se nalazi čak 15 stalnih i do 30 povremenih jezera. Nevjerovatan potencijal - naveo je on.
Prema riječima Madžgalja, glavni problem bila je njena nepristupačnost turistima jer se nalazi u dubini klisure.
Zato su tu “manu”, kaže, htjeli da, pretvore u prednost, izgradnjom žičare.
- Žičara vodi do njenog ulaza i skoro je završena. Ostao je još jedan stub - dodao je.
Prema riječima Madžgalja, procjene su da bi Đalovića pećinu, nakon završetka radova, moglo posjetiti više od 120.000 ljudi godišnje.
Speleološka istraživanja Đalovića klisure i njene okoline započeta su 1987. godine.
<h2>Obustava radova</h2>
Radovi su prije četiri godine obustavljeni zbog probijanja ulaza u pećinu, za šta izvođač radova Novi Volvox iz Podgorice nije imao dozvolu.
Iz ove firme više od mjesec nisu odgovorili na upit RSE o detaljima probijanja ulaza.
- Imali su dozvole samo za dio ispred ali ne i za ulaz u pećinu - kažu za RSE iz Agencije za zaštitu životne sredine.
Probijanje ulaza prouzrokovalo je ekološku štetu u ovom području.
Agencija za zaštitu životne sredine je u međuvremenu počela izradu Studije koja treba da pokaže kakvo je bilo stanje biodiverziteta u pećini prije početka radova.
Rezultati studije će biti poznati početkom ove godine a neophodni su kako bi se planirao nastavak radova, kazali su za RSE.
<h2>Stradali slijepi miševi</h2>
Vještačko otvaranje u Đalovića pećini prekinulo je hibernaciju slijepih miševa, uzrokujući uginuće oko 100 jedinki.
Utvrđeno je da se otvaranjem ulaza direktno uticalo na promjenu mikroklime pećine.
Hibernacija je ključna za njihov opstanak tokom zime, jer im omogućava da štede energiju u periodu kada nema hrane. Nagli prekid hibernacije ih prisiljava na trošenje rezervi energije koje ne mogu obnoviti, što često dovodi do uginuća.
Svi slijepi miševi u Crnoj Gori zakonom su zaštićeni.
<h2>Odgovornost nepoznata</h2>
Iz Agencije kažu da su im za dalje planiranje potrebni i projekti i planovi Uprave za kapitalne investicije koje čekaju duže od dvije godine.
- Do danas nismo dobili informaciju o tome - kažu oni.
Uprava za kapitalne investicije za RSE kaže da odgovornost za pribavljanje traženih saglasnosti pripada Ministarstvu ekonomskog razvoja, odakle su RSE uputili na Ministarstvo turizma. Tamo je za RSE, nezvanično, rečeno da to nije u njihovoj nadležnosti.
Iz Uprave za kapitalne projekte, kažu da su sa Opštinom Bijelo Polje uskladili aktivnosti vezane za nastavak radova, čim dozvole vremenski uslovi ove godine.
- Ali obaveza Ministarstva turizma je da u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine obezbijedi preduslove za nastavak radova na objektima ispred pećine - kažu za RSE.
Radovi u unutrašnjosti pećine zavise od završetka Studije Agencije za zaštitu životne sredine, kažu iz Uprave za kapitalne projekte.
Dok institucije međusobno prebacuju odgovornost, pećina ostaje nezaštićena i izložena riziku od devastacije, smatraju u Speleološkom klubu Pauk.
U međuvremenu je u avgustu 2022. na zidovima pećine ispisivanjem imena, napravljena šteta.
- Na tim našim predivnim ‘freskama’ prirode, koje je stvarana milionima godina napravljena je velika šteta. Ista imena koja su ispisana na zidovima, upisana su u knjigu utisaka tako su počinioci otkriveni - kazali su iz Speleološkog kluba Pauk.
Oni su prijavljeni i prekršajno odgovarali.
<h2>Politička previranja i prekid radova</h2>
Trenutna stagnacija je rezultat “neznanja i loše namjere”, smatra Nikola Rakočević, poslanik opozicione Demokratske partije socijalista, u vrijeme čije vladavine je odrađen veći dio radova.
- Projekti su planirani u kapitalnim budžetima, ali realizacija se odugovlači. To ne možemo tumačiti drugačije nego kao namjeru da se uspori razvoj sjevera - izjavio je Rakočević.
Navodi i da značajna svjetska imena iz oblasti speleologije procjenjuju da je ona među sedam najvažnijih u Evropi.
- Iskustvo Slovenije sa Postojinskom jamom potvrđuje značaj ovakvog turističko-istraživačkog projekta - dodao je on.
Rakočević kaže da bi efekti otvaranja Đalovića klisure bili brojni - povećanje proizvodnje hrane, otvaranje novih hotelskih i smještajnih kapaciteta, pokretanje male privrede, ali i zaustavljanje migracija iz Bijelog Polja.
Bijelo Polje ima oko 38 hiljada stanovnika.

Đalovića pećina: Milioni potrošeni, radovi zaustavljeni, odgovorni nepoznati

Podgorička naselje Komani i Bandići, Iverak, Gornji i Donji Crnci, Gole Strane, Prekača i Ravni Laz danas će potencijalno biti osam sati bez vode zbog radova na elektrodistributivnoj mreži.
Kako je saopšteno iz DOO „Vodovod i kanalizacija“, Podgorica, isključenja vode planirana su u erminu od osam do 15 sati.

Više podgoričkih naselja bez vode

Uprava za saobraćaj ponovila je tender za izgradnju obilaznice oko Rožaja, odnosno za preostale radove druge faze.&nbsp;
- Procijenjena vrijednost radova je oko 12 miliona eura sa PDV-om, a ponuđeni rok za završetak radova ne može biti kraći od 350 ni duži od 450 kalendarskih dana od dana uvođenja izvođača u posao - saopšteno je iz Uprave za saobraćaj.
Druga faza obilaznice je duga 2,6 kilometra i povezuje magistralni put Berane-Rožaje u mjestu Dimiškin, sa ranije izgrađenom prvom fazom i regionalnim putem Rožaje - Peć, u mjestu Crnja. Dio radova je izveo Euro-asfalt i partneri po ugovoru koji je kasnije raskinut.
- Obilaznica oko Rožaja se gradi zbog potrebe izmještanja tranzitnog saobraćaja iz grada - kažu u Upravi za saobraćaj.

Ponovljen tender za izgradnju obilaznice oko Rožaja

Mještani podgoričkog sela Donja Vrbica kontaktirali su redakciju Portala Analitika ogorčeni zbog, kako su kazali, radova na putu Mosor - Donja Vrbica u svrhu kopanja kanala za vodovodne cijevi, kako bi, tvrde, dodatna domaćinstva bila priključena na njihovu vodovodnu mrežu.
Kako je objasnio jedan od mještana Donje Vrbice, Mijo Ivanović, to selo već duže vrijeme kuburi sa vodosnadbijevanjem, a godišnje budu i po tridesetak dana bez vode. Smatra da bi dodavanje novih domaćinstava na njihovu mrežu značilo – krah.
- Prije deset godina samostalno smo izgradili vodovod i sekundarnu mrežu. Zbog razlike u nadmorskoj visini, kada se izgrađivala vodovodna mreža za širi region Kuča, našem selu nije dozvoljeno da se prikači na nju, te smo stvari morali uzeti u svoje ruke - kaže Ivanović za Analitiku.
<h2>Mještani tvrde da se radovi izvode bez dozvole</h2>
On dodaje da se radovi izvode bez dozvole i, kako ističe, uprkos prvobitnom dogovoru da se na njihov vodovod ne smiju bez odobrenja režijskog odbora Donje Vrbice priključiti dodatna domaćinstva.
- Situaciju dodatno pogoršava to što su predviđena domaćinstva koja planiraju da se priključe na mnogo nižoj nadmorskoj visini od nas. U pitanju je sistem „slobodnog pada“, pa bi nova domaćinstva mnogo prije nas imala pristup ionako ograničenim zalihama vode - navodi Ivanović.
Ukazuje da im je generalni direktor Vodovoda saopštio da sačekaju do ponedjeljka, kada radovi budu završeni.
- On nam je kazao da se radovi izvode zbog jednog domaćinstva, ali i da bez naše dozvole neće biti dodatnih priključenja - kazao je Ivanović.
Prema njegovim riječima, tu postoje i neke nelogičnosti, jer ukoliko je samo jedno domaćinstvo u pitanju, čemu onda u spornom kanalu služi „deset dodatnih krakova, i četiri crijeva od jednog cola“.
- Radovi su takođe ostavili nekoliko domaćinstava bez ikakvog pristupa putnoj infrastrukturi - kaže Ivanović.
Pojašnjava i da su juče imali sastanak režijskog Odbora.
- Na licu mjesta ustanovili smo da je prekopano kilometar i više puta, koji je apsolutno demoliran, a takođe smo naišli na 10 i više krakova. Takođe, imamo pouzdanu informaciju da je minimum 15 domaćinstava dobilo potvrdu od Vodovoda da će se priključiti na našu mrežu - tvrdi on.
Ivanović naglašava da su oni, naravno, za to da svi dobiju vodu, ali ističe da bi to u ovom slučaju njih ostavilo bez iste.
- Zato smo protiv priključivanja novih domaćinstava. Nama je žao tih mještana, ali je situacija takva - poručio je on.
<h2>Šta kažu iz podgoričkog Vodovoda</h2>
Tragom ove priče, Portal Analitika obratio se podgoričkom Vodovodu odakle su nam potvrdili da su u toku radovi na rekonstrukciji vodovodne mreže u Donjoj Vrbici, odnosno dijelu koji se odnosi na već postojeću priključnu mrežu.&nbsp;
- Postojeća vodovodna mreža u pomenutom naselju je postavljena preko privatnih imanja i na istoj se javljaju česti kvarovi što prouzrokuje gubitke na mreži i stvaraju se problemi vodosnabdijevanja već registrovanih potrošača - kazali su za Portal Analitika iz Vodovoda.&nbsp;
Napominju i da neće biti priključenja novih potrošača bez jasno definisanih poštovanja zakonskih propisa, sagledavanja tehničkih mogućnosti i odobrenja režijskog Odbora Donje Vrbice.&nbsp;
- Takođe, radovi se izvode u dužini od cirka 650 metara - kazali iz podgoričkog Vodovoda.

Mještani Donje Vrbice ogorčeni: Dodavanje domaćinstava vodovodnoj mreži značilo bi krah; Vodovod: Nećemo priključivati nove potrošače bez poštovanja propisa

Izgradnja Bulevara Tivat-Jaz odvija se prema planiranoj dinamici, a radovi su u različitim fazama u zavisnosti od dionice, saopšteno je iz Uprave za saobraćaj.
Radovi na bulevaru obuhvataju sve vrste aktivnosti – od zemljanih i armirano-betonskih radova do ugradnje cijevi regionalnog vodovoda do radova na gornjem stroju saobraćajnice.
- Na nekim dionicama su započeti završni radovi, dok druge čekaju početak. Planirani završetak radova je početak 2026. godine, što znači da se izvođenje radova mora uklopiti u ukupnu dinamiku - navedeno je u saopštenju Uprave za saobraćaj.
Trenutno je glavni fokus na završetku prve dionice, na kojoj su radovi u završnoj fazi, uključujući asfalterske radove, a uskoro će, kako je najavljeno, započeti uklanjanje postojećeg asfalta na drugoj dionici.&nbsp;
- Na lijevoj kolovoznoj traci druge dionice nedavno su izvedena dva sloja BNS-a, a uskoro počinju radovi na postavljanju javne rasvjete - kažu iz Uprave za saobraćaj.
Projektom je predviđena saobraćajnica dužine 16 kilometara, sa dvije trake i razdjelnim ostrvom širine dva metra.
Ukupna vrijednost projekta je oko 54 miliona eura bez PDV-a, uz finansijsku podršku Evropske banke za obnovu i razvoj. Investitori su Uprava za saobraćaj i Regionalni vodovod. Radovi su počeli u avgustu 2023. godine, a planirani završetak radova predviđen za sredinu januara 2026. godine.

Izgradnja Bulevara Tivat-Jaz teče planiranom dinamikom

Cijelog ljeta nijesu prekidani radovi na novoj Autobuskoj stanici u Igalu, čija gradnja je počela u junu prošle godine, a sa opremanjem i saobraćajnicom koštaće 9,5 miliona eura.
Na gradilištu, na krovu objekta ovih dana angažovano je samo nekoliko radnika. Međutim izvođač, podgorička kompanija “Entext inženjering” objašnjava da je riječ o najdelikatnijim armaturnim radovima, te da neće prekoračiti ugovoreni rok od 20 mjeseci.
- Prešli smo polovinu radova, trenutno smo u najtežoj fazi, radimo najkomplikovaniji element projekta, kasetiranu tavanicu. To nije tipičan betonski element, već je projektovan za ovaj objekat jedino, specifičan je. Ne koristi se oprema, ključan je ljudski rad. Betonska konstrukcija nije standardizovana kao što se može vidjeti na drugim zgradama - priča za Novski portal project menadžer, Đorđe Žagrić.
Nema mnogo radnika, što se obično dešava kada krenu završni radovi, dodaje on.
- Spremne su firme koje treba da obave finalne poslove, ali one ne mogu da uđu dok se sva oplata ne ukloni sa podkonstrukcije. Sada su nam na krovu &nbsp;potrebni samo uskospecijalizovani radnici, armirači, koji rade sa velikim profilima. Ne mogu se obezbijediti u velikom broju, a opet oni s donje strane blokiraju ostale i zbog toga trenutno je vidljivo manje radnika - rekao je Žagrić.
Prognoze su da izvođač ima još šest do sedam mjeseci radova nakon gradnje konstrukcije. Završni radovi će ići mnogo brže nego sama konstrukcija, uvjerava Žagrić.
- Očekuje se nekih sedam do osam firmi da dovedu sve radnike odjednom i to smo već ugovorili. U generalnom planu blago se kasni sa konstrukcijom, ali je realan završetak objekta početak ljeta sljedeće godine - istakao je on.
Najčešće se autobuske stanice grade od montažnih elemenata, poput one u Tivtu i gradnja je brža. Međutim, ova u Igalu je betonske konstrukcije što je teže i komplikovanije, ali estetski ljepše.
- Glavna stvar je da se završi tijelo od betona, poslije toga je sve “šminka”, odnosno manje zahtjevni poslovi - ističe Žagrić, koji podsjeća da su imali i dosta nevolja na startu dok su raščistili i pripremili teren sa iskopima, jer je na lokaciji bilo dosta raznog otpada, pored zemlje.
Poseban ugovor sa Opštinom je i gradnja pristupne saobraćajnice u dužini od oko 600 metara, koju izvođač takođe uskoro treba da počne da gradi.
- Da bi ona mogla da počne da se gradi, a plan je u narednih nerkoliko dana, trebalo je da završimo prvo potporni zid u krugu oko Autobuske stanice. Imali smo problem ljetos zbog obližnjeg hotela, pa nismo gradili put. To je i nama odgovaralo, jer smo završili potporne zidove nakon čega ćemo sada iskopati cijeli potez za gradnju saobraćajnice - kazao je on.
Za opremanje Autobuske stanice neophodno je raspisati tender, a procedura još nije počela. Kako Novskom portalu kaže direktor Agnecije za izgradnju i razvoj Herecg Novog, Aleksandar &nbsp;Kovačević, još nije usaglašeno ko će raspisati tender Opština ili Uprava za kapitalne projekte.
On očekuje da, ipak, to bude za 15 dana, da izvođač završi svoj građevinski dio posla, kako je po ugovoru do kraja aprila, a da Autobuska bude opremljena do sljedećeg ljeta.
Ovaj projekat realizuje &nbsp;Opština Herceg Novi nakon više od 50 godina sa Upravom za kapitalne projekte. Građevisnki dio košta 5,7 miliona eura, dok opremanje i uređenje terena košta oko 3 miliona. Sama &nbsp;saobraćajnica je &nbsp;projektovana na 800.000 eura. Ona se nadovezuje na naselje Šištet – Bare i postavljanje kanalizacionog kolektora za dio Gomile.

Završeno više od polovine radova na Autobuskoj stanici u Igalu

Ekipe tivatskog Komunalnog preduzeća i danas na terenu saniraju posljedice poplava i izliva potoka uslijed obilnih padavina.&nbsp;
- Količina kiše koja je pala za kratko vrijeme je zaista nevjerovatna. Prosječna godišnja količina padavina iznosi oko 1750 litara po kvadratnom metru, a juče je za samo tri i po sata pala gotovo mjesečna količina padavina od 140 litara po metru kvadratnom - rekao je direktor Komunalnog Vučeta Stanišić.
Komunalna je, kaže, primila oko 200 poziva za intervencije.&nbsp;
- Na terenu su bile angažovane tri ekipe sa oko 30 ljudi, četiri kamiona i jedan bager. Intervenisali smo na više lokacija, pogotovo na onima gdje su se kanali izlili. Moram napomenuti da su ovi kanali isti oni koji postoje već desetinama godina, bez novih kanala. Međutim, broj objekata, posebno u višim zonama, znatno je porastao u posljednjih pet godina, što dodatno otežava situaciju - dodao je on.
I magistralni put je, u odnosu na ranijih nekoliko godina, bio poplavljen pa je došlo do prekida saobraćaja na najnižem dijelu puta, blizu aerodroma.

Komunalci sanirali posljedice poplava u Tivtu

Svjetski dan osoba s autizmom je povod da svako od nas, makar tog jednog dana u godini, razmisli koliko smo kao društvo i kao pojedinci učinili da toj djeci i njihovim roditeljima i starateljima pomognemo - poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj.
Potrebno je, cijeni on, da cjelokupno društvo pokaže daleko više odgovornosti i efikasnosti.
- A kao pojedinci veći senzibilitet i više empatije za ovaj dio naše populacije - dodao je Dukaj.

Dukaj: Potrebno da svi pokažemo daleko više odgovornosti i empatije prema osobama sa autizmom

Uprava policije od 1. aprila je uvela stalno dežurstvo Specijalne jedinice policije po principu 24/7 čija je namjena brzo reagovanje u situacijama najvećeg rizika.
- U cilju jačanja operativne spremnosti i efikasnijeg odgovora na situacije koje ugrožavaju živote i bezbjednost građana, Uprava policije je izradila interne procedure o postupanju u situacijama aktivne prijetnje vodeći se znanjem i praksom renomiranih partnerskih službi sa dugogodišnjim iskustvom u ovakvim i sličnim situacijama - kazali su u policije.
Prema njihovim riječima, interne procedure i pravila usmjeravaju policijske službenike sa preciznim konkretnim zaduženjima i smjernicama u postupanju u najizazovnijim kriznim situacijama aktivnog strijelca ili aktivne prijetnje koje su nepredvidive, dinamične i koje se brzo odvijaju. U njima je, kažu, uloga prve patrole brzo lociranje, izolacija, zaustavljanje ili neutralizacija i stavljanje pod kontrolu prijetnje - a sve u cilju spašavanja života i osiguranja bezbjednosti građana.
- Smjernice jasno razdvajaju bezbjednosne rizike u situacijama aktivnog strijelca ili aktivne prijetnje, od situacija sa “zabarikadiranim kriminalcima” i talačkim situacijama u kojima se primjenjuje taktika pregovaranja i kontrolisana upotreba sile - naveli su u Upravi policije.
Kažu da su svi pripadnici Uprave policije na lokalnom i centralnom nivou u regionalnim centrima bezbjednosti upoznati sa standardnim operativnim procedurama koje su u operativnoj upotrebi do finalizacije izrade i usvajanja podzakonskih akata i pravila u postupanju, kojima će se bliže urediti ova oblast.
- Kao veoma važno navodimo da su policijski službenici na lokalnom nivou prošli specijalističku mentalno- taktičku obuku u postupanju u bezbjednosno izazovnim situacijama, kao i da je obučen veći broj instruktora u policijskim strukturama čija je uloga i namjena da u kontinuitetu rade na podizanju nivoa spremnosti i borbene gotovosti policijskih službenika, kroz praktičnu simulaciju i uvježbavanje rješavanja krizne situacije - naveli su u policiji.
Angažovanje specijalnih jedinica u kombinaciji sa obučenim policijskim službenicima u patrolama je, dodaju oni, mjera koja predstavlja dio šire strategije proaktivnog djelovanja Uprave policije usmjerene na zaštitu života i bezbjednosti građana, očuvanju javne bezbjednosti, i borbi protiv organizovanog kriminala.
- Dežurne grupe Specijalne jedinice policije omogućiće brži i efikasniji odgovor na krizne situacije visokog bezbjednosnog rizika, uključujući i napade aktivnih napadača i druge oblike aktivnih prijetnji i teškog nasilja kao i upotrebu istih u borbi protiv teškog i organizovanog kriminala. Standardnim procedurama su date smjernice da prve policijske patrole koje su prošle obuku reaguju na ovakve događaje, dok će stalna prisutnost dežurnih timova Specijalne jedinice policije omogućiti brzo i efikasno angažovanje u najkraćem mogućem roku - istakli su u policiji.
Kažu i da se, u cilju optimizacije i potpune interoperabilnosti, aktivno radi na povezivanju Specijalne jedinice policije sa avio-helikopterskom jedinicom Ministarstva unutrašnjih poslova kako bi se obezbijedilo brzo angažovanje i veći operativni domet Specijalne jedinice na cijeloj teritoriji Crne Gore uz konstantno taktičko uvježbavanje i usavršavanje postupanja u kriznim situacijama.

Policija uvela stalno dežurstvo SJP za brzi odgovor na krizne situacije

Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) osudilo je stavove sveštenika Crkve Srbije Mijajla Backovića koji je Hrvate u Boki Kotorskoj nazvao „projektom“ i ustvrdio da su oni zapravo porijeklom Srbi, ističući kako je takvo nepoštovanje istorije i identiteta hrvatske zajednice u Boki potpuno neprihvatljivo.
- Sveštenik Backović, kontroverzna figura u Boki Kotorskoj, svojim izjavama i djelima unosi podjele i netoleranciju među narodima koji stoljećima dijele ovaj prostor. Njegovo javno negiranje povijesnog trajanja Hrvata u Boki Kotorskoj prije Drugog svjetskog rata nije samo povijesno neutemeljeno, već i otvoreni pokušaj brisanja i negiranja identiteta jedne zajednice koja je od davnina prisutna na ovim prostorima – navodi HNV u reagovanju.
Posebno zabrinjava činjenica, kako kažu, da je Backović, prije nego što je postao sveštenik, bio pripadnik „crvenih beretki“, zloglasne paravojne jedinice koja je tokom ratova devedesetih godina bila sinonim za nasilje i brutalnost.&nbsp;
- Umjesto da danas, kao duhovni pastir, širi poruke pomirenja, oprosta i ljubavi, on nastavlja veličati ideologije podjela i sukoba – navode iz HNV-a.&nbsp;
Kako kažu, njegova godišnja komemoracija na groblju u Tivtu, gdje se pojavljuje u uniformi Crvenih beretki umjesto u svešteničkoj mantiji, jasna je demonstracija njegovih pravih uvjerenja.
- Umjesto da se moli za pokojne i poziva na praštanje, on nastavlja slaviti prošlost ispunjenu nasiljem i nacionalizmom, umjesto da zagovara univerzalne hrišćanske vrijednosti poput ljubavi, mira i pomirenja. Sveštenik bi trebao biti most među ljudima, a ne izvor podjela. Njegova uloga trebala bi biti propovijedanje Jevanđelja i vrlina koje ono nosi, a ne manipulacija istorijom i politikom. U vremenu kada su narodi Balkana umorni od sukoba i podjela, potrebno je više glasova koji pozivaju na zajedništvo, a manje onih koji produbljuju stare rane – navodi se u reagovanju.
Prema mišljenju HNV-a, javnost, Crkva i vjernici trebali bi se zapitati: je li ovakvo djelovanje dostojno jednog sveštenika?&nbsp;
- Ako Crkva ne reaguje na ovakvo ponašanje, onda prešutno podržava širenje mržnje, a ne poruku Hristove ljubavi. Vrijeme je da se ovakvi pojedinci pozovu na odgovornost i da se jasno stavi do znanja da vjerske institucije ne smiju biti platforma za ekstremizam i revizionizam, već mjesto duhovnog rasta, oprosta i pomirenja - zaključili su iz HNV-a.&nbsp;
&nbsp;

HNV traži reakciju Crkve – ako se ne ogradi od Backovića, prećutno podržava širenje mržnje

Stomatološka komora Crne Gore pozvala je direktora Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Vuka Kadića da javno saopšti precizan broj ordinacija koje su zaključile ugovore pod uslovima koji su, kako je saopšteno, uvredljivi i za početnike u struci.
Iz FZO su ranije kazali da ključni zahtjevi koje je dostavila Stomatološka komora zavise od odluka ministarstava finansija i zdravlja i dodali da je značajan broj stomatoloških ordinacija već zaključio ugovore sa Fondom.
Predsjednica Stomatološke komore Crne Gore Jelena Bulajić pozvala je FZO da pripremi nove ugovore.
- Stomatološka komora poziva Kadića da javno saopšti precizan broj ordinacija koje su, kako je rekao, zaključile ugovore sa FZO pod uslovima koji su uvredljivi za početnike u struci, a kamoli za profesionalce sa višegodišnjim, a često i višedecenijskim stažom - navodi se u reagovanju.
Bulajić je rekla da će, ukoliko Kadić ne odgovori jasno na to pitanje, to smatrati pokušajem da sa pozicije koju obavlja izazove razdor u stomatološkoj struci.
Kako je kazala, nejasne i uvijene poruke ne doprinose razumijevanju i rješavanju problema, već naprotiv.
- Istovremeno podsjećamo na konkretne primjere o tome koliko se FZO „odgovorno i savjesno“ odnosi prema građanima Crne Gore - kaže se u reagovanju.
Bulajić je rekla da se u Zeti, koja ima 17 hiljada stanovnika, o dentalnom zdravlju građana brine jedan doktor stomatologije.
- Ne samo da je jedan stomatolog zadužen za 17 hiljada građana, već se od njega traži i pripravnost koja po zakonu može da traje deset dana. Šta ćemo sa ostalih 20 dana? Ko će tada da liječi građane u hitnim situacijama - navela je Bulajić.
FZO, kako je kazala, doktorima stomatologije nudi tri EUR refundacije za ekstrakciju zuba.
- Da li su se kolege školovale da bi njihovo znanje neko sveo na nivo pola kilograma jagoda? To nećemo dozvoliti - navela je Bulajić.
Ona je rekla da su to samo tri od niza primjera koji proističu iz predloženih ugovora FZO, a kojima se, kako je ocijenila, ljekari vrijeđaju, a javnost dovodi u zabludu o dostupnoj i besplatnoj stomatološkoj zaštiti koju obezbjeđuje država.
- Doktori stomatologije koji su, odlukom na državnom nivou, prije 17 godina bukvalno ostavljeni bez posla, ne mogu preko svoje grbače, na osnovu mizernih naknada, da rade da bi FZO mogao da priča da su građanima obezbijedili „dostupnu“ i „besplatnu“ zdravstvenu zaštitu - navodi se u reagovanju.
Bulajić je rekla da žale što je Kadić bio „iznenađen“ protestom Stomatološke komore.
- Sigurni smo da je i laička javnost najmanje mjesec i po unazad upoznata da Stomatološka komora neće podržati potpisivanje istih ugovora koji su bili na snazi donedavno - dodala je Bulajić.
Ona je kazala da upravo Kadić, iako je to bio dogovor, komori nikad nije dostavio nacrt novih ugovora, koji je trebalo da budu bazirani na izmijenjenim uslovima s kojima su se usaglasile sve strane, uključujući FZO.
- Na to smo, kako Kadić sam zna, čekali četiri sedmice, a pošto smo umjesto odgovora dovedeni pred svršen čin tako što je FZO ordinacijama dostavio iste, prepisane ugovore i prateće uslove protiv kojih smo se borili, pojavili smo se ispred te institucije u nadi da će nas jednom čuti, ako do sad zaista nijesu - navela je Bulajić.
Ovo je, kako je dodala, još jedna prilika da pozovu FZO da povuče ugovore koje trenutno nudi i da pripremi nove koje su već usaglasili.
- Podsjećamo da tražimo i da, uz redovne kontrole naših ordinacija koje sprovodi FZO, njih dodatno uvede i Ministarstvo zdravlja, ali i svaka druga ovlašćena ustanova - navodi se u reagovanju.

Bulajić: FZO da saopšti koliko je ordinacija zaključilo ugovore

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: radovi