Petnaestak građana Podgorice, koji žive na Gorici, okupili su se spontano danas kako bi spriječili izvođenje nelegalnih radova u Beogradskoj ulici, iza hotela "Ziya". Kako tvrde građani, danilovgradska kompanija Eurozox je bez ijednog papira izvela mehanizaciju na teren s namjerom pripreme gradilišta na kojem bi trebalo da "nikne" nova zgrada. Na teren su izašle policija i inspekcija koje su zabranile nastavak radova. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DzHilZp5oOTs&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h2>Nezakonite aktivnosti</h2> Danilovgradska kompanija je tražila od Službe glavnog gradskog arhitekte saglasnost na idejno rješenje projekta na urbanističkoj parceli 18 koja se nalazi u okviru važećeg Detaljnog urbanističkog plana – DUP “Nova Varoš 2”. Prema idejnom rješenju, planirana zgrada ispod Gorice sastojala bi se od podruma, prizemlja i dva sprata, a imala bi ukupno 11 stanova i 13 garažnih mjesta. Ukupna bruto površina objekta sa podrumom iznosi 2.021 kvadratnih metara. Nikola Martinović je ispred mjesne zajednice poručio za Portal ETV da neće dozvoliti devastaciju prostora i otvoreno kršenje zakona. Podsjetio je na dva rješenja glavnog gradskog arhitekte, od 13. maja prošle godine i novo, kojima se odbija kao nepotpun i neuredan zahtjev za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250513140552_0be49e5b9d788dde1d88fd44be236b937bb7ea3ccd0590af8011367436210262.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250513140552_0be49e5b9d788dde1d88fd44be236b937bb7ea3ccd0590af8011367436210262" data-rendition-name="original" width="1170" height="1605" loading="lazy" alt="Rješenje donijeto na današnji dan prošle godine"><figcaption>Rješenje donijeto na današnji dan prošle godine(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  - Nas 15ak građana se spontano okupilo kako bi stali na put gradnji na lokaciji gdje to nije predviđeno. Imamo odluku od glavne gradske arhitektice baš na današnji dan o zabrani gradnje. Investitor se obratio Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine za dobijanje dozvole koju nisu dobili - kazao je Martinović. Na teren su, dodaje on, izašli policijski službenici i inspektori koji su stopirali radove. - Došli su policija, rendžeri, inspekcija, a radnici su rekli da su došli samo da ograde prostor. Nema nikakve logike da se to radi i da se na tom prostoru, između dvije zgrade, gradi nova. Na toj parceli postoje i neke garaže koje bi trebalo sjutra da sruše. Mi ćemo istrajati u protestima i nećemo dozvoliti izvođenje radova na ovoj lokaciji - izričit je Martinović. On je najavio novo okupljanje tokom sljedeće sedmice. <h2>"Prostor nije komad za profiterske kalkulacije"</h2> Ovim povodom jutros se oglasio i odbornik Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada, Miloš Mašković, koji je potvrdio da investitor nema pravni osnov da na ovom prostoru izvodi bilo kakve radove. Uprkos tome, istakao je, danas je pokušan fizički početak realizacije projekta na prostoru koji je decenijama služio građanima kao zelena površina i prirodna veza sa brdom Gorica. Taj prostor nije komad zemlje za profiterske kalkulacije, to je dio identiteta lokalne zajednice i vitalni dio urbanog eko-sistema grada. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmaskovic-hitno-obustaviti-radove-u-beogradskoj-ulici-nadlezni-da-reaguju-bez-odlaganja&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Očekujem hitnu reakciju nadležnih, ne samo da se spriječi dalje samovoljno djelovanje investitora, već i da se do kraja ispita kako je došlo do pokušaja gradnje uprkos važećem rješenju koje to eksplicitno zabranjuje - poručio je Mašković. Mašković je kazao da se ovdje više ne radi samo o urbanizmu, radi se o pravu građana da odlučuju o prostoru u kojem žive i o odgovornosti institucija da ih zaštite. - Vrijeme je da se prekine praksa ignorisanja građana i da se zaštiti ono što Podgoricu čini gradom po mjeri čovjeka - zaključio je Mašković.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Policija i inspekcija zaustavila radove u Beogradskoj ulici, stanari poručili da neće dozvoliti uništavanje Gorice

Ministarstvo javnih radova raspisalo je tender za izvođenje radova na adaptaciji krova i vrtića JPU ,,Vukosava Ivanović" Bar, VJ Mali princ", saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Procijenjena vrijednost radova je 158.355,59 eura, bez PDV-a. Projekat se finansira iz sredstava kapitalnog budžeta.
- Tender se realizuje u okviru Memoranduma o saradnji na realizaciji prioritetnih infrastrukturnih projekata u oblasti obrazovne infrastrukture u Opštini Bar, koji su potpisali ministarka prosvjete, nauke i inovacija, prof.dr Anđela Jakšić-Stojanović i predsjednik te opštine, Dušan Raičević - navedeno je u saopštenju MPNI.
Poručuju da će Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstvo javnih radova i Opština Bar nastaviti da unapređuju kvalitet predškolske infrastrukture u Baru.
- Jedino zajedničkim, kontinuiranim radom i ulaganjima možemo stvoriti adekvatan ambijent za boravak, vaspitanje i obrazovanje najmlađih - poručeno je iz MPNI.

Portal ETV

1250x600

Za adaptaciju vrtića u Baru 158,3 hiljade eura

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je da će za dvadesetak dana početi radovi na novoj travnatoj podlozi Stadiona pod Goricom - koji je od prošlog ljeta pod suspenzijom UEFA-e.
- A nova podloga biće spremna početkom juna. Podgorica će konačno dobiti stadion dostojan svoje sportske tradicije, a ovo je samo prvi korak ka modernizaciji naše sportske infrastrukture - poručio je Mujović.
Istakao je da je Podgorica sportski grad, te da njen najveći stadion mora biti simbol ponosa, a ne problema.
- Zato mi je, od prvog dana na funkciji, jedan od prioriteta bilo rješavanje višegodišnjeg problema travnate podloge na Stadionu pod Goricom. Danas s ponosom mogu reći: obećano, ispunjeno! - naveo je Mujović.
Rekao je da su, u saradnji s Fudbalskim savezom Crne Gore i FK Budućnost, izabrali najbolje rješenje za novi travnjak koji će uskoro krasiti našu sportsku arenu.
- Ovaj projekat nije samo pitanje estetike, već ulaganje u sport, infrastrukturu i budućnost fudbala u našem gradu i državi - dodao je Mujović.

Mujović: Nova travnata podloga na stadionu biće spremna početkom juna, radovi kreću za dvadesetak dana

U aprilu će pod asfaltom biti dionica od Tivta do raskrsnice ka Bigovu u dužini od pet kilometara, saopštio je direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. On je, zajedno s direktorom Aerodroma Crne Gore Rokom Tolićem i predsjednikom Opštine Tivat Željkom Komnenovićem, obišao radove na izgradnji bulevara Tivat–Jaz. - Bliži se ljetnja turistička sezona i zbog toga želimo da završimo što više posla. U aprilu će biti asfaltirane sve četiri trake u dužini od oko pet kilometara, od ukupno planiranih 15 kilometara. Napravićemo plan dinamike radova tokom sezone kako bi se nastavilo sa izvođenjem prema Budvi - rekao je Vuksanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307100312_4b37e8253c84695481159b2d35e53fcbaa65fbdc820e49cc0eb9b8fb93d5df7e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250307100312_4b37e8253c84695481159b2d35e53fcbaa65fbdc820e49cc0eb9b8fb93d5df7e" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Radovi na bulevaru Tivat-Jaz"> </figure>  Dodao je da se radi o jednom od najvećih infrastrukturnih projekata u zemlji, jer će se, pored izgradnje saobraćajnice, graditi i novi cjevovod Regionalnog vodovoda. Predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović, istakao je značaj izgradnje bulevara, naglašavajući da će se time smanjiti saobraćajne gužve i poboljšati protok vozila. - Ovaj projekat je od velike važnosti ne samo za našu opštinu, već i za cijelu Boku. Dnevno ovom saobraćajnicom prođe i preko 20 hiljada vozila, što je čini jednom od najfrekventnijih u zemlji. Realizacijom ovog projekta rješavamo brojne probleme u svakodnevnom funkcionisanju građana, ali i turista - rekao je Komnenović. Direktor Aerodroma Crne Gore, Roko Tolić, naglasio je značaj završetka bulevara za bolju povezanost Aerodroma Tivat s ostatkom zemlje. - Ovaj projekat nam mnogo znači, posebno jer ove godine očekujemo rekordnu turističku sezonu. Važno je da putnici koji dođu u Crnu Goru ponesu pozitivne utiske i da nam se ponovo vraćaju - kazao je Tolić. Projektom je predviđena saobraćajnica dužine oko 15 kilometara bulevarskog tipa sa razdjelnim ostrvom širine dva metra. Ukupna vrijednost investicije iznosi oko 54 miliona eura bez PDV-a, a realizuje se uz finansijsku podršku Evropske banke za obnovu i razvoj.

Trećina bulevara Tivat-Jaz biće pod asfaltom u aprilu

Adaptirane jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Kotoru i Tivtu biće svečano otvorene sjutra. Presijecanje vrpce i obilazak jedinice u Kotoru počeće u 10, dok će jedinica u Tivtu biti otvorena u 12 sati.
Kako je najavljeno iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, svečanom otvaranju jedinica prisustvovaće državna sekretarka Ministarstva zdravlja Crne Gore mr Mirjana Vlahović Andrijašević, direktor Zavoda dr Vuk Niković, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje dr Vuk Kadić, dok će otvaranju HMP Tivat prisustvovati i predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović.
Za adaptaciju jedinice hitne medicinske pomoći u Kotoru iz kapitalnog budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore izdvojene su 73.000 eura. Medicinska oprema u vrijednosti od 34.000 eura nabavljena je iz sopstvenih sredstava Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore. Ukupna vrijednost radova iznosi 107.000 eura.&nbsp;
Za adaptaciju jedinice hitne medicinske pomoći u Tivtu iz kapitalnog budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore opredijeljene su 73.000 eura. Opština Tivat donirala je 10.000 eura, dok je Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore iz sopstvenih sredstava izdvojio 24.000 eura za kupovinu medicinske opreme. Ukupna vrijednost radova iznosi 107.000 eura.

Hitna pomoć u Kotoru i Tivtu u novom ruhu, radovi koštali 214.000 eura

U projekat valorizacije Đalovića pećine, na sjeveru Crne Gore, do sada je uloženo oko 19 od planiranih 25 miliona eura, kazali su iz Uprave za kapitalne projekte za Radio Slobodna Evropa.
Međutim, radovi na projektu, koji je trebalo da podstakne razvoj sjevera, obustavljeni su 2021. zbog neovlašćenog probijanja ulaza u pećinu. To je dovelo do ekološke devastacije i uginuća velikog broja slijepih miševa.
Nije poznato kada će radovi biti nastavljeni.
Ovaj državni projekat počeo je 2012, u vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista koja je 2020. izgubila vlast.
- Do tada je bilo završeno gotovo 70 odsto radova. Veliki je novac uložen i sada projekat propada. Revanšizam, loše namjere i neznanje - kaže za RSE Nikola Rakočević, poslanik ove stranke.
Novac je uložen u izgradnju centra za posjetioce, žičaru, enterijer pećine, kao i putnu i elektro infrastrukturu… No, ništa od toga nije konačno završeno.
<h2>Neistraženi prirodni fenomen</h2>
Đalovića pećina smještena je u istoimenoj klisuri, dvadesetak kilometara od Bijelog Polja. Dugačka je nešto više od 17 i po kilometara.
- To je, bez sumnje, najveća i najljepša pećina u Crnoj Gori i jedna od najljepših na Balkanu - kaže za RSE speleolog Željko Madžgalj, jedan od inicijatora njene valorizacije.
Navodi da je istražen samo jedan njen dio, koji obiluje kanalima, hodnicima, dvoranama, brojnim pećinskim ukrasima.
- U njoj se nalazi čak 15 stalnih i do 30 povremenih jezera. Nevjerovatan potencijal - naveo je on.
Prema riječima Madžgalja, glavni problem bila je njena nepristupačnost turistima jer se nalazi u dubini klisure.
Zato su tu “manu”, kaže, htjeli da, pretvore u prednost, izgradnjom žičare.
- Žičara vodi do njenog ulaza i skoro je završena. Ostao je još jedan stub - dodao je.
Prema riječima Madžgalja, procjene su da bi Đalovića pećinu, nakon završetka radova, moglo posjetiti više od 120.000 ljudi godišnje.
Speleološka istraživanja Đalovića klisure i njene okoline započeta su 1987. godine.
<h2>Obustava radova</h2>
Radovi su prije četiri godine obustavljeni zbog probijanja ulaza u pećinu, za šta izvođač radova Novi Volvox iz Podgorice nije imao dozvolu.
Iz ove firme više od mjesec nisu odgovorili na upit RSE o detaljima probijanja ulaza.
- Imali su dozvole samo za dio ispred ali ne i za ulaz u pećinu - kažu za RSE iz Agencije za zaštitu životne sredine.
Probijanje ulaza prouzrokovalo je ekološku štetu u ovom području.
Agencija za zaštitu životne sredine je u međuvremenu počela izradu Studije koja treba da pokaže kakvo je bilo stanje biodiverziteta u pećini prije početka radova.
Rezultati studije će biti poznati početkom ove godine a neophodni su kako bi se planirao nastavak radova, kazali su za RSE.
<h2>Stradali slijepi miševi</h2>
Vještačko otvaranje u Đalovića pećini prekinulo je hibernaciju slijepih miševa, uzrokujući uginuće oko 100 jedinki.
Utvrđeno je da se otvaranjem ulaza direktno uticalo na promjenu mikroklime pećine.
Hibernacija je ključna za njihov opstanak tokom zime, jer im omogućava da štede energiju u periodu kada nema hrane. Nagli prekid hibernacije ih prisiljava na trošenje rezervi energije koje ne mogu obnoviti, što često dovodi do uginuća.
Svi slijepi miševi u Crnoj Gori zakonom su zaštićeni.
<h2>Odgovornost nepoznata</h2>
Iz Agencije kažu da su im za dalje planiranje potrebni i projekti i planovi Uprave za kapitalne investicije koje čekaju duže od dvije godine.
- Do danas nismo dobili informaciju o tome - kažu oni.
Uprava za kapitalne investicije za RSE kaže da odgovornost za pribavljanje traženih saglasnosti pripada Ministarstvu ekonomskog razvoja, odakle su RSE uputili na Ministarstvo turizma. Tamo je za RSE, nezvanično, rečeno da to nije u njihovoj nadležnosti.
Iz Uprave za kapitalne projekte, kažu da su sa Opštinom Bijelo Polje uskladili aktivnosti vezane za nastavak radova, čim dozvole vremenski uslovi ove godine.
- Ali obaveza Ministarstva turizma je da u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine obezbijedi preduslove za nastavak radova na objektima ispred pećine - kažu za RSE.
Radovi u unutrašnjosti pećine zavise od završetka Studije Agencije za zaštitu životne sredine, kažu iz Uprave za kapitalne projekte.
Dok institucije međusobno prebacuju odgovornost, pećina ostaje nezaštićena i izložena riziku od devastacije, smatraju u Speleološkom klubu Pauk.
U međuvremenu je u avgustu 2022. na zidovima pećine ispisivanjem imena, napravljena šteta.
- Na tim našim predivnim ‘freskama’ prirode, koje je stvarana milionima godina napravljena je velika šteta. Ista imena koja su ispisana na zidovima, upisana su u knjigu utisaka tako su počinioci otkriveni - kazali su iz Speleološkog kluba Pauk.
Oni su prijavljeni i prekršajno odgovarali.
<h2>Politička previranja i prekid radova</h2>
Trenutna stagnacija je rezultat “neznanja i loše namjere”, smatra Nikola Rakočević, poslanik opozicione Demokratske partije socijalista, u vrijeme čije vladavine je odrađen veći dio radova.
- Projekti su planirani u kapitalnim budžetima, ali realizacija se odugovlači. To ne možemo tumačiti drugačije nego kao namjeru da se uspori razvoj sjevera - izjavio je Rakočević.
Navodi i da značajna svjetska imena iz oblasti speleologije procjenjuju da je ona među sedam najvažnijih u Evropi.
- Iskustvo Slovenije sa Postojinskom jamom potvrđuje značaj ovakvog turističko-istraživačkog projekta - dodao je on.
Rakočević kaže da bi efekti otvaranja Đalovića klisure bili brojni - povećanje proizvodnje hrane, otvaranje novih hotelskih i smještajnih kapaciteta, pokretanje male privrede, ali i zaustavljanje migracija iz Bijelog Polja.
Bijelo Polje ima oko 38 hiljada stanovnika.

Đalovića pećina: Milioni potrošeni, radovi zaustavljeni, odgovorni nepoznati

Podgorička naselje Komani i Bandići, Iverak, Gornji i Donji Crnci, Gole Strane, Prekača i Ravni Laz danas će potencijalno biti osam sati bez vode zbog radova na elektrodistributivnoj mreži.
Kako je saopšteno iz DOO „Vodovod i kanalizacija“, Podgorica, isključenja vode planirana su u erminu od osam do 15 sati.

Više podgoričkih naselja bez vode

Uprava za saobraćaj ponovila je tender za izgradnju obilaznice oko Rožaja, odnosno za preostale radove druge faze.&nbsp;
- Procijenjena vrijednost radova je oko 12 miliona eura sa PDV-om, a ponuđeni rok za završetak radova ne može biti kraći od 350 ni duži od 450 kalendarskih dana od dana uvođenja izvođača u posao - saopšteno je iz Uprave za saobraćaj.
Druga faza obilaznice je duga 2,6 kilometra i povezuje magistralni put Berane-Rožaje u mjestu Dimiškin, sa ranije izgrađenom prvom fazom i regionalnim putem Rožaje - Peć, u mjestu Crnja. Dio radova je izveo Euro-asfalt i partneri po ugovoru koji je kasnije raskinut.
- Obilaznica oko Rožaja se gradi zbog potrebe izmještanja tranzitnog saobraćaja iz grada - kažu u Upravi za saobraćaj.

Ponovljen tender za izgradnju obilaznice oko Rožaja

Mještani podgoričkog sela Donja Vrbica kontaktirali su redakciju Portala Analitika ogorčeni zbog, kako su kazali, radova na putu Mosor - Donja Vrbica u svrhu kopanja kanala za vodovodne cijevi, kako bi, tvrde, dodatna domaćinstva bila priključena na njihovu vodovodnu mrežu.
Kako je objasnio jedan od mještana Donje Vrbice, Mijo Ivanović, to selo već duže vrijeme kuburi sa vodosnadbijevanjem, a godišnje budu i po tridesetak dana bez vode. Smatra da bi dodavanje novih domaćinstava na njihovu mrežu značilo – krah.
- Prije deset godina samostalno smo izgradili vodovod i sekundarnu mrežu. Zbog razlike u nadmorskoj visini, kada se izgrađivala vodovodna mreža za širi region Kuča, našem selu nije dozvoljeno da se prikači na nju, te smo stvari morali uzeti u svoje ruke - kaže Ivanović za Analitiku.
<h2>Mještani tvrde da se radovi izvode bez dozvole</h2>
On dodaje da se radovi izvode bez dozvole i, kako ističe, uprkos prvobitnom dogovoru da se na njihov vodovod ne smiju bez odobrenja režijskog odbora Donje Vrbice priključiti dodatna domaćinstva.
- Situaciju dodatno pogoršava to što su predviđena domaćinstva koja planiraju da se priključe na mnogo nižoj nadmorskoj visini od nas. U pitanju je sistem „slobodnog pada“, pa bi nova domaćinstva mnogo prije nas imala pristup ionako ograničenim zalihama vode - navodi Ivanović.
Ukazuje da im je generalni direktor Vodovoda saopštio da sačekaju do ponedjeljka, kada radovi budu završeni.
- On nam je kazao da se radovi izvode zbog jednog domaćinstva, ali i da bez naše dozvole neće biti dodatnih priključenja - kazao je Ivanović.
Prema njegovim riječima, tu postoje i neke nelogičnosti, jer ukoliko je samo jedno domaćinstvo u pitanju, čemu onda u spornom kanalu služi „deset dodatnih krakova, i četiri crijeva od jednog cola“.
- Radovi su takođe ostavili nekoliko domaćinstava bez ikakvog pristupa putnoj infrastrukturi - kaže Ivanović.
Pojašnjava i da su juče imali sastanak režijskog Odbora.
- Na licu mjesta ustanovili smo da je prekopano kilometar i više puta, koji je apsolutno demoliran, a takođe smo naišli na 10 i više krakova. Takođe, imamo pouzdanu informaciju da je minimum 15 domaćinstava dobilo potvrdu od Vodovoda da će se priključiti na našu mrežu - tvrdi on.
Ivanović naglašava da su oni, naravno, za to da svi dobiju vodu, ali ističe da bi to u ovom slučaju njih ostavilo bez iste.
- Zato smo protiv priključivanja novih domaćinstava. Nama je žao tih mještana, ali je situacija takva - poručio je on.
<h2>Šta kažu iz podgoričkog Vodovoda</h2>
Tragom ove priče, Portal Analitika obratio se podgoričkom Vodovodu odakle su nam potvrdili da su u toku radovi na rekonstrukciji vodovodne mreže u Donjoj Vrbici, odnosno dijelu koji se odnosi na već postojeću priključnu mrežu.&nbsp;
- Postojeća vodovodna mreža u pomenutom naselju je postavljena preko privatnih imanja i na istoj se javljaju česti kvarovi što prouzrokuje gubitke na mreži i stvaraju se problemi vodosnabdijevanja već registrovanih potrošača - kazali su za Portal Analitika iz Vodovoda.&nbsp;
Napominju i da neće biti priključenja novih potrošača bez jasno definisanih poštovanja zakonskih propisa, sagledavanja tehničkih mogućnosti i odobrenja režijskog Odbora Donje Vrbice.&nbsp;
- Takođe, radovi se izvode u dužini od cirka 650 metara - kazali iz podgoričkog Vodovoda.

Mještani Donje Vrbice ogorčeni: Dodavanje domaćinstava vodovodnoj mreži značilo bi krah; Vodovod: Nećemo priključivati nove potrošače bez poštovanja propisa

Izgradnja Bulevara Tivat-Jaz odvija se prema planiranoj dinamici, a radovi su u različitim fazama u zavisnosti od dionice, saopšteno je iz Uprave za saobraćaj.
Radovi na bulevaru obuhvataju sve vrste aktivnosti – od zemljanih i armirano-betonskih radova do ugradnje cijevi regionalnog vodovoda do radova na gornjem stroju saobraćajnice.
- Na nekim dionicama su započeti završni radovi, dok druge čekaju početak. Planirani završetak radova je početak 2026. godine, što znači da se izvođenje radova mora uklopiti u ukupnu dinamiku - navedeno je u saopštenju Uprave za saobraćaj.
Trenutno je glavni fokus na završetku prve dionice, na kojoj su radovi u završnoj fazi, uključujući asfalterske radove, a uskoro će, kako je najavljeno, započeti uklanjanje postojećeg asfalta na drugoj dionici.&nbsp;
- Na lijevoj kolovoznoj traci druge dionice nedavno su izvedena dva sloja BNS-a, a uskoro počinju radovi na postavljanju javne rasvjete - kažu iz Uprave za saobraćaj.
Projektom je predviđena saobraćajnica dužine 16 kilometara, sa dvije trake i razdjelnim ostrvom širine dva metra.
Ukupna vrijednost projekta je oko 54 miliona eura bez PDV-a, uz finansijsku podršku Evropske banke za obnovu i razvoj. Investitori su Uprava za saobraćaj i Regionalni vodovod. Radovi su počeli u avgustu 2023. godine, a planirani završetak radova predviđen za sredinu januara 2026. godine.

Izgradnja Bulevara Tivat-Jaz teče planiranom dinamikom

U okviru muzičkog programa KIC-a „Budo Tomović”, u Multimedijalnoj sali u sjutra u 19 sati, predavanje će održati ugledni poljski muzikolog iz Krakova, profesor Jerži Stankevič, a tema predavanja je „Novi aspekti nastanka Kvarteta za kraj vremena” Olivijea Mesijana - kompozicije nastale tokom njegovog zatočeništva u logoru Stalag VIII A u Gorlicu.&nbsp;
- Ovim ekskluzivnim predavanjem vraćamo se remek djelu Olivijea Mesijana, kroz istraživački rad muzikologa Jeržija Stankeviča, nakon zapaženog koncertnog izvođenja „Kvarteta za kraj vremena” održanog u KIC-u, krajem januara- kazali su iz KIC-a.
&nbsp;Nakon predavanja, poručili su iz KIC-a, biće organizovana projekcija francuskog dokumentarnog filma „Le charme des impossibilites" (Čar nemogućnosti, 2006) reditelja Nikolasa Buonaventure Vidala, u produkciji „Les Films du Rat”, „Gloria Films” i Nacionalnog audiovizuelnog instituta, Francuska, 2006. Originalna verzija je na francuskom, njemačkom i poljskom, sa titlom na engleskom jeziku.
&nbsp;Govoreći o gostu i predavaču, iz KIC-a ističu da je Jerži Stankevič muzikolog i istoričar, profesor emeritus i predsjednik Saveza kompozitora Poljske/odsjek u Krakovu.&nbsp;
- Specijalizovao je muzikologiju i analizu djela na Pariškom konzervatorijumu u klasi Olivijea Mesijana 1977. godine. Ostajući u bliskim odnosima sa slavnim mentorom, kreirao je ciklus emisija posvećen Mesijanu na Poljskom radiju i inicirao izvođenje njegovih djela u Poljskoj. Istraživao je nastanak „Kvarteta za kraj vremena” tokom kompozitorovog zarobljeniištva u Gorlicu, vezu s djelovanjem poljskih ratnih zarobljenika u ovom logoru i prijem njegove muzike u savremenom svijetu- navodi se u njegovoj biografiji.
&nbsp;Dokumentarni muzički film, koji će takođe biti prikazan sjutra, ilustruje hipoteze o nastanku „Kvarteta za kraj vremena” Olivijea Mesijana (Olivier Messiaen), krajem 1940. i početkom 1941. godine, u zarobljeničkom logoru Stalag VIII A u Gorlicu (danas u Poljskoj, u Zgoželecu u Donjoj Šleskoj), i predstavlja svjedočenja ljudi koji su učestvovali u događajima: kompozitora Olivijea Mesijana, podoficira Zdislava Nardelija (poslijeratni direktor krakovske radio stanice Poljskog radija i istaknuti tvorac poljskog radio teatra), tri muzičara-interpretatora i francuskih ratnih zarobljenika. Predstavljene su potresne činjenice i razmišljanja o zatočeništvu u logoru, događajima iz svakodnevnog života, njihovoj kulturnoj djelatnosti i pokušajima nemogućeg.&nbsp;
- Muzičari istražuju mogućnosti koje su postojale u zimskim uslovima u logoru za prvo izvođenje djela, koje je održano 15. januara 1941. godine u Gerlicu. U filmu se pojavljuju istaknuti francuski solisti tokom usklađene rekonstrukcije Mesijanovog djela u čuvenom cistercitskom manastiru Klervo u Šampanji: violinista Režis Paskije (čiji je stric bio violončelista Etjen Paskije, učesnik u događajima), klarinetista Pol Mejer, violončelista Rolan Pidu i pijanista Fransoa-Rene Dišabl- navodi se u saopštenju KIC-a.
Kompozicija Olivijea Mesijana, podsjećaju iz KIC-a, napisana u nacističkom logoru za ratne zarobljenike, danas je naširoko priznata kao remek djelo muzike 20. vijeka i izvodi se sa zapanjujućom učestalošću na pozornicama najvećih svjetskih koncertnih dvorana.&nbsp;
- Film je prikazan u Karnegi holu u Njujorku 2021. gdje je bilo napisano: “Ovo je priča o tome kako je, uprkos nezamislivim uslovima, uspio da stvori djelo neprolazne ljepote, dokazujući da se ljudski duh može uzdići iznad najsurovijih trenutaka”. Ovaj film potresa i izaziva duboka razmišljanja kod gledaoca, noseći poruku nade i vjere u održivost temeljnih humanističkih vrijednosti. Film je prikazan u Francuskoj, Poljskoj, Italiji, Njemačkoj, Republici Češkoj, kao i u Ukrajini, Litvaniji, Bjelorusiji i SAD- poručili su iz KIC-a.

Sjutra u KIC-u: Predavanje poljskog muzikologa Jeržija Stankeviča

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je večeras da prijevremeni parlamentarni izbori koje studenti zahtijevaju sada nijesu potrebni, a uvjerena je da će ih biti “kad im bude vrijeme”.
- Ne vidim da su nam potrebni. Vidjela sam da jedina nadležna institucija nije previše oduševljena time da izlazi u susret njihovim (studentskim) zahtjevima, navela je ona- rekla je Brnabić u emisiji “Hit tvit” na TV Pink.
Brnabić je rekla da je predsjednik Srbije Aleksamdar Vučić „jedina nadležna institucija“ za „ultumativni zahtjev studenata blokadera”, a to su prijevremeni parlamentarni izbori.

Ana Brnabić o vanrednim izborima: Ne vidim da su nam potrebni

Bivšem američkom predsjedniku Džo Bajdenu dijagnostikovan je „agresivan oblik“ raka prostate, navodi se u saopštenju njegovog ličnog kabineta, a bolest se proširila i na kosti, piše CNN. 
 
- Prošle nedjelje, predsjednik Džo Bajden je pregledan zbog novonastalog čvora na prostati nakon što je imao pojačane urinarne simptome. U petak mu je dijagnostikovan rak prostate, sa Gleasonovim skorom 9 (Grupa 5 po stepenu), uz metastaze na kostima- navodi se u saopštenju.
Dalje se navodi: „Iako je riječ o agresivnijem obliku bolesti, rak izgleda da je osetljiv na hormone, što omogućava efikasno liječenje.“
Bajden i njegova porodica „razmatraju opcije liječenja sa njegovim ljekarima“, dodaje se u saopštenju.

Bajdenu dijagnostikovan „agresivan oblik“ raka

Potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens izjavio je danas u Rimu da je Evropa “važan saveznik”, ali je priznao da postoje neslaganja oko trgovine, tokom sastanka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.
Taj razgovor, prvi na tako visokom nivou od povećanja carina Donalda Trampa biće početak dugoročnih trgovinskih pregovora i dugoročnih trgovinskih koristi između Evrope i SAD”, rekao je Vens na početku sastanka koji se održava usred carinskog rata između Evropske unije (EU) i SAD.
- Evropa je važan saveznik SAD, pojedinačne evropske zemlje su važni saveznici SAD, ali naravno imamo neka neslaganja, kao što ponekad imaju i prijatelji, oko pitanja poput trgovine- istakao je Vens u sjedištu italijanske vlade u prisustvu premijerke Đorđe Meloni, prenosi Beta.
Predsjednica Evropske komisije kazala je da cijeni odnos sa SAD.
- Svi znaju da je đavo u detaljima, ali ono što nas ujedinjuje jeste da na kraju zajedno želimo da postignemo dobar dogovor za obje strane- rekla je Ursula fon der Lajen.
Vens i Ursula fon der Lajen danas su prisustvovali u Rimu prvoj misi novog poglavara Rimokatoličke crkve, pape Lava XIV.

Džej Di Vens sa Fon der Lajen o carinskim mjerama

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: radovi