Rafael Nadal, jedan od najvećih tenisera svih vremena, doživio je emotivnu čast povodom povlačenja sa profesionalnih terena, u okviru specijalne ceremonije na Rolan Garosu, koji je osvojio čak 14 puta. Na stadionu Filip Šatrije, u prisustvu porodice, prijatelja i kolega, Nadal se, uz ovacije, koje su trajale nekoliko minuta, oprostio od tenisa na svom omiljenom turniru i terenu.&nbsp;
- Bio sam veoma emotivan. Mislim da je bilo savršeno, iskreno. Nijesam mogao da očekujem emotivniji dan- rekao je Nadal, čiji je posljednji nastup na Rolan Garosu bio prošle godine, kada je poražen u prvom kolu od Aleksandra Zvereva.
Iako je objavio zvanični kraj karijere na finalu Dejvis Kupa u Malagi, Rolan Garos i šljaka imaju posebno mjesto u Nadalovoj karijeri – sa rekordnih 14 osvojenih titula. -
- Pobijediti 14 puta ovdje, na Rolan Garosu, to se ne dešava često. Ali možda će se ponovo desiti, za nekih 30 godina- izjavio je Nadal uz osmijeh.
Tokom ceremonije, Nadal je održao govor na tri jezika – francuskom, engleskom i španskom – uz podršku svojih najbližih, uključujući roditelje, trenera Tonija, suprugu Meri i sina Rafaela. Među prisutnima su bili i mladi talenti Karlos Alkaraz i Iga Švjontek, a sam završetak događaja bio je poseban trenutak kada su na teren izašli njegovi najveći rivali – Rodžer Federer, Novak Đoković i Endi Marej.
Nadal je istakao značaj njihovog prisustva.
- Imati na terenu svoja tri najveća rivala mnogo znači, i to je sjajna poruka svijetu – najbolji rivali mogu biti dobri kolege i poštovati se, bez mržnje- kazao je on.
Ceremonija se završila otkrivanjem ploče sa Nadalovim otiskom stopala i potpisom, koji će zauvijek ostati na terenu Filip Šatrije.
- Za mene je ovo bilo nezaboravno, puno emocija. Ne volim previše da budem u centru pažnje, ali uživao sam iako sam se malo borio sa emocijama- zaključio je Nadal.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Emotivni oproštaj Rafaela Nadala na Rolan Garosu: Ne mogu da zamislim savršeniji dan

Legendarni teniser Rafael Nadal (38) objavio je na društvenim mrežama informaciju da će završiti profesionalnu karijeru na kraju sezone.
Poslednji turnir Španca biće finale Dejvis kupa u novembru u Malagi.
- Realnost je da sam prošao nekoliko teških godina, naročito posljednje dvije. Mislim da nikada nisam igrao bez ograničenja - istakao je, pored ostalog, Nadal.
Na društvenim mrežama se zahvalio svima na nekoliko svjetskih jezika.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRafaelNadal%2Fstatus%2F1844308861492318594%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1844308861492318594%7Ctwgr%5E399b8c3629fcc81bcebe46b9e06515d9dd305b73%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Rafael Nadal stekao je reputaciju jednog od najvećih tenisera svih vremena i to u razdoblju tokom kojeg se za trofeje borio sa Novakom Đokovićem i Rodžerom Federerom.
U trijumviratu ovih velikana, Nadal je osvojio 22 Gren slem titule od ukupno 92 na ATP turu, dok je tokom igračke karijere osvajao zlatne medalje na Olimpijskim igrama i u singlu (Peking 2008) i u dublu (Rio De Žanerio 2016).
Na prvom mjestu ATP liste proveo je 209 nedelja, na čelu je završavao godine u pet navrata, a i dalje drži rekord od 14 osvojenih titula na Rolan Garosu.
Nadal je jedan od trojice muških tenisera koji su kompletirali Zlatni slem, a ostaće upamćen i kao "kralj šljake" uzevši u obzir da je u najboljim danima bio neprikosnoven na toj podlozi.
Nažalost, tokom karijere neretko je imao probleme sa povredama, naročito u posljednjih nekoliko godina zbog čega je i odlučio da sa 38 punih godina okonča igračku karijeru.

Rafael Nadal objavio kraj karijere

Grupa od 86 nevladinih organizacija (NVO) i aktivista pozvala je poslanike da glasaju protiv predloženog zakona o potvrđivanju Sporazuma u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).
- Pozivamo vas da donesete odluku u skladu sa interesima građana koje predstavljate i zaštitite budućnost Crne Gore tako što ćete glasati protiv Sporazuma. Ova odluka nije samo pitanje ekonomskog razvoja. Radi se o budućnosti građana, očuvanju životne sredine, transparentnosti odlučivanja, vladavini prava i evropskom putu Crne Gore - navodi se u zajedničkom pismu poslanicima koje je dostavila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
Oni su naveli da je taj Sporazum izazvao veliku zabrinutost među građanima i civilnim društvom, kao i predstavnicima Evropske unije.
- Vaša je dužnost, kao predstavnika građana, da odluke donosite transparentno, odgovorno i u skladu sa interesima građana. Stoga očekujemo da pažljivo razmotrite argumente protiv usvajanja ovog Sporazuma - navodi se u pismu.
Kao jedan od razloga navodi se da se odluke o lokacijama za infrastrukturne i turističke projekte donose bez preciznih i transparentnih informacija, što znači da građani širom Crne Gore mogu biti direktno ugroženi gubitkom svoje imovine. Odluke koje će trajno uticati na živote ljudi širom države ne mogu se donositi bez neophodnih podataka.
- Predloženi Sporazum omogućava proglašenje javnog interesa bez jasnih kriterijuma, što povećava rizik od zloupotrebe eksproprijacije. Građani mogu izgubiti imovinu po nepravedno niskim cijenama, uz dugotrajne sudske postupke i mogućnost prisilnog iseljavanja sa lokacija koje investitori izaberu - navodi se u pismu.
Predloženi pristup razvoju dovešće do, kako su rekli, stvaranja zatvorenih, ekskluzivnih enklava za bogate, dok će ostatak stanovništva biti ekonomski i socijalno marginalizovan. Posljedica će biti dalja emigracija mladih i povećanje osjećaja nepravednog i neravnomjernog razvoja kod građana.
- Izgradnja stanova namijenjenih bogatim stranim državljanima izazvaće dodatno povećanje cijena nekretnina i troškova života. Za većinu naših građana takvi turistički kapaciteti će biti nepristupačni. Turistička sezona kratko traje, a visoki troškovi života ostaju tokom cijele godine - smatraju NVO i aktivisti.
Odluke se donose bez, kako se dodaje, prethodno izrađenih i usvojenih planskih dokumenata. Investitorima se pruža sloboda da odlučuju gdje će graditi, šta će graditi i kakve će posljedice imati njihovi projekti na život lokalnih zajednica i životnu sredinu. To ugrožava mogućnost održivog razvoja i očuvanja biodiverziteta.
- Država nema finansijskih sredstava za infrastrukturu koju se obavezala da izgradi u skladu sa Sporazumom. Ukoliko država ne ispuni te obaveze, građani će platiti visoke penale investitoru. Čak i u slučaju raskida Sporazuma, država ostaje dužna dovršiti sve započete projekte, što dodatno ugrožava finansijsku stabilnost - navodi se u pismu.
Odluka o tom Sporazumu donešena je, kako se dodaje, daleko od očiju javnosti, bez javne rasprave i uz kršenje demokratskih principa odlučivanja. Ovo je u direktnoj suprotnosti sa obećanjima nove vlasti da ključne odluke neće donositi u tajnosti i bez učešća građana.
- Identitet pravih vlasnika kompanija koje bi trebalo da investiraju nije poznat. Sporazum ne sadrži nikakve mjere zaštite od pranja novca, kako bi se Crna Gora adekvatno zaštitila od sumnjivog kapitala. Takav kapital ugrožava reputaciju i finansijsku stabilnost države - navodi se u saopštenju.
Usvajanje tog Sporazuma, kako se ocjenjuje, može dovesti do rasprodaje i otuđenja najvažnijih državnih resursa, uključujući zemljište, obalu i druge prirodne resurse. Ovakvim raspolaganjem ugrožavaju se nacionalni suverenitet i bezbjednost države, te se otvara put nekontrolisanom upravljanju velikim i značajnim područjima države od strane nepoznatih stranih investitora.
- Evropska komisija i drugi evropski zvaničnici jasno su upozorili da Sporazum narušava osnovne principe i standarde koje Crna Gora mora poštovati u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Kršenjem pravila javnih nabavki, standarda konkurencije i zaštite životne sredine, usvajanje ovog Sporazuma direktno ugrožava naš evropski put i proces pridruživanja EU - navodi se u pismu.
Oni su ocijenili da odluke koje donosimo danas oblikuju budućnost naše djece i zemlje koju im ostavljamo, te se Sporazum ovakvog obima i značaja mora posmatrati i kroz prizmu njegove dugoročne ostavštine.
- Odluke koje danas donose državni organi utiču ne samo na sadašnje generacije, već određuju i kvalitet života budućih. Ugrožavanje javnog dobra, prirodnih resursa i pristupa osnovnim uslugama imaće direktne posljedice na djecu koja će naslijediti ovu zemlju. Ako dozvolimo da se interesi investitora stavljaju iznad interesa zajednice, dovodimo u pitanje šanse da naša djeca odrastaju u pravednom, održivom i demokratskom društvu - zaključuje se u pismu.

NVO i aktivisti pozvali poslanike da glasaju protiv Sporazuma sa UAE

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski predložio je trilateralni sastanak sa predsjednicima Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldom Trampom i Rusije Vladimirom Putinom sa ciljem unapređenja mirovnih pregovora.
- Spremni smo za format Tramp - Putin - ja - navodi se u izjavi Zelenskog, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Zelenski je kazao da je spreman za bilo koji format.
- Ako Putinu ne odgovara bilateralni sastanak, ili ako svi žele trilateralni sastanak, to mi ne smeta - dodao je Zelenski.
On je naveo da očekuje sankcije SAD-a protiv energetskog sektora i bankarskog sistema Rusije, pošto Moskva još nije prihvatila predlog o prekidu vatre.
Kako je rekao Zelenski, Rusija razmješta više od 50 hiljada vojnika u blizini sjeveroistočne ukrajinske oblasti Sumi, u pripremi za moguću ofanzivu na pograničnu teritoriju.
Moskva je ranije najavila da želi da stvori "tampon zonu" kako bi spriječila upade iz Kijeva.
Zelenski je kazao da Rusija želi da protjera ukrajinske trupe iz svog Kurskog regiona, koji se nalazi preko granice i da pripremi ofanzivu na Sumsku oblast.
Tramp je, u međuvremenu, ponovo optužio Putina nakon što je Rusija u ponedjeljak završila trodnevno bombardovanje najvećim vazdušnim napadom u dosadašnjem ratu koji traje više od tri godine.
On je kazao da je do sada "zaštitio" Rusiju od bolnih mjera, ali je nagovijestio da gubi strpljenje jer Putin i dalje ignoriše njegov pritisak za prekid vatre.
- Ono što Putin ne shvata je da bi se, da nije bilo mene, Rusiji već dogodilo mnogo zaista loših stvari. Igra se vatrom - naveo je Tramp u utorak u objavi na mreži Truth Social.

Zelenski predlaže trilateralni sastanak sa Trampom i Putinom

Ključno je da se proces zatvaranja pregovaračkih poglavlja dodatno ubrza, kroz suštinski nastavak reformi i dalji fokus na evropskoj agendi svih političkih aktera u našoj zemlji, poručeno je sa sastanka predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića sa predsjedavajućim Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) Tomasom Vajsom.
Milatović je na mreži X naveo da je imao sadržajan razgovor sa Vajsom o aktuelnom momentu u pregovorima.
- Istakao sam da Crna Gora, kao najnapredniji kandidat za članstvo, mora iskoristiti povoljan trenutak kako bi ispunila sve obaveze i postala prva naredna članica Evropske unije do 2028. godine. Zato je ključno da se proces zatvaranja pregovaračkih poglavlja dodatno ubrza, kroz suštinski nastavak reformi i dalji fokus na evropskoj agendi svih političkih aktera u našoj zemlji - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1927712088740253865%3Ft%3DC0I3h37cjvh8W7g9rzEOfw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović sa Vajsom: Ubrzati proces zatvaranja pregovaračkih poglavlja

Jednu polugu ima samo Vučić - pod tim naslovom konzervativni njemački list Frankfurter algemajne cajtung analizira situaciju u Srbiji poslije studentskih zahtjeva da se raspišu izbori. 
Autor članka Mihael Martens, kako prenosi Dojče vele, podsjeća na uzroke studentskih protesta i prvobitni stav da se distanciraju od politike i političara. Taj stav on naziva "izolacionizam" i ocjenjuje da su studenti u međuvremenu shvatili da je to pogrešan put.
- Oni traže da se odmah raspusti parlament i da se raspišu vanredni izbori. Pritom namjeravaju da podrže listu stručnjaka i profesora. Od opozicionih partija, koje ionako nisu posebno snažne, zahtijeva se da ne učestvuju na tim izborima i da umjesto toga podrže studentsku listu koja tek treba da se formira. Međutim, upitno je da li će u dogledno vrijeme biti izbora - navodi se u tekstu.
<h2>Kad će izbori?</h2>
Autor piše da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odbija vanredne izbore, što na prvi pogled iznenađuje, jer je Vučić stalno raspisivao vanredne izbore kada je njegova Srpska napredna stranka vodila u anketama.
- Pošto sada Vučić, protivno svojim navikama, odbija da sve stavi na provjerenu kartu, može da se pretpostavi: Moguće je da predsjednik ima uvid u ispitivanja javnog mnjenja koja nisu povoljna za njega i koja pokazuju snažnu podršku mogućoj studentskoj listi - navodi se u tekstu.
Simptomatično je, kako piše njemački novinar, to što su i svi stubovi njegovog sistema moći poput bivšeg premijera Miloša Vučevića ili Ane Brnabić protiv izbora. U tekstu se ukazuje da jedan od glavnih slogana protesta, „nisi nadležan“, sada više ne važi.
- Bio je uperen protiv Vučićeve svemoći. Predsjednik redovno donosi odluke mimo svih nadležnih institucija i vlada Srbijom kao da je njegova privatna imovina. Ali sa zahtjevom da se raspišu vanredni izbori, studenti su došli do tačke kada je predsjednik zaista nadležan. On trenutno ni ne pomišlja da svojim protivnicima izađe u susret. Sljedeći redovni termin za izbore je decembar 2027. Nije izvjesno da će Vučić čekati do tog roka, ali očigledno računa s tim da će podrška studentima vremenom opasti, da će među njima izbiti svađa i da može da unese razdor među njih. Do tada hoće da iskoristi vrijeme da upodobi onaj dio pravosuđa koji još nema pod kontrolom - navodi se u tekstu.
<h2>Udar na visoko školstvo</h2>
U članku se podsjeća i da su uhapšeni novosadski opozicioni aktivisti prebačeni iz istražnog u kućni pritvor. Vučić je „bio izvan sebe“ i prijetio je nadležnim sudijama: „Vučićeve prijetnje i zastrašivanja trebalo bi da označe početak djelovanja protiv neomiljenih sudija i tužilaca.“
- Još jedno gradilište u razgrađivanju srpske demokratije, koja ionako postoji samo još rudimentarno, jeste visoko školstvo. U sve autoritarnijoj balkanskoj državi, univerziteti su do sada bili utočište opozicije, u kojem je i sam Vučić samo uslovno mogao da vlada. Najnoviji protestni talas tu se začeo, mada je ubrzo pokazao učinak i van akademskih krugova. Vučić namjerava da sruši tu tvrđavu nezavisnog mišljenja i djelovanja. Preusmjeravanjem državnih sredstava ka privatnim univerzitetima, čiji se vlasnici već iz finansijskih razloga dogovaraju sa vlašću, oni bi trebalo da ojačaju - navodi se u tekstu.
Nabrojane su i poznate činjenice, kao što je policijsko saslušavanje rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića, te najava novog zakona o visokoškolskom obrazovanju koji bi mogao da znači ukidanje slobode istraživanja i nastave.
- Država bi smjela da imenuje dekane i da interveniše duboko u strukturi univerziteta. Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas je, prilikom nedavne posjete Srbiji, razgovarala i sa studentima koji protestuju i upozorila da se autonomija visokog školstva mora poštovati. Ali takva upozorenja jedva da još imaju neku težinu u Srbiji, pošto se u političkim krugovima smatra da ne postoji realna mogućnost članstva u Evropskoj uniji. Barem su u toj skepsi vlast i opozicija ujedinjeni - zaključuje Martens u članku za Frankfurter algemajne cajtung.

Frankfurter algemajne cajtung: Jednu polugu ima samo Vučić

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu protiv načelnika Odjeljenja bezbjednosti Zorana Braunovića bilo je podnijeto pet krivičnih prijava, tri su odabačene dok su dvije u radu – navodi se u odgovorima rukovoditeljke ODT Kolašin Maje Šćepanović na upit Portala ETV i Televizije E. Od tri krivične prijave koje su odbačene dvije su bile zbog zloupotrebe službenog položaja a jedna zbog neizvršenja sudske odluke. Podnijete su 2022. i 2024. godine. Tužilaštvo sada, kako se navodi u odgovorima našem mediju, provjerava navode iz još dvije prijave koje su podnijete 2024. godine – jednu je podnio Dragomir Živković, a druga je anonimna prijava zbog krivičnih djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 Krivičnog zakonika i postupak je u toku. <h2>(NE)ZAKONITA DOZVOLA ZA ORUŽJE</h2> Prema nezvaničnim saznanjima Portala ETV i Televizije E protiv Braunovića podnijeta je krivična prijava zbog zbog toga što je, kako se osnovano sumnja, falsifikovao službeni dokument. Nakon detaljnih bezbjednosnih provjera i uvida u prekršajnu, operativnu i kaznenu evidenciju, vođa bezbjednosnog sektora Dragomir Živković sačinio je negativnu provjeru za jednu osobu iz Kolašina koja je zatražila dozvolu za oružje, jer je više puta bila prekršajno i krivično procesuirana. Ime te osobe registrovano je u polcijskim evidencijama. Živković je, prema informacijama, našeg medija dostavio negativnu provjeru Braunoviću kako bi potpisao propratni akt za dostavljanje provjere Upravnom odjeljenju koje je zaduženo za izdavanje dozvola za oružje. Međutim, načelnik Odjeljenja bezbjednosti je, prema navodima iz prijave, uklonio prvu stranu izvještaja na kojoj su se nalazili ključni podaci iz policijskih evidencija za osobu koja je podnijela zahtjev. <h2>FALSIFIKAT ORIGINALA</h2> Da bi, kako se sumnja, dokumentacija naizgled bila potpuna načelnik Odjeljanja bezbjednosti je umjesto prve originalne stranice priložio falsifikovani dio dokumenta, a sve kako bi prikrio stvarne podatke i za falsifikovanu stranicu je prikačio drugu originalnu stranicu na kojoj je potpis rukovodioca koji je odradio procjenu - da ne bi trebalo da bude izdato oružje osoba koja je procesuirana prekršajno i krivično. Više dobro obaviještenih izvora navodi da je u polcijskoj arhivi Odjeljenja bezbjednosti Kolašin ostao originalni dokument, dok je Braunović Upravnom odjeljenju poslao svoju verziju odnosno falslifikovani dokument, na osnovu kojeg je osoba koja ne ispunjava zakonske uslove dobila odobrenje za nabavku oružja i dozvolu za posjedovanje oružja. <h2>ANONIMA PRIJAVA</h2> Osim ove prijave Tužilaštvo se bavi i anonimnom prijavom koja je takođe protiv Braunovića podnijeta zbog zloupotrebe položaja – zbog toga što je, kako se sumnja, sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. Prema našim izvorima, u prijavi se navodi da je Braunović zloupotrijebio službeni položaja falsifikovanjem podataka u evidencijama o radnom angažovanju. Za načelnika Odjeljenja bezbjednosti Braunovića je, početkom 2021. godine, postavio tadašnji vršilac dužnosti direktora Uprave policije Zoran Brđanin. Prema našim saznanjima - po političkom ključu, Braunović je postavljen po preporukama partija bivšeg Demokratskog Fronta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405" data-rendition-name="original" width="1034" height="532" loading="lazy" alt="Tužilaštvo"> </figure>