Rajko Todorović Todor, poznati crnogorski slikar, oglasio se povodom ,,Njegoševog dana” jezgrovitom ocjenom o tome koliko građani Crne Gore zaista poznaju djelo Petra II Petrovića Njegoša. &nbsp;
- Negoš: ne postoji Crnogorac o kome se više govori a manje zna. U tome, ne govoru, već blebetanju, ubjedljivo prednjače sadašnji ,,glavari” u Crnoj Gori – kazao je Todorović u izjavi za Portal ETV.
Na današnji dan 1813. na Njegušima je rođen Petar II Petrović Njegoš, crnogorski vladika, pjesnik, filozof i državnik. Crna Gora danas slavi Njegoševe dane, kao državni &nbsp;praznik i tom povodom su neradni dani 13. i 14. novembar. Ovo je prvi put da Crna Gora obilježava Njegošev dan kao državni praznik kulture.
&nbsp;

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

TODOR: Njegoš - ne postoji Crnogorac o kome se više govori, a manje zna!

Spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, koji je danas otkriven u Zaostru kod Berana, nije mogao biti izrađen u Crnoj Gori, tvrdi proslavljeni crnogorski slikar Rajko Todorović Todor.
On je za Analitiku pojasnio da u Crnoj Gori postoji samo jedna mala livnica koja izrađuje biste visine 60-70 centimetara i nije u mogućnosti da izradi spomenik visine 2 metra.
- Ne vjerujem da su se Hrvati prihvatili izrade ovog spomenika, znači da je najvjerovatnije izrađen u susjednoj Srbiji. Drugo je pitanje kako je ušao u Crnu Goru jer je lakše uvesti ili izvesti drogu nego umjetnička djela. Svako umjetničko djelo ima ličnu kartu koja sadrži podatke o njemu i fotografiju kako bi moglo da pređe granicu - pojašnjava Todor.
Prema njegovim riječima, dozvolu za uvoz spomenika visokog dva metra i teškog skoro pola tone moralo je dati Ministarstvo kulture, a pomenuta dokumenta ovjeriti Poreska uprava.
- Gdje su papiri, kako je spomenik prešao granicu, šta su radile službe - policija, carina , ANB? - pita se Todorović.
Kako je pojasnio, spomenik ovih dimenzija mora je biti transportovan u kontejneru, obezbijeđen od mogućih oštećenja.
- Kako je jedan takav kontejner neopaženo prešao državnu granicu, pitanje je za vlast - poručuje Todorović.&nbsp;

Portal ETV

Todorović: Lakše je uvesti drogu nego umjetničko djelo, vlast morala znati da je u zemlju ušao spomenik od dva metra

Istaknuti crnogorski umjetnik Rajko Todorović Todor, dobitnik svih najvećih državnih priznanja, između ostalih i Trinaestojulske nagrade, oglasio se povodom situacije koja je nastala nakon ovogodišnje kontroverzne odluke o dodjeli. 
- Juče je "CRN" policija najavila da će stati u zaštitu OKG u kulturi i umjetnosti i obračunati se sa građanima koji brane čast i identitet crnogorske kulture. Zadnja rabota za vječnu bruku - naveo je Todor u izjavi dostavljenoj Anteni M.
Reditelj i kolumnista Danilo Marunović juče je nakon informativnog razgovora u prostorijama Uprave policije saopštio da mu je rečeno da će, ukoliko na današnjem protestu dođe do blokade saobraćajnica koje vode do Vile Gorica, policija reagovati.

Todor: Zadnja rabota za vječnu bruku

U Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima i vidljivost je dobra, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG).&nbsp;
Oni su upozorili da na putevima kroz usjeke i doline ima odrona i savjetovali opreznu vožnju.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimskegume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 do 17 sati.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča promijenjen je režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični, a odobrena je i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Saobraćaj neće biti obustavljan radnim danima od sedam do devet i od 12 do 14 sati.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, vozilasaobraćaju jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
U tunelu Sozina, zbog sanacije pukotina, od 22 sata do šest sati ujutro vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća je i potpuna obustava u kraćim terminima.
Zbog sanacije kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina vozila saobraćaju nazimjenično uz &nbsp;privremenu signalizaciju, a moguće su i povremene kratkotrajne obustave saobraćaja.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.

Povoljni uslovi za vožnju

Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić saopštila je da predsjednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović ne može učestvovati na kontrolnom saslušanju pred skupštinskim odborima povodom bjekstva Miloša Medenica, jer bi takav postupak mogao narušiti ustavni princip nezavisnosti sudske vlasti i predstavljati politički pritisak na pravosuđe.&nbsp;
Pavličić je u odgovoru upućenom Skupštini Crne Gore navela da sudstvo ostaje otvoreno za institucionalni dijalog sa zakonodavnom vlašću, ali isključivo o sistemskim pitanjima, a ne o pojedinačnim predmetima ili nepravosnažnim sudskim odlukama.
Kontrolno saslušanje Radovića zakazano je bilo za 2. mart na Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, a zbog utvrđivanja okolnosti u vezi sa bjekstvom prvostepeno osuđenog Miloša Medenice. Inicijativu je podnio poslanik Nikola Zirojević.
- Vrhovni sud Crne Gore, postupajući u okviru svoje nadležnosti iz člana 124 Ustava Crne Gore, kojom je propisano da obezbjeđuje jedinstvenu primjenu prava i štiti nezavisnost sudske grane vlasti, sa posebnom pažnjom je razmotrio poziv za učesće predsjednika Višeg suda u Podgorici na kontrolnom saslušanju pred skupštinskim odborima. Polazeći od odredbe člana 11 Ustava Crne Gore, kojom je propisano da je vlast podijeljena na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, zasnovana na principu ravnoteže i međusobne kontrole, ali bez prava jedne grane vlasti da vrši nadzor nad vršenjem funkcije druge grane vlasti, podsjećamo da je sudska vlast samostalna i nezavisna. U tom kontekstu, Vrhovni sud želi podsjetiti da smo više puta ukazivali na značaj kontinuiranog institucionalnog dijaloga između svih grana vlasti, kao važnog u demokratskom društvu. Time smo potvrdili svoju spremnost i opredijeljenost za transparentnom i odgovornom komunikacijom sa zakonodavnom vlašću u mjeri u kojoj je ona u skladu sa ustavnim položajem - stoji u odgovoru Pavličić.&nbsp;
Prije zauzimanja konačnog stava o formi sadržaja učešca predstavnika sudstva u navedenoj aktivnosti rada određenih radnih tijela Skupštine, kako je navela, smatraju neophodnim, a prije svega odgovornim, da istaknu granice i uslove pod kojim je institucionalna komunikacija između sudske i zakonodavne vlasti ustavno dozvoljena i prihvatljiva sa stanovišta EU standarda, čijoj primjeni Crna Gora teži u okviru pristupnih pregovora.
- Odredba člana 118 Ustava propisuje da sud sudi na osnovu Ustava, zakona i potvrđenih i objavljenih međunarodnih ugovora, dok je sudija, u skladu sa istom odredbom, nezavisan i samostalan u vršenju svoje funkcije. Sudijska funkcija je stalna, a sudija ne može biti pozvan na odgovornost za izraženo pravno mišljenje i glasanje prilikom donošenja sudske odluke. U tom kontekstu, parlamentarni mehanizmi nadzora, uključujući kontrolno saslušanje, ustavno su ograničeni na organe i nosioce funkcija koji su politički odgovorni Skupštini. Sudska vlast ne podliježe političkoj odgovornosti zakonodavnoj ili izvršnoj vlasti, već isključivo odgovara Ustavu i zakonu, dok su verbalni ili institucionalni pritisci političkih aktera na sudske organe nespojivi s evropskim standardima nezavisnosti i vladavine prava, te kao takvi mogu imati obeshrabrujući efekat na nosioce pravosudnih funkcija. Na ove stavove kroz svoja dokumenta podsjećaju nas i iz Evropske komisije - podsjetila je Pavličić.&nbsp;
<h2>EU standardi i stav VK</h2>
Pavličič je kazala i da su predstavnici Evropske komisije u nedavnim razgovorima s predstavnicima pravosuđa više puta isticali da oštro osuđuju javne napade na pravosuđe.
- Takođe, u posljednjoj komunikaciji s predstavnicima Evropske komisije, iskazano je snažno upozorenje na svaki oblik političkog uplitanja ili javnog pritiska na tužioce i sudije, koji podrivaju vladavinu prava i povjerenje javnosti u pravosudne institucije. Napredak Crne Gore u procesu pristupanja EU zavisi od stabilnog napretka u reformama vladavine prava i osiguravanja da se prethodno ostvareni rezultati održe. Takođe, napomenuto je da, iako je primjerena javna kritika bilo koje institucije, legitimna u demokratskom društvu, politički akteri, naročito oni na visokim funkcijama, moraju se uzdržati od izjava koje bi mogle predstavljati ili biti percipirane kao pokušaj uticaja na sudske i tužilačke odluke, kao i od komentarisanja merituma konkretnih predmeta koji su još uvijek u fazi istrage ili sudskog postupka - navela je Pavličić.&nbsp;
Prema njenim riječima, dobro poznati standardi, koje je uspostavila Komisija za demokratiju i vladavinu prava – Venecijanska Komisija, jasno naglašavaju da se zakonodavna vlast mora uzdržati od svakog institucionalnog aranžmana, koji bi mogao dovesti sudstvo u poziciju da objašnjava, opravdava ili brani sudske odluke ili sudsku praksu pred političkim tijelima.
Nadalje, istakla je u Mišljenju CDL-AD(2010)004 da parlamentarna saslušanja sudija ili predstavnika sudstva, naročito kada se odnose na pitanja sudskog odlučivanja predstavljaju ozbiljan rizik od političkog pritiska i proizvode "chilling" efekat koji je nespojiv sa evropskim standardima sudijske nezavisnosti.
Ovi standardi čine dio zajedničkog evropskog ustavnog nasljeđa i obavezuju Crnu Goru kao državu kandidata za članstvo u EU.
- U okviru pregovoračkog poglavlja 23, nezavisnost sudstva se ocjenjuje kroz stvarne institucionalne garancije koje sprečavaju direktan i indirektan politički uticaj. Prakse koje mogu dovesti u pitanje percepciju ili stvarnost sudijske nezavisnosti, čak i kada su formalno predstavljene kao mehanizmi "transparentnosti", negativno utiču na ocjenu napretka u oblasti vladavine prava i nijesu u skladu sa standardima koje EU očekuje od države kandidata. Vrhovni sud podsjeća da su odgovornost i kontrola rada sudova već u potpunosti uređeni ustavnim i zakonskim mehanizmima kroz: sudsku kontrolu zakonski predviđenih pravnih ljekova; unutrašnje mehanizme ujednačavanja sudske prakse; te nadležnosti Sudskog savjeta u pogledu profesionalne odgovornosti sudija. Ovi mehanizmi su isključivi i dovoljni, te ne ostavljaju prostor za parlamentarni – kontrolni nadzor sudskog odlučivanja, niti su uspostavljeni ni u jednom evropskom sudskom sistemu - dodaje se.&nbsp;
Polazeći od navedenog, Vrhovni Sud Crne Gore konstatuje da ne postoje ustavni i zakonski osnovi, niti međunarodno priznati standardi koji opravdavaju učešće predstavnika sudske vlasti, pojedinog sudije, ili predsjednika suda na kontrolnom saslušanju u formatu u kojem je poziv upućen.
Prihvatanje upućenog poziva od strane sudske vlasti predstavljalo bi:
- Povredu principa podjele vlasti i rizik po nezavisnost sudstva;
- Odstupanje od dobro ustanovljenih međunarodnih demokratskih standarda i standarda Venecijanske komisije;
- Narušavanje kredibiliteta reformi u procesu jačanja vladavine prava.
- Iz svih gore navedenih razloga, poziv skupštinskih odbora u ovom formatu ne može se prihvatiti - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Ovakva konstatacija i stav, kako se dodaje, ne predstavlja odbijanje institucionalne saradnje sa Skupštinom, odnosno demokratske odgovornosti, već naprotiv, Vrhovni sud potvrđuje spremnost na ustavom i evropski prihvatljivom, obliku komunikacije i dijaloga između ove dvije grane vlasti, kao što su:
- Stručna rasprava o normativnim i sistemskim pitanjima i efektima zakona na funkcionisanje pravosuđa, kao cjeline;
- Vođenje dijaloga na institucionalnom, a ne personalnom nivou ili pojedinačno aktivnom predmetu pred sudom, bez razmatranja ili evaluacije pojedinačnih predmeta, sudskih odluka ili rada sudskih vijeća.
Ovakav dijalog, prema njenim riječima, zakonodavna i sudska vlast mogu ostvarivati putem pisano dostavljenih izvještaja, institucionalnih - stručnih mišljenja donijetih od strane Opšte sjednice Vrhovnog suda, učešćem kroz radne grupe u zakonodavnim reformama bez stvaranja presedana parlamentarnog nadzora nad sudstvom. Svi navedeni pozitivni primjeri saradnje su već zastupljeni u našoj praksi.
- Nezavisno sudstvo nije institucionalna privilegija, niti prepreka demokratskom nadzoru, već njegov preduslov i osnovna garancija vladavine prava i pravne sigurnosti građana i vama je to dobro poznato. Evropski standardi zahtijevaju jasnu, dosljednu i u praksi poštovanu podjelu vlasti. Svako odstupanje od tih granica, naročito u državama kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji neposredno utiče na kredibilitet reformi i povjerenje građana u vladavinu prava. Učešće predstavnika sudstva bi bilo opravdano na temu koja je sistemska, a ne na temu pojedinačnog predmeta, uključujući predmete u kojima su donijete nepravosnažne sudske odluke. Zbog svih navedenih razloga, predsjednik Višeg suda u Podgorici nije u mogućnosti da uzme učešće u radu odbora na način bliže opisan u Odluci o održavanju zajedničkog kontrolnog saslušanja na navedenu temu. Vrhovni sud će dosljedno nastaviti da dopinosti zaštiti ustavnog poretka, primjenjuje evropske standarde i štiti nezavisnost sudske vlasti, uz punu spremnost i otvorenost za institucionalni dijalog, koji jača – a ne dovodi u pitanje – vladavinu prava - navodi Pavličić u odgovoru zamjeniku predsjednika i članovima Odbora.&nbsp;

Pavličić: Kontrolno saslušanje Radovića bi moglo narušiti ustavni princip nezavisnosti sudske vlasti

U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila sinoć oko 20 sati, u naselju Zlatica u Podgorici, poginula je jedna osoba, potvrđeno je za Portal ETV iz Operativno-komunikacionog centra (OKC) Uprave policije.
Više informacija iz OKC-a nijesu imali.&nbsp;
Istraga je u toku.

U udesu na Zlatici poginula jedna osoba

Sjedinjene Američke Države otvorene su za dijalog sa Sjevernom Korejom bez ikakvih prethodnih uslova, objavila je južnokorejska novinska agencija Jonhap, pozivajući se na izvore iz Bijele kuće.
Ovaj potez Vašingtona dolazi u trenutku kada je sjevernokorejski lider Kim Džong Un ranije ove sedmice poručio da nema razloga za loše odnose sa SAD-om, pod uslovom da se Vašington uzdrži od, kako je naveo, „neprijateljske politike“.
Kim je u srijedu zatvorio višednevni kongres vladajuće Radničke partije Koreje, na kojem je predstavio političke ciljeve za narednih pet godina. Tokom obraćanja ponovio je jasan stav da odbija pregovore sa zvaničnim Seulom, ali je ostavio otvorena vrata za razgovore sa Vašingtonom. Ipak, njegov uslov je da Sjedinjene Američke Države priznaju Sjevernu Koreju kao nuklearnu silu.
Zvanični Pjongjang je u prošlosti više puta odbijao američke pozive na denuklearizaciju, odnosno odricanje od nuklearnog oružja. Režim u Sjevernoj Koreji naglašava da je spreman na obnovu međusobnih razgovora isključivo ukoliko SAD prestanu da insistiraju na tom zahtjevu.
Kako prenosi agencija AP, analitičari smatraju da je Kimov stvarni cilj da kroz pregovore izdejstvuje ublažavanje američkih sankcija, ali i prećutno priznanje Sjeverne Koreje kao nuklearne sile.
Podsjetimo, američki predsjednik Donald Tramp tokom svog prvog mandata tri puta se direktno sastao sa Kimom Džong Unom kako bi pregovarao o nuklearnom razoružanju. Ti istorijski susreti, međutim, nijesu doveli do obustave sjevernokorejskog nuklearnog programa, a komunikacija između dvije države od tada je praktično u prekidu. Uprkos tome, Tramp i dalje često ističe da je sa Kimom ostvario „dobre odnose“.

Tag: rajko-todorovic-todor