“Moja majka je umrla od raka dojke. Tetke takođe. Odrasla sam pitajući se jesam li sljedeća. To vas obilježi i natjera da se borite za sebe i sve žene koje nose isti teret”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Maja Gardašević iz organizacije Diši.
Zbog toga je inicirala da država ubuduće finansira genetsko BRCA testiranje i mastektomiju (uklanjanje dojke) sa rekonstrukcijom.
Predlog se nalazi pred skupštinskim Odborom za zdravstvo, ako dobije zeleno svjetlo, poslanici će o njemu odlučivati krajem mjeseca.
BRCA test otkriva mutacije koje povećavaju rizik od karcinoma dojke i jajnika. Cijena BRCA testa iznosi od 400 do 700 eura a preventivna mastektomija sa rekonstrukcijom od 6.000 pa naviše.
Crna Gora je među državama sa najvišom stopom obolijevanja i smrtnosti od raka dojke u Evropi.
Posljednji podaci su iz 2022. godine kada je registrovano više od 400 novih slučajeva.
Zašto je pokrenuta ova inicijativa?
Preventivna mastektomija kod žena koje nose BRCA mutaciju smanjuje rizik od raka dojke za preko 90 odsto, navodi Gardašević, medicinska sestra koja decenijama radi na ginekologiji.
U slučaju pozitivnog genetskog testa, navodi sagovornica RSE, žene se odlučuju na preventivnu mastektomiju i rekonstrukciju koja im je najčešće, zbog cijene nedostupna.
“Svakodnevno gledam žene koje imaju visok genetski rizik ali nemaju finansijske mogućnost da preduzmu korak koji bi im mogao spasiti život. To što znate da postoji način da spriječite bolest ali vam je nedostupan je i emocionalno ogroman teret.”
Navodi da joj se mnoge žene javljaju koje znaju da imaju rizik, ali nemaju finansijske mogućnosti da urade ni BRCA test, a kamoli preventivnu hirurgiju.
“Neke od njih čekaju, skupljaju novac, odlažu i često se u tom periodu bolest razvije.”
Najveća tragedija je, kako kaže, što se odluke o životu i smrti donose prema sadržaju novčanika, a ne medicinskoj potrebi.
Zato je, smatra, ova zakonska inicijativa ključna:
“Neophodno je da država preuzme odgovornost da prevencija ne bude luksuz, već pravo.”
Život sa fizičkim i psihičkim posljedicama nakon mastektomije
Jedna od onih kojima je rekonstrukcija nedostupna je i Jelena iz Podgorice, kojoj je prije dvije godine uklonjena cijela dojka zbog invazivnog karcinoma.
Kaže da živi sa osjećajem fizičkog nedostatka koji utiče na njeno psihičko zdravlje.
“To je kao da nemate ruku, nogu, dio tijela vam fali. Bez obzira na to koliko prekrijem, jako psihički utiče na mene ovaj nedostatak.”
Jeleni su, kaže, u Beogradu tražili 12.000 za rekonstrukciju.
“U Podgorici postoje neke jeftinije varijante ali ja imam 600 eura platu. Imam stambeni kredit. Ne mogu sebi da priuštim ovo. A boli me i opterećuje.”
Ona razmatra i preventivnu mastektomiju druge dojke zbog straha nakon prethodnog iskustva.
“Ako sam mogla oboljeti bez ikakve predispozicije, može se desiti i u drugoj dojci. Ne mogu sebi dozvoliti da opet prolazim kroz isto.”
Jelenino iskustvo u borbi protiv kancera
U razgovoru za RSE prisjeća se početka bolesti.
Imala je 38 godina kada je “napipala čvorić” na dojci. U početku je bila mirna jer je vjerovala doktorici koja je uvjeravala da je benigno.
“Govorila je da to ima svaka druga žena. Kad čuješ nekoga iz struke koji te uvjerava da si dobro povjeruješ. Tako sam i ja. A možda sam samo željela da povjerujem.”
Nakon razgovora s majkom, znala je da mora potražiti još jedno mišljenje.
“Kad je druga doktorica stavila ultrazvuk, zagledala se i rekla: ‘Ovo mi se ne sviđa, Jelena. Moramo odraditi biopsiju’.”
Nakon 10 dana stigao je nalaz – dijagnoza je bila invazivni karcinom. Operacija joj je zakazana za mjesec.
Doktor je nakon uvida u magnetnu rezonancu odlučio da joj ukloni cijelu dojku, što nije očekivala.
“Moramo da ti sačuvamo život. Uradićemo totalnu mastektomiju, ukloniti dojku a potom ćeš proći kroz najagresivniju terapiju… Ne smijemo drugačije.”
U tom trenutku joj se, kaže, srušio svijet. Operacija je prošla dobro, tako su joj rekli.
“Dan kada mi je skinuo zavoj i kad sam vidjela prazninu, da nemam dojku, da mi je rez od pola leđa bio je drugi šok. Nisam mogla da se zaustavim, tresla sam se. Doktor me je tješio kako sam živa i da ću uraditi rekonstrukciju.”
Primila je jake hemoterapije koje su joj, ispričala je, teško pale.
“To se ne može zamisliti, ni opisati. Bolesna sam bila svakodnevno. Imala rane u ustima, nosu, grlu. Malaksala, pod groznicom, u nesanicama. Kosa mi je otpala nakon 14 dana. Primala injekcije da mi povrate krvna zrnca.”
Naglašava da joj je je porodica bila najveća podrška.
“Ostao mi je upečatljiv otac…Operisan i bolestan išao je na svaku terapiju sa mnom. Njegove oči koje me gledaju kroz prozor nikada neću zaboraviti.”
Zato kaže, nema dilemu da želi da ukloni drugu dojku jer bi joj to donijelo mir.
Šta kaže struka?
Radiolog Irena Tomašević Vukmirović podržava preventivnu mastektomiju kod osoba sa dokazanom BRCA1 ili BRCA2 mutacijom.
“Jer ove genetske promjene nose izrazito visok doživotni rizik razvoja karcinoma dojke, često agresivnog biološkog profila i u mlađoj životnoj dobi.”
Iako su, kaže, radiološke dijagnostičke mogućnosti porasle, naročito redovnim magnetnim kontrolama, tumori mogu nastati i između kontrolnih pregleda.
“Preventivna mastektomija značajno smanjuje rizik pojave karcinoma, pruža dugoročnu sigurnost i predstavlja najpouzdaniji oblik primarne prevencije kod ove visokorizične populacije.”
Naglašava da je, ne manje značajan benefit i “poštedjeti ženu života u svakodnevnom strahu”.
Kakva je praksa u regionu?
Ako zakon bude usvojen, Crna Gora bi se pridružila državama regiona i EU koje već imaju ovakve programe.
U Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji BRCA testiranje i preventivne operacije su već u velikoj mjeri sistemski regulisane i finansirane iz zdravstvenog osiguranja, kaže Gardašević.
“Te zemlje su jasno pokazale da je prevencija mnogo jeftinija i humanija od liječenja uznapredovalog raka. Crna Gora ima priliku da primijeni praksu koja već funkcioniše u regionu, i da time zaštiti svoje građanke i smanji broj oboljelih.”
Na kraju, Maja ima poruku za donosioce odluka.
“Rak ne bira, ali država može da izabere da zaštiti svoje građanke. Ovaj zakon nije političko pitanje ovo je pitanje života.”
Apeluje na poslanike da glasaju srcem i razumom.
“Jer svaka žena koja se izbori za svoju prevenciju, svako dijete koje ne izgubi majku, biće posljedica njihove odluke.”
U slučajevima koji su indikovani porodičnom istorijom obolijevanja, BRCA testovi su dostupni kao dio javnog zdravstva u većini evropskih zemalja.
U nekim zemljama poput Francuske i Švajcarske i rekonstruktivna hirurgija nakon mastektomije je pokrivena javnim zdravstvenim osiguranjem.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

‘Pitanje života a ne politike’: U Crnoj Gori pokrenuta incijativa za mjere u borbi protiv raka dojke

Nekoliko hiljada demonstranata, od kojih većina žena, okupilo se danas popodne u Sevilji kako bi protestovali zbog načina na koji regionalne vlasti postupaju sa kašnjenjima u skriningu za rak dojke, što je kontroverza koja se pretvorila u političku krizu.
Vlasti u južnom regionu Andaluzije, predvođene desničarskom opozicionom Narodnom strankom, navele su da najmanje 2.300 žena posljednjih godina nije obaviješteno o rezultatima svojih mamografa urađenih u javnim bolnicama, posebno u Sevilji.
U nekim slučajevima, nisu prenijeti rezultati koji upućuju da je potrebno ponoviti testiranje jer je pregled bio neuspješan.
Kontroverza je izazvala tenzije u Španiji van Andaluzije, postajući predmet kritika već nekoliko nedjelja između ljevičarske centralne vlade u Madridu i desničarskih regionalnih vlasti, koje imaju nadležnost nad zdravstvenim pitanjima.
Demonstranti su se danas okupili ispred sjedišta regionalnih vlasti na poziv Amame, udruženja koje predstavlja pogođene pacijente.
Neke žene na skupu su nosile transparente sa natpisima "Greške u testiranju su neprihvatljive" i "Naši životi ne mogu da čekaju".

1084x550

Masovni protesti u Sevilji zbog kašnjenja skrininga za rak dojke

Sinoć je u atraktivnom prostoru budvanskog Mega Mall-a održana javna tribina „Snaga je u grudima“, događaj posvećen podizanju svijesti o raku dojke, jednoj od najraširenijih bolesti među ženama. Tribina je okupila brojne građane, ali i stručnjake, koji su svojim znanjem i iskustvom dali doprinos važnom cilju – edukaciji i osnaživanju žena u borbi za zdravlje.
Posebnu snagu i dubinu ovom događaju dale su četiri izuzetne gošće koje su otvoreno i hrabro govorile o svojim iskustvima i stručnim pogledima na ovu bolest.
Specijalistkinja radiologije, dr Lidija Ljubiša Maslovar, pružila je stručno znanje o savremenim metodama dijagnostike i liječenja raka dojke, naglašavajući važnost preventivnih pregleda i ranog otkrivanja bolesti.
Specijalistkinja radiologije, dr Lidija Ljubiša Maslovar, pružila je stručno znanje o savremenim metodama dijagnostike i liječenja raka dojke, naglašavajući ključnu ulogu preventivnih pregleda i ranog otkrivanja bolesti.
&nbsp;- Mamografija danas nije samo dijagnostički alat, već sredstvo koje ženama može spasiti život. Rak dojke otkriven u ranoj fazi ima izuzetno visoku stopu izlječenja. Zbog toga je važno da žene ne čekaju simptome, već da redovno dolaze na preventivne preglede, posebno nakon četrdesete godine života- poručila je dr Maslovar, ističući koliko je rano reagovanje presudno u borbi protiv ove bolesti.
Dragana Dejanović, sugrađanka iz Budve, podijelila je svoju emotivnu priču o uspješnoj borbi sa rakom dojke, dajući nadu i motivaciju svima koji se suočavaju sa istim izazovom.
- Ovakve tribine su jako važne, otvoreni razgovori posebno. Ja sam se izborila sa bolešću, pobijedila sa pozitivnim stavom prema životu, ogromnom ljubavlju prema istom. Vjerujem da snaga dolazi iznutra, ali i iz podrške koju dobijamo — od porodice, prijatelja, i ovakvih događaja koji nas podsjećaju da nismo same- kazala je ona.
Glumica Branka Otašević, koja se već dugi niz godina bori s Kronovom bolešću, nedavno je prošla kroz još jednu veliku životnu bitku – operaciju karcinoma dojke. U iskrenoj ispovijesti podijelila je kako se nosi s izazovima koje joj je donijelo narušeno zdravlje, ističući koliko je u tim trenucima važna emotivna podrška najbližih, ali i osjećaj da niste sami.
- Zvuči kao floskula, ali zaista – najvažnije je sačuvati psihičku stabilnost i prihvatiti bolest. Ljudi najčešće bježe od priznanja, a upravo je to prvi korak ka ozdravljenju. Kada znaš da ti ono što jedeš direktno utiče na tvoje stanje, lako prihvatiš disciplinu. Ishrana mi je postala saveznik, a ne ograničenje. Naučila sam da slušam sebe i da ne ignorišem signale koje mi tijelo šalje- objašnjava Otašević.
Psihoterapeutkinja Tatjana Mitrović govorila je o značaju mentalne snage, emocionalne podrške i načina na koje psihološki pristup može biti ključan u procesu liječenja i oporavka.
- Već je poznato da je čak 90 odsto bolesti psihosomatskog porijekla, što dovoljno govori o tome koliko je mentalna higijena važna. Način na koji se nosimo sa stresom, emocijama i traumama direktno utiče na naše fizičko zdravlje- istakla je Mitrovićeva.
Moderaciju tribine uspješno je vodila Tijana Kotarac, koja se i sama hrabro bori sa rakom dojke. Njena otvorenost i snaga dodatno su osnažile atmosferu događaja, dajući poseban značaj poruci da nijedna žena nije sama u ovoj borbi.
- Zaista se trudim da budem u stalnom kontaktu sa ženama koje se takođe bore sa bolešću. Pomažemo jedna drugoj kroz svakodnevne razgovore – nije uvijek riječ samo o simptomima i terapijama, već o životu. Dijelimo vedre priče, bodrimo se i podsjećamo da nismo same.Važno je i da zdravstveni sistem prepozna koliko prva iskustva sa bolnicom, hemoterapijom i pregledima mogu biti traumatična. Edukovano, empatično i podržavajuće medicinsko osoblje može napraviti ogromnu razliku. Uz takav pristup, cijeli proces postaje podnošljiviji i lakši za sve nas- &nbsp;poručila je Tijana.
Ovaj događaj ostavio je snažan pečat u srcima prisutnih, i podsjetio nas da je upravo u otvorenom dijalogu, podršci i zajedništvu ključ promjene. Jer – snaga je u grudima, ali i u svakom glasu koji progovori, ruci koja pomogne i srcu koje razumije.

1250x600

''Snaga je u grudima'': Mamografija nije samo dijagnostički alat, već sredstvo koje ženama može spasiti život

Ovog oktobra govorimo jednim glasom - borba protiv karcinoma dojke je borba za pravo žene na život, zdravlje i dostojanstvo - poručila je sekretarka Ministarstva zdravlja Nada Milatović u video obraćanju povodom kampanje "Prevencija je ključ - misli na sebe", koja se realizuje povodom mjeseca posvećenog prevenciji raka dojke "Ružičastog oktobra".
Ovom snažnom porukom je, kako navode iz Ministarstva zdravlja, podsjetila na važnost zajedništva, solidarnosti i međusobne podrške u borbi protiv bolesti koja svake godine pogađa veliki broj žena u Crnoj Gori.
- Ministarstvo zdravlja ovom kampanjom podstiče sve građanke da se redovno kontrolišu i koriste mogućnosti preventivnih pregleda, jer rano otkrivanje spašava živote - istaknuto je u saopštenju.
Kampanja „Prevencija je ključ - misli na sebe“ nastavlja se tokom oktobra kroz objavljivanje edukativnih video sadržaja i organizovanje promotivnih štandova u gradovima širom Crne Gore, sa ciljem da se podigne svijest o značaju prevencije i brige o zdravlju.

Milatović: Borba protiv karcinoma dojke borba za pravo žena na život, zdravlje i dostojanstvo

Ministarstvo zdravlja organizovaće u oktobru niz aktivnosti usmjerenih na podizanje svijesti i prevenciju raka dojke, saopšteno je iz tog Vladinog resora. 
 
Iz Ministarstva su rekli da aktivnosti organizuju povodom "Ružičastog oktobra" - mjeseca posvećenog prevenciji raka dojke. 
 
- Aktivnosti se sprovode u okviru kampanje “Prevencija je ključ – misli na sebe”, koja je posvećena podizanju svijesti građana o značaju redovnih preventivnih pregleda, koji su ključ očuvanja zdravlja- kaže se u saopštenju. 
 
Iz MZ su naveli da će u oktobru svake sedmice biti objavljena tri informativna i edukativna video snimka, i pozvali su medije da podrže kampanju, kako bi što veći broj žena i muškaraca podstakli da obave redovne preglede. 
 
U prvoj sedmici oktobra, kako su rekli iz tog resora, u centru Glavnog grada biće postavljen promotivni štand sa informativnim materijalom, dok će on tokom druge sedmice biti ispred Atlas Capital centra. 
 
- Predviđeni su promotivni štandovi i u jednoj opštini na sjeveru i jednoj na jugu Crne Gore, kako bi zajedno poslali poruku solidarnosti i važnosti prevencije širom države- navodi se u saopštenju.

MZ: U oktobru niz aktivnosti usmjerenih na prevenciju raka dojke

Mjesec oktobar je mjesec borbe protiv karcinoma dojke, a mi svake godine sprovodimo kampanju koja traje tokom cijelog mjeseca - saopštila je spec. zdravstvene njege Bojana Tomović iz savjetovališta za reproduktivno zdravlje Doma zdravlja u Kolašinu. Kampanja je, napominje ona, počela 5. oktobra i trajaće do kraja mjeseca.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241024121020_0f9afb577bc93af9b403fa27e4ac8c49466963be456d8fff400cfd6e068e17cd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241024121020_0f9afb577bc93af9b403fa27e4ac8c49466963be456d8fff400cfd6e068e17cd" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="KL Dom Zdravlja"> </figure>  - Svakog radnog dana od sedam do 15 sati tu smo za naše drage građane u prostorijama Doma zdravlja Kolašin - poručila je Tomović. Do sada su, kaže, odradili 20 ultrazvučnih pregleda u saradnji sa &nbsp;radiologom Dr Aleksandrom Knežević iz Bijelog Polja.&nbsp; - A u saradnji sa IJZCG našim ženama omogućen je mamografski pregled starosne dobi od 40 do 49 godina samo u mjesecu oktobru i od 50 do 72 godine tokom cijele godine kroz skrining program. Do sada je mamografski pregled kroz kampanju ružičastog oktobra odradilo 10 žena - saopštila je Tomović.&nbsp; Interesovanje je, cijeni ona, dosta veće u odnosu na prethodne godine. - Cilj nam je da se građanima podigne svijest o tome koliko su preventivni pregledi bitni za zdravlje svakog pojedinca jer uvijek je bolje spriječiti nego liječiti - istakla je Tomović. Ona je svim damama poručila da nijesu same. - I da smo 365 dana u godini tu za njih a ne samo u oktobru. Bolje da reaguju &nbsp;dok su na vrijeme - zaključila je Tomović.

Mjesec borbe protiv karcinoma dojke: U Kolašinu više interesovanja za preglede nego ranije

Bilo je i crnih misli, &nbsp;dešavalo se i da pomislim da se neću izvući, ali onda pomislim na svoju djecu, koja su bila jako mala, trudila sam se da im pružim svu ljubav i u svemu tome shvatila da niko ne bi mogao da zauzme moje mjesto u njihovim životima, i da ja moram nastaviti sa svojom djecom, da se ne smijem predati - kazala je u Budilniku, na Televiziji E, bivša onkološka pacijentkinja Jela Mihailović.
Samopregledom je uočila kvržicu, kaže Mihailović, i odmah je otišla kod ljekara, na vrijeme, kako kaže, što je doprinijelo tome da je danas živa i izliječena.
- Žene i muškarci, kod kojih se javlja isti problem, uvijek kažu imamo vremena, a vrijeme je ključno. To je onaj momenat kad čovjek dođe na vrijeme, ili zakasni. Uvijek treba preventivu raditi, čak i od ranih dvadesetih godina, jer se karcinom javlja sve ranije - rekla je Mihailović.
Ljekar, Aleksandar Čelebić, je veliki stručnjak, ali i, navodi Mihailović, veliki čovjek koji je bi njen, kako kaže, vjetar u leđa, i dobar dio snage koja joj je bila potrebna za izlječenje duguje njegovom pristupu.
- Ne sazna čovjek prvo od onkologa, u ovom slučaju je to radiolog. Radiolozi nemaju tu empatiju prema ljudima, oni to kažu na poprilično surov način, tako je bar bilo u mom slučaju, ali i kod većine drugih slučajeva - naglasila je Mihailović.
Najveća podrška ljudima koji su oboljeli su upravo pacijenti koji su se izliječili, smatra Mihailović, kad se osoba &nbsp;&nbsp;koja se oporavila od karcinoma nađe u okruženju oboljelih je najbolja poruka, je uliva nadu, dodaje ona, da kad se jedna oporavila mogu i drugi.
- Psihološka podrška je svakako dobrodošla, kako za pacijenta, tako i za porodicu. Nekad porodica može da bude uplašenija od samog pacijenta. Neko bude u depresivnom stanju kad sazna za bolest, onda to utiče i na pacijenta negativno po dalje liječenje, ali na samu porodicu - istakla je Mihailović.
Sagovornica Budilnika kaže da se razboljela prije trinaest godina, te da tada nije bilo informacija koje su sada dostupne, ali, kako kaže, kad bi čula u neformalnom razgovoru da je neki pacijent dobro, ili da se izliječio, to je, kako kaže, veoma dobro uticalo na nju.
- Imate i one informacije kad se neko liječi sa vama, i izgubi bitku, to je mnogo stresno. U tom trenutku on vam je kao član porodice, jer ako prolazite borbu sa njim, onda to jako teško padne. Ljudi ranije nijesu pričali o tome, a nažalost i danas ima ljudi koji ne pričaju o tome, što je po meni pogrešno, jer kad čovjek ispriča, kad izađe iz njega, mnogo mu lakše bude. Ljudi često i kriju svoju bolest, a karcinom je kao i svaka druga bolest, i to je nešto, što je, nažalost, svakodnevica. Mislim da ljudi ne treba toga da se stide, treba da budu u koraku s vremenom, da ne stoje u jednom mjestu nego da idu dalje, da koračaju kroz svoj život normalno, sa pobjedom - poručila je Mihailović.
To što je preživjela bolest je njena pobjeda, poručuje Mihailović, i ponosi se svojom ranom, ističe, te iz tog razloga nije htjela da ugradi silikonsku protezu.
- Moj ožiljak je moja pobjeda. Napisala sam i knjigu o tome, da bih pomogla ženama koje se susreću sa istim stvarima, i poklanjam tu knjigu često i dosta sam ih poklonila. Snimila sam dokumentarni film o tome, kako bi se ljudi fokusirali i išli na vrijeme kod doktora - istakla je Mihailović.
Kad joj je saopšteno da ima kancer nije pomislila zašto se baš njoj fo desilo, ali je, kako kaže, razmišljala je li pogriješila prema nekome.
- Nije bilo jednostavno, bila su tri karcinoma na dojci. Bilo je komplikovano, kao i što je svakome njegova bolest, ali, ti trenuci su nekako posebni. Dešavalo se da pomislim da neću da se izvučem, ali sam se trudila da ostavim taj neki osmijeh iza sebe, da moja djeca osjećaju majčinsku ljubav. Djeca su mi bila jako mala, šest i tri godine, željela sam da im pružim svu svoju ljubav, i onda sam shvatila da niko ne bi mogao da zamijeni moje mjesto i da moram da nastavim sa svojom djecom, da je to to i da ne smijem da se predam, da su oni fokus mog života - rekla je Mihalović.
Na preglede se čeka dugo, podsjeća Mihailović, i to često djeluje obeshrabrujuće, i zna, dodaje ona, da demotiviše ljude da urade taj prvi kontrolni pregled.
- Žene koje idu svakog mjeseca na pedikir i manikir, mogu da odvoje jedan mjesec da ne pođu u salon, već da pođu da se prekontrolišu. Ne treba &nbsp;da se čeka, jer dosta znači. Kod mene je sve to ubrzano bilo, ali na vrijeme, jer je moglo da me košta glave - zaključila je Mihailović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFws6ac6CMfI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mihailović: Vrijeme je ključno, onaj momenat kad čovjek stigne na vrijeme ili zakasni

Prema procjenama GLOBOCAN-a za 2022. godinu broj novih slučajeva raka dojke kod žena u Crnoj Gori je iznosio 416 (ukupno 2.739 novih slučajeva raka kod oba pola), saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
U IJZ-u navode da je rak dojke veoma ozbiljno oboljenje i najučestalija maligna neoplazma od koje žene obolijevaju i umiru.&nbsp;
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u 2022. godini registrovano je oko 2,3 miliona novih slučajeva raka dojke u svijetu i oko 670.000 umrlih od ove bolesti. Najčešće se javlja nakon 40.godine života, ali od raka dojke mogu oboljeti i mlađe osobe.
- Od svih slučajeva raka kod oba pola učešće raka dojke čini 15,2 odsto (skoro svaka sedma osoba oboljela od raka oboljela je od raka dojke). Učešće raka dojke od svih slučajeva raka kod žena je 31,4 odsto (skoro svaka treća žena oboljela od raka, oboljela je od raka dojke) - navedeno je u saopštenju IJZ-a.
Uzrasno standardizovana stopa obolijevanja od raka dojke iznosila je 76,5/100.000 žena, po čemu je Crna Gora svrstana na 20. mjestu u Evropi. Najveći broj oboljelih žena registrovan je u starosnoj grupi između 55 i 74 godine što čini više od polovine novih slučajeva raka dojke kod žena (54,1 odsto).
Prema istom izvoru, broj umrlih žena od raka dojke u 2022. godini je 154, sa učešćem od 10 odsto od svih umrlih od raka u Crnoj Gori (svaka deseta osoba umrla od raka, umrla je od raka dojke).
- Iste godine 22,4 odstosvih umrlih žena od raka, umrlo je od raka dojke (svaka peta žena umrla od raka, umrla je od raka dojke). &nbsp;Uzrasno standardizovana stopa umiranja od raka dojke iznosila je 23,3/100 000 žena, što je najviša stopa umiranja od raka dojke u Evropi - kažu u IJZ-u.
Ističu da ove brojke opominju i ujedno ukazuju na ozbiljnost problema obolijevanja i umiranja od raka dojke, naglašavajući značaj kontinuirane brige o zdravlju.
Za pojavu raka dojke postoje određeni faktori rizika: pol, starost, porodična i lična istorija bolesti, rana prva menstruacija i kasna menopauza, kao i drugi faktori rizika kao što su: žene koje nisu rađale ili su prvi porođaj imale nakon 30. godine života, žene koje nisu bile u mogućnosti da doje djecu, upotreba hormonske terapije, loše životne navike (prekomjerna tjelesna težina, nedovoljna fizička aktivnost i prekomjerna konzumacija duvana i alkohola).
Prisustvo faktora rizika ukazuje na veći rizik od obolijevanja i ne znači nužno da će žena i da oboli od raka dojke i zato se preporučuju redovni kontrolni pregledi prema preporukama stručnjaka.
Kontrolnim pregledima dojki omogućava se otkrivanje bolesti u ranoj fazi, kada postoje odlične šanse za potpuno izlječenje.
Preporuka je da svaka ženska osoba poslije 20. godine života jednom mjesečno pregleda dojke u okviru samopregleda dojki u periodu od petog do desetog dana od početka menstrualnog ciklusa. Žene u menopauzi samopregled planiraju i izvode uvijek istog datuma u mjesecu. Ukoliko tokom samopregleda dojki otkrijete promjenu potrebno je da se hitno, bez odlaganja javite izabranom doktoru.
Ultrazvučni pregled dojki i digitalna mamografija su veoma važne metode pregleda, jer se pomoću njih mogu otkriti tumori i druge promjene premale da bi se mogle napipati i otkriti samopregledom.
Ultrazvučni pregled dojki je metoda izbora za mlađe žene i trudnice. Preporuka je da žena jednom godišnje uradi ultrazvučni pregled dojki.
Iz IJZ-a kažu da je digitalna mamografija široko prihvaćena kao zlatni standard za otkrivanje raka dojke u ranoj fazi kada je u velikom procentu izlječiv. Podrazumijeva rendgenski pregled dojki uz upotrebu malih i neškodljivih doza zračenja. Preporuka je da žena nakon 40. godine života u skladu sa anamnezom i u dogovoru sa radiologom uradi mamografiju.
Skrining raka dojke predstavlja veoma značajan preventivni program kojim se otkriva rak dojke u ranoj fazi, a namijenjen je ženama od 50-69 godina života. Cilj skrininga je identifikovanje promjena u dojkama, prije pojave simptoma i znakova bolesti. Primarni skrining test je digitalna mamografija.
. Žena brine o zdravlju dojki tako što svakodnevno praktikuje zdrave životne navike, jednom mjesečno obavlja samopregled dojki, redovno odlazi na preporučene kontrolne preglede i učestvuje u organizovanim pregledima za rano otkrivanje i prevenciju raka dojke - poručuju iz IJZ-a.

Od raka dojke oboljelo 416 žena, umrlo njih 154

Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje realizovali su osam do 10 preporuka Državne revizorske institucije u cilju unaprjeđenja upravljanja Nacionalnim programom za rano otkrivanje raka dojke u Crnoj Gori. Dvije preporuke su u fazi realizacije, saopšteno je iz DRI.
Preporuke su date u Izvještaju o reviziji &nbsp;„Uspješnost sprovođenja Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka dojke“.
One koje su u fazi realizacije odnose se na uspostavljanje razrađenih i funkcionalnih Registra za rak i Registra skrininga raka dojke i unošenje u sistem potrebnih podataka od strane zdravstvenih ustanova.
- Institut za javno zdravlje je izradio dokument "Nacrt projektnog predloga skrining registra raka dojke" u kome je pojašnjen sadržaj i struktura skrining registra. U Odjeljenju za maligne neoplazme je zadovoljen broj zaposlenih u odnosu na mjesta predviđena sistematizacijom. Organizovane su edukacije na kojima su prisustovali zaposleni iz Registra malignih neoplazmi. Zahtjev za dostavljanje podataka o pacijentima oboljelim od malignih neoplazmi upućenih na liječenje u inostranstvo (za Registar malignih neoplazmi Crne Gore) je upućen Fondu za zdravstveno osiguranje Crne Gore &nbsp;je od strane IJZCG poslat 13.06.2019. godine, ali nije dobijen zvanični odgovor. Zahtjev je ponovljen 18.07.2024. godine - navedeno je u saopštenju DRI.
Nadležni Kolegijum je zaključio da subjekti revizije treba da, za preporuke koje su u fazi realizacije, DRI dostave novi Izvještaj o realizaciji preporuka, do 30. oktobra 2025. godine.
Izvještaj o realizaciji preporuka DRI će se dostaviti subjektima revizije i skupštinskom Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje.

Radi se na uspostavljanju razrađenih i funkcionalnih registara za rak i skrininga raka dojke

Stotine ljudi koje su se proteklih dana protestvovalo u Iranu ispričale su za CNN o masovnim okupljanjima i brutalnom nasilju na ulicama Teherana, pri čemu je jedna žena navela da je vidjela „tijela naslagana jedno na drugo“ u bolnici.
Žena u svojim šezdesetim godinama i muškarac od 70 godina opisali su kako su ljudi svih uzrasta izlazili na ulice iranske prijestolnice u četvrtak i petak. Međutim, u petak naveče sigurnosne snage naoružane vojnim puškama ubile su „mnogo ljudi“, rekli su, tražeći da ostanu anonimni zbog sigurnosnih razloga.
Protesti, koji su počeli 28. decembra kao demonstracije u teheranskim bazarima zbog visoke inflacije, proširili su se na više od 100 gradova, predstavljajući najveći izazov za iranski režim u posljednjih nekoliko godina. Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je u subotu da Sjedinjene Američke Države podržavaju narod Irana, nakon što je predsjednik Donald Tramp u petak ponovio prijetnju napadom na Iran ukoliko sigurnosne snage ubiju demonstrante.
Dajući rijetki uvid u tok protesta usred skoro potpunog isključenja interneta, demonstranti u drugom dijelu Teherana rekli su CNN-u da su pomogli muškarcu u svojim šezdesetim godinama koji je teško povrijeđen tokom represije. On je imao oko 40 gelera u nogama i slomljenu ruku. Pokušali su da mu obezbijede medicinsku pomoć u više bolnica, ali je, kako kažu, situacija bila „potpuno haotična“.
Drugi protestanti opisali su masovne skupove kao „nevjerovatno lijepe i pune nade“, naglašavajući ogromnu podršku koju su vidjeli među građanima.
Govoreći na televiziji, vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamnei, u petak naveče promijenio je atmosferu, a represija je postala izuzetno nasilna, rekli su demonstranti.&nbsp;
- Nažalost, možda ćemo morati da prihvatimo realnost da ovaj režim neće sam odustati bez spoljnog pritiska- rekao je jedan učesnik protesta.
Prema podacima američke Agencije za ljudska prava (HRANA), u proteklih 13 dana protesta najmanje 65 ljudi je poginulo, a više od 2.300 uhapšeno širom zemlje. Zbog isključenja interneta stvarni broj žrtava mogao bi biti mnogo veći. HRANA je zabilježila proteste na 512 lokacija u 180 gradova, navodeći da je među poginulima 50 demonstranata, 14 pripadnika snaga sigurnosti i jedan „civil povezan s vlašću“.
Ljekar iz iranskog grada Nejšabur rekao je za CNN da su iranske vlasti koristile „vojne puške“ kako bi ubile „najmanje 30 ljudi“, uključujući i djecu. „Petogodišnje dijete je pogođeno dok je bilo u majčinim rukama“, naveo je ljekar.
U iranskom okrugu Baharestan, blizu Teherana, lokalne vlasti saopštile su da je 100 osoba uhapšeno zbog narušavanja javnog reda i vođenja „nereda“.
Jedan stanovnik Teherana rekao je CNN-u da je gotovo potpun prekid interneta, umjesto da spriječi proteste, zapravo doveo do većeg okupljanja građana. „Isključenje interneta se pokazalo kontraproduktivnim. Dosada i frustracija izmamile su još više ljudi na ulice. Ljudi svih uzrasta – muškarci, žene i djeca – učestvuju, skandiraju s prozora i okupljaju se u velikim grupama“, naveo je 47-godišnji muškarac, tražeći da ostane anoniman.
On je dodao da građani čekaju mrak da bi izašli na ulice u većim gradovima, te da se protesti šire „nezaustavljivim zamahom“.
Iako su protesti inicijalno pokrenuti zbog inflacije, cijene osnovnih životnih namirnica poput jaja i mlijeka nastavile su da rastu. Šef iranske vojske, Amir Hatami, pozvao je narod na „budnost, jedinstvo i nacionalnu koheziju“ kako bi se spriječilo ostvarivanje „zlih namjera neprijatelja“.
Hamnei je, uprkos isključenju interneta, koristio platformu X da kritikuje protestante kao „grupu ljudi sklonih uništavanju“ i ponovo kritikuje Trampa.
Ekspert za internet Dag Medori izjavio je da je, i pored isključenja komunikacija, Iran „tehnički povezan s internetom“ i da vlasti mogu kontrolisati ko ima pristup.
&nbsp;- Postoji mali protok podataka, vjerovatno samo za osobe visokog profila koje su održale konekciju- rekao je Medori.

Teheran: Nasilje nad demonstrantima koji i dalje izlaze na ulice se pojačava, letovi iz grada obustavljeni

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kao resor nadležan za oblast zaštite životne sredine, pažljivo prati situaciju nastalu usljed obilnih padavina koje su posljednjih dana dovele do povećanja vodostaja Skadarskog jezera i potencijalne ugroženosti životne sredine i domaćinstava u priobalnom području.
- Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore, kao i Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, nad čijim radom MERS vrši nadzor, vrše kontinuiran monitoring terena i kretanje vodostaja- kaže se u saopštenju. 
 
Službe zaštite i spašavanja Nacionalnog parka "Skadarsko jezero” dežurne su 24 časa dnevno i nalaze se na terenu, gdje redovno obilaze ugrožena područja i pružaju podršku lokalnom stanovništvu. U funkciji je i dežurni kontakt-telefon koji građani mogu koristiti u slučaju prijetnje od poplava i potrebe za evakuacijom. 
 
- Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju vrši mjerenja vodostaja više puta dnevno i podatke, zajedno sa meteorološkim biltenima, redovno dostavlja Operativno-komunikacionom centru Ministarstva unutrašnjih poslova (OKC MUP) i medijima. Sve informacije se objavljuju i na zvaničnom sajtu Zavoda, kako bi bile dostupne javnosti. U vanrednim okolnostima, poput ovih, informacije se pripremaju i objavljuju u skladu sa egzaktnim podacima prikupljenim sa terena- kaže se u saopštenju. 
 
Komunikacija sa svim nadležnim službama, uključujući OKC MUP-a, odvija se neprekidno, s ciljem pravovremenog reagovanja i zaštite ljudi, imovine i prirodnih vrijednosti. 
 
- Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera nastaviće da pažljivo prati razvoj situacije i, u saradnji sa svim nadležnim institucijama, preduzimaće potrebne mjere, u skladu sa propisanim nadležnostima, kako bi se rizici sveli na minimum. Naš prioritet je zaštita građana, njihove imovine, poljoprivrednih površina i prirode, uz punu spremnost da pružimo svu potrebnu pomoć kako bi ove vremenske nepogode prošle sa što manjim posljedicama- kaže se u saopštenju. 
 
MERS je u redovnoj komunikaciji sa Ministarstvom životne sredine Albanije, s ciljem savjesnog praćenja situacije i koordinisanog djelovanja u oblastima životne sredine dvije susjedne zemlje.

MERS prati porast vodostaja Skadarskog jezera

Stotine ljudi učestvovalo je u protestima u švedskoj prijestolnici Stokholmu, izražavajući nezadovoljstvo zbog američke vojne akcije u Venecueli i obnovljenih izraelskih napada na Pojas Gaze, javlja Anadolu.&nbsp;
Protest je održan na trgu Odenplan, a organizovale su ga brojne organizacije civilnog društva. Učesnici su optužili Izrael za kršenje primirja koje je stupilo na snagu 10. oktobra 2025. godine, nakon što su ponovo započeti napadi na Gazu.&nbsp;
Takođe su kritikovali Sjedinjene Američke Države zbog vojne intervencije u Venecueli i pritvaranja predsjednika Nikolasa Madura i njegove supruge Silie Flores. Demonstranti su pozvali Izrael da zaustavi vojne operacije u Gazi i zatražili oslobađanje Madura i njegove supruge.&nbsp;
Govoreći za Anadolu, švedska aktivistkinja Sigrun Meder rekla je da je cilj protesta osuditi, kako je navela, genocidne postupke Izraela u Gazi, ali i nezakonito pritvaranje venecuelanskog rukovodstva. Prema njenim riječima, uprkos tvrdnjama o primirju, nasilje u Gazi se nastavlja.&nbsp;
- Dok svjedočimo ovom užasnom genocidu koji se odvija pred našim očima u Palestini, vidimo kako se bombardovanja nastavljaju i mnogi ljudi su ubijeni- rekla je Meder, ističući da međunarodno pravo često nije poštovano u aktuelnim sukobima, ali da demonstranti „brane međunarodno pravo, demokratiju i ljudska prava“.&nbsp;
Sjedinjene Američke Države izvele su vojnu operaciju u Venecueli 3. januara, tokom koje su zarobljeni Maduro i Flores. Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će njegova administracija upravljati Venecuelom i njenim naftnim resursima tokom prelaznog perioda. Maduro i Flores potom su prebačeni u Njujork gdje su imali prvo sudsko ročište po optužbama za drogu i oružje, a izjasnili su se da nisu krivi po svim tačkama optužnice.&nbsp;

Stokholm: Protesti protiv napada SAD-a na Venecuelu i Izraela na Gazu

Za jedno rasno grlo u mliječnom govedarstvu stočari dobijaju subvencije preko 2.000 eura godišnje, pa ako neko ima 12 krava, više godišnje prihoduje od subvencija nego što premijer Milojko Spajić ima platu i više nego što ministar poljoprivrede ima godišnje primanja. Plate su skoro nula poreza u nekim opštinama, a sve što proizvedu i prodaju je njihovo, rekao je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E ministar poljoprivrede Vladimir Joković.
U pregovorima sa Evropskom unijom, Crna Gora je, uprkos određenim preprekama, u 2025. godini zatvorila poglavlja koja se tiču poljoprivrede, a to su poglavlje 11, koje se odnosi na poljoprivredu i ruralni razvoj, i poglavlje 13, koje se odnosi na ribarstvo.
Ministar Joković je istakao da nijesu očekivali prepreke pri zatvaranju ta dva poglavlja, jer su ispunili sve što su dogovorili sa Evropskom komisijom.
- Svih 26 članica Evropske unije su glasale da je sve u redu. Ministarstvo poljoprivrede Francuske je dalo prijedlog i potvrdilo da je sve ispunjeno što je bilo potrebno, kao i svaka druga država što je uradila kada je ulazila u EU. Mi smo uradili sve. Međutim, tu je došlo do nekih određenih šumova i oni su prevaziđeni. Imali smo velike pohvale od Francuske na Međuvladinoj konferenciji da smo uspješno završili poglavlja i napravili ogromne korak. Meni je zadovoljstvo što smo od pet poglavlja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede zatvorili dva. Ostaje nam još jedno, veoma zahtjevno poglavlje 12, koje se odnosi na bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, koje imamo obavezu zatvoriti do kraja naredne godine i vjerujemo da ćemo to uspješno završiti- rekao je Joković.
Najbolje moguće vrijeme za poljoprivredu u Crnoj Gori
Ministar je dodao da nikad za poljoprivrednu proizvodnju nijesu postojali bolji uslovi nego u vrijeme njegovog mandata: veće subvencije, bolja podrška i stabilni programi za crnogorske poljoprivrednike.
- Ko god hoće da govori istinu, mora priznati da je ovo najbolje moguće vrijeme za poljoprivredu u Crnoj Gori. Može li biti bolje? Može. Treba li za to vremena? Treba. Za dvije godine bićemo punopravna članica EU i tada će poljoprivredni proizvođači moći da koriste fondove Unije- rekao je Joković.
Ministar je objasnio i sistem subvencija za mliječno govedarstvo.
- Ako neko uzgaja rasna grla koja daju od 5.500 do 8.000 litara mlijeka godišnje, mi računamo prosjek od 6.000 litara i dajemo subvenciju od 20 centi po litru – to je 1.200 eura godišnje. Za junice koje uzgajaju da bi poboljšali genetiku daju se dodatnih 450 eura, što je ukupno 1.650 eura. Lokalna samouprava dodaje od 4 do 12 centi po litru, neka bude 5 centi – još 300 eura. Na to dolaze i plate za pokošene livade i pašnjake, što daje ukupno preko 2.000 eura subvencija po grlu godišnje. Ako neko u tim uslovima ne može biti rentabilan, a neki uspijevaju i razvijaju ozbiljne farme, postavlja se pitanje – zašto jedni mogu, a drugi ne? Ako upoređuju prihod poljoprivrednika sa primanjima magistra poljoprivrednih nauka u Ministarstvu, koji prima 850 eura, jasno je da treba priznati vrijednost rada u poljoprivredi- rekao je Joković.
Ministar smatra da je veliki iskorak napravljen promjenom vlasti na državnom nivou 2020. godine, ali da crnogorsko društvo i politička javnost još nijesu navikli na demokratiju, jer je prethodna vlast DPS-a, zajedno sa koalicionim partnerima, baštinila komunističko jednoumlje.
<h3>,, Postrojenje u Botunu nije nadležnost mog ministarstva, neka se nađe rješenje oko eventualne izgradnje tog postrojenja”</h3>
 
Dodaje i da kad se čuju određeni šumovi u vladajućoj većini javnost to percipira kao politički zemljotres, a zapravo, ističe on, svi imaju zasebne političke programe i dobro je što svi iskazuju svoj stav.
- Dobra je stvar što sad građani mogu da iskažu svoj stav, dobro je i što je samim tim protestom u Botunu Vlada usvojila niz dodatnih mjera oko eventualne izgradnje postrojenja, neka se nađe rješenje, a kako će biti to nije nadležnost mog ministarstva, ali vjerujem da će ova parlamentarna većina stabilno dočekati 2027. godinu, zatvoriti sva poglavlja, zatvoriti pregovarački proces i čekati mirno 2028. godinu i 1. januar da Crna Gora postane punopravna članica Evropske unije. Naravno, potpuno sam ubijeđen, to pokazuju i istraživanja, da će ova parlamentarna većina superiorno pobijediti i nastaviti ekonomski napredak Crne Gore i sve moguće integracije- poručio je Joković.
<h3>,, Nimalo SNP nije oštećen izlaskom Dragoslava Šćekića, posebno me raduje što skoro nije taknut jedan od najjačih opštinskih odbora”</h3>
Na pitanje novinara Televizije E gdje je trenutno SNP i kako se na tu partiju odrazio izlazak dugogodišnjeg funkcionera Dragoslava Šćekića, Joković kaže da se radi o osobi koja &nbsp;je zauzimala najviše funkcije u SNP-u.
- Preko SNP-a je bio poslanik, predsjednik Opštine Berane u dva mandata, bio je direktor Fonda za zdravstvo, bio je ministar zdravlja, ministar sporta, potpredsjednik Vlade, bio je jedini potpredsjednik SNP-a. Htio je da bude predsjednik, ali SNP ga nije htio. Vidite, prvi put kad se neka projekcija nije ostvarila onda ljutnja na SNP, a zahvalnost što je SNP njega uzdigao?! Da li zasluženo ili nezasluženo to je pitanje. Tada je SNP bio najbolji, ali kad dođe trenutak da se ne ispune sve želje onda vidite. Nimalo SNP nije oštećen izlaskom Dragoslava Šćekića, posebno me raduje što nije oštećen jedan od najjačih opštinskih odbora- odbor u Beranama- zaključio je Joković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DQH5vCx1mdio&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: rak-dojke