Predsjednik Rusije Vladimir Putin je odobrio ažuriranje nuklearne politike te države "Osnove državne politike u oblasti nuklearnog odvraćanja", a predsjednički ukaz i tekst samog dokumenta postavljeni su na rusku varijantu Službnenog glasnika, piše RIA Novosti. - Garantovano odvraćanje potencijalnog neprijatelja od agresije protiv Ruske Federacije i (ili) njenih saveznika jedan je od najviših državnih prioriteta. Obuzdavanje agresije obezbijeđeno je cjelokupnom vojnom moći Ruske Federacije, uključujući i nuklearno oružje - navedeno je, kako prenosi Danas, u dokumentu. Skaj njuz piše da je odluka da se promijeni ruska zvanična nuklearna doktrina u procesu već mjesecima, ali se čini da je Putin potpisao ove sedmice kao odgovor na odluku administracije američkog predsjednika Džoa Bajdena da dozvoli Ukrajini da ispaljuje američke rakete dugog dometa duboko u Rusiju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111911114_97878fa8dcb7f6e9436394e498af21c382fac36a939784280339e1815dec348b.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111911114_97878fa8dcb7f6e9436394e498af21c382fac36a939784280339e1815dec348b" data-rendition-name="original" width="649" height="906" loading="lazy" alt="Ažurirani plan Rusije"> </figure>  Osnove državne politike sadrže sljedeće tačke: - Državna politika u oblasti nuklearnog odvraćanja je odbrambene prirode; – Rusija smatra nuklearno oružje sredstvom odvraćanja, čija je upotreba ekstremna i neophodna mjera; – Odvraćanje potencijalnog protivnika od agresije na Rusiju i njene saveznike jedan je od najviših državnih prioriteta; – Rusija može primeniti nuklearno oružje u slučaju agresije prema sebi ili Bjelorusiji koja stvara kritičnu prijetnju teritorijalnoj cjelovitosti; – Agresija bilo koje države iz vojne koalicije protiv Rusije ili njenih saveznika smatra se agresijom cijele te koalicije; – Agresija prema Rusiji ili njenim saveznicima od nenaoružane države, uz podršku nuklearne, smatra se zajedničkim napadom; – Rusija zadržava pravo da upotrijebi nuklearno oružje u odgovoru na upotrebu oružja masovnog uništenja protiv nje ili njenih saveznika; – Rusija sprovodi nuklearno odvraćanje protiv potencijalnih protivnika: država, blokova i saveza koji Rusiju smatraju neprijateljem; – Državna politika nuklearnog odvraćanja usmjerena je na održavanje potencijala nuklearnih snaga na nivou potrebnom za efikasno nuklearno odvraćanje; – Neodređenost za potencijalnog protivnika u pogledu obima i mjesta primjene nuklearnih snaga spada u principe nuklearnog odvraćanja; – Nuklearno odvraćanje ima za cilj obezbjeđivanje razumijevanja kod potencijalnog protivnika o neizbježnosti odmazde u slučaju agresije prema Rusiji; – Državna politika nuklearnog odvraćanja u slučaju vojnog konflikta garantuje prekid ratnih dejstava pod uslovima prihvatljivim za Rusiju; – Održavanje stalne spremnosti izdvojene jedinice snaga nuklearnog odvraćanja za primjenu spada u principe nuklearnog odvraćanja Rusije; – Rusija preduzima sve potrebne napore za smanjenje nuklearne prijetnje; – Postavljanje sredstava protivraketne odbrane (PVO) u svemiru od protivnika predstavlja prijetnju, koju nuklearno odvraćanje nastoji da neutralizuje; – Centralizacija upravljanja nuklearnim snagama, koje uključuju i one izvan teritorije Rusije, spada u principe nuklearnog odvraćanja; – Nuklearno odvraćanje obezbjeđuje postojanje snaga i sredstava Oružanih snaga Rusije sposobnih da nuklearnim oružjem nanesu neprihvatljivu štetu protivniku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Putin odobrio ažuriranje nuklearne politike Rusije

Predsjednik Džo Bajden donio je „dobru odluku“ dozvolivši Ukrajini da koristi oružje proizvedeno u SAD da udari unutar Rusije - rekao je francuski predsjednik Emanuel Makron, piše Politiko.
Makron je rekao da je Bajdenov novi put zauzet kao odgovor na Rusiju koja je eskalirala sukob sa Ukrajinom koristeći vojnike iz Sjeverne Koreje da služe zajedno sa njenim snagama, piše ovaj medij.
- Rusija je jedina sila koja je donijela eskalirajuću odluku… zaista je ovaj prekid doveo do odluke SAD - rekao je francuski predsjednik novinarima na marginama samita G20 u Rio de Žaneiru, navodi se u tekstu.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov, piše Politiko, ranije je rekao da upotreba američkog oružja za napad na ciljeve u Rusiji predstavlja „kvalitativno novu situaciju u smislu umiješanosti Sjedinjenih Država u ovaj sukob“.
Ranije ove godine, Makron je rekao da se zalaže za to da se Ukrajini dozvoli udar na vojne ciljeve unutar Rusije, piše ovaj medij, s obzirom na to da Moskva koristi zapadna ograničenja u korišćenju doniranih raketa.
U nedjelju su se pojavili izvještaji da je Bajdenova odlazeća američka administracija dozvolila Kijevu da koristi ATACMS dugog dometa protiv Rusije. Novoizabrani predsjednik Donald Tramp rekao je da će tražiti mirovni sporazum sa Rusijom i zaprijetio da će obustaviti pomoć Ukrajini.

Makron: Bajden donio dobru odluku dozvolom da Ukrajina koristi američko oružje

Rusija kaže da će ukrajinska upotreba američkih raketa dugog dometa dovesti do "odgovarajućeg i opipljivog" odgovora, piše BiBiSi (BBC).
Takav napad unutar ruske teritorije „predstavljao bi direktnu umiješanost Sjedinjenih Država i njihovih satelita u neprijateljstva protiv Rusije“, navodi se u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova, prenosi ovaj medij.
Predsjednik SAD Džo Bajden, kako se navodi, odobrio je upotrebu projektila na ciljevima u Rusiji u velikoj promjeni američke politike – dva mjeseca prije nego što je trebalo da napusti Bijelu kuću.
BiBiSi (BBC) piše da nije jasno da li je konsultovan njegov nasljednik, novoizabrani predsjednik Donald Tramp, ili će ostati pri toj odluci, pošto je obećao da će okončati rat Rusije i Ukrajine.
Ukrajina je imala američki ATACMS (vojnki taktički raketni sistem) sa dometom od 300 kilometara (190 milja) – kao i francuske i britanske rakete "Storm Shadow" sličnog dometa – ali su zapadni saveznici zabranili Kijevu da sa njima udari Rusiju, navodi se u tekstu.
Bajdenova odluka da ukine taj uslov, navodi britanski medij, značajan je trenutak u ratu, koji u utorak obilježava svoj 1.000 dan.
Rusija je počela punu invaziju na Ukrajinu 24. februara 2022. godine.
Moskva je sada intenzivirala napade na ukrajinsku infrastrukturu jer se čini da su strane dospjele u ćorsokak na bojnom polju, navedeno je.
Bajdenovo odobrenje za rakete dugog dometa – koje bi mogle biti praćene sličnim odobrenjima Velike Britanije i Francuske – na Zapadu se vidi kao način da se ruskom lideru da signal da ne može vojno da dobije rat u Ukrajini, piše BiBiSi (BBC).
Putin nije komentarisao najnoviji potez.
U septembru je ruski lider rekao da bi upotreba takvih projektila od Ukrajine predstavljala „direktno učešće“ zemalja NATO-a u ratu.
Juče je Putinov portparol rekao da SAD „dolivaju ulje u vatru“.

1250x600

1084x550

Rusija obećava "opipljiv" odgovor ako se američke rakete upotrijebe protiv njene teritorije

Kremlj je u ponedjeljak izjavio da bi, ukoliko SAD dozvoli Ukrajini da koristi američko naoružanje za napade duboko na teritoriji Rusije, to dovelo do povećanja tenzija i produbljivanja uključenosti SAD-a u konflikt, prenosi Gardijan.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je, govoreći na redovnoj dnevnoj konferenciji za novinare, kazao da nema promjene u stavu koji je ruski predsjednik Vladimir Putin iznio u septembru.
Ruski predsjednik tada je rekao da bi napade američkim oružjem na rusko tlo smatrao direktnim uključivanjem NATO-a u sukob

Kremlj: Upotreba američkog naoružanja za napade na teritoriji Rusije bi dovelo do povećanja tenzija

Ruska zastupnica Marija Butina izjavila je u ponedjeljak da administracija predsjednika SAD Džoa Bajdena dopuštanjem Ukrajini korištenje američkog oružja za napade duboko unutar Rusije rizikuje izbijanje trećeg svjetskog rata, javlja Rojters.
- Bidenova administracija pokušava eskalirati situaciju do maksimuma dok još ima moć i dok su još na vlasti. Nadam se da će (Donald) Tramp preokrenuti odluku jer ozbiljno rizikuju početak trećeg svjetskog rata, što nikome nije u interesu - izjavila je Butina.
Rojters je, pozivajući se na dva američka zvaničnika i jedan izvor upoznat s odlukom, izvijestio u nedjelju da je Bajdenova administracija ukinula ograničenja koja su dosad sprečavala Ukrajinu u korištenju američkog oružja za napade duboko na ruskoj teritoriji.
Njujork Tajms je takođe objavio da je Bajdenova administracija donijela odluku. Kremlj još nije komentarisao ove izvještaje.
Britanska agencija navodi kako je to značajna promjena američke politike u ukrajinsko-ruskom sukobu.
Ukrajina planira izvesti svoje prve dalekometne napade u nadolazećim danima, rekli su izvori, ne otkrivajući detalje zbog zabrinutosti za operativnu sigurnost.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je 12. septembra da bi odobrenje Zapada za takav korak značilo "direktnu umiješanost zemalja NATO-a, Sjedinjenih Država i evropskih zemalja u rat u Ukrajini" jer bi vojna infrastruktura i osoblje NATO-a morali biti uključeni u ciljanje i ispaljivanje projektila.

Butina: Bajden rizikuje izbijanje trećeg svjetskog rata

Ovlašćenje koje je Vašington dalo Kijevu da udari rusku teritoriju raketama dugog dometa jeste "jezik koji (ruski predsjednik Vladimir) Putin razumije - izjavio je šef poljske diplomatije Radoslav Šikorski.
- Na ulazak sjevernokorejskih snaga u rat i masovni ruski raketni napad, predsjednik SAD Džozef Bajden je odgovorio jezikom koji Putin razumije - napisao je Šikorski na društvenoj mreži Iks (X
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fbajden-dopustio-ukrajini-da-upotrijebi-americke-rakete-dugog-dometa-za-napade-unutar-rusije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Prema njegovim riječima, žrtva napada ima pravo da se brani, prenijela je agencija Frans pres.
Bajdenova administracija dozvoliće Ukrajini da koristi oružje koje je obezbijedilo SAD za napade duboko u rusku teritoriju, saopštili su juče dobro obaviješteni izvori agenciji Rojters, a to predstavlja promjenu politike Vašingtona u ukrajinsko-ruskom sukobu.
Ukrajina planira da sprovede prve napade raketama dugog dometa u narednim danima, rekli su isti izvori, ne otkrivajući detalje.

Šef poljske diplomatije o raketama dugog dometa protiv Rusije: Putin samo razumije taj jezik

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je upoznat sa navodima medija da je američki predsjednik Džo Bajden dozvolio upotrebu američkih raketa dugog dometa za gađanje ciljeva na teritoriji Rusije, ali to nije ni potvrdio, ni demantovao.
&nbsp;Zelenski je u video izjavi naveo da je saveznicima predstavio „plan pobjede“, koji je uključivao „mogućnost naše vojske da koristi oružje dugog dometa“.
- Mnogi u medijima govore da smo dobili dozvolu da preduzmemo odgovarajuće akcije, ali udari se ne izvode riječima. Takve stvari se ne najavljuju. Rakete će govoriti same za sebe - kazao je Zelenski.

Zelenski: Rakete će govoriti same za sebe

Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova danas nije željela da komentariše medijske navode da je američki predsjednik Džo Bajden dao dozvolu Ukrajini da američkim raketama dugog dometa gađa ciljeve na teritoriji Rusije.
- Predsjednik Vladimir Putin je već sve rekao o tome - rekla je Zaharova.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fbajden-dopustio-ukrajini-da-upotrijebi-americke-rakete-dugog-dometa-za-napade-unutar-rusije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Govoreći o mogućnosti da Ukrajina zapadnim oružjem gađa ciljeve na teritoriji Rusije, Putin je u septembru rekao da pomijeranje rata dalje na istok neće biti kraj, „jer će rat stići i na Zapad“.
Putin je tada predložio i promjenu ruske nuklearne doktrine, a među amandmanima je i odluka da se agresija nenuklearne države, uz učešće ili podršku nuklearne države, smatra zajedničkim napadom.
Tvrdnje medija da je Bajden odobrio Ukrajini da američkim raketama gađa ciljeve na teritoriji Rusije za sada nisu ni potvrdili, ni demantovali ni Bijela kuća, ni Pentagon.

Zaharova o raketama dugog dometa protiv Rusije: Putin je sve rekao

Britanski premijer Kir Starmer i američki predsjednik Džozef Bajden odgodili su danas donošenje odluke o tome hoće li dozvoliti Ukrajini da koristi rakete dugog dometa - koje je dobila od zapadnih zemalja za napade na ruskoj teritoriji. Taj plan je izazvao ozbiljne prijetnje Moskve da slijedi ruski rat sa NATO.
Starmer je novinarima u Bijeloj kući rekao da je imao sveobuhvatne razgovore o strategiji sa Bajdenom, ali da u pitanju nije bio sastanak "o konkretnom kapacitetu".
Prije sastanka, zvaničnici su najavili da će Starmer izvršiti pritisak na Bajdena da podrži njegov plan za slanje britanskih projektila "Storm šedou" Ukrajini, kako bi mogla da vrši napade dublje unutar Rusije, dok raste zabrinutost saveznika zbog situacije na ratištu Rusije i Ukrajine.
Međutim, on je nagovijestio da će sa Bajdenom razgovarati o tom planu na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u Njujorku naredne sedmice, sa "većom grupom pojedinaca".
Dok su Bajden i Starmer sa svojim saradnicima razgovarali u Bijeloj kući, Bajden nije želio da prida veliki značaj upozorenju ruskog predsjednika Vladimira Putina da bi dozvola Ukrajini da koristi zapadno oružje dugog dometa u Rusiji značilo da je Zapad "u ratu" sa Rusijom.
- Ne razmišljam mnogo o Vladimiru Putinu - rekao je Bajden kada su ga novinari pitali o komentarima ruskog predsjednika.
Međutim, iako je Bajden rekao da je "jasno da Putin neće pobijediti u ovom ratu", vjeruje se da američki predsjednik nije još spreman da popusti pred insistiranjem Ukrajine da joj se dozvoli da projektile dugog dometa ATACMS američke proizvodnje koristi na ruskoj teritoriji.
Američki zvaničnici vjeruju da upotreba tih projektila ne bi načinila veliku razliku u vojnoj kampanji Ukrajine, a takođe žele da se postaraju da američke zalihe oružja ne budu ispražnjene.
Dvojica lidera kažu da su takođe razgovarali o ratu u Gazi. Britanija je nedavno suspendovala isporuke oružja Izraelu zbog strahovanja da bi moglo da bude upotrijebljeno u situacijama koje predstavljaju kršenje međunarodnog humanitarnog prava.
Sjedinjene Američke Države, koje su glavni vojni i diplomatski saveznik Izraela, još se nisu odlučile na taj korak.
Bajden i Starmer su se saglasili da su "čvrsto posvećeni" Izraelu, ali su naglasili "hitnu potrebu" da se postigne sporazum o prekidu vatre, i da postoji potreba da "Izrael čini više da zaštiti civile" u Gazi, navodi se u saopštenju Bijele kuće poslije sastanka.
Uoči susreta Bajden-Starmer, Bijela kuća je nagovijestila da neće biti nekog velikog saopštenja koje se odnosi na odluku o ukrajinskom korišćenju oružja dugog dometa.
- Nema promjene našeg stava o obezbjeđivanju kapaciteta za napade dugog dometa koje bi Ukrajina koristila unutar Rusije. Ne očekujem neku značajnu najavu u tom pogledu - rekao je portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Džon Kirbi.

Bajden i Starmer odgodili donošenje odluke o tome hoće li dozvoliti Ukrajini da koristi rakete dugog dometa

&nbsp;Njemački ambasador Peter Felten čestitao je Dan nezavisnosti na poseban način - obukavši crnogorsku nošnju. Felten je takođe promijenio profilnu sliku na društvenim mrežama - stavio je fotografiju u kojoj je u nošnji zemlje domaćina.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fgerambmne%2Fstatus%2F1925103724621345180%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Njemački ambasador čestitao Dan nezavisnosti u crnogorskoj nošnji

Andrij Portnov, koji je bio visoki pomoćnik bivšeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča prije nego što je smijenjen 2014. godine, ubijen je u Madridu, potvrdile su lokalne vlasti.
Prema navodima lokalnih medija, Portnov je u trenutku napada navodno vodio svoju djecu u školu u španskoj prijestonici.
Nepoznati napadač – ili više njih – pucao je na bivšeg političara ispred kapije Američke škole u naselju Pozuelo, u srijedu ujutru, naveo je izvor blizak istrazi, javlja Skaj Njuz.
Policija je primila dojavu u 7.15 po lokalnom vremenu i odmah stigla na lice mjesta, gdje je Portnov pronađen, a vjeruje se da je upravo bio u pratnji svoje djece.
Portnov je bio visoki savjetnik bivšeg predsjednika Ukrajine Viktora Janukoviča, koji je svrgnut 2014. godine. Janukovič, proruski lider, od tada živi u egzilu u Rusiji.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, u Španiji – zemlji sa značajnim brojem ruskih i ukrajinskih iseljenika – dogodilo se više zločina usmjerenih ka visokoprofilnim osobama iz obije države.
U novembru i decembru 2022. godine, šest pisama-bombi poslato je na različite adrese širom Španije, uključujući premijera Pedra Sančeza, Ambasadu Ukrajine u Madridu, kao i Ambasadu SAD.
U aprilu 2022. godine, ruski biznismen povezan sa gasnom kompanijom Novatek pronađen je mrtav sa suprugom i ćerkom – svi su imali ubodne rane. U februaru prošle godine, ruski pilot koji je prebjegao na ukrajinsku stranu pronađen je mrtav sa prostrijelnim ranama na parkingu kod svoje zgrade u blizini Alikantea.

Pomoćnik bivšeg predsjednika Ukrajine ubijen u Madridu

Čestitke povodom Dana nezavisnosti

Sinoć je u Podgorici održana sjednica Upravnog odbora Košarkaškog saveza Crne Gore, na kojoj je &nbsp;prezentovan Finansijski izvještaj o poslovanju KSCG za 2024.godinu, saopšteno je iz KSCG.
Takođe, Upravni odbor je , kako navode, upoznat sa terminima Redovne i Izborne sjednice KSCG.
- Na osnovu člana 14. Statuta Košarkaškog saveza Crne Gore predviđeno je zakazivanje redovne sjednice Skupštine KSCG za 4.jun sa izvještajima Nadzornog odbora o finansijskom poslovanju za 2023. i 2024. godinu, kao i prijedlog Finansijskog plana za 2025. godinu - navodi se u obavještenju predsjednika Skupštine KSCG Radoslava Jovanovića.
Kao posebna tačka Dnevnog reda redovne sjednice Skupštine, kako se ističe, a ujedno i preduslov za održavanje Vanredne izborne sjednice Skupštine, predviđena je tačka Izmjene i dopune Statuta KSCG u dijelu sastava delegata i broja delegata Skupštine, kao i njihove verifikacije.&nbsp;
- Nakon dobijanja saglasnosti od Ministarstva sporta i mladih Crne Gore, biće kompletiran sastav Skupstine. Održavanje Vanredne Izborne Skupštine KSCG predviđeno je za 23.jun - zaključuje &nbsp;se u obavještenju.&nbsp;

Održana sjednica Upravnog odbora KSCG

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Tag: rakete-dugog-dometa