Zapadni saveznici više ne postavljaju ograničenja na domet oružja koje isporučuju Ukrajini za napade na ruske vojne ciljeve, izjavio je njemački kancelar Fridrih Merc 26. maja, prenosi Kyiv Independent.
- Ne postoje više nikakva ograničenja u pogledu dometa oružja koje isporučujemo Ukrajini – ni od strane Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, niti nas. Ni Sjedinjene Američke Države ne uvode ograničenja. To znači da Ukrajina sada može da se brani, na primjer, napadima na vojne položaje u Rusiji. Do nedavno to nije bilo moguće, a osim u veoma rijetkim slučajevima, to se nije ni dešavalo - rekao je Merc tokom diskusije koju je organizovao kanal WDR.
<h2>Isporuka raketa</h2>
Ukrajina je ranije dobila rakete dugog dometa od Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske – uključujući ATACMS, Storm Shadow i SCALP – ali su u početku mogle biti korišćene samo protiv ruskih snaga na okupiranim ukrajinskim teritorijama.
Krajem 2024. administracija američkog predsjednika Džoa Bajdena, zajedno s drugim saveznicima, popustila je ograničenja, omogućivši Ukrajini da koristi rakete dugog dometa protiv vojnih ciljeva u ruskim pograničnim oblastima. Bivši predsjednik SAD Donald Tramp kritikovao je Bajdenovu odluku o ukidanju ograničenja, dok istovremeno pokušava postići mirovni sporazum između Kijeva i Moskve.
Njemački kancelar je takođe istakao da, dok Ukrajina koristi oružje za napade na rusku vojnu infrastrukturu, Rusija nastavlja napadati ukrajinske "gradove, vrtiće, bolnice i domove za starije".
Prije nego što je postao kancelar, Merc je najavio da će ukinuti zabranu svog prethodnika Olafa Šolca na isporuku njemačkih krstarećih raketa Taurus, koje imaju domet od 500 kilometara. Međutim, od preuzimanja dužnosti, nije potvrdio hoće li te rakete zaista biti isporučene.
<h2>Trampov bijes</h2>
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je u ponedjeljak da se nada da će se "bijes" njegovog američkog kolege Donalda Trampa prema Rusiji konačno „pretvoriti u djela“, posebno kada je riječ o prijetnji "masovnim" američko-evropskim sankcijama, nakon razornih ruskih napada na Ukrajinu tokom vikenda.
Američki predsjednik, koji želi okončati rat u Ukrajini, za svog ruskog kolegu Vladimira Putina rekao je da je "potpuno lud".
- Predsjednik Tramp je shvatio da je, kada je predsjednik Putin telefonom rekao da je spreman za mir, odnosno kada je svojim izaslanicima kazao da je spreman za mir, zapravo lagao - rekao je Makron novinarima u glavnom gradu Vijetnama, Hanoju.
Ponovo su, kako je rekao, vidjeli bijes Donalda Trampa. To je, kaže Makron, svojevrsni oblik nestrpljenja.
- Nadam se da će se pretvoriti u djela - istakao je Makron.
On je podsjetio da je u nekoliko navrata u prošlosti američki lider osuđivao je napade. 
- Nadam se da će se ogorčenje koje je iskazao, a koje i mi s njim dijelimo, pretvoriti u sposobnost da Sjedinjene Države, zajedno s Evropljanima, zaprijete Putinu potpuno drugačijim i mnogo ozbiljnijim paketom sankcija, koji će nam omogućiti da spriječimo Rusiju i konačno prekinemo taj sukob. Ovdje je ugrožena vjerodostojnost Sjedinjenih Američkih Država - rekao je Makron, dodavši da je o tome "razgovarao" s Trampom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ukrajina dobija zeleno svjetlo: Zapad uklanja ograničenja na rakete dugog dometa

Predsjednik Rusije Vladimir Putin je odobrio ažuriranje nuklearne politike te države "Osnove državne politike u oblasti nuklearnog odvraćanja", a predsjednički ukaz i tekst samog dokumenta postavljeni su na rusku varijantu Službnenog glasnika, piše RIA Novosti. - Garantovano odvraćanje potencijalnog neprijatelja od agresije protiv Ruske Federacije i (ili) njenih saveznika jedan je od najviših državnih prioriteta. Obuzdavanje agresije obezbijeđeno je cjelokupnom vojnom moći Ruske Federacije, uključujući i nuklearno oružje - navedeno je, kako prenosi Danas, u dokumentu. Skaj njuz piše da je odluka da se promijeni ruska zvanična nuklearna doktrina u procesu već mjesecima, ali se čini da je Putin potpisao ove sedmice kao odgovor na odluku administracije američkog predsjednika Džoa Bajdena da dozvoli Ukrajini da ispaljuje američke rakete dugog dometa duboko u Rusiju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111911114_97878fa8dcb7f6e9436394e498af21c382fac36a939784280339e1815dec348b.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111911114_97878fa8dcb7f6e9436394e498af21c382fac36a939784280339e1815dec348b" data-rendition-name="original" width="649" height="906" loading="lazy" alt="Ažurirani plan Rusije"> </figure>  Osnove državne politike sadrže sljedeće tačke: - Državna politika u oblasti nuklearnog odvraćanja je odbrambene prirode; – Rusija smatra nuklearno oružje sredstvom odvraćanja, čija je upotreba ekstremna i neophodna mjera; – Odvraćanje potencijalnog protivnika od agresije na Rusiju i njene saveznike jedan je od najviših državnih prioriteta; – Rusija može primeniti nuklearno oružje u slučaju agresije prema sebi ili Bjelorusiji koja stvara kritičnu prijetnju teritorijalnoj cjelovitosti; – Agresija bilo koje države iz vojne koalicije protiv Rusije ili njenih saveznika smatra se agresijom cijele te koalicije; – Agresija prema Rusiji ili njenim saveznicima od nenaoružane države, uz podršku nuklearne, smatra se zajedničkim napadom; – Rusija zadržava pravo da upotrijebi nuklearno oružje u odgovoru na upotrebu oružja masovnog uništenja protiv nje ili njenih saveznika; – Rusija sprovodi nuklearno odvraćanje protiv potencijalnih protivnika: država, blokova i saveza koji Rusiju smatraju neprijateljem; – Državna politika nuklearnog odvraćanja usmjerena je na održavanje potencijala nuklearnih snaga na nivou potrebnom za efikasno nuklearno odvraćanje; – Neodređenost za potencijalnog protivnika u pogledu obima i mjesta primjene nuklearnih snaga spada u principe nuklearnog odvraćanja; – Nuklearno odvraćanje ima za cilj obezbjeđivanje razumijevanja kod potencijalnog protivnika o neizbježnosti odmazde u slučaju agresije prema Rusiji; – Državna politika nuklearnog odvraćanja u slučaju vojnog konflikta garantuje prekid ratnih dejstava pod uslovima prihvatljivim za Rusiju; – Održavanje stalne spremnosti izdvojene jedinice snaga nuklearnog odvraćanja za primjenu spada u principe nuklearnog odvraćanja Rusije; – Rusija preduzima sve potrebne napore za smanjenje nuklearne prijetnje; – Postavljanje sredstava protivraketne odbrane (PVO) u svemiru od protivnika predstavlja prijetnju, koju nuklearno odvraćanje nastoji da neutralizuje; – Centralizacija upravljanja nuklearnim snagama, koje uključuju i one izvan teritorije Rusije, spada u principe nuklearnog odvraćanja; – Nuklearno odvraćanje obezbjeđuje postojanje snaga i sredstava Oružanih snaga Rusije sposobnih da nuklearnim oružjem nanesu neprihvatljivu štetu protivniku.

Putin odobrio ažuriranje nuklearne politike Rusije

Predsjednik Džo Bajden donio je „dobru odluku“ dozvolivši Ukrajini da koristi oružje proizvedeno u SAD da udari unutar Rusije - rekao je francuski predsjednik Emanuel Makron, piše Politiko.
Makron je rekao da je Bajdenov novi put zauzet kao odgovor na Rusiju koja je eskalirala sukob sa Ukrajinom koristeći vojnike iz Sjeverne Koreje da služe zajedno sa njenim snagama, piše ovaj medij.
- Rusija je jedina sila koja je donijela eskalirajuću odluku… zaista je ovaj prekid doveo do odluke SAD - rekao je francuski predsjednik novinarima na marginama samita G20 u Rio de Žaneiru, navodi se u tekstu.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov, piše Politiko, ranije je rekao da upotreba američkog oružja za napad na ciljeve u Rusiji predstavlja „kvalitativno novu situaciju u smislu umiješanosti Sjedinjenih Država u ovaj sukob“.
Ranije ove godine, Makron je rekao da se zalaže za to da se Ukrajini dozvoli udar na vojne ciljeve unutar Rusije, piše ovaj medij, s obzirom na to da Moskva koristi zapadna ograničenja u korišćenju doniranih raketa.
U nedjelju su se pojavili izvještaji da je Bajdenova odlazeća američka administracija dozvolila Kijevu da koristi ATACMS dugog dometa protiv Rusije. Novoizabrani predsjednik Donald Tramp rekao je da će tražiti mirovni sporazum sa Rusijom i zaprijetio da će obustaviti pomoć Ukrajini.

Makron: Bajden donio dobru odluku dozvolom da Ukrajina koristi američko oružje

Rusija kaže da će ukrajinska upotreba američkih raketa dugog dometa dovesti do "odgovarajućeg i opipljivog" odgovora, piše BiBiSi (BBC).
Takav napad unutar ruske teritorije „predstavljao bi direktnu umiješanost Sjedinjenih Država i njihovih satelita u neprijateljstva protiv Rusije“, navodi se u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova, prenosi ovaj medij.
Predsjednik SAD Džo Bajden, kako se navodi, odobrio je upotrebu projektila na ciljevima u Rusiji u velikoj promjeni američke politike – dva mjeseca prije nego što je trebalo da napusti Bijelu kuću.
BiBiSi (BBC) piše da nije jasno da li je konsultovan njegov nasljednik, novoizabrani predsjednik Donald Tramp, ili će ostati pri toj odluci, pošto je obećao da će okončati rat Rusije i Ukrajine.
Ukrajina je imala američki ATACMS (vojnki taktički raketni sistem) sa dometom od 300 kilometara (190 milja) – kao i francuske i britanske rakete "Storm Shadow" sličnog dometa – ali su zapadni saveznici zabranili Kijevu da sa njima udari Rusiju, navodi se u tekstu.
Bajdenova odluka da ukine taj uslov, navodi britanski medij, značajan je trenutak u ratu, koji u utorak obilježava svoj 1.000 dan.
Rusija je počela punu invaziju na Ukrajinu 24. februara 2022. godine.
Moskva je sada intenzivirala napade na ukrajinsku infrastrukturu jer se čini da su strane dospjele u ćorsokak na bojnom polju, navedeno je.
Bajdenovo odobrenje za rakete dugog dometa – koje bi mogle biti praćene sličnim odobrenjima Velike Britanije i Francuske – na Zapadu se vidi kao način da se ruskom lideru da signal da ne može vojno da dobije rat u Ukrajini, piše BiBiSi (BBC).
Putin nije komentarisao najnoviji potez.
U septembru je ruski lider rekao da bi upotreba takvih projektila od Ukrajine predstavljala „direktno učešće“ zemalja NATO-a u ratu.
Juče je Putinov portparol rekao da SAD „dolivaju ulje u vatru“.

1250x600

1084x550

Rusija obećava "opipljiv" odgovor ako se američke rakete upotrijebe protiv njene teritorije

Kremlj je u ponedjeljak izjavio da bi, ukoliko SAD dozvoli Ukrajini da koristi američko naoružanje za napade duboko na teritoriji Rusije, to dovelo do povećanja tenzija i produbljivanja uključenosti SAD-a u konflikt, prenosi Gardijan.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je, govoreći na redovnoj dnevnoj konferenciji za novinare, kazao da nema promjene u stavu koji je ruski predsjednik Vladimir Putin iznio u septembru.
Ruski predsjednik tada je rekao da bi napade američkim oružjem na rusko tlo smatrao direktnim uključivanjem NATO-a u sukob

Kremlj: Upotreba američkog naoružanja za napade na teritoriji Rusije bi dovelo do povećanja tenzija

Ruska zastupnica Marija Butina izjavila je u ponedjeljak da administracija predsjednika SAD Džoa Bajdena dopuštanjem Ukrajini korištenje američkog oružja za napade duboko unutar Rusije rizikuje izbijanje trećeg svjetskog rata, javlja Rojters.
- Bidenova administracija pokušava eskalirati situaciju do maksimuma dok još ima moć i dok su još na vlasti. Nadam se da će (Donald) Tramp preokrenuti odluku jer ozbiljno rizikuju početak trećeg svjetskog rata, što nikome nije u interesu - izjavila je Butina.
Rojters je, pozivajući se na dva američka zvaničnika i jedan izvor upoznat s odlukom, izvijestio u nedjelju da je Bajdenova administracija ukinula ograničenja koja su dosad sprečavala Ukrajinu u korištenju američkog oružja za napade duboko na ruskoj teritoriji.
Njujork Tajms je takođe objavio da je Bajdenova administracija donijela odluku. Kremlj još nije komentarisao ove izvještaje.
Britanska agencija navodi kako je to značajna promjena američke politike u ukrajinsko-ruskom sukobu.
Ukrajina planira izvesti svoje prve dalekometne napade u nadolazećim danima, rekli su izvori, ne otkrivajući detalje zbog zabrinutosti za operativnu sigurnost.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je 12. septembra da bi odobrenje Zapada za takav korak značilo "direktnu umiješanost zemalja NATO-a, Sjedinjenih Država i evropskih zemalja u rat u Ukrajini" jer bi vojna infrastruktura i osoblje NATO-a morali biti uključeni u ciljanje i ispaljivanje projektila.

Butina: Bajden rizikuje izbijanje trećeg svjetskog rata

Ovlašćenje koje je Vašington dalo Kijevu da udari rusku teritoriju raketama dugog dometa jeste "jezik koji (ruski predsjednik Vladimir) Putin razumije - izjavio je šef poljske diplomatije Radoslav Šikorski.
- Na ulazak sjevernokorejskih snaga u rat i masovni ruski raketni napad, predsjednik SAD Džozef Bajden je odgovorio jezikom koji Putin razumije - napisao je Šikorski na društvenoj mreži Iks (X
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fbajden-dopustio-ukrajini-da-upotrijebi-americke-rakete-dugog-dometa-za-napade-unutar-rusije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Prema njegovim riječima, žrtva napada ima pravo da se brani, prenijela je agencija Frans pres.
Bajdenova administracija dozvoliće Ukrajini da koristi oružje koje je obezbijedilo SAD za napade duboko u rusku teritoriju, saopštili su juče dobro obaviješteni izvori agenciji Rojters, a to predstavlja promjenu politike Vašingtona u ukrajinsko-ruskom sukobu.
Ukrajina planira da sprovede prve napade raketama dugog dometa u narednim danima, rekli su isti izvori, ne otkrivajući detalje.

Šef poljske diplomatije o raketama dugog dometa protiv Rusije: Putin samo razumije taj jezik

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je upoznat sa navodima medija da je američki predsjednik Džo Bajden dozvolio upotrebu američkih raketa dugog dometa za gađanje ciljeva na teritoriji Rusije, ali to nije ni potvrdio, ni demantovao.
&nbsp;Zelenski je u video izjavi naveo da je saveznicima predstavio „plan pobjede“, koji je uključivao „mogućnost naše vojske da koristi oružje dugog dometa“.
- Mnogi u medijima govore da smo dobili dozvolu da preduzmemo odgovarajuće akcije, ali udari se ne izvode riječima. Takve stvari se ne najavljuju. Rakete će govoriti same za sebe - kazao je Zelenski.

Zelenski: Rakete će govoriti same za sebe

Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova danas nije željela da komentariše medijske navode da je američki predsjednik Džo Bajden dao dozvolu Ukrajini da američkim raketama dugog dometa gađa ciljeve na teritoriji Rusije.
- Predsjednik Vladimir Putin je već sve rekao o tome - rekla je Zaharova.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fbajden-dopustio-ukrajini-da-upotrijebi-americke-rakete-dugog-dometa-za-napade-unutar-rusije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Govoreći o mogućnosti da Ukrajina zapadnim oružjem gađa ciljeve na teritoriji Rusije, Putin je u septembru rekao da pomijeranje rata dalje na istok neće biti kraj, „jer će rat stići i na Zapad“.
Putin je tada predložio i promjenu ruske nuklearne doktrine, a među amandmanima je i odluka da se agresija nenuklearne države, uz učešće ili podršku nuklearne države, smatra zajedničkim napadom.
Tvrdnje medija da je Bajden odobrio Ukrajini da američkim raketama gađa ciljeve na teritoriji Rusije za sada nisu ni potvrdili, ni demantovali ni Bijela kuća, ni Pentagon.

Zaharova o raketama dugog dometa protiv Rusije: Putin je sve rekao

Britanski premijer Kir Starmer i američki predsjednik Džozef Bajden odgodili su danas donošenje odluke o tome hoće li dozvoliti Ukrajini da koristi rakete dugog dometa - koje je dobila od zapadnih zemalja za napade na ruskoj teritoriji. Taj plan je izazvao ozbiljne prijetnje Moskve da slijedi ruski rat sa NATO.
Starmer je novinarima u Bijeloj kući rekao da je imao sveobuhvatne razgovore o strategiji sa Bajdenom, ali da u pitanju nije bio sastanak "o konkretnom kapacitetu".
Prije sastanka, zvaničnici su najavili da će Starmer izvršiti pritisak na Bajdena da podrži njegov plan za slanje britanskih projektila "Storm šedou" Ukrajini, kako bi mogla da vrši napade dublje unutar Rusije, dok raste zabrinutost saveznika zbog situacije na ratištu Rusije i Ukrajine.
Međutim, on je nagovijestio da će sa Bajdenom razgovarati o tom planu na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u Njujorku naredne sedmice, sa "većom grupom pojedinaca".
Dok su Bajden i Starmer sa svojim saradnicima razgovarali u Bijeloj kući, Bajden nije želio da prida veliki značaj upozorenju ruskog predsjednika Vladimira Putina da bi dozvola Ukrajini da koristi zapadno oružje dugog dometa u Rusiji značilo da je Zapad "u ratu" sa Rusijom.
- Ne razmišljam mnogo o Vladimiru Putinu - rekao je Bajden kada su ga novinari pitali o komentarima ruskog predsjednika.
Međutim, iako je Bajden rekao da je "jasno da Putin neće pobijediti u ovom ratu", vjeruje se da američki predsjednik nije još spreman da popusti pred insistiranjem Ukrajine da joj se dozvoli da projektile dugog dometa ATACMS američke proizvodnje koristi na ruskoj teritoriji.
Američki zvaničnici vjeruju da upotreba tih projektila ne bi načinila veliku razliku u vojnoj kampanji Ukrajine, a takođe žele da se postaraju da američke zalihe oružja ne budu ispražnjene.
Dvojica lidera kažu da su takođe razgovarali o ratu u Gazi. Britanija je nedavno suspendovala isporuke oružja Izraelu zbog strahovanja da bi moglo da bude upotrijebljeno u situacijama koje predstavljaju kršenje međunarodnog humanitarnog prava.
Sjedinjene Američke Države, koje su glavni vojni i diplomatski saveznik Izraela, još se nisu odlučile na taj korak.
Bajden i Starmer su se saglasili da su "čvrsto posvećeni" Izraelu, ali su naglasili "hitnu potrebu" da se postigne sporazum o prekidu vatre, i da postoji potreba da "Izrael čini više da zaštiti civile" u Gazi, navodi se u saopštenju Bijele kuće poslije sastanka.
Uoči susreta Bajden-Starmer, Bijela kuća je nagovijestila da neće biti nekog velikog saopštenja koje se odnosi na odluku o ukrajinskom korišćenju oružja dugog dometa.
- Nema promjene našeg stava o obezbjeđivanju kapaciteta za napade dugog dometa koje bi Ukrajina koristila unutar Rusije. Ne očekujem neku značajnu najavu u tom pogledu - rekao je portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Džon Kirbi.

Bajden i Starmer odgodili donošenje odluke o tome hoće li dozvoliti Ukrajini da koristi rakete dugog dometa

Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je obiman zakon o finansiranju kojim se u potpunosti ponovo otvara savezna vlada.
Donald Tramp je u utorak popodne potpisao opsežan paket budžetskih mera kojim se ponovo otvara vlada, prenosi CNN.
- Oduševljen sam što potpisujem Zakon o konsolidovanim aproprijacijama kako bismo odmah ponovo otvorili saveznu vladu i finansirali +većinu operacija do kraja fiskalne godine - rekao je predsjednik u Ovalnoj kancelariji.
Potpis predsjednika okončava delimičnu obustavu rada vlade koja je trajala tri dana i obezbjeđuje sredstva za niz ključnih ministarstava, ali stvara novi rok za finansiranje Ministarstva za unutrašnju bezbjednost za dvije nedjelje.

Tramp potpisao zakon o finansiranju i ponovnom otvaranju vlade

Vrijednost bitkoina pala je na najniži nivo otkad se američki predsjednik Donald Tramp prije nešto više od godinu vratio u Bijelu kuću. Time su izbrisani svi dobici koje je ova kriptovaluta ostvarila zahvaljujući optimizmu zbog dolaska predsjednika koji je naklonjen digitalnom novcu, piše Bloomberg. Najveća kriptovaluta nastavlja svoj četvoromjesečni pad i spustila se ispod 74.424 dolara, što je bila najniža tačka u 2025. godini. Taj raniji pad dogodio se u aprilu, kada su Trampove najave novih carina uzdrmale svjetska tržišta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260203230216_2a4ead0a1efc77d1668bac3698393133cf21de12b2cb6f56fed777f7a76b3275.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260203230216_2a4ead0a1efc77d1668bac3698393133cf21de12b2cb6f56fed777f7a76b3275" data-rendition-name="original" width="942" height="762" loading="lazy" alt="Cijena bitkoina u posljednjih godinu dana"> <figcaption>Cijena bitkoina u posljednjih godinu dana(Photo: Coinmarketcap)</figcaption> </figure>  - Mnogi su ulagači kupovali dok je cijena padala, nadajući se brzom oporavku", rekao je Bohan Jiang iz kompanije FalconX. Kako je cijena nastavila da tone, aktivirala se prisilna prodaja (likvidacija) njihovih uloga, što je stvorilo dodatni pritisak i još brže srušilo cijenu. Danas je bitkoin pao za čak sedam odsto, na 72.877 dolara. Iako je kasnije vratio dio vrijednosti na 76.000 dolara, od početka ove godine bitkoin je u minusu gotovo 14 odsto. <h2>Udari na tržište i nestanak klađenja</h2> Uprkos podršci iz Bijele kuće, bitkoin je pao za oko 40 odsto od svog rekorda u oktobru. Taj je pad počeo nakon što su Trampovi komentari o carinama izazvali talas prodaja koji je u jednom danu "spržio" 19 milijardi dolara vrijedne opklade uz posuđeni novac (trgovanje s polugom). Tržište se od tog udarca još nije oporavilo. Ovaj pad bitkoina događa se usred opštih previranja: tehnološke dionice gube na vrijednosti; zlato i srebro se polako oporavljaju nakon velikih padova; nafta poskupljuje zbog nemira u svijetu. Podaci s tržišta finansijskih derivata (ugovora kojima se kladi na buduću cijenu) pokazuju da se investitori sada više klade na dalji pad nego na rast.&nbsp; - Raspoloženje je dotaknulo dno - kažu stručnjaci, dodajući da se ulagači sada grčevito pokušavaju zaštititi od daljih gubitaka. <h2>Strah od pucanja balona i povlačenje malih ulagača</h2> Iako su se veliki investitori (institucije) donekle držali, mali ulagači se povlače. To se dogodilo nakon što su neki od najvećih vlasnika bitkoina prodali imovinu vrijednu milijarde dolara. Posebno loše stoje manje poznate kriptovalute (altkoini), koje su u godinu dana izgubile 70 odsto vrijednosti. Čak su i investicijski fondovi koji prate bitkoin (ETF-ovi), u koje ulažu obični građani, zabilježili povlačenje milijardi dolara tokom novembra. - Bitkoinom se i dalje trguje kao rizičnom imovinom koja burno reaguje na svaku promjenu na tržištu, a ne kao "digitalnim zlatom" koje služi za sigurnost - zaključio je Morten Kristensen sa portala AirdropAlert.com.

Bitkoin izbrisao sve dobitke od Trampove pobjede na izborima

Monteput je Planom rada i finansijskim planom za 2026. predvidio nastavak investicija i održavanja infrastrukture na teritoriji opštine Bar.
Kompanija će uložiti dio sredstava u održavanje tunela “Sozina”, od čije naplate putarine u ovoj godini planira prihod od 13.774.200 eura. Kod tunela je planirana i ugradnja punjača za električna vozila.
Investicioni plan obuhvata utrošak od 9.132.539 eura za ranije ugovorene idejne projekte dionica Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar.&nbsp;
Dokumentacijom je obuhvaćena i isplata od 656.000 eura za idejna rješenja dionice auto-puta Virpazar-Sukobin, kao i regionalnog puta Rijeka Crnojevića-Virpazar. Trenutno se sprovodi izrada idejnog projekta za dionice Tološi-Virpazar i Virpazar-Zaljevo, dok je u toku tenderski postupak za dionicu Zaljevo-Sukobin. Planirana je i revizija tehničke dokumentacije za dionice Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar.
Za rashode po osnovu zarada 310 stalno zaposlenih, radnika na određeno vrijeme, članova odbora i 20 sezonskih radnika, Monteput je opredijelio 7.382.716 eura.

Devet miliona za idejne projekte dionica Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar

Maroko je evakuisao više od 50.000 ljudi, gotovo polovinu stanovništva sjeverozapadnog grada Ksar el-Kebira, dok su poplave izazvane višenedjeljnim obilnim kišama prijetile da potopi grad, saopštili su državni mediji.
- Grad je postao grad duhova. Sve pijace i prodavnice su zatvorene i većina stanovnika je ili otišla svojom voljom, ili je evakuisana - rekao je lokalni stanovnik Hišam Ađtou za Rojters telefonom.
Maroko se suočava sa teškim poplavama na sjeveru zemlje, posebno u regionima Tanger, Tetuan i Al Hoseima, poslije višemjesečnih neprekidnih kiša.
U Larašu na sjeveru zemlje postavljena su skloništa za hitne slučajeve kako bi se smjestile porodice ugrožene poplavama.
Vodootporni šatori su postavljeni i na fudbalskim stadionima za prijem raseljenih, navele su tamošnje vlasti.
Skloništa, koja se povezuju na osnovne komunalne usluge, ostaće otvorena sve dok porast nivoa reke Lukos predstavlja prijetnju.
Meteorolozi predviđaju i dalje kišu, dok neki stanovnici koriste zatišje od padavina da se nakratko vrate kući.

Tag: rakete-dugog-dometa