Jedna žena je ubijena, a više osoba je ranjeno u pucnjavi koja se dogodila oko 14.25 sati u beogradskom naselju Višnjička banja, javlja N1.
Da se pucnjava desila u lokalu na Slanačkom putu objavio je RTS.
Prema pisanju tamošnjih medija, nepoznati napadači upali su u objekat i otvorili vatru. Policija je pokrenula akciju Vihor 3.
Na licu mjesta je nekoliko automobila policije.
Dva vozila Hitne pomoći odvezla su ranjene.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Srbija: Jedna osoba ubijena, više ranjeno u pucnjavi u Višnjičkoj banji

Najmanje šest osoba ranjeno je u masovnoj pucnjavi na Državnom univerzitetu Floride u četvrtak, prenosi CNN pozivajući se zvaničnike iz bolnice u kojoj se ranjeni nalaze.
Svih šest pacijenata ranjeno je iz vatrenog oružja, rekao je portparol Talahasi Memorijal bolnice.
Jedan od tih pacijenata je u kritičnom stanju, a petoro u teškom.
Kako prenosi CNN, pozivajući se na dva izvora u policiji, osumnjičeni se nalazi u pritvoru.

Masovna pucnjava na Univerzitetu Florida, najmanje šest ranjenih

Policija u Kanadi traga za osumnjičenim napadačem nakon što je najmanje 12 osoba povrijeđeno u pucnjavi ispred paba u Torontu, saopštile su vlasti.
Četiri osobe zadobile su povrede koje nisu opasne po život nakon incidenta u distriktu Skarboro, istočno od centra Toronta, saopštila je policija. Stepen povreda preostalih žrtava nije poznat.
Osumnjičeni napadač je i dalje u bjekstvu, navela je policija.
Policija Toronta rekla je da je osumnjičenik "nosio crnu fantomku", da je viđen "kako bježi u srebrnom automobilu" i da je još uvijek na slobodi.
Gradonačelnica Toronta izjavila je da se "svi neophodni resursi" angažuju nakon pucnjave.
- Duboko sam zabrinuta zbog izvještaja o pucnjavi u pabu u Skarboru - napisala je Olivija Čov u objavi na mreži X.
Gradonačelnica je navela da ju je načelnik gradske policije uvjerio da su "svi neophodni resursi raspoređeni" te da je istraga o incidentu u toku.
- Moje misli su s žrtvama i njihovim porodicama - rekla je ona.

Toronto: Napadač upao u pab i pucao, ranjeno 12 osoba

Zakon o krivičnom postupku je potpuno jasan kada je riječ o izricanju i sprovođenju mjera nadzora, kazao je gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević.
On je pojasnio da su članovima 166, 167 i 168 Zakona precizno definisane nadležnosti.
– Postoji imperativna norma u Zakonu o krivičnom postupku gdje je jasno navedeno ko donosi mjere nadzora i ko ih sprovodi. Mjere nadzora donosi nadležni sud, u ovom slučaju Viši sud u Podgorici, a njihovo sprovođenje je povjereno Upravi policije – rekao je Janjušević.
Govoreći o slučaju tužiteljke Lidije Mitrović, Janjušević je naglasio da policija tu ne snosi odgovornost, jer sud nije izrekao mjeru nadzora.
Kako je objasnio, činjenica da policija nije zatekla Mitrović na adresi prilikom izvršenja naloga Osnovnog suda za privođenje radi upućivanja na izdržavanje kazne zatvora od sedam mjeseci ne može se smatrati propustom policije.
Smatra i da se slučajevi Lidije Mitrović i Miloša Medenice ne mogu upoređivati.
– U slučaju Mitrović sud nije izrekao mjeru nadzora, dok je u slučaju Medenice Viši sud izrekao mjeru nadzora i zabranu napuštanja stana. Lice nije zatečeno na adresi u momentu kada je trebalo da bude sprovedeno u pritvor – podsjetio je Janjušević.
On je naveo da se u javnosti otvorilo pitanje odgovornosti, podsjećajući da se Viši sud u svom saopštenju pozvao na odredbe Zakona o krivičnom postupku, dok je direktor Uprave policije u emisiji „Načisto“ osporavao te navode. Takođe, kako je kazao, Agencija za nacionalnu bezbjednost saopštila je da po Zakonu o ANB-u nema nadležnosti u ovakvim predmetima.
– Kada se formalno-pravno sagleda situacija, Zakon o krivičnom postupku je potpuno jasan – mjere nadzora donosi sud, a sprovodi ih policija – ponovio je Janjušević.
Podsjetio je i da je tužilaštvo na glavnom pretresu zatražilo kaznu od 20 godina zatvora za Miloša Medenicu, zbog čega je, kako smatra, policija morala procijeniti rizik i operativno pokriti to lice kako ne bi došlo do bjekstva.
Prema njegovim riječima, građani su zbunjeni brojnim i često kontradiktornim saopštenjima institucija, te ne znaju ko snosi odgovornost za bjekstvo Medenice.
– Nadležnost za sprovođenje mjera nadzora je na policiji. Da li policija ima kapacitete da pokrije sva lica, kojih je u ovom trenutku nekoliko stotina – definitivno nema. Ali nije sporno da je policija ta koja sprovodi mjere nadzora – zaključio je Janjušević.

Janjušević: U slučaju Mitrović nije bilo mjera nadzora, dok je kod Medenice sud tu obavezu povjerio policiji

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović iznijela je početkom 2026. godine u intervjuu za TV Vijesti tvrdnje o postupanju Inspekcije za kulturna dobra u Manastiru Đurđevi stupovi, povodom postavljanja spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću u tom prostoru pod zaštitom države, koje nijesu potkrijepljene nijednim zvaničnim dokumentom njenog ministarstva, piše<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/inspektorke-ipak-nijesu-trazile-statuu-pavla-durisica-u-manastiru"> Pobjeda</a>.
Suprotno njenim navodima, Inspekcija nije sačinila zapisnik niti postoji bilo kakav pisani trag o navodnom izlasku inspektorki na teren, što proizilazi iz Rješenja o odbijanju informacije koje je Pobjeda dobila od Ministarstva kulture i medija.
Naime, na pitanje novinarke TV Vijesti da li ministarka zna gdje se spomenik nalazi i da li se interesuje za to, Vujović je odgovorila sljedeće: „Naše inspektorke su bile po tragovima medijskih navoda u konaku i u crkvi, gdje nijesu utvrdili postojanje ove statue. U suštini, što se nas tiče, naša nadležnost se time završila“.
Dodala je da je Ministarstvo uradilo svoj posao „apsolutno u skladu sa zakonom i u skladu sa pravilima inspekcijske službe“.
- Ako se pojavi neka nova okolnost, da je negdje neko ugledao u kulturnom dobru, na javnom mjestu, naravno, eto, po saznanju ponovo bi izašle inspektorke da utvrde da li je to tako, da završe proceduru - &nbsp;kazala je Vujović za TV Vijesti.
NEMA ZAPISNIKA, NEMA POSTUPANJA
Novinar Pobjede je, odmah poslije novogodišnjih praznika, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama od Ministarstva kulture i medija tražio kopiju zapisnika sa postupanja inspektorki u Manastiru Đurđevi stupovi, ali je taj zahtjev odbijen, uz obrazloženje da ne posjeduju informaciju. Ministarstvo kulture tvrdi da je Inspekcija završila posao uklanjanjem spomenika u Gornjem Zaostru, a da je njegovo kasnije premještanje „faktička radnja trećih lica“ van njihove nadležnosti, zbog čega ne postoji zapisnik o navodnom postupanju u manastiru.
Ministarstvo kulture i medija u obrazloženju, koje je potpisala ministarka Vujović, navelo je da je Inspekcija za kulturna dobra i kulturnu baštinu postupala u avgustu 2025. godine, te da je 8. avgusta po nalogu inspektorke „predsjednik opštine Berane, kao odgovorno lice u subjektu nadzora, uklonio nezakonito postavljeno spomen-obilježje Pavlu Đurišiću, a koje je bilo postavljeno u selu Gornje Zaostro kod Berana“.
- U odnosu na dio koji se odnosi na premještanje spomen-obilježja, važno je za ukazati da je postupanje inspekcije bilo ograničeno na njenu zakonom propisanu nadležnost, odnosno na utvrđivanje nezakonitog postavljanja i nalaganje uklanjanja spomen-obilježja sa predmetne lokacije, što je u konkretnom slučaju i učinjeno. Nakon što je utvrđeno da je po rješenju nadležne inspekcije spomen-obilježje uklonjeno sa nezakonite lokacije, inspekcijski postupak je okončan. Svako dalje postupanje u vezi sa kretanjem ili premještanjem spomen-obilježja, koje po svojoj prirodi ne predstavlja upravnu mjeru, već faktičku radnju trećih lica, spada u domen krivičnopravnog postupanja, u okviru kojeg se utvrđuju sve relevantne činjenice i eventualna odgovornost. U prilog tome govori i činjenica da je nadležno državno tužilaštvo formiralo predmet i otpočelo sa preduzimanjem daljih mjera i radnji iz svoje nadležnosti, stoga ovaj organ nije u posjedu tražene informacije -navedeno je u obrazloženju Rješenja kojim se Pobjedi odbija dostavljanje kopije zapisnika.
Inspektorka za kulturnu baštinu Dušica Šljivančanin, koja je zadužila predmet u vezi sa premještanjem spomenika u Manastir Đurđevi stupovi, a po inicijativi Uprave za zaštitu kulturnih dobara, takođe je, u telefonskom razgovoru sa novinarom Pobjede, potvrdila navode iz Rješenja o odbijanju dostavljanja kopije zapisnika.
- Kako vam je dostavljeno u slobodnom pristupu, koji potpisuje ministarka, to je to, to je informacija – kazala je Šljivančanin.
Na insistiranje novinara da ipak konkretno odgovori da li su ikada postupali u Manastiru Đurđevi stupovi gdje je, nakon Zaostra, postavljen spomenik Pavlu Đurišiću, Šljivančanin je odgovorila: „Predmet je pred tužilaštvom, tako da ne, nijesmo“.
Spomenik Pavlu Đurišiću, koji je prvobitno bio postavljen u selu Gornje Zaostro kod Berana, nakon uklanjanja sa postamenta najprije je sklonjen u obližnji crkveni objekat, a potom premješten u Manastir Đurđevi stupovi, gdje je i otkriven u konaku manastira.
Takav potez je, prema stavu Uprave za zaštitu kulturnih dobara, predstavljao novo i zasebno kršenje zakona, jer je riječ o kulturnom dobru koje uživa zaštitu države još od 1956. godine, za što nikada nije data saglasnost nadležnog organa. Uprava je zbog toga u septembru prošle godine inicirala postupanje Inspekcije za kulturna dobra, ukazujući da se premještanje spomen-obilježja u prostor manastira ne može tretirati kao tehničko „sklanjanje“, već kao njegovo ponovno postavljanje u zaštićenom prostoru, što podliježe zakonskoj proceduri i obaveznom odobrenju.
Paralelno s tim, Osnovno državno tužilaštvo u Beranama formiralo je predmet povodom izmještanja spomenika u manastir, a iguman manastira Danilo Trpčevski javno je potvrdio da ga je policija pozvala na razgovor zbog činjenice da se bista nalazi u manastirskom kompleksu, uz poruku da se crkva, kako je naveo, ne može odreći Pavla Đurišića i drugih koje smatra „junacima“. U međuvremenu je spomenik navodno „ispario“ i iz manastira, jer ga policija, pretresom, nije mogla pronaći.
Sa druge strane, kada javni funkcioner, u ovom slučaju ministarka Vujović, iznese tvrdnju koja se može provjeriti jednim službenim dokumentom, a taj dokument pokaže da je tvrdnja netačna, to više nije pitanje političkog stava, već odgovornosti prema javnosti. U ovom slučaju, izjave ministarke kulture o navodnom postupanju Inspekcije demantuje sopstveno ministarstvo, čime se otvara ozbiljno pitanje svjesnog obmanjivanja javnosti ili potpunog gubitka kontrole nad resorom kojim rukovodi. U oba slučaja, posljedica je ista – urušavanje povjerenja u institucije i u vjerodostojnost javne riječi.

Inspektorke, ipak, nijesu tražile „statuu“ Pavla Đurišića u manastiru

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović proglasio je nedavno usvojene zakone, uz oštru poruku da se u Skupština Crne Gore propisi koji direktno utiču na život građana donose bez čitanja i suštinske rasprave.
Kako je naveo u obraćanju javnosti, aktuelni saziv Parlamenta pokazuje ozbiljan deficit odgovornosti i demokratske kulture.
– Imali ste priliku da još jednom vidite kako se u Skupštini Crne Gore zakoni koji direktno utiču na vaš svakodnevni život donose žmureći, pukim dizanjem ruku. Siguran sam da bi nasumično izabrani građani obavljali posao poslanika odgovornije i savjesnije od sadašnjeg saziva Skupštine – poručio je Milatović.
On je istakao da će se, dok god je ovakav sastav Parlamenta, zakoni donositi bez čitanja i ozbiljne rasprave, te da njihovo vraćanje poslanicima ne bi imalo nikakvog efekta.
– Upravo zato sam proglasio donijete zakone, jer očekivanje da ih poslanici pročitaju i ozbiljno razmotre očigledno ne daje rezultate – kazao je predsjednik.
Milatović je naglasio da su Crnoj Gori neophodne otvorene izborne liste, kako bi građani mogli birati predstavnike koji istinski zastupaju njihove interese i aktivno učestvuju u kreiranju budućnosti države.
Osvrćući se na napade koji su, kako je rekao, usmjereni protiv njega, predsjednik je poručio da iza njih stoje lični animoziteti i borba za očuvanje vlasti.
– Upravo oni koji vode kampanju protiv mene dokazali su da su najveći protivnici istinskog demokratskog razvoja i evropskih integracija Crne Gore – naveo je Milatović.
U obraćanju je detaljno ukazao i na ključne prepreke na evropskom putu države.
– Svi u Crnoj Gori znaju istinu: put ka EU koči opstrukcija izbora sudija Ustavnog suda, stanje u bezbjednosnom i pravosudnom sektoru, netransparentni ugovori sa Ujedinjeni Arapski Emirati koji suspenduju naše zakone, krše Ustav i zaobilaze evropske procedure. EU put koče slaba ekonomija, partijsko zapošljavanje, nepostojanje zakona o Vladi i Skupštini, izbori u Šavniku koji traju već četiri godine, izostanak izborne reforme i osobe povezane sa kriminalom na visokim državnim funkcijama – poručio je predsjednik.
Na kraju je zaključio da je, nažalost, zajednička osobina i bivših i sadašnjih vlasti to što, umjesto poštovanja evropskih pravila i demokratskih standarda, biraju kratkoročne interese i, kako je naveo, „sjaj Dubaija“ ispred evropske budućnosti Crne Gore.

Milatović proglasio zakone: Sjaj Dubaija preči i bivšoj i sadašnjoj vlasti od evropskih pravila, zakoni se donose žmureći

Narodna biblioteka i čitaonica Njegoš proslavila je 158 godina rada nizom kulturnih sadržaja koji su okupili veliki broj posjetilaca, potvrđujući značaj ove ustanove u kulturnom životu Cetinje. Popodnevni program započeo je u 12 časova u prostoru biblioteke, koji je bio ispunjen do posljednjeg mjesta. Bibliotekarka i kulturološkinja Saša Božović govorila je o svakodnevnom radu sa knjižnim fondom, stručnoj obradi građe, programima za djecu i mlade, kao i o potrebi stalnog osmišljavanja novih sadržaja koji će privući čitaoce. – Biblioteka je prerasla kapacitete postojećeg objekta i potreban joj je savremen prostor, prilagođen svim generacijama korisnika – istakla je Božović. Razgovor sa prosvjetnim radnicima i književnicima vodio je književnik i publicista Božidar Proročić, a učestvovale su profesorice Slavka Daković i Ivana Mitorvić. – Knjiga je jedino mjesto gdje učenik može da zastane i misli bez pritiska brzine savremenog života – kazala je Daković. – Čitanje nije školska obaveza, već lično iskustvo koje mlade uči da razumiju svijet i sebe – poručila je Mitorvić. U programu su učestvovali i učenici srednjih i osnovnih škola. Andrea Turčinović govorila je o romanu „Prokleta avlija“, dok je Petar Popović poručio da je – knjiga uvijek bliža srcu nego ekran. Učenik Matija Roganović istakao je da mu čitanje pomaže da maštom putuje i pronalazi unutrašnji mir.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260205070248_d6622e8f92adc9c7a5828b65fdc52ce66922e1a3a780c30f564388dc9c045950.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260205070248_d6622e8f92adc9c7a5828b65fdc52ce66922e1a3a780c30f564388dc9c045950" data-rendition-name="original" width="2048" height="1366" loading="lazy" alt="biblioteka"></figure>  Direktorica biblioteke Ana Radonjić uručila je zahvalnice ustanovama i pojedincima koji kontinuirano sarađuju sa bibliotekom – Osnovnoj školi „Njegoš“, Osnovnoj školi „Lovćenski partizanski odred“, RTV Cetinje i dugogodišnjoj korisnici Mariji Dragićević. <h3>Autorsko veče „Istina ima lice čovjeka“</h3> Drugi dio programa počeo je u 17 časova autorskim večerom novinara i publiciste Dragan Mitov Đurović pod nazivom „Istina ima lice čovjeka“. Sala je ponovo bila ispunjena, a veče je proteklo u toploj i neposrednoj atmosferi. Razgovor sa autorom vodio je Božidar Proročić, dok je komunikolog i istraživač društvenih pojava Željko Rutović ukazao na profesionalni integritet i širinu autorskog izraza Đurovića. Đurović je kroz anegdote i reportaže nastajale tokom 55 godina rada evocirao ljude, mjesta i događaje širom Crne Gore, posebno se osvrnuvši na doajena cetinjskog novinarstva Radovana Jablana, podsjećajući na vrijeme kada se novinarski zanat učio na terenu i kroz neposredan kontakt sa ljudima. Bibliotekarka Ksenija Janković podsjetila je da je biblioteka otvorena za sve generacije i društvene slojeve, naglašavajući da je tihi, svakodnevni rad zaposlenih ključan za očuvanje jezika, kulture i identiteta. Obilježavanje 158 godina Narodne biblioteke i čitaonice „Njegoš“ proteklo je u znaku knjige, sjećanja i dijaloga, potvrđujući njenu trajnu ulogu kao kulturnog središta Cetinja.

Tag: ranjeni

Srbija: Jedna osoba ubijena, više ranjeno u pucnjavi u Višnjičkoj banji

Masovna pucnjava na Univerzitetu Florida, najmanje šest ranjenih

Toronto: Napadač upao u pab i pucao, ranjeno 12 osoba

Janjušević: U slučaju Mitrović nije bilo mjera nadzora, dok je kod Medenice sud tu obavezu povjerio policiji

Inspektorke, ipak, nijesu tražile „statuu“ Pavla Đurišića u manastiru

Milatović proglasio zakone: Sjaj Dubaija preči i bivšoj i sadašnjoj vlasti od evropskih pravila, zakoni se donose žmureći

Autorsko veče Dragana Mitova Đurovića povodom jubileja

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO