Mnogo mladih ima problem sa mentalnim zdravljem, sa anksioznošću, sa raznoraznim situacijama iz kojih oni vide izlaz u konzumiranju alkohola, marihuane ili nekih drugih opijata - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, izvršni direktor NVO Link Ranko Dacić.
Novembar je mjesec borbe protiv zavisnosti, a razliku između nekadašnji i sadašnjih zavisnika je, kaže Dacić, u tome što se starosna granica spustila.
- Potpuno se normalizuje upotreba raznih supstanci, alkohola, razlika je u odnosu na nekad i sad. Rezultati istraživanja ne iznenađuju nas koji radimo sa mladima i dolazimo u kontakt sa njima. Ekskurzije, okupljanja i slični događaju su plodonosni da mladi dođu u kontakt i sa alkoholom, marihuanom i ostalim opijatima, zato što roditelji ne mogu da ih kontrolišu na način na koji bi htjeli roditelji. Negdje smatram da mladi nijesu toliko krivi koliko je krivo okruženje i sve što se dešava oko njih - rekao je Dacić.
Podsjeća da NVO Link i Juventas već dvije godine rade na projektu smanjenje štete u noćnom životu, a dodatan uticaj imaju i društvene mreže koje i te kako utiču na izbore mladih.
- Društvene mreže utiču na mlade, jer oni da bi se uklopili u društvo počinju sa nekim eksperimentisanjem i vikendaškim uzimanjem opijata, da bi osjetili pripadnost ili se lakše uklopili u to društvo. Jednostavno je okruženje takvo, takva je situacija da su &nbsp;mladi podložniji svim tim stvarima, nego u nekom periodu prije 10 ili 15 godina - zaključio je Dacić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DWl8gfB_4YGs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dacić: Mladi nijesu toliko krivi koliko je krivo okruženje i sve što se dešava oko njih

Piše: Duško Mihailović
Kontinuirano miješanje Srbije, Srpska pravoslavna crkva, ruski uticaj, medijska scena koja je većinski u vlasništvu srpskog kapitala, pro-ruski i pro-srpski djelovi Vlade koji ne priznaju sopstvenu državu, izražen antinato i antievropski sentiment, dvojno državljanstvo, neefikasna administracija i nedostatak ekspertize — glavne su prijetnje crnogorskom evropskom putu.
To su ocjene u nezvaničnom dokumentu koji potpisuje šest bivših ministara spoljnih poslova i odbrane Češke, Slovačke, Hrvatske, Slovenije, Gruzije i Albanije. U njemu se upozorava da se Crna Gora nalazi na raskrsnici između dvije evropske budućnosti — jedne zasnovane na standardima i reformama, i druge koju autori nazivaju – Orbanovim modelom – a koja bi, upozoravaju, mogla iznutra oslabiti Evropsku uniju.
Dokument, predstavljen kao Non-paper o Crnoj Gori, analizira politički put države od obnove nezavisnosti do danas, identifikuje ključne prijetnje po njen evropski put i predlaže paket političkih i bezbjednosnih mjera koje bi partnerske zemlje i EU trebalo da primijene kako bi proces pristupanja bio završen.
<h2>Geopolitička važnost male države</h2>
Autori ocjenjuju da je Crna Gora, uprkos maloj teritoriji, geopolitički neuporedivo značajnija nego što izgleda na mapi. Njen izlaz na Jadran, blizina Otrantskim vratima i status najmlađe članice NATO-a čine je strateškim osloncem južnog krila Alijanse.
U dokumentu se naglašava da je Crna Gora jedina država sa obje strane Jadrana čije je političko rukovodstvo otvoreno skeptično prema članstvu u NATO, te da predstavlja rizik koji Rusija nastoji da iskoristi.
– Zbog svog strateškog položaja, Crna Gora je pod stalnim pritiskom Rusije da napusti NATO. Ukoliko bi se to desilo, bila bi narušena bezbjednosna struktura čitavog jadranskog basena. To bi imalo štetne posljedice po bezbjednost južne Evrope, a potencijalno i cijele Evrope – navedeno je u dokumentu.
<h2>Ključna država za ometanje projekta „Srpski svet“</h2>
Koncept – Srpski svet – koji promovišu predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i politička elita koja ga podržava, prema autorima je modelovan po ruskoj ideji – Ruski mir – i zasniva se na istim konceptima koji su bili dio – Velike Srbije – političke vizije Slobodana Miloševića koja je dovela do četiri rata na prostoru bivše Jugoslavije tokom devedesetih godina.
Autori navode da je, iako u drugim državama Zapadnog Balkana žive manjinske zajednice etničkih Srba, bez Crne Gore i njenog izlaza na Jadransko more nemoguće sprovesti destabilizujuću strategiju – Srpskog sveta.
U dokumentu se ocjenjuje da postoji kontinuirani napor predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da dominira političkom scenom i Vladom Crne Gore, kao i da kontroliše njeno političko odlučivanje. To bi, kako se navodi, moglo dovesti ili do ponovnog uspostavljanja formalne državne zajednice Srbije i Crne Gore, ili do pretvaranja Crne Gore u vazalnu državu Srbije. Takav razvoj događaja dao bi Srbiji pristup Jadranskom moru i Mediteranu, te bi poslužio kao – utješna nagrada – za gubitak Kosova.
– Veliki dio stanovništva Crne Gore izjašnjava se kao Srbi (oko 32%), dok je Kosovo danas više od 90 odsto albansko i odlučno u namjeri da sačuva svoju nezavisnost. Dodatna opasnost je što bi neke članice EU i zapadni saveznici mogli ovakvu situaciju posmatrati na isti način, ne razumijevajući širi geopolitički značaj nezavisne Crne Gore – naglašeno je u dokumentu.
<h2>SPC kao politički akter</h2>
Srpska pravoslavna crkva označena je kao jedan od ključnih političkih faktora u Crnoj Gori. Autori tvrde da je aktivno i vidljivo učestvovala u rušenju vlasti 2020. godine i da promoviše antinato i antievropske narative, uz blisku saradnju s Moskovskom patrijaršijom.
– SPC je važan, agresivan i efikasan instrument vlade Srbije. Njeni sveštenici imaju aktivnu i veoma vidljivu ulogu u državnim i lokalnim izborima u Crnoj Gori. Ona je bila glavni organizator masovnih protesta koji su 2020. godine srušili tadašnju vladu; nova koaliciona vlada koja je nakon toga formirana nastala je u jednom od njenih manastira. Jedna od kratkotrajnijih kasnijih vlada praktično je prepisala svu crkvenu imovinu u Crnoj Gori Srpskoj pravoslavnoj crkvi, čime je konačno i potpuno delegitimisana Crnogorska pravoslavna crkva – navodi se u dokumentu.
Autori dodaju i da je SPC snažan promoter ideologije – Srpskog sveta – te da je blisko povezana s Ruskom pravoslavnom crkvom i patrijarhom Kirilom, kao i direktno s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
<h2>Ruski interesi i uticaji</h2>
Rusija, kako se ocjenjuje, vidi Crnu Goru kao laku metu i koristan instrument za destabilizaciju EU i prodor u procese donošenja odluka u okviru NATO-a.
– Godinama je ruska vlada finansirala neke od ekstremno reakcionarnih političkih partija u Crnoj Gori, uključujući Demokratski front, čiji je ključni član vladajuće koalicije Andrija Mandić – navedeno je u dokumentu.
Podsjeća se i na događaje iz 2016. godine, kada je – ruska tajna služba, uz pomoć Mandića i Milana Kneževića, organizovala neuspjeli državni udar i pokušaj atentata na tadašnjeg predsjednika Crne Gore.
– Ipak, s početkom rata u Ukrajini, Rusija – iako i dalje prisutna – izgleda da je prepustila vodeću ulogu u kontroli Crne Gore Srbiji – zaključuju autori.
<h2>Medijska okupacija i ostale prijetnje</h2>
U dokumentu se navodi da je gotovo cijela medijska scena u Crnoj Gori pod kontrolom i/ili u vlasništvu srpskih i ruskih kompanija.
– Postoji nekoliko online publikacija i manjih TV stanica koje su nezavisne, ali se njihov glas gubi u moru propagande iz kontrolisanih medija – stoji u non-paperu.
Posebno se upozorava na najavljene izmjene Zakona o državljanstvu, uz ocjenu da bi – desetine hiljada državljana Srbije – mogle uticati na ishod izbora u zemlji od 620.000 stanovnika ukoliko bude dozvoljeno dvojno državljanstvo.
Autori kritikuju i aktuelnu strukturu vlasti – Vladu sa više od 30 ministara, – od kojih neke premijer navodno ne poznaje lično – te ističu nedostatak evropski kvalifikovanog kadra u administraciji.
– Trenutnu vladajuću koaliciju čine Pokret Evropa sad i grupa koju bi se moglo nazvati – Evropa nikad – skup pro-srpskih i pro-ruskih partija koje žele da zadrže državu van EU, a moguće i da je izvedu iz NATO-a. Iako ove potonje imaju manju političku podršku (ispod 15%), one su bolje organizovane, finansirane i odlučnije od prvih – pa zato dobijaju u borbi za moć – navodi se u dokumentu.
<h2>Rješenja za Crnu Goru</h2>
U dijelu posvećenom preporukama, autori predlažu mentorski model za evropske integracije.
– Zbog svih navedenih rizika, izuzetno je važno za bezbjednost regiona i Evrope da Crna Gora uđe u EU. EU bi trebalo da primijeni pristup mentorstva – da manja članica, bez političkih ambicija, poput Irske ili Danske, preuzme mentorsku ulogu u procesu pristupanja. Sličan model primijenjen je prilikom ulaska baltičkih država, kada su Danska, Švedska i Finska pomagale i nadgledale Litvaniju, Latviju i Estoniju – istaknuto je u dokumentu.
Autori predlažu i uključivanje iskusne britanske političke figure, uz specijalnu izaslanicu Karen Pirs, imajući u vidu uticaj Londona u regionu.
<h2>Formiranje velike proevropske koalicije</h2>
Predloženo je formiranje širokog političkog saveza – DPS-a, SD-a, SDP-a, LP-a, dijelova GP URA i PES-a, uz manjinske partije – koji bi, uz podršku Kvinte, mogao stabilno voditi državu do članstva u EU.
– Pristupanje EU mora biti glavni strateški cilj Crne Gore, jer je to u interesu i regionalne i evropske bezbjednosti. Zato je potrebno okupiti sve političke snage koje podržavaju ovaj put. Takva koalicija bi imala podršku većine birača, a ambasadori Kvinte – UK, Francuske, Njemačke, Italije i SAD – trebalo bi da posreduju u njenom formiranju – navedeno je u dokumentu.
<h2>Turska kao ekonomski saveznik</h2>
Autori prepoznaju rast turskih investicija kao pozitivan trend i dokaz povjerenja u evropsku perspektivu Crne Gore.
– Sve više turskih preduzetnika pokazuje interesovanje za pokretanje poslova u Crnoj Gori. Iako je njihov motiv prvenstveno ekonomski, on se zasniva na pretpostavci da će Crna Gora postati članica EU. Zbog toga su oni potencijalno snažan ekonomski saveznik na crnogorskom putu ka EU – piše u non-paperu.
<h2>Mala država, veliki ulog</h2>
Na kraju dokumenta autori poručuju:
– Članstvo Crne Gore u EU nije samo tehničko pitanje, već potencijalno transformativan čin za čitav region. To je ostvarivo, korisno i vrijedno pokušaja. Uspjeh Crne Gore mogao bi promijeniti evropsku perspektivu svih šest država Zapadnog Balkana – zaključuje se u dokumentu.
Dokument potpisuju: Vesna Pusić (Hrvatska), Iveta Radičova (Slovačka), Tomaš Petriček (Češka), Roman Jakič (Slovenija), Tinatin Kidašeli (Gruzija) i Fatmir Mediu (Albanija).

Rješenja za Crnu Goru: Države mentori, britanski angažman i „koalicija za Evropu“

Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet zbog smrti devetogodišnjeg dječaka iz &nbsp;Bara – saopšteno je Portalu ETV iz Tužilaštva.
U odgovorima, Višeg državnog tužilaštva, navodi se da je naložena obdukcija.
- Predmet se nalazi u fazi izviđaja, tokom kojeg je data naredba za obdukciju tijela, te zatraženo dostavljanje komplentne medicinske dokumentacije i pribavljanje potrebnih obavještenja a sve u cilju donošenja date odluke u predmetu – saopšteno je našem medij.
Primorski portal je objavio da je dječak iznenada preminuo 15. novembra.
Prema pisanju tog medija tri dana prije kobnog dječak je dobio boginje, imao visoku temperaturu zbog čega su ga roditelji nekoliko puta vodili kod ljekara.
Primorskom portalu je potvrđeno da su roditelji dijete poveli na pregled i pedijatru u Opštu bolnicu Bar tokom noći između petka i subote.
Međutim, kako prenosi Primorski portal, dežurni pedijatar je procjenio da pacijenta te noći ne hospitalizuje. Zdravstveno stanje dječaka se dodatno pogoršalo za nekoliko narednih sati. U subotu ujutro dječak je preminuo.

Tužilaštvo ispituje smrt devetogodišnjeg dječaka

Tema današnje sjednice bila je prodaja brodova Crnogorske plovidbe, o čemu su pred poslanicima govorili predstavnici Ministarstva pomorstva, menadžmenta kompanije i NVO Udruženje pomorskih kapetana.
Na početku sjednice riječ je dobio kapetan Aleksandar Niković iz NVO Udruženje pomorskih kapetana.
– Predložili smo ovo kontrolno saslušanje jer postoje indicije o nepravilnostima u postupcima prodaje dva broda Crnogorske plovidbe, koji su velike vrijednosti i imaju simboličko značenje. Želimo istinu, transparentnost i odgovornost – kazao je Niković.
Drugi predstavnik iste NVO, kapetan Janko Milutin, rekao je da su brodovi prodati iako su mogli da nastave da posluju.
– Prodali smo brodove koji su mogli da zarađuju. Izjavom ministra pomorstva Filipa Radulovića o katastrofalnom stanju brodova i kompanije izazvan je haos – kako u menadžmentu, tako i među pomorcima – naveo je Milutin.
Govoreći o posljedicama, Milutin je kazao da je – sljedeća posljedica bila zadržavanje jednog broda u Americi. Brod je bio u luci gotovo mjesec dana. Puštanjem broda, američke vlasti potvrdile su da je brod u zadovoljavajućem stanju i spreman za plovidbu. Sljedeći problem dogodio se u engleskoj luci, gdje je brod podvrgnut kontroli i oduzeta mu je klasa – to je kao da vam oduzmu vozačku dozvolu. Ovo nije urađeno zbog katastrofalnog stanja broda, već zbog manjih nedostataka koji postoje na svakom plovilu. Ministarstvo je, međutim, javno pojačalo narativ o lošem stanju broda „Kotor“, plasirajući stare fotografije koje ne odgovaraju stvarnom stanju – istakao je Milutin.
On je dodao da je Ministarstvo pomorstva prodajom brodova „ispod tržišne vrijednosti“ nanijelo štetu državi.
– Ministarstvo je tvrdilo da su okolnosti značajno umanjile tržišnu vrijednost oba broda. To ne stoji. Eventualni troškovi na brodu „Kotor“ mogli su iznositi oko 200 hiljada dolara, što znači da je trebalo da se proda za oko 8,5 miliona dolara. A brod „21. maj“, koji nije imao tehničkih problema, mogao je biti prodat za 9,5 miliona dolara. Plasiranjem lažnih fotografija i informacija o stanju brodova Ministarstvo je pokušalo da opravda niske prodajne cijene. Brodovi su, pritom, prodati na kredit – rekao je Milutin, pozvavši poslanike da provjere te navode i Specijalno državno tužilaštvo (SDT) da ispita čitav slučaj.
Ministar pomorstva Filip Radulović kazao je da su problemi u Crnogorskoj plovidbi višegodišnji i duboko sistemski.
– Svi znamo da Crnogorska plovidba od osnivanja loše posluje. Bilo je pitanje vremena kada će doći trenutak koji je i došao. Da li mi je zapao vruć krompir – jeste. Jesam li morao donijeti tešku odluku – jesam – rekao je ministar.
Radulović je govorio i o zadržavanju broda „Kotor“ u američkoj luci.
– Dvadeset osmog maja brod „Kotor“ bio je u Kolumbiji i imao je problema sa motorom. Za samo nekoliko dana nagomilani su troškovi od stotine hiljada eura. Posljednji ekser u kovčegu Crnogorske plovidbe bio je kada je brod stigao u američku luku Savana. Ustanovljen je niz nepravilnosti – inspektor je pronašao 30 tehničkih nedostataka, što je dovelo do zadržavanja broda 30 dana u jednoj od najskupljih država na svijetu. Troškovi su iznosili 700 hiljada dolara za remorke, 300 hiljada za luku i dodatnih 200 hiljada za ostale izdatke. To je ukupno 40 hiljada dolara dnevno. Zato sam 30. juna predložio Vladi da razriješi prethodni odbor direktora, što je i usvojeno. Tu se uloga Ministarstva završava – kazao je Radulović.
Izvršni direktor Crnogorske plovidbe, Vladimir Tadić, naveo je da su prijave o stanju broda stigle od same posade.
– U luci Savana pomorci su prijavili probleme: kašnjenje isporuka, neispravnu klimu, lošu hranu, nečistoću. Odnos posade doprinio je svemu što se dogodilo. Biće pokrenut postupak po tom pitanju – rekao je Tadić, dodajući da je – treće zadržavanje broda „Kotor“ u posljednje dvije godine pokazatelj stanja u kojem se kompanija nalazi.
On je objasnio da su, tokom zadržavanja u SAD-u, morali da izvrše sve neophodne popravke kako bi brod mogao da isplovi, ali da su za sobom ostavili dug.
– Ostali smo dužni američkim kompanijama oko 980 hiljada dolara, zbog čega nam nijesu dozvoljavali isplovljavanje. Nismo imali novca. Vjerujte mi, pobjegli smo sa sidra da ne platimo ništa, jer nijesmo imali sredstava. To je bruka za državu i zastavu. Pobjegli smo jer nas je vlasnik tereta okrivio i najavio tužbu zbog kašnjenja u Engleskoj. Da bismo izbjegli tužbu – morali smo da napustimo vez – izjavio je Tadić.
Poslanik Pokreta Evropa sad, Tonći Janović, podsjetio je da je Ministarstvo pomorstva ranije podnijelo krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu protiv tadašnjeg menadžmenta Crnogorske plovidbe.
– U toj prijavi navedeni su brojni propusti u poslovanju – kašnjenja, niske najamnine, prikrivanje dokumentacije povodom zadržavanja broda „Kotor“. Imovina je izgubljena, brodovi su prodati za 12 miliona eura, što je višestruko manje od realne vrijednosti. Kako je moguće da nakon remonta iz 2022. godine, koji je koštao 1,3 miliona eura i bio netransparentan, nezavisni procjenitelj utvrdi 30 nepravilnosti, iako je brod već bio na dva remonta? – upitao je Janović.
On je dodao da Skupština mora otvoriti pitanje budućnosti Crnogorske plovidbe.
– Da li će se kompanija ugasiti, pripojiti Barskoj plovidbi ili postoji treći model? – pitao je Janović.
Na kontrolno saslušanje bili su pozvani ministar pomorstva Filip Radulović, predsjednik Odbora direktora Crnogorske plovidbe Petar Janković, izvršni direktor Vladimir Tadić i kapetani NVO Udruženje pomorskih kapetana – Janko Milutin i Aleksandar Niković.

Tadić: Pobjegli smo iz američke luke jer nismo imali para da platimo dugove - bruka za državu; Milutin: Zašto su brodovi prodati ispod cijene

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da tužilaštvo koje ne pokazuje odgovornost ne može uživati povjerenje u društvu koje teži vladavini prava. Istovremeno, odgovornost nikada ne smije ugroziti autonomiju tužioca u konkretnom postupku. Ova dva principa moraju se kontinuirano graditi i učvršćivati, kroz različite institucionalne mehanizme, a jedan od ključnih je uređivanje etičke odgovornosti tužilaca, saopštio je Ivan Vukčević, koordinator programa Ljudska prava u CGO.
"Usvajanje novog Etičkog kodeksa državnih tužilaca, početkom novembra, predstavlja važan korak u očuvanju i jačanju dostojanstva i ugleda tužilačke profesije u Crnoj Gori. Njegova sadržina i primjena imaće neposredan uticaj i na napredak u procesu pristupanja EU, posebno u dijelu ispunjavanja završnih mjerila iz poglavlja 23 koja se odnose na nezavisnost i odgovornost pravosuđa na svim nivoima", rekao je on.
Iako etička odgovornost tužilaca nekad izmiče normiranju, kaže Vukčević, moguće ju je analizirati i uporediti sa evropskim standardima i dobrim praksama, zbog čega CGO smatra da je ocjena novog Etičkog kodeksa od javnog interesa.
"U tom kontekstu, CGO pozdravlja uvođenje obaveze da se tužilac neposredno obrati Komisiji za Etički kodeks kada planira angažmane van Državnog tužilaštva, a koji mogu uticati na njegov ugled ili dostojanstvo. Za razliku od ranijeg Kodeksa, kada je tužilac o tome obavještavao svog rukovodioca, a onda rukovodilac Komisiju “ako ocijeni potrebnim”, novo rješenje je bolje jer obezbjeđuje dodatnu kontrolu i smanjuje rizik od sukoba interesa", navodi u saopštenju.
Prema njegovim riječima, pozitivna je i novina koja omogućava periodičnu reviziju i preispitivanje Kodeksa, posebno u kontekstu novih profesionalnih izazova i razvoja međunarodnih standarda, ali i uvođenje odredbe o političkoj neutralnosti tužilaca, koja može doprinijeti snažnijoj zaštiti njihove autonomije.
"CGO pozdravlja i uvođenje jasnih pravila u komunikaciji sa građanima i medijima, uključujući obavezu profesionalnog i nepristrasnog odnosa prema novinarima i medijskim kućama, posebno postupanje sa pažnjom i poštovanjem “prema svakom novinaru i medijskoj kući”. Primjena ove odredbe može biti posebno zanimljiva u slučajevima selektivnog odnosa pojedinih tužioca prema medijima", istakao je Vukčević.
Dodatno, prvi put se uvode smjernice koje se odnose na korišćenje društvenih mreža, što je, naglašava, usklađeno sa savremenim izazovima i međunarodnim praksama, jer se to, takođe, smatra javnom komunikacijom koja zahtijeva mjeru opreza i profesionalnost.
Međutim, kako dodaje, postoje neki djelovi Kodeksa koji bi mogli biti dopunjeni, kao i neke odredbe iz prethodnog Kodeksa koje su uklonjene bez jasnog obrazloženja.
Novi Kodeks izostavlja obavezu tužioca da kontinuirano unapređuje svoja teorijska i praktična znanja, kao i da prati sudsku praksu domaćih sudova i Evropskog suda za ljudska prava. Nejasno je i zašto je uklonjena obaveza da tužioci podstiču zapošljene na stručno usavršavanje, imajući u vidu važnost profesionalnog razvoja svih u tužilaštvu, a što su i dobre prakse država EU. Ova obaveza državnog tužioca dobija na značaju ako uzmemo obzir da savjetnici i ostali zapošljeni u tužilaštvu već prisustvuju značajno manjem broju obuka nego državni tužioci, a imaju veliki uticaj na rezultate rada tužilaštva i u budućnosti mogu postati državni tužioci", rekao je Vukčević.
CGO, kako je kazao, sa zabrinutošću ukazuje i na problem brisanja odredbe o odnosu sa oštećenima, jer je neophodno da Kodeks propisuje obavezu posebne pažnje prema žrtvama krivičnih djela kako bi se izbjegla sekundarna viktimizacija.
"Dodatno brine i činjenica da se neki opisi povreda Etičkog kodeksa poklapaju sa težim disciplinskim prekršajima, što može dovesti do nedosljedne primjene i mogućnosti izbjegavanja strožeg vida odgovornosti. Ovo se, na primjer, odnosi na neprimjeren odnos prema učesnicima postupka, prihvatanje poklona ili korišćenje tužilačke funkcije za ostvarivanje privatnih interesa. Takvo uređivanje je neadekvatno i CGO preporučuje da se preciznije opišu neke povrede Etičkog kodesa i disciplinski prekršaji kako bi se jasno razlikovali", naveo je u saopštenju.
Zaključno, dodaje Vukčević, CGO ocjenjuje da novi Etički kodeks državnih tužilaca predstavlja iskorak u pravcu jačanja odgovornosti i profesionalizma državnih tužilaca.&nbsp;
"No, da bi se dodatno ojačao ugled tužilaštva, potrebno je razmotriti identifikovane nedostatke i ugraditi preporuke koje CGO predlaže. Podjednako važno, ključno je osigurati dosljedan i kvalitetan rad Komisije za Etički kodeks, jer bez primjene novih odredbi borba za odgovorno i profesionalno tužilaštvo ostaje bez suštinskog efekta", zaključio je Vukčević.

CGO: Etička pravila u tužilaštvu osnažena, ali reforma tužilaštva mora ići dalje

Iako se Spajić zarekao pred predstavnikom EU u Crnoj Gori Johanom Satlerom da se neće otvarati teme koje dijele narod u Crnoj Gori, prvi su poslanici PES-a otvorili temu da li je aneksija 1918. godine Crne Gore bila nasilna ili ne. To je otvorilo Pandorinu kutiju daljih velikosrpskih laži koje samo neobrazovane i polupismene neznalice mogu otvarati. Ako nešto uopšte čitaju onda su to najvjerovatnije takve istoričarske „velesile“ kao što je Aleksandar Raković, Čedomir Antić i slični. Konačno, Spajić je paradigma te filozofije po kojoj je laž istina i obratno. A onda su počeli da se javljaju neki koji su se prije 20 godina skinuli sa majčinog mlijeka, koji u životu nijesu pročitali bilo što o istoriji Crne Gore, posebno iz partije koja je ideološki sljedbenik organizatora „Sarajevo safarija“ i poštovalac svih ratnih zločinaca u istoriji srpskog naroda, SNP-a, sa nevjerovatnom idejom da nasilnu aneksiju Crne Gore 1918. godine nazove „istorijskom voljom naroda u Crnoj Gori“?! Kako to oni znaju? Ko im je to rekao? Je li tzv. Podgorička skupština mjerilo na osnovu čega to tvrde? Pa pošto su naprasno postali evropejci, baš bih volio da mi ti pametnjakovići navedu ijednu zemlju koja je priznala Podgoričku skupštinu kao izraz volje crnogorskog naroda, uključujući i SSSR? <h2> PODGORIČKA SKUPŠTINA</h2> Evo, ja se intenzivno bavim proučavanjem svega što je svjetska štampa pisala o tim vremenima, pokupovao sam gomilu antikvarnih knjiga koje se bave godinama kada je nasilno anektirana Crna Gora i ne nađoh nijednu zemlju koja tzv. Podgoričku skupštinu smatra legalnom i legitimnom, osim onih koji su je organizovali. To jest, država Srbija. Pasionirano se baveći tom temom i stavom velikih sila prema tzv. Podgoričkoj skupštini, baziranih na delegacijama koje su slali u Crnu Goru, a kojih je bilo na desetine, jedini zaključak koji se može izvesti je da sve velike sile plebiscitarno smatraju Podgoričku skupštinu ujdurmom vlastodržaca Srbije i okupacione srpske vojske u Crnoj Gori. O tome se može objaviti na stotine dokumenata. Da te neobrazovane i nezainteresovane partijske populiste interesuje da saznaju istinu i išta iz istorije Crne Gore, lako bi se uvjerili u istinitost ovoga što pišem. Poznata manipulacija, u Vučićevom stilu, da se radi o italijanskoj propagandi, što je zvanični Beograd besmisleno ponavljao, obesmišljena je izvještajima delegacija Britanskog parlamenta i američkog predśednika Vudroa Vilsona. Da tu partijsku boraniju iz SNP-a interesuje istorija svoje zemlje pročitali bi rasprave o zločinima u Crnoj Gori o kojima je raspravljao britanski parlament 1920. godine, nakon izvještaja grofa de Salisa, koji je kao izaslanik britanskog parlamenta i Forin ofisa boravio 1919. godine u Crnoj Gori, izvukavši jedva živu glavu, zahvaljujući francuskim vojnicima, kada su ga srpske snage uhvatile u Virpazaru. Sve o čemu pišem mogu dokumentovati faksimilima originala iz arhiva i svjetske štampe. Volio bih da mi ta partijska nepamet iz SNP predoči bar jedan dokument, osim iz srpskih izvora, kojim mogu potvrditi svoje laži. Čikago tribjun je imao svog izvještača u Parizu, pa ću prenijeti pisanje Čikago tribjuna što su izvještači izvjestili svoje vlade po povratku iz Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_4e3b8cd1031312945d264262ea24e9cfce106ae59ebda054cad426a619507611.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116071148_4e3b8cd1031312945d264262ea24e9cfce106ae59ebda054cad426a619507611" data-rendition-name="original" width="648" height="496" loading="lazy" alt="Izvod o Anglo-američkoj komisiji"><figcaption>Izvod o Anglo-američkoj komisiji</figcaption></figure>  <h2>IZVJEŠTAČI O OKUPACIJI CRNE GORE</h2> Čikago tribjun iz 1919. godine: POD SRPSKOM OKUPACIJOM, CRNA GIRA DANAS PREDSTAVLJA MJESTO NAJKRVAVIJEG POKOLJA U EVROPI Zvanični posmatrači donijeli užasavajuće izvještaje u Pariz Pariz, 3. septembra 1919. godine – Američka i britanska vojna intervencija u Crnoj Gori radi sprječavanja raširenog masakra crnogorskih rojalista od strane Srba, u preporuci neutralnih posmatrača koji su došli u Pariz juče i koji danas pišu energične izvještaje svojim vladama. „Pod srpskom okupacijom, Crna Gora danas predstavlja mjesto najkrvavijega pokolja u Evropi“, izjavio je zvaničnik koji se vratio. „Ukoliko se Engleska i Amerika ne umiješaju, niti jedan crnogorski rojalista neće ostati živ. Srbi ih masovno ubijaju“. Konfiskovana hrana Amerikance posebno zanimaju izvještaji koje su donijeli neutralni posmatrači, prema kojima je cio kontigent američke hrane koju je Huverova administracija uputila u Crnu Goru, dospio u ruke Srba. Crnogorci se prvo moraju odreći sopstvene zemlje i zakleti na vjernost srpskom kralju Petru, da bi dobili išta od tih zaliha. Ukoliko to ne učine, bacaju ih u zatvor. Zatvori u Cetinju i Kotoru su, prema zvaničnicima, puni Crnogoraca, a svakodnevno se dovode crnogorski komiti uhvaćeni u brdima i nad njima se vrši egzekucija. Žele kralja nazad Jedan od zvaničnika koji se vratio, odbio je da mu se navede ime, rekao je: „Crnogorci su možda spremni na promjenu starog oblika svoje patrijarhalne Vlade, ali trenutno svi Crnogorci žele povratak svojega kralja da ih spasi srpskog jarma“. Ušli su u rat na strani Antante, a sada ne samo da su sklonjeni sa mjesta na Mirovnoj konferenciji i ne samo da im je uskraćeno pravo na samoopredjeljenje, već je njihov kralj protjeran u egzil, a njihova zemlja je stavljena pod stranu vlast. Ukoliko se Nikola vrati u Crnu Goru, cijela država će ustati s njim. Revolt protiv Srbije sada je u punom zamahu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_7b0b90fe53085d82c1ed9201e36c1751077edd98643d116ca977c3a269b06ded.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251116071148_7b0b90fe53085d82c1ed9201e36c1751077edd98643d116ca977c3a269b06ded" data-rendition-name="original" width="937" height="1108" loading="lazy" alt="Čikago tribjun"><figcaption>Čikago tribjun</figcaption></figure>  Uskoro se očekuje zvanična objava određenih Vladinih izvještaja kojima se reguliše gore navedeno i nalaže američka i britanska vojna intervencija. Kralj Nikola i njegov dvor ostaju u Parizu, gdje primaju kraljevske subvencije od britanske i francuske vlade, koje takođe daju akreditacije ministrima na crnogorskome dvoru. <h2> FRANCUSKA SRAMOTA</h2> Britanija je tražila da sa američkim trupama u potpunosti okupiraju Crnu Goru i izbace iz zemlhe sve ostale vojne jedinice, uključujući i srpsku vojsku, kako bi se održao fer i legitiman referendum crnogorskog naroda o njegovoj budućnosti, poštujući zakone Kraljevine Crne Gore. Pogađate, tu inicijativu nije podržala Francuska, čija je uloga u nestanku Crne Gore jedna od najvećih sramota te države. Izvinjenje čovjeku koji je tobožnji nasljednik kraljevske loze Petrovića je više nego nedovoljno za iskupljenje Francuske zbog sramne uloge koju je odigrala u zabrani napuštanja Francuske kralju Nikoli, prijeteći mu prekidom diplomatskih odnosa i blokadom svih bankarskih računa, stavljanjem veta na izvještaj grofa de Salisa, urgiranjem kod srpske vlade na Krfu da što prije okupira Crnu Goru prije nego se kralj Nikola vrati u nju, okretanjem leđa na ponašanje srpskih okupacionih trupa na terenu u Crnoj Gori, masovnim hapšenjima, ubistvima, zločinima neshvatljivih ljudskom umu, poput stavljanja mački pod ženske kotule i njihovo šibanje do smrti osobe pod čiju kotulu su ih stavljali, itd. Šerman Majls, izaslanik američkog predśednika Vudroa Vilsona, u svom izvještaju direktno izražava stav da tzv. Podgorička skupština nije izraz volje crnogorskog naroda, već da je „posljedica vojne moći“ srpskih snaga, navodeći da je „na Cetinju general major iz Srbije, koji mi je nagovjestio da je on ... svarni guverner Crne Gore“. Izvještaj, takođe, govori o sistematskom „srpskom zlostavljanju Crnogoraca“ nad kojima sprovode „tešku represiju“. U izvještaju se navode i zločini prema Albancima, o tome da „u 15 sela u okrugu Rugova nije žive duše ostalo. Osam stotina je masakrirano, ne računajući ljude koji su pružali otpor... U Plavu i Gusinju 333 žena, đece i staraca je masakrirano“. Takođe se govori o logoru u Skadru, u kojem su se nalazili loše obučeni i odjeveni, po snijegu, žene đeca i starci, izbačeni iz svojih domova bez mogućnosti da sa sobom uzmu bilo koju topliju obuću ili odjeću. <h2> SRAMNE INICIJATIVE </h2> Nema te kolumne u koju mogu stati sve činjenice koje inicijative članova PES-a i SDP-a čine sramnim, bezočnim i nesojskim. Umjesto da se pokriju ušima od sramote, oni se još drsko obraćaju preko medija kao da predstavljaju nekakve istorijske autoritete koji nešto znaju o onome o čemu pričaju. Sa gađenjem mogu konstatovati da je nesrećna Crna Gora kad vidim ko sve dobija javni prostor i njegove izjave prenose u medijima. Samo ovakvi izborni zakoni, kakvi su u Crnoj Gori, mogu svakakvu fukaru izbaciti u prvi plan i omogućiti im da primaju ogromne prinadležnosti od zemlje koju organski mrze i lažima je diskredituju na svakom koraku. Pod hitno Crna Gora mora donijeti zakon o izborima koji će se obavljati sa otvorenim listama, tako da građani mogu da razne bezveznjakoviće vrate na nivo koji uzaslužuju, koji im pripada po intelektualnim kapacitetima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251116071148_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija"><figcaption>Krfska deklaracija</figcaption></figure>  Volio bih da mi ti „istorijski autoriteti“ objasne kako je to čuvenom Krfskom deklaracijom iz jula 1917. godine srpsko rukovodstvo predviđelo kakve će odluke donijeti manipulativno izabrani delegati tzv. Podgoričke skupštine krajem 1918. godine, dakle godinu i nekoliko mjeseci nakon Krfske deklaracije, u kojoj nema dinastije Petrović, ni Crne Gore? Biće da su bili vidoviti, ili što je mnogo vjerovatnije, samo je najavljen plan kojim će se izvršiti nasilna aneksija Crne Gore, detronizovati dinastija Petrović i stvoriti Velika Srbija iz Niške deklaracije iz decembra 1914. godine. To je jedina istina! Vrijeme je da se predśednik vlade počne ponašati odgovorno i počne poštovati svoja obećanja, zakone Crne Gore, biti stvarni predvodnik svih ministarstava i davati ton strateškom opredjeljenju države, umjesto što se stalno otvaraju teme koje ne vode Crnu Goru evropskim integracijama, već konstantnim suprotstavljanjima, mržnji, sukobima i bestijalnim pokušajima stranih službi da Crnu Goru vrate u devedesete godine. Što je cilj revizije i laži o otvaranju teme nasilne aneksije Crne Gore iz 1918. godine, priče o legalizacije konate na Rumiji, što nijedna normalna država ne bi uradila, jer se radi o neurbanizovanom prostoru na visini od skoro 1,5 hiljada metara, što je cilj vraćanja imbecilne priče o povratku kapele Karađorđevića na Jezerski vrh, koji je zakonom zaštićen kao autentični prostor, sa najvećim kulturnim i umjetničkim značajem za Crnu Goru? Da ne govorimo da se to bez krvi ne može uraditi. <h2> NJUJORK TAJMS 1922.</h2> „Kada su srpske trupe, predvođene francuskim oficirima, ušle u Crnu Goru i izvršile aneksiju savezničke Crne Gore silom i krvoprolićem; i kada se crnogorski narod podigao na oružje protiv novih ugnjetavača, predsjednik Vilson, na jednoj od śednica Mirovne konferencije, sastavio je poruku koja je proslijeđena crnogorskom narodu posredstvom Crnogorske vlade i francuskih vojnih vlasti. Prema ovom telegramu, predstavnici velikih sila apelovali su na crnogorski narod da zaustave krvoproliće, uz uvjeravanje da će im biti omogućeno pravo slobodnog samoopredjeljenja. Termin 'slobodno samoopredjeljenje' može se razumjeti samo na dva načina: kao pravo na samoopredjeljenje kako ga predviđa crnogorski Ustav ili samoopredeljenje kakvo je odobreno čak i neprijateljskim provincijama, kao što su Šlezvig, Gornja Šleska i sl. Ukoliko je poruka predśednika Vilsona crnogorskom narodu značila prvi metod, onda je Crna Gora trebalo da bude obnovljena na isti način kao Belgija i Srbija. Ukoliko je, međutim, pod pojmom 'slobodno samoopredjeljenje' podrazumjevan drugi metod, onda je ono trebalo biti sprovedeno plebiscitom, koji bi prirodno značio povlačenje srpske okupacione vojske, dok bi glasanje kontrolisale velike savezničke sile. Međutim, ni jedno ni drugo nije još sprovedeno u praksi, tako da pitanje Crne Gore i dalje ostaje otvoreno, dok su velike sile trebale da to riješe u korist ustavne slobode crnogorskog naroda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_dd96883964207191d4d5a0981f5768c774e32b051251683169b6943cc0359e49.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251116071148_dd96883964207191d4d5a0981f5768c774e32b051251683169b6943cc0359e49" data-rendition-name="original" width="412" height="280" loading="lazy" alt="Njujork Tajms 1922."><figcaption>Njujork Tajms 1922.</figcaption></figure>  Uzimajući u obzir sve prethodne činjenice, kraljevska Vlada Crne Gore ne može da vjeruje da bi Vlada SAD – najcivilizovanije države na svijetu – počinila akt koji bi značio raskidanje diplomatskih odnosa sa Crnom Gorom. Takav akt ne samo da bi pomogao kriminalnim namjerama Beograda, već bi prenebregao sve principe međunarodnog morala i pravde, a SAD bi bile krive za nepoštovanje date riječi o poštovanju suvereniteta Crne Gore“. Njujork Tajms 16. april 1922. godine

Lažometar 26

Grupa navijača iz Hrvatske napadnuta je večeras u blizini Brajića, na magistralnom putu Cetinje - Budva, kako nezvanično saznaje Antena M.
Reporterka Antene M sa Cetinja javlja da se navijači Hrvatske nalaze u cetinjskoj stanici policije na saslušanju, međutim ni jedan navijača Hrvatske kojeg je zatekla ispred stanice, a ni u samoj stanici policije nijesu bili spremni da daju više informacija.
Ispred same stanice nalazi se kombi splitskih tablica sa vidno polomjelnim staklima i drugim oštećenjima.&nbsp;
Navodno, navijači su cetinjskoj policiji prijavili da im je na magistralnom putu, u mjestu koje nijesu uspjeli precizno da identifikuju, nepoznata grupa prepriječila put, nakon čega su im šipkama polomljena stakla i retrovizori na njihovim vozilima.

Napadnuti hrvatski navijači, nepoznata grupa im šipkama polomila stakla i retrovizore

Uoči fudbalske utakmice Crna Gora – Hrvatska, koja se igra sjutra i koja privlači ogromnu pažnju javnosti, bezbjednosne službe evidentirale su prisustvo nekoliko operativno interesantnih lica iz Beograda, saznaje Pobjeda iz dobro upućenih izvora.
Prema informacijama do kojih su iz Pobjede došli, u Podgoricu je stigao i Miloš Lukovac, osoba koju opozicioni mediji u Srbiji označavaju kao blisku aktuelnom režimu u Beogradu. P
ortal Nova navodi da je Lukovac “Vučićev batinaš sa Marakane”, što dodatno pojačava interesovanje bezbjednosnih struktura za njegovo kretanje tokom boravka u Podgorici. Prema nezvaničnim informacijama Pobjede Lukovac je večeras priveden u Podgorici.
Isti izvori potvrđuju da je uoči susreta evidentirano još nekoliko lica koja se vode kao operativno interesantna, zbog čega u bezbjednosnim službama postoji bojazan da bi njihovo prisustvo moglo biti iskorišćeno za izazivanje eventualnih incidenata.
Lukovac je u Srbiji postao poznat nakon incidenta na tribinama tokom meča Srbija – Engleska, kada su, prema navodima tamošnjih medija, pristalice Aleksandra Vučića predvodjene Lukovcem fizički napale druge gledaoce, dok su se sa tribina orili povici “Ko ne skače, taj je ć*či” i “Pumpaj”.
Bezbjednosni sektor, kako saznajemo, situaciju prati pojačano i procjenjuje sve potencijalne rizike, posebno zbog činjenice da su utakmice protiv Hrvatske tradicionalno događaji visokog bezbjednosnog značaja.
Utakmica Crna Gora – Hrvatska igra se sjutra na stadionu pod Goricom, uz maksimalne mjere obezbjeđenja. Meč je zvanično proglašen događajem visokog rizika.

Operativno interesantna lica iz Beograda u Podgorici uoči meča Crna Gora – Hrvatska

Asimilatorski proces u Srbiji traje i trajaće još dugo i to se radi sistemski, a to najviše odgovara aktuelnom režimu Srbiji - ocijenili su sagovornici informativne emisije "24 sata" na Televiziji E Željko Kaluđerović iz Crnogorskog društva „Lovćen“ iz Lovćenca i predsjednik udruženja Elemon Mihailo Miletić. U više gradova i naseljenih mjesta u Vojvodini obilježiće se 80 godina od kolonizacije Crnogoraca tokom novembra i decembra. Crnogorci u Vojvodini kažu da nikada nijesu bili u lošijem položaju. Podsjećaju da je u Vojvodinu tokom procesa Agrarne reforme i kolonizacije naseljeno više od 38.000 građana iz Crne Gore. Danas u njoj živi nešto više od 12.000 koji se izjašnjavaju kao Crnogorci. Razlog je, kažu, asimilacija, ali i nemar institucija zaduženih za prava crnogorske nacionalne zajednice u Srbiji. Kolonizacija Crnogoraca u Vojvodinu odvijala se od novembra 1945. do kraja decembra 1948. godine. Neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata, Vlada Demokratske Federativne Jugoslavije je, donošenjem Zakona o agrarnoj reformi koji je Narodna Skupština DFJ jednoglasno usvojila 23. avgusta 1945. godine, krenula u proces naseljavanja, odnosno kolonizacije Vojvodine.&nbsp; Krenula je velika seoba u prvom redu seoskih domaćinstava iz Crne Gore, dijela Bosne i Hercegovine, kao i Dalmacije, uglavnom sa područja gdje su domaćinstva jedva preživljavala. Bila je to velika savezna akcija, a iz Crne Gore je oko 7.000 porodica otišlo za Vojvodinu. Kolonizacija se uvijek obilježavala na godišnjicama, čak i nakon raspada SFR Jugoslavije. Međutim, ovogodišnji jubilej se, kažu Crnogorci u Vojvodini, razlikuje od ranijih, a razloga sa slavlje nema. Iz Crnogorske partije u Srbiji ocijenili su za Televiziju E da od kada bitišu u vojvođanskoj ravnici, Crnogorci nikada nijesu bili u lošijem položaju.&nbsp; - Ulogu organizatora obilježavanja jubileja uzeli su oni koji su i najodgovorniji za taj položaj, Nacionalni savjet crnogorske manjine preko udruženja koja niču kao pečurke i osnivaju ih članovi savjeta, kao i pojedine lokalne samouprave - koja sredstva namijenjena za kulturu crnogorske zajednice koriste za dnevnice partijskih aktivista za boravak u Ćacilendu. Crnogorski je jedan od rijetkih savjeta koji se ne bira neposredno, već elektorski, što režimu omogućava apsolutni izborni inženjering. Kao rezultat toga, kompletan sastav savjeta raspoređen je između koalicionih parnera SNS i SPS - navode oni. Ističu i da Crnogorci u Srbiji nemaju nijednu ustanovu kulture i obrazovanja od nacionalnog značaja za svoju manjinu. - Ni u jednoj osnovnoj školi nijesu pokrenuli odobren izborni predmet Crnogorski jezik sa elementima crnogorske kulture, dok druge manjine imaju cjelokupnu nastavu u osnovnim i srednjim školama na svom jeziku, a najorganizovanije i na univerzitetima. Na RT Vojvodina ne postoji redakcija na crnogorskom jeziku, a ima je na mađarskom, slovačkom, rusinskom, romskom, bunjevačkom, hrvatskom, ukrajinskom, makedonskom, rumunskom - ističu u ovoj partiji. Da Nacionalni savjet Crnogoraca u Srbiji ne radi za interese svoje nacionalne zajednice, već u službu vladajućeg režima Aleksandra Vučića, smatraju i u Crnogorskom društvu „Lovćen“ iz Lovćenca&nbsp; Željko Kaluđerović iz ovog društva kaže da je formiranje takvog Nacionalnog savjeta bilo pod uticajem i direktnim učešćem političkih partija Srbije i pojedinaca koji su bliski režimu u Srbij.&nbsp; - Crnogorsko društvo "Lovćen" je u više navrata apelovalo da se bojkotuje izbor za elektore i elektorsku skupštinu takvog Nacionalnog savjeta. Nažalost, mi smo bili usamljeni u takvom naumu - navodi Kaluđerović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116191128_debe7ab4d8207769e844db22fa2c60673e5d76c194712eb58870b90ee1ddfc67.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116191128_debe7ab4d8207769e844db22fa2c60673e5d76c194712eb58870b90ee1ddfc67" data-rendition-name="original" width="1768" height="1061" loading="lazy" alt="Željko Kaluđerović"> </figure>  Kaluđerović navodi da Crnogorci u Srbiji traže samo osnovna prava koja imaju i Srbi u Crnoj Gori, a to je pravo na jezik, kulturu i crkvu. - Asimilatorski proces traje, nažalost, trajaće još dugo. I kako je trenutno stanje, najviše odgovara aktuelnom režimu Srbiji. Plašim se, i u Crnoj Gori - dodaje Kaluđerović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116191128_a5365fe97c01b0fff30c78fa26d798796d98dbc0891da5c9b6c5867a68f26ed1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251116191128_a5365fe97c01b0fff30c78fa26d798796d98dbc0891da5c9b6c5867a68f26ed1" data-rendition-name="original" width="1606" height="981" loading="lazy" alt="Mihailo Miletić"> </figure>  Predsjednik udruženja Elemon Mihailo Miletić navodi da je u Srbiji prisutan narativ da su Crnogorci odnarođeni Srbi. Dodaje da se asimilacija Crnogoraca u Srbiji radi sistemski.&nbsp; - Kroz obrazovne sisteme, kroz plan i program, kroz istoriju gdje se praktično izučavaju i mijenjaju se gradiva, gdje se crnogorska istorija prisvaja kao srpska, crnogorske dinastije nazivaju se srpskim, Duklja srpskom zemljom i danas imate ljude koji su školovani na tim informacijama. Ono što je još jako važno su javni nastupi. Imali ste priliku da čujete da ministar zdravlja javno izjavi na TV-u da će svi koji pričaju crnogorskim jezikom biti izbačeni iz zdravstvenog sistema Srbije - rekao je Miletić. Popis stanovništva u Srbiji iz 2024. pokazuje da se broj Crnogoraca u toj susjednoj zemlji rapidno smanjuje. U popisu iz 2002. u Srbiji se kao Crnogorci izjasnilo 69.049 građana, 2012. njih 38.527, a 2024. godine 20.238.

Tag: ranko-dacic

Dacić: Mladi nijesu toliko krivi koliko je krivo okruženje i sve što se dešava oko njih

Rješenja za Crnu Goru: Države mentori, britanski angažman i „koalicija za Evropu“

Tužilaštvo ispituje smrt devetogodišnjeg dječaka

Tadić: Pobjegli smo iz američke luke jer nismo imali para da platimo dugove - bruka za državu; Milutin: Zašto su brodovi prodati ispod cijene

CGO: Etička pravila u tužilaštvu osnažena, ali reforma tužilaštva mora ići dalje

PRATITE TVe UŽIVO