Medijski savjet za samoregulaciju (MSS) izrazio je ozbiljnu zabrinutost zbog jučerašnjeg pozivanja kolumniste Duška Kovačevića na informativni razgovor u policiju zbog objavljene kolumne i javno iznesene kritike nosilaca državne vlasti, te upozorava da se u Crnoj Gori sve jasnije uspostavlja obrazac u kojem se novinarska riječ posmatra kao problem, a ne kao temelj demokratskog društva.
- Kolumna je prostor slobodne, lične i argumentovane kritike. To je žanr u kojem novinari ne prenose samo činjenice, već i stavove, vrijednosne sudove i upozorenja u interesu javnosti. Upravo zbog toga kolumne uživaju visok stepen zaštite slobode izražavanja. Nositelji javnih funkcija, po prirodi svog položaja, moraju biti spremni da trpe širu, oštriju i neprijatniju kritiku od običnih građana - kazao je izvršni sekretar MSS Ranko Vujović.
On je istakao da posebno zabrinjava činjenica da je u svega nekoliko dana čak troje novinara i kolumnista bilo pozvano da daje izjave policiji i tužilaštvu – pored Duška Kovačevića, i novinar i autor emisije „Načisto” Petar Komnenić, kao i urednik Antene M i voditelj Darko Šuković. 
- Tome treba dodati i ranije slučajeve Brana Mandića i Bobana Batrićevića, koji su takođe bili pozivani zbog svojih kolumni i javnih stavova. Kada se ovi slučajevi posmatraju zajedno, teško je govoriti o slučajnosti - naveo je Vujović.
Medijski savjet podsjeća da je i ranije upozoravao da se kroz pozivanje novinara u tužilaštvo i policiju zbog njihovih tekstova i javnih stavova sprovodi sistemski i direktan napad na slobodu medija i izražavanja, uključujući slučajeve u kojima su novinari Tinka Đuranović, Jasmina Muminović i Draško Đuranović pozivani u Specijalno državno tužilaštvo u istom predmetu i po istom osnovu kao i Darko Šuković, što, ističe Vujović, predstavlja ozbiljan udar na demokratiju i pravo javnosti da bude informisana.
On napominje da međunarodni standardi i praksa Evropskog suda za ljudska prava štite i izraze koji mogu biti oštri, provokativni ili uznemirujući, ukoliko su dio rasprave o pitanjima od javnog interesa. 
- Krivično-pravna reakcija na govor smije biti izuzetak, a ne pravilo, i može se opravdati samo u situacijama poput govora mržnje ili poziva na nasilje. U slučaju Duška Kovačevića, prema saopštenju Osnovnog državnog tužilaštva, već je utvrđeno da nema krivičnog djela. Ipak, sam čin pozivanja u policiju ostavlja posljedice – i po autora, i po sve one koji se bave kritičkim novinarstvom. Takvi postupci šalju poruku da se kritika može „platiti” odlaskom na saslušanje, što neminovno podstiče strah i autocenzuru - naglasio je Vujović.
Medijski savjet za samoregulaciju je zato pozvao policiju i tužilaštvo da preispitaju svoju praksu u ovakvim slučajevima, kao i da sprovedu internu kontrolu postupanja u konkretnom predmetu, kako bi se utvrdilo zašto je uopšte došlo do pozivanja novinara kada je već ocijenjeno da nema elemenata krivičnog djela.
Takođe, apeluju da se unutar institucija dodatno jača svijest o ulozi medija i značaju slobodne kritike vlasti u demokratskom društvu.
- Slobodni i hrabri novinari nijesu neprijatelji države. Oni su njen korektiv. Društvo u kojem se novinari pozivaju na saslušanja zbog kolumni nije društvo sigurnih institucija, već društvo nesigurne vlasti - poručio je Vujović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vujović: Društvo u kojem se novinari pozivaju na saslušanja zbog kolumni je društvo nesigurne vlasti

Svjedočimo globalnom napadu na sve osnovne slobode u svijetu uključujuči i slobodu izražavanja, od strane autoritarnih, populističkih i desničarskih snaga. Ovako razgovor za Portal Analitiku o medijskim slobodama u 2025. godini započinje izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović. Podsjeća da je u maju, govoreći o slobodi medija u svijetu, kazao da je ona, na osnovu izvještaja Repotera bez granica, na najnižem nivou od kada se vrše ova mjerenja.&nbsp;
„Ove ocjene su se poklopile i sa najnovijim izvještajem UNESCO-a o stanju slobode izražavanja u svijetu, a koji takođe bilježi slične ocjene. Po UNESCO-u, ovako nizak nivo slobode izražavanja u svijetu smo imali jedino za vrijeme dva svjetska rata i prvih godina Hladnog rata u prošlom vijeku“, podsjeća Vujović.&nbsp;
Loše stanje je, kaže, nešto što se golim okom vidi i bez ikakvih istraživanja.&nbsp;
„Pogledajte samo kakav se rat vodi oko preuzimanja CNN-a u Americi, jednog od nekoliko preostalih velikih medija u toj zemlji, pa će vam biti jasno koliko novca i energije su spremne da ulože autoritarne snage u gušenju slobodnih i profesionalnih medija“, ističe sagovornik Analitike.
<h2>Političari medije vide kao balast, ponašaju se kao slon u staklarskoj radnji</h2>
Kada je riječ o Crnoj Gori, tu je, kaže, prilično konfuzna i nejasna slika o medijskim slobodama. Mišljenja je da je takvo stanje posljedica kompleksne i heterogene vlasti.&nbsp;
„Dok jedan dio vlasti otvoreno prijeti medijima i spreman je da zloupotrijebi državne mehanizme da zastraši i diskredituje novinare i medije, drugi djelovi vlasti to mirno, gotovo nezainteresovano posmatraju. Stiče se utisak da su se političari, koji su došli na vlast poslije 2020. godine, tek nedavno suočili sa fenomenom medija i novinarstva i taj odnos sa sedmom silom grade prilično traljavo i povremeno brutalno“, ukazuje Vujović.&nbsp;
Upozorava da su mediji političarima danas samo balast i višak koji ih ometa da ostvare svoje političke ciljeve.&nbsp;
„Vjerovatno ne bi bili svijesni ni značaja medija da ih na to ne podsjećaju međunarodni partneri i obaveze iz evropskih integracija. Nemaju svi u vlasti isti odnos prema medijima, ali vama upadaju u oči oni koji imaju najgrublji odnos prema slobodi izražavanja“, kaže Vujović.
Godinu na izmaku obilježili su vrlo otvoreni napadi na nerežimske medije, među kojima je i Analitika, od strane Demokratske Crne Gore i njenih funkcionera. Vujović kaže da je i to jedan od primjera da se pojedini političari prema medijima ponašaju kao slon u staklarskoj radnji.&nbsp;
„Oni nemaju pojma da je u Crnoj Gori više decenija građen složen odnos između politike i medija i da smo svi zajedno uspjeli da se izborimo u nekim prošlim vremenima da opozicioni i kritički mediji budu zaštićeni i da njihovo pravo na kritiku bude poštovano. Sada imamo situaciju da pojedini političari uopšte ne razumiju ulogu medija u društvu i da medije doživljavaju kao teret koji im samo smeta. Oni misle da je normalno da se medijima uskrati praćenje press konferencija ili da se mediji optužuju i saslušavaju u specijalnom tužilaštvu. Pošto ne razumiju te odnose oni ih rješavaju brutalno - uvredama, prijetnjama i različitim oblicima diskreditacije. Mada, ruku na srce, preko okeana imaju prijatelja koji ove odnose još brutalnije rješava“, navodi Vujović.
<h2>Saslušavanje novinara baca veliku ljagu na SDT</h2>
Odluka Specijalnog državnog tužilaštva, kao produžene ruke vlasti, da kritičke medije označi kao saradnike kriminalnih klanova i sasluša urednike u okviru istrage još jedan je, kaže, u nizu pokušaja nekih djelova vlasti da se obračunaju sa medijima koji ih kritikuju.&nbsp;
„Njihova sujeta i narcisoidnost ne mogu da podnesu ni promil kritike i onda ne čudi da pokušavaju na sve načine da se oslobode medija koji registruju sve njihove greške i promašaje, a kojih nije malo. Kako su im intelektualni kapaciteti ograničeni, njihove su akcije uglavnom glupave i kontraproduktivne. Jedna od tih „briljantnih“ ideja jeste i pokušaj zastrašivanja medija tako što će njihovi vlasnici ili direktori ili glavni urednici biti pozivani na takozvano saslušanje u specijalno tužilaštvo“, objašnjava Vujović.
Nije, dodaje, toliko iznenađen idejama političara, koliko je neprijatno iznenađen Specijalnim tužilaštvom koje je pristalo da igra, kako kaže, sramnu ulogu zastrašivanja novinara u ovoj akciji.&nbsp;
„Mislim da će ovo baciti veliku ljagu na specijalno tužilaštvo, jer se ne sjećam da je neko pokušao da na ovakav način zloupotrijebi tužilaštvo u progonu nepodobnih novinara. Imali smo u prošlosti različite napade na novinare i medije. Imali smo prijetnje i zastrašivanja, ali se nikada nijesu koristile državne institucije za progon novinara na ovaj način. Samo da podsjetim da je i prošle godine pokušano kriminalizovanje pojedinih novinara samo zato što su imali komunikaciju sa bivšim specijalnim tužiocem Milivojem Katnićem“, navodi on.
Sagovornik Analitike smatra da je zabrinjavajuće da se nijedna od međunarodnih organizacija nije oglasila ovim povodom.&nbsp;
„Crna Gora je u završnoj fazi pregovora sa EU i poglavlje 23 koje se bavi slobodom medija je izuzetno važno u ovoj fazi pregovora. Ako se dozvoli da ovakvi pokušaji diskreditacije novinara i medija prođu, to će samo ohrabriti određene političare da još odlučnije krenu u ograničavanje slobode izražavanja i medijskih sloboda“, upozorava Vujović.
<h2>Napad u Gornjem Zaostru otkrio apsolutnu nemoć vlasti pred crkvom</h2>
Među napadima na medijske radnike tokom 2025. godine je i slučaj iz Gornjeg Zaostra kada je nekoliko pristalica postavljanja spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću nasrnulo na fotoreportere Vijesti i Pobjede. Ovaj slučaj je, kaže Vujović, vrlo indikativan i daje precizniju sliku o odnosima u Crnoj Gori i relacijama između crkve, političara i medija.&nbsp;
„Vidimo da kada je crkva u pitanju važe druga pravila. Vlast koja se deklarativno bori za zaštitu novinara i medija, u situacijama kada je određeni događaj vezan za crkvu pokazuje apsolutnu nemoć. Tako smo u Gornjem Zaostru imali otvorenu demonstraciju moći crkve i nemoći države. Gotovo nevjerovatno zvuči da prisutni policajci nijesu smjeli da zaštite napadnute novinare. Međutim, to je ta naša nova realnost u kojoj crkva ima apsolutnu zaštitu i može da radi ono što ona želi da radi, bez ikakavih posljedica“, konstatuje Vujović.&nbsp;
Kako dodaje, čitava farsa koja se dešava oko potrage za spomenikom Pavla Đurišića, ilustruje urnebesnu i tragičnu komediju koju živimo.&nbsp;
„U toj tragi-komediji nikome nije stalo do novinara i njihovog položaja. Da je tako svjedoči i podatak da niko nije ni prozvan što su naočigled organa reda novinari napadnuti i maltretirani“, kaže on.
<h2>Ministarka Vujović umjesto da štiti u prvim je redovima onih koji napadaju</h2>
Stava je i da ministarka kulture i medija Tamara Vujović (Demokrate) nije u bitnim momentima zaštitila novinare i medije.&nbsp;
„Štaviše, u posljednjoj akciji Specijalnog tužilaštva ona se pridružila napadima na novinare optužujuči ih za širenje govora mržnje, za šta ih čak ni tužilaštvo nije teretilo. Tako da dolazimo u apsurdnu situaciju da ministarka koja bi trebalo, prije svega, da se stara da obezbjedi novinarima i medijima uslove za nesmetan rad, stavlja sebe u prve redove onih koji napadaju novinare. Sjetimo se ne tako davne reakcije na spaljivanje lutke Andreja Nikolaidisa, pa će vam mnoge stvari biti jasnije“, poručuje Vujović.
<h2>Svi mehanizmi zaštite novinara su dobro došli</h2>
Inicijativu Sindikata medija za osnivanje Mehanizma za bezbjednost novinara u Crnoj Gori i potpisivanje Protokola o zaštiti novinara smatra dobro došlom i dodaje da čak i neprestani dijalog o ovoj temi može da pomogne.&nbsp;
„Nisam upoznat sa detaljima ove inicijative, ali se nadam da sigurno neće praviti štetu, a može da pomogne u svakom slučaju. Kada je u pitanju zaštita novinara, želio bih da pohvalimrad državnog tužilaštva i par zadnjih visokih kazni za napade na novinare. Mislim da je to najefikasnije odvraćajuće sredstvo od napada na novinare. Visoke zatvorske kazne će sigurno natjerati sve one koji se zalijeću prema nekom novinaru da dva puta razmisle prije nego napadnu novinara. Inače smo posljednjih godina po statistikama koje vodi upravo Sindikat medija, bilježili stalno povećanje broja napada na novinare“, podsjeća Vujović.
Govoreći o radu Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija, čiji je član, Vujović kaže da je riječ o dosta specifičnom tijelu.
„Ona, naime, prati postupanje tužilaca i policije u slučajevima napada na novinare. Ona radi monitoring postupanja ovih državnih organa i registruje kada njihov rad nije bio profesionalan i da li su preduzeli sve što je u njihovoj nadležnosti da otkriju počinioce ili utvrde sve detalje pojedinih slučajeva napada na novinare. Rad ove Komisije u prethodnim godinama je doprinio u velikoj mjeri da se napadi na novinare tretiraju sa profesionalnom pažnjom i istraže do kraja. Takođe, rad Komisije indirektno je doprinio da se kazne za napade na novinare povećaju i da zaštita novinara dostigne sada već zadovoljavajući nivo. U tom smislu bih ponovo pomenuo kooperativnost državnog tužilaštva“, naglašava sagovornik Analitike.
<h2>Pred medijima još jedna izazovna godina, pitanje koliko smo toga svjesni</h2>
Kada je riječ o godini pred nama, smatra da su pred crnogorskim medijima veliki izazovi - od finansijskih problema koji se odnose na goli opstanak do odbrane nezavisnosti i očuvanja profesionalnih standarda u radu.&nbsp;
Potrebno je, dodaje, konačno završiti „sapunicu“ u RTCG-u, kada je u pitanju zakonitost rada, i konačno omogućiti toj bitnoj instituciji da uđe u legalne vode i izbori što nezavisniju poziciju u uređivanju.&nbsp;
„Pozitivna je stvar što je Fond za medijski pluralizam sada dupliran, što daje mogućnost svim medijima, kojima je stalo do sopstvene produkcije, da povećaju sopstvene sadržaje i samim tim poprave svoju materijalnu situaciju. To će ujedno pomoći i održivost svih crnogorskih medija“, napominje on.
Kao veliki problem koji ostaje prepoznaje uticaj medija sa strane, posebno iz našeg najbližeg susjedstva.&nbsp;
„Takođe je problem to što su gotovo sve televizije sa nacionalnim pokrivanjem u vlasništvu kompanija iz Srbije, što bitno utiče na medijski ambijent u državi i propagandu koja se plasira preko tih kanala. Takođe kao veliki problem ostaje to što najveći kabal operater u državi sada kontroliše gotovo 75% televizijskog tržišta i samim tim ima gotovo monopolsku poziciju kada je u pitanju kablovska televizija. Podsjetio bih da kablovske televizije imaju puno veći uticaj na javno mnjenje nego pojedinačni TV kanali“, ukazuje naš sagovornik.
Kao veliki problem i u narednoj godini prepoznaje raspodjelu sredstava od marketinga za televizije koja se i dalje, navodi, obavlja preko kompanija iz Srbije i u kojoj i dalje učestvuju televizije koje čak i ne rade u Crnoj Gori.
„Kada su tradicionalni mediji u pitanju veliki izazov će i dalje biti migracija čitalaca i gledalaca prema društvenim mrežama i vrlo izvjesno uskoro gašenje štampanih medija. Takođe bi u narednoj godini trebalo završiti transponovanje evropskih Zakona o digitalnim uslugama i Zakona o slobodi medija u nacionalno zakonodavstvo. Izazovi su veliki pred medijskom zajednicom, ali je pitanje do koje smo mjere svjesni svih ovih problema i da li želimo da ih rješavamo“, zaključuje Vujović.

1250x600

1084x550

Vujović: Decenijama građen odnos politike i medija narušen, sramna uloga SDT-a u progonu novinara

Mislim da se iza svega ovoga krije diskretna namjera Specijalnog državnog tužilaštva i pokušaj pritiska na medije, pokušaj zastrašivanja i diskreditacije medija i novinara koji se pozivaju na saslušanje, sa ciljem obeshrabrivanja tih medija, jer je poznato da su svi ovi mediji koji su pozvani izrazito kritički orijentirani i prema vlasti i prema radu SDT-a - ocijenio je izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E.
Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović danas se odazvao na poziv SDT-a za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića, dok je izvršna direktorica Portala Analitika Tinka Đuranović saslušana 19. decembra.
Vujović smatra da ne treba biti previše pametan pa tumačiti šta stoji iza svega ovoga, te da je pitanje i da li iza toga postoji i određena politička pozadina.
Ističe da nije zabilježeno u evropskoj praksi da se novinari privode i saslušavaju zbog poslovnih komunikacija sa osobom optuženim iz nekih desetih stvari.&nbsp;
- Moraju postojati jako dobri razlozi i jako dobri dokazi da bi pozvali novinara na razgovor u tužilaštvo ili policiju, u suprotnom se sve to tretira kao direktan pritisak i progon i novinara i medija koji su uključeni u taj postupak - naglasio je Vujović.
Akcija koja je, kako je rekao, najavljena prije dva mjeseca sada je nastavljena i oni će, smatra, vjerovatno da saslušavaju sve novinare, urednike ili direktore medija koje su pominjali u prvom navratu.&nbsp;
- Interesantno je da je gospodin Mijajlović komunicirao sa mnogim ljudima iz medijskog svijeta i sa mnogim medijima i interesantno je da neke novinare i neke medije uopšte ne pozivaju na saslušanje. Ispada da gospodin Mijajlović može bez problema sa nekim medijima da komunicira, a sa nekim ne - naveo je Vujović.
Podsjeća da pokušaj diskreditacije medija koji kritikuju vlast traje već nekoliko godina.
Ističe i da je SDT pod lupom medija zbog određenih privođenja, hapšenja i optužnica, na šta oni, kako je naveo, nisu navikli i ne prihvataju da kao državna institucija budu objekt kritike.&nbsp;
- Poslije 2020. godine očigledno je da nekim ljudima koji su došli na vlast jako teško pada kada ih neki mediji kritikuju. Onda su oni preduzimali čitav niz akcija, od toga da su sami pokušavali direktno da odgovore, išli na uvrede. Postoji i ovaj treći stepen, kad su počeli da privode novinare, jer očigledno ove prethodne akcije nijesu urodile plodom. Za ukupnu situaciju u Crnoj Gori je to jako loše, kao i za medijski ambijent u kome novinari rade, za stanje medijskih sloboda. Nažalost, kada su sve te stvari u pitanju, na svjetskoj sceni se dešavaju jako loše stvari, medijske slobode su svuda u opadanju, rad novinara je gotovo u svim državama ugrožen, pa čak i onim najrazvijenijima demokratijama koje su nekad nama bile uzor - istakao je Vujović.
Smatra da je progon medija u Crnoj Gori kontinuiran iz razloga što većina iz vlasti nije našla način kako da zaustavi kritičko pisanje medija na njihov račun. &nbsp;
- Oni se još traže, oni su novi na vlasti, nemaju iskustva, ne znaju šta se u svijetu dešava, a pritom prave prilično velike greške u tom pokušaju da zaustave medije i to rade na prilično brutalan i grub način da svako vidi. Jedino me interesuje zbog čega međunarodna zajednica i neke organizacije međunarodne zajednice koje se bave zaštitom slobode izražavanja i sloboda medija još nijesu reagovale na ovo postupanje. Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori jeste primio ove medije, ali još se nije oglasio zvanično povodom svega ovoga. U situaciji u kojoj se Crna Gora nalazi, jednom nogom u predvorju Evropske unije a treba da zatvori poglavlje 23, ovakve situacije su potpuno nezamislive - naglasio je Vujović.
Podsjeća i da je jedan od uslova ulaska u Evropsku uniju pluralizam medija, a ako u Crnoj Gori nesmetano rade oni mediji koji isključivo podržavaju rad Vlade i institucija to onda nije pluralizam medija već su to isključivo prorežimski mediji.
- Ako bi Crna Gora ostala bez ovih sedam - osam medija, crnogorska medijska scena bi bila potpuno jednostrana, jednolična i skoro jednopartijska, ali bi ostala bez opozicionih medija. To je nezamisliv medijski ambijent u jednoj državi članici EU, da ne postoji nijedan medij čija je uređivačka politika opoziciona vlastima i vladajućim partijama. To je kao da nemate ni politički, ni medijski pluralizam u jednoj državi - ocijenio je Vujović.
Ističe i da bi Ministarstvo kulture trebalo da se bavi kreiranjem povoljnog ambijenta za nesmetan rad medija, što uključuje i stvaranje zakonskog okvira za nesmetan rad medija.&nbsp;
- Nasuprot tome ministarka kulture ne bi smjela da se upušta u ocjenjivanje pojedinih medija. U ovom slučaju se uključila u spor na način što je optužila medije da šire govor mržnje, što čak ni SDT ne tretira tako. Međutim ona je našla da ih optuži za to, što je zvučalo prilično čudno, paradoksalno. Takvim izjavama Ministarstvo kulture ne doprinosi stvaranju boljeg ambijenta za medije, naprotiv - pridružuje se hajkama protiv određenih medija, kao i polarizaciji medijskog prostora. To ni u kom slučaju nije funkcija ni Ministarstva, niti ministarke kulture. Morali bi puno odgovornije da se odnose. Postoji čitav niz medija koji svakodnevno potpuno otvoreno šire govor mržnje, a nijesmo čuli još nijednom reakciju iz tog ministarstva na rad tih medija i na govor mržnje koji neprestano šire - zaključio je Vujović.

Vujović: Iza svega se krije pokušaj pritiska SDT-a na medije, ne prihvataju da kao državna institucija budu objekt kritike

Nekoliko dana uoči parlamentarnih izbora 2023, kada je bilo sasvim izvjesno da će dotadašnji premijer Dritan Abazović ostati bez fotelje, koju će, kako je sve ukazivalo, morati ustupiti Milojku Spajiću, odjeknula je afera Do Kvon. Pet dana uoči izbora, Abazovićeva Vlada proslijedila je tužilaštvu pismo u kojem je Do Kvon, navodno, objašnjavao veze sa Spajićem, te tvrdio da mu je Spajić tražio da učestvuje u finansiranju predizborne kampanje. I ne samo to, prema saznanjima nedjeljnika Monitor, Abazović je na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost tražio Spajićevo hapšenje.
Crnogorska javnost je na tu aferu zaboravila, sve do četvrtka, kada je predsjednik Odbora menadžera Vijesti Željko Ivanović, obrazlažući zašto je uoči izbora trebalo da bude formirana koalicija PES-a, Ure i Demokrata, kazao da se afera Do Kvon ne bi ni dogodila da je ta lista napravljena. 
 
- Ali PES je već bio toliko uzletio, odnosno Spajić i društvo oko njega. Oni su već, kontrovetzni Kotrel je pravio već istraživanja javnog mnjenja đe sam PES ima 43, 46 odsto, da nemamo potrebe da mi šlepamo sad neku Uru i neke Demokrate na leđa, mi ćemo sami da uzmemo, a oni sami neka se izbore za cenzus, a onda ćemo mi opet zajedno imati 50 odsto. Mislim, prvo da je napravljena ta lista, ne bi bilo Do Kvona. Kažem, afere, ne ulazim sad u suštinu - kazao je Ivanović. 
 
Rečenicu u kojoj Ivanović kaže da se afera Do Kvon ne bi dogodila da je napravljena lista PES-a, Demokrata i Ure, a koju je navodno podržavao i predsjednik Jakov Milatović, citirao je poslanik PES-a na X mreži Miodrag Laković, uz komentar da je ovim Željko Ivanović dovoljno rekao.
Izjavu, u kojoj predsjednik Odbora menadžera Vijesti tvrdi da je jedna od najveći predizbornih afera izbila zbog Spajićevog nepristajanja da ide u koaliciju sa GP URA i Demokratama, komentarisao je i izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju, Ranko Vujović, u svijetlu činjenice da su upravo Vijesti ovih dana najglasnije kad je riječ o kampanji u kojoj se pokušava targetirati dio medija. 
 
- Mi smo mogli da ispratimo puno tih mediijskih kampanja proteklih godina u Crnoj Gori. Evo, sinoć (u četvrtak, 16. oktobar) smo čuli da je jedna kampanja organizovana zbog afere Do Kvon, navodno zbog toga što URA nije mogla da uđe u koaliciju sa PES-om. Pa sad, kada priznaju tako nešto, onda možete misliti kako se ova kampanja diskreditacije medija organuzuje i ko je taj organizator ili ko je taj autor ovako jedne prljave kampanje. Žalosno je što mediji prednjače i učlestvuju u toj kampanji – kazao je Vujović gostujući u 24 sata Televizije E. 
 
Slučajno ili ne, medij koji je najviše izvještavao o aferi Do Kvon, koja se, kako je javnost čula od Ivanovića – ne bi desila da je Spajić prije izbora otišao sa Demokratama i GP URA, jesu upravo Vijesti.
To pokazuje Izvještaj o medijskom predstavljanju tokom kampanje za izbore za poslanike u Skupštine Crne Gore koji je objavila Agencija za elektronske medije. A ko je od političara bio najglasniji? Prema toj analizi, osim izjava i reakcija PES-a, gotovo trećina izvještaja o aferi "Do Kvon" odnosila na medijske nastupe i izjave političkih predstavnika liste "Hrabro se broji", odnosno koalicije URE i Demokrata.
Dok se intenzivno produkuju nove kampanje, Specijalno državno tužilaštvo se starima ne bavi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DG2MLUblQBic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Marija Mitrović

Jedan medij, jedna partija i jedna afera

Nije tajna da su mediji zakonski odgovorni, ali ovdje se ne radi o odgovornosti nego o ataku na njih - poručio je izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović osvrnuvši se na današnju poruku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića koji je, govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) koja targetira kritički nastrojene medije, rekao da je za njihovu slobodu - ali bez imuniteta od odgovornosti.
Vujović je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, rekao da misli da je predsjednik, po običaju, htio da zadovolji sve strane i da se nikome ne zamjeri.&nbsp;
- Treba da pričamo o slobodi medija, a ne krivičnoj odgovornosti - naglasio je on cijeneći da Milatović nije bio jasan i da je poslao pogrešnu poruku u ovom trenutku.
Svaki medij, kako je rekao, zna da ima i profesionalnu i zakonsku odgovornost.
- Nema potrebe da pričamo o tome u trenutku kad je medij ugrožen - jasan je Vujović.
<h2>NEKO BI DA ZAVLADAJU SAMO MEDIJI KOJI PODRŽAVAJU VLAST</h2>
Veliki broj godina, kako je ustvrdio, imamo priliku da gledamo kako se u Srbiji targetiraju mediji, pollitički neistomišljenici, opozicija i svi koji drugačije misle, a mislio je da se to nikad neće desiti u Crnoj Gori.
- Nažalost, ono što sam mislio da nikad iz Srbije neće doći ovdje polako se preslikava i gotovo iste scene iz tih televizijskih studija možemo da vidimo u Crnoj Gori - ocijenio je zvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju.
Imali smo, kako je rekao, priliku da vidimo kako to na Pinku izgleda kada svi pričaju isti stav.
- Pojedini mediji pozivaju na hapšenje i privđenje novinara i urednika... To nije dobro jer je pluralizam medija osnov demokratije. Ovdje vidimo da su zaboravili da bi trebalo da postoji taj pluralizam i da bi neko htio da obriše ili diskredituje sve opozicione medije ne bi li scenom zavaldali samo mediji koji podržavaju vlast ili vladajuće partije - jasan je Vujović.
Mogli smo, kako je rekao, da ispratimo puno tih medijskih kampanja.
- Sinoć smo čuli da je jedna organizovana zbog afere Do Kvon - jer URA nije mogla da uđe u koaliciju sa Pokretom Evropa sad (PES). Možete misliti kako se onda ova prljava kampanja organizuje. Žalosno je što mediji prednjače i učestvuju u toj kampanji - decidan je Vujović.
<h2>SATLER URADIO PRAVU STVAR</h2>
Osvrnuvši se na jučerašnji sastanak urednika targetiranih medija sa ambasadorom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanom Satlerom, Vujović je rekao da je jako dobro što se to desilo.
- Sami poziv Satlera je pozitivan znak. Prije toga je dao jedan odgovor koji nije bio najjasniji - ali je sada sa ovim pozivom uradio pravu stvar. To istovremeno znači i podršku medijima - ocijenio je Vujović.
Konstatovao je da su predstavnci medija zadovoljni onim što su čuli od ambasadora Delegacije EU.&nbsp;
- Pozdravio bih taj gest i mislim da bi slično mogli da reaguju ostali ambasadori, pogotovo Kvinte - poručio je Vujović ističući da je važna svaka podrška medijima u ovom izuzetno osjetljivom trenutku koji je okarakterisao kao nezapamćeni institucionalno organizovani napad.

Anja Ivanović

Vujović o Milatovićevoj izjavi: Ovdje se ne radi o odgovornosti nego o ataku na medije, predsjednik poslao pogrešnu poruku

U Informativnoj emisiji 24 sata večeras pogledajte: 
 
Tema dana: Ista matrica targetiranja medija u regionu 
 
- Miloš Medenica nakon tri godine izlazi iz pritvora
- Analiziramo: Da li se mediji u Srbiji targetiraju po istoj matrici kao u Crnoj Gori?
- Reakcije na zahtjev vise udruženja da Vlada obezbijedi uklanjanje spomen-ploče morinjskim logorašima
- Smjene u RTV Podgorica nakon sto je inspekcija utvrdila nepravilnosti
- Američki i ukrajinski predsjednici, Donald Tramp i Volodimir Zelenski, sastaju se u Vašingtonu
Gost emisije je izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović.
Informativnu emisiju 24 sata vodi: Marina Ilić.

Informativna emisija 24 sata: Gost Ranko Vujović

Medijski savjet za samoregulaciju (MSS) najoštrije osuđuje brutalne i opasne pokušaje kriminalizacije novinarskog rada i targetiranja medija koji profesionalno, odgovorno i kritički izvještavaju o društvenim i političkim temama.
Kako navodi izvršni sekretar u ovom savjetu Ranko Vujović, povezivanje novinara i medija sa navodnim kriminalnim strukturama, bez dokazanih činjenica, predstavlja direktan napad na slobodu medija, slobodu izražavanja i pravo javnosti da zna.
- Povodom teksta u kojem se, na osnovu navoda Specijalnog državnog tužilaštva, tvrdi da je biznismen Aleksandar Mijajlović “kreirao mrežu medija” s ciljem obračuna sa neistomišljenicima, posebno zabrinjava što se u istom kontekstu pominju nezavisni i kritički mediji koji su decenijama doprinosili razvoju demokratskog društva, transparentnosti i pluralizmu - ističu u saopštenju.
Ovakve konstrukcije, kako dodaje Vujović, nijesu samo neosnovane, već i opasne i štetne, jer stvaraju sliku da su slobodni mediji neprijatelji države, a novinari saučesnici u kriminalu.
- To je neprihvatljiv pokušaj stigmatizacije, zastrašivanja i ućutkivanja novinara koji ne pristaju na kontrolisane narative i propagandu moćnih struktura. Novinarska kritika je reguilatorni proces u demokratskim društvima a ne krivično djelo. Prema međunarodnim standardima, uključujući član 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima i preporuke Savjeta Evrope, novinari imaju pravo da prikupljaju informacije iz različitih izvora - političara, biznismena, službenika, građana - i to nije, niti može biti krivično djelo - ističe Vujović.
U konvenciji je jasno navedeno da svako ima pravo na slobodu izražavanja što, kako dodaje, podrazumijeva i pravo na primanje i saopštavanje informacija bez miješanja javne vlasti.
- Sam čin dobijanja informacija, čak i od osoba koje su kasnije osumnjičene za nezakonite radnje, nije nezakonit, osim ako novinar direktno učestvuje u njihovom pribavljanju. Podsjećamo da novinari nijesu dužni da otkrivaju svoje izvore i da komunikacija sa izvorima ne može biti dokaz bilo kakvog učešća u krivičnim djelima. Svako zadiranje u to pravo predstavlja grubo kršenje slobode izražavanja i temeljnih demokratskih principa - naglasio je Vujović.
Posebno je skandalozno što se u optužnici navodi da su “mediji i mim stranice diskreditovali političare i sveštenstvo”.
- Takav pristup jasno pokazuje pokušaj da se kritičko i istraživačko novinarstvo prikaže kao neprijateljska djelatnost, a sloboda izražavanja svede na poslušnost. U demokratskom društvu, kritika, satira i javno propitivanje moćnih ne predstavljaju “diskreditaciju”, već su suština medijske slobode. Ovakve kvalifikacije imaju za cilj da označe nezavisne i kritičke medije kao “neprijateljske”, čime se stvara atmosfera linča i pritiska, što predstavlja opasan presedan za medijske slobode u Crnoj Gori - naglasio je Vujović.
Medijski savjet upozorava da ovakav diskurs, koji dolazi iz institucija sistema, stvara atmosferu prijetnje, autocenzure i straha, obeshrabruje novinare da objavljuju informacije od javnog značaja i vraća Crnu Goru decenijama unazad.
- Pozivamo Specijalno državno tužilaštvo i sve nadležne institucije da se uzdrže od proizvoljnih, politizovanih i opasnih kvalifikacija, te da poštuju osnovne standarde demokratskog društva. Novinari nisu kriminalci - oni su čuvari javnog interesa. Svaki pokušaj da se njihovo pravo na slobodu izražavanja dovede u pitanje predstavlja udar na demokratiju, istinu i pravo građana da budu informisani - zaključio je Vujović.

Medijski savjet za samoregulaciju: Brutalan atak na slobodu medija i izražavanja, novinari nisu kriminalci nego čuvari javnog interesa

Medijski savjet za samoregulaciju upozorio je da slučaj uskraćivanja akreditacije redakciji Antene M ne predstavlja izolovani incident, već opasan presedan koji vodi gušenju slobode medija, informisanja i izražavanja.
Izvršni sekretar Savjeta, Ranko Vujović, podsjeća da je Ministarstvo odbrane priznalo da je „greškom“ poslalo poziv Anteni M, da bi potom otvoreno odbilo akreditaciju za prisustvo konferenciji za medije. Pored toga, ističe, mediji poput Portala Analitika, Portala E i TV E nijesu ni dobili obavještenje o događaju, čime se, kako kaže, nastavlja praksa negativne selekcije kritičkih redakcija.
- Takvim postupkom Ministarstvo, kojim rukovodi Dragan Krapović, jasno je pokazalo dvije stvari – da postoji spisak nepodobnih medija i da je spremno da svjesno krši zakon i Ustav. Član 38 Zakona o medijima izričito zabranjuje uskraćivanje akreditacije za događaje koje organizuju javni organi, dok član 49 Ustava Crne Gore garantuje slobodu štampe i javnog informisanja. Ministarstvo je, dakle, istovremeno pogazilo i zakonski poredak i najviše pravne norme države - naglasio je Vujović.
On dodaje da je posebno zabrinjavajuće što se ovakva praksa dešava u instituciji koja bi trebalo da simbolizuje i štiti integritet i bezbjednost države. „Umjesto da bude garant sloboda, Ministarstvo odbrane preuzima ulogu cenzora, dijeleći medije na podobne i nepodobne. Takvo ponašanje je nedopustivo i duboko kompromituje demokratske standarde“, poručuje Vujović.
Prema njegovim riječima, uskraćivanje prava jednoj redakciji nije samo pojedinačni čin, već pokušaj uvođenja sistemske prakse gušenja slobode medija.&nbsp;
- To je direktan udar na pravo javnosti da zna i pokušaj da se novinarima oduzme elementarno pravo da nesmetano rade svoj posao. Podsjećamo ministra Krapovića i Ministarstvo odbrane da u demokratskoj državi mediji nijesu neprijatelji vlasti, već korektiv i servis građana - ističe on.
Medijski savjet za samoregulaciju zahtijeva da Ministarstvo odmah prekine diskriminatorske prakse i javno se izvini redakciji Antene M i građanima Crne Gore.&nbsp;
- Svako dalje ignorisanje zakona i Ustava biće dokaz da institucije vlasti otvoreno podrivaju slobodu medija i urušavaju evropske vrijednosti kojima se formalno zaklinju - navodi Vujović.
Na kraju, on apeluje na sve redakcije u Crnoj Gori da pokažu solidarnost sa kolegama.&nbsp;
- Ako se danas diskriminiše jedan medij, sjutra se to može dogoditi bilo kome. Samo zajedničkim i odlučnim otporom moguće je odbraniti prava koja pripadaju svim novinarima i svim građanima - zaključuje Vujović.

Vujović: Kršenje zakona i gušenje slobode medija manir ministra Krapovića

Država se sve više pokazuje nemoćnom - ili nezainteresovanom da zaštiti novinare i medijske radnike, a dokaz za to su sve češći i brutalniji napadi, verbalni i fizički, koji prolaze nekažnjeno, ocjenjuje Medijski savjet za samoregulaciju.&nbsp;
U saopštenju, koje potpisuje izvršni sekretar Savjeta, Ranko Vujović, podsjećaju da je urednica M portala Danica Nikolić ponovo dobila prijetnje smrću, sa iste adrese i od istog počinioca od koga prijetnje stižu već tri godine.&nbsp;
- Iako je policija odavno identifikovala korisnika mejla slatkislatka@hotmalil.com, koji se potpisuje kao Bane LA, i iako je tužilaštvo još prije tri godine formiralo predmet - slučaj stoji u mjestu. Takva neefikasnost pravosuđa i policije dovela je do toga da Nikolić nakon posljednje prijetnje u julu saopšti da više nijednu neće prijavljivati, jer to nema nikakvog smisla – podsjeća Vujović.
U takvoj atmosferi, kako kaže, novinari i svi zaposleni u medijima ne mogu se osjećati bezbjedno - ni kada im prijete da će ih objesiti, silovati ili likvidirati snajperom, niti kada izvještavaju sa terena.&nbsp;
- Podsjećamo da su kolege Boris Pejović i Stevo Vasiljević u Gornjem Zaostru fizički maltretirani od više od 20 osoba samo zato što su pokušali da fotografišu uklanjanje spomenika ratnom zločincu, četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću. Trenutna atmosfera na medijskoj sceni otvoreno podstiče širenje straha i autocenzure među novinarima, čime se direktno ugrožava slobodno i profesionalno novinarstvo u Crnoj Gori. Ovakva klima nije slučajna - ona odgovara onima koji žele da uguše kritičke glasove i zaštite vlastite interese – navodi Vujović.
Medijski savjet za samoregulaciju poziva nadležne institucije da hitno prekinu praksu pasivnosti i zaštite novinare od prijetnji i nasilja.&nbsp;
- Svaka naredna prijetnja koja ostane nekažnjena biće dokaz da država nije samo nemoćna, već i saučesnik u gušenju slobode medija. Medijski savjet za samoregulaciju najoštrije osuđuje nove prijetnje Danici Nikolić, ali i nečinjenje institucija koje svojim ćutanjem i pasivnošću daju vjetar u leđa nasilnicima. &nbsp;Upravo zato je ovakvo stanje idealno za one koji žele da kritički glasovi u Crnoj Gori utihnu – zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnove-prijetnje-danici-nikolic-znaj-da-te-jurim-dok-te-ne-smaknem-sa-liste&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Država i institucije svjesno ostavljaju novinare na meti nasilnika

Pojedini mediji u Crnoj Gori su jutros objavili snimak pokušaja ubistva u Budvi, čime su grubo prekršili Kodeks novinara Crne Gore i pokazali neodgovornost prema javnosti i profesiji, navodi se u saopštenju Medijskog savjeta za samoregulaciju, koje potpisuje izvršni sekretar Ranko Vujović.&nbsp;
Kako ističe, objavljivanje eksplicitnih snimaka nasilja, uključujući stop-kadrove ili fotografije koje prikazuju brutalne scene, ne služi javnom interesu.&nbsp;
- Naprotiv, ovakve objave uznemiravaju javnost, doprinose stvaranju osjećaja nesigurnosti i narušavaju osnovne etičke norme novinarskog izvještavanja. Mediji imaju obavezu da informišu, ali ne i da šokiraju ili eksploatišu tragediju zarad senzacionalizma - naglašava Vujović.&nbsp;
U konkretnom slučaju, kako navodi, snimak ne doprinosi identifikaciji počinioca, budući da se napadač ne vidi jasno i ne može biti prepoznat od strane šire javnosti.&nbsp;
- Ukoliko bi bilo potrebe da se javnost uključi u prepoznavanje počinioca, to bi bila isključiva nadležnost policije i drugih nadležnih organa, koji bi medijima dostavili relevantne informacije u kontrolisanoj i zakonitoj formi. U ovom slučaju ne postoji nijedan element koji bi opravdao kršenje osnovnih profesionalnih i etičkih standarda novinarstva. Pravo javnosti da zna, ne podrazumijeva objavljivanje eksplicitnog i traumatičnog sadržaja koji ne doprinosi razumijevanju događaja, ne identifikuje aktere, niti ima dokaznu vrijednost koja bi pomogla u rasvjetljavanju slučaja - istakao je Vujović.&nbsp;
Medijski savjet za samoregulaciju izražava zabrinutost zbog sve učestalije pojave objavljivanja nasilnih sadržaja u medijima, što vodi ka normalizaciji nasilja i postepenoj desenzibilizaciji društva.&nbsp;
- Kada se javnost svakodnevno izlaže brutalnim scenama, postoji realna opasnost da se nasilje počne doživljavati kao prihvatljiv dio stvarnosti, što predstavlja duboko štetan društveni trend. Senzacionalizam koji ima za cilj isključivo povećanje tiraža, broja klikova ili pregleda, nespojiv je sa principima profesionalnog novinarstva. Mediji koji se istinski zalažu za kvalitetno i odgovorno informisanje javnosti moraju odbaciti ovakvu praksu - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Iz Medisjkog savjeta podsjećaju da je Zakonom o medijima propisano da se ne smiju objavljivati sadržaji koji izazivaju paniku, podstiču nasilje ili uznemiravaju javnost.&nbsp;
- Takođe, Kodeks novinara Crne Gore jasno zabranjuje prikazivanje scena eksplicitnog nasilja, posebno kada ne postoji jasan javni interes koji bi to opravdao. Medijski savjet za samoregulaciju apeluje na sve medije u Crnoj Gori da se uzdrže od objavljivanja ovakvih sadržaja. Pravo javnosti da zna ne smije biti zloupotrijebljeno za širenje straha i nasilja. U slučajevima kada nije jasno na koji način objava doprinosi otkrivanju počinioca ili zaštiti javnog interesa, takve informacije nemaju mjesto u odgovornom medijskom prostoru - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Vujović: Mediji ne smiju normalizovati nasilje radi senzacionalizma

Aleksandar Vučić juče je gostovao u Boru u okviru kampanje za izbore koje nikako da raspiše.
Tim povodom održao je nekoliko sati razgovora sa mahom nezadovoljnim građanima, koji su dočekali priliku da se o svojim mukama požale predsjedniku Srbije, uglavnom tražeći pomoć.
Međutim, u jednom trenutku stvar se otrgla kontroli i uslijedila je scena koja je izazvala mnoštvo komentara na društvenim mrežama.
Razgovarajući s jednom ženom koja ima problem s bolesnim sinom i lijekovima koje (ne) dobija kako bi tretirao svoj dijabetes, Vučić je u svom dobro prepoznatljivom maniru grubo pokušavao da od nesretne žene izvuče šta je to problem.
Iako je majka u nekoliko navrata ponavljala da pred djetetom ne želi da priča o tome, Vučić je i dalje insistirao, pritom pokazavši kako gubi živce.
Na kraju, žena je pred djetetom kroz suze priznala da mu nije majka, nego strina.
- Nisam željela da sazna na ovaj način - govorila je žena kroz suze, dok se Vučić teatralno hvatao za glavu.
O ovoj situaciji ubrzo su se oglasili studenti iz blokade na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu, kratkom porukom: "Živimo pakao".

Vučić pomjerio granice, natjerao ženu da pred djetetom prizna da mu nije majka; Studenti: Živimo pakao

Nakon beogradske premijere, održane pred punom salom i publikom koja je film ispratila dugim aplauzom, razgovaramo o ostvarenju koje je s nestrpljenjem čekano i u Crnoj Gori — što potvrđuju i prepune bioskopske projekcije. Jer „Obraz“ nije samo priča o prošlosti, to je film koji nas suočava sa sadašnjošću. Oduševivši publiku i kritiku na gotovo trideset svjetskih festivala, film je osvojio 17 nagrada, uključujući priznanja za najbolji film, režiju, scenario, fotografiju i glavnu mušku ulogu. „Obraz“ je i crnogorski kandidat za nagradu Oscar, a ugledni magazin Variety opisao ga je kao „moćnu istorijsku dramu — zapanjujuću, jezivu i pažljivo detaljnu — koja snažno odjekuje našim savremenim vremenom“. Scenarij za film, u režiji Nikole Vukčevića, potpisuju Ana Vujadinović i Melina Pota, a upravo je za ovaj scenario film nagrađen Srebrnim zmajem na Međunarodnom filmskom festivalu u Saragosi. U središtu filma nalazi se rečenica koja oslikava njegovu suštinu: „Ne mijenja nužda zakon, već obraz.“&nbsp; Upravo se temama ličnog integriteta, odgovornosti i moralnog izbora u svom radu dosljedno bavi Ana Vujadinović, scenaristkinja i dramaturškinja koja je diplomirala dramaturgiju na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, a master studije završila u Beogradu. Debitovala je filmom „Iskra“, koji je bio crnogorski kandidat za nagradu Oscar 2018. godine, a njen autorski put obilježen je radom na filmovima, serijama i pozorišnim projektima u regionu. O toj dilemi, o univerzalnosti moralnog izbora i o tome koliko film danas može biti prostor etičkog preispitivanja, razgovaramo sa Anom Vujadinović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FreqIzkciMZE%3Fsi%3D4GSKvYsIWlWUN0nF&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da li se „Obraz“ čita kao balkanska specifičnost ili univerzalni moralni koncept? - Balkanska specifičnost je okolnost koju smo svjesno gradili tokom rada na scenariju i razvoja priče, kroz svijet i odnose naših junaka. Ipak, koncept i tematski okvir u kojem se film kreće jesu univerzalni, što potvrđuje i izuzetno lijep prijem filma na festivalima širom svijeta. „Obraz“ postavlja složena moralna pitanja na koje je teško dati jednoznačne odgovore. Glavni junak nalazi se pred nemogućim izborom, što snažno komunicira s principima antičke tragedije. Vjerujem da se do univerzalnosti najlakše dolazi upravo onda kada je pokušavamo dokučiti kroz ono što nam je blisko, poznato i svojstveno. U ovom slučaju, univerzalno je proizašlo kroz filter autentičnosti podneblja, mentaliteta i kulture, iz kojih je priča i nastala. Upravo ta ukorijenjenost omogućila je publici da se s filmom poveže na intimnom i ličnom nivou. Šta Vam govori činjenica da je priča, duboko ukorijenjena u lokalni kontekst, doživjela globalnu identifikaciju? - Prije svega, govori o iskrenosti u autorskom postupku. Ako se film doživljava kao univerzalan, to znači da emocije, dileme i konflikti nijesu ostali zarobljeni u lokalnom okviru, već su prepoznati kao opšti i duboko ljudski. Za autora, to je najvažnija potvrda da priča funkcioniše i da je uspjela da prevaziđe granice konteksta iz kojeg je potekla.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022111028_9fe030ff95fc29430ab5d6d9808ec6f6f77fb43e6ef5f2db5ec724cab4d2dae1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026022111028_9fe030ff95fc29430ab5d6d9808ec6f6f77fb43e6ef5f2db5ec724cab4d2dae1" data-rendition-name="original" width="3600" height="2400" loading="lazy" alt='Film "Obraz"'> <figcaption>Premijera filma "Obraz"(Photo: baklar)</figcaption> </figure>  Da li osjećate odgovornost kada kroz film otvarate teme identiteta, časti i društvenog pritiska? - Vjerujem da umjetnici imaju odgovornost da se bave osjetljivim temama i da ukazuju na anomalije na koje smo kao društvo često navikli. U suprotnom, teško je govoriti o smislu stvaralaštva. Teško je racionalno vjerovati u onu romantičnu ideju da umjetnost može promijeniti svijet, ali bez te „naivne“ iluzije sama potreba za stvaranjem gubi smisao. Bavljenje temama koje otvaramo u „Obrazu“ smatram neophodnim, naročito u društvenom i političkom kontekstu u kojem danas živimo. Može li film biti prostor etičkog preispitivanja bez nametanja odgovora? - Kada gledalac izađe iz bioskopske sale s pitanjima koja ga tište i tjeraju na razmišljanje, bez obzira na to da li ima jasne odgovore, film je ispunio svoju osnovnu svrhu. Odgovori nekada dođu kasnije, nekada ne dođu nikada, ali ono što ostaje presudno jesu sama pitanja i naša potreba da se njima bavimo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022111028_224d9fa8da4caffb0f829a8b6cee95ce3db8f2ff5e3fa7d91ec34385cfa223c6.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026022111028_224d9fa8da4caffb0f829a8b6cee95ce3db8f2ff5e3fa7d91ec34385cfa223c6" data-rendition-name="original" width="2400" height="3600" loading="lazy" alt="Privatna arhiva"> </figure>  Da li vjerujete da film može biti ogledalo društva – i šta nam „Obraz“ danas pokazuje o nama samima? „Obraz“ nas podsjeća koliko se često naš lični integritet sudara s pritiscima sistema i okruženja. Podsjeća nas i koliko lako izopačenost postaje svakodnevica, te koliko olako pravimo kompromise koje umijemo dugo i uvjerljivo da racionalizujemo, često ne shvatajući da upravo te odluke nepovratno definišu ko postajemo. Ako biste morali da izdvojite jednu rečenicu koja opisuje suštinu filma „Obraz“, kako bi ona glasila? - Jedna od replika iz filma glasi: „Ne mijenja nužda zakon, već obraz.“ Ta rečenica sažima ključnu dilemu filma i podsjeća nas na odgovornost koju neosporivo imamo – i prema sebi i prema ljudima oko sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022111028_181dfea3d1e75adedbeb5e7249f9117a33abc7d443d964ec60de287c846beed0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2026022111028_181dfea3d1e75adedbeb5e7249f9117a33abc7d443d964ec60de287c846beed0" data-rendition-name="original" width="1080" height="720" loading="lazy" alt="Ana Vujadinović"> <figcaption>Ana Vujadinović</figcaption> </figure>  Šta biste voljeli da publika ponese iz bioskopa nakon gledanja filma? - Voljela bih da film ostane sa gledaocem i nakon projekcije. Ne kao poruka ili zaključak, već kao tiho zadržavanje i potreba da se sa sobom nešto razjasni, bez žurbe i bez nužne potrebe za objašnjenjima. Autorka teksta: Marina Strugar

Vujadinović: Ne mijenja nužda zakon, već obraz

Kolašinac A.T. (39) uhapšen je zbog sumnje da je u Kolašinu prodao maloljetnoj osobi određenu količinu kokaina, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju, policija je preduzimajući planske aktivnosti na sprječavanju i otkrivanju svih oblika zloupotrebe opojnih droga, sa posebnim akcentom na suzbijanje ulične prodaje narkotika uhapsila A.T. koji je operativno-interesantno lice.&nbsp;
Policija je pronašla i izuzela navedeni kokain koji će biti predmet vještačenja.
- Osumnjičeni A.T. će, uz krivičnu prijavu, biti priveden državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga- dodaju iz UP.&nbsp;
Sprečavanje, otkrivanje i procesuiranje svih oblika zloupotrebe opojnih droga će, kako ističu, i u narednom periodu biti jedna od prioritetnih aktivnosti službenika Uprave policije.

U Kolašinu uhapšen OIL zbog sumnje da je prodao kokain maloljetniku

Povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika Komisija za dodjelu Nagrade „Vojislav P. Nikčević“ jednoglasno je odlučila da se Nagrada za 2025. godinu dodijeli prof. dr Adnanu Čirgiću za izuzetan doprinos proučavanju, standardizaciji i afirmaciji crnogorskoga jezika.
- Čirgićev naučni rad iz oblasti montenegristike je višeslojan obuhvatajući vrijedne doprinose različitim disciplinama lingvistike, nauke o književnosti i kulturologije, od dijalektologije, akcentologije, istorije jezika, preko standarologije do proučavanja usmene književnosti i tradicijske kulture - kazali su sa FCJK-a.
Kako dodaju, bio je direktor Instituta za crnogorski jezik i književnost od osnivanja do njegove transformacije u Fakultet za crnogorski jezik i književnost, te prvi dekan toga fakulteta. Predśednik je Crnogorskoga PEN centra i aktivni učesnik u najvažnijim tijelima za standardizaciju i razvoj crnogorskoga jezika.

Tag: ranko-vujovic