Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da Palestinci ne bi imali pravo na povratak u okviru njegovog plana raseljavanja iz Gaze.
On je u intervjuu Foks Njuzu, čiji je dio objavljen danas, na pitanje novinara da li bi Palestinci imali pravo na povratak na teritorije razorene ratom Tramp je odgovorio: "Ne, ne bi imali, zato što će imati mnogo bolje mjesto stanovanja".
- Drugim riječima govorim o tome da im izgradim stalno mjesto, jer ako oni treba sada da se vrate trebaće godine prije nego što budu mogli tamo da žive, tamo se ne može živjeti - dodao je Tramp.
Tramp je prošle nedjelje kada je primio izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašintonu rekao da će SAD preuzeti kontrolu nad pojasom Gaze i da će se osloboditi uništenih zgrda da bi ekonomski razvile tu teritoriju. A palestinsko stanovništvo po njemu treba da bude raseljeno. Njegove riječi osudile su brojne zemlje širom svijeta.
On je i sada ponovio da Palestinci iz Gaze mogu da idu da žive u Jordan ili u Egipat uprkos protivljenju tih zemalja i brojnih drugih kao i samih Palestinaca.
U intervjuu, koji će u cjelosti biti objavljen večeras američki predsjednik je rekao da će SAD izgraditi „divne zajednice“ za oko dva miliona stanovnika Gaze.
- Moći će da ih imaju pet, šest ili dvije. Ali ćemo izgraditi sigurne zajednice, malo dalje od mjesta gde se nalaze gdje je sva ta opasnost - dodao je Tramp, prenosi Beta.
Posvećen sam kupovini i vlasništvu nad Gazom. Kada je riječ o tome da je mi ponovo izgradimo, mogli bi da damo to drugim zemljama na Bliskom istoku da grade njene djelove. Drugi ljudi bi mogli to da rade pod našim pokroviteljstvom. Ali mi smo posvećeni da budemo vlasnici, da je uzmemo i osiguramo da se Hamas ne vrati - rekao je Tramp bez objašnjenja od koga bi on kupio Gazu i kako bi SAD bile vlasnici nad tom teritorijom, piše BBC.
Obećao je da će „povesti računa o Palestincima“.
- Osiguraćemo da oni žive divno u harmoniji i miru i da se ne ubijaju. Oni ne žele da se vrate u Gazu, idu nazad samo zato što nemaju alternative - rekao je Tramp.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tramp ponovio da je za raseljavanje Palestinaca iz Gaze: "Imaće mnogo bolje mjesto stanovanja"

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da bi Jordan i Egipat i druge arapske zemlje trebalo da povećaju broj palestinskih izbjeglica iz Pojasa Gaze, gdje je rat s Izraelom izazvao humanitarnu krizu.
U razgovoru sa novinarima u predsjedničkom avionu Tramp je Gazu opisao kao „mjesto za rušenje“ poslije rata Izraela sa Hamasom i govorio o potencijalnom preseljenju dovoljno stanovništva iz ratom razorenog područja „samo da se očisti“.
Tramp je razgovarao telefonom sa kraljem Jordana Abdulahom Drugim i rekao mu da je čitav Pojas Gaze u neredu i da bi volio da monarh primi više ljudi, prenijeli su danas izraelski mediji.
- Volio bi da Egipat primi ljude - rekao je Tramp novinarima i najavio da će danas razgovarati i sa egipatskim predsjednikom Abdel Fatahom al Sisijem.
On je pomenuo milion i po ljudi i rekao da bi tako masovno kretanje Palestinaca moglo biti „privremeno ili dugoročno“, dodajući da je u području koje obuhvata Gaza tokom vjekova bilo mnogo sukoba.
- To je bukvalno mjesto za rušenje sada. Skoro sve je srušeno i ljudi tamo umiru. Tako da bi se ja uključio sa nekim arapskim zemljama i izgradio stanove na drugoj lokaciji gdje bi oni mogli da žive u miru za promjenu - rekao je Tramp.
Jordan i Egipat već dugo odbijaju tu opciju i administracija bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena je prihvatila takav stav. U Gazi živi oko 2,3 miliona Palestinaca.
Za Palestince svaki pokušaj preseljenja iz Gaze budi sjećanja na Nakbu, u prevodu sa arapskog katastrofu, masovno raseljavanje tokom rata koji je pratio stvaranje Izraela prije 75 godine.
Izrael je porekao da ima bilo kakve planove da primora stanovnike Gaze da odu. Neki članovi Vlade Izraela ultradesničari su međutim javno podržali ideju u masovnom napuštanju palestinske teritorije.
U oktobru tokom predsjedničke kampanje Tramp je govorio da bi Gaza mogla biti „bolja nego Monako“ kada bi se „obnovila na pravi način“.
Lider izraelske ultradesne partije Ocma Jehudit (Jevrejska snaga) pozdravio je Trampov prijedlog o preseljenju u Jordan i Egipat privremeno ili za stalno.
- Pohvaljujem predsjednika SAD Trampa za inicijativu da premjesti stanovnike Gaze u Jordan i Egipat - objavo je Ben Gvir na Platformi X.
On je podsjetio da je jedan od zahtjeva njegove stranke premijeru Izraela Benjaminu Netanjahuu bio da promoviše dobrovoljnu emigraciju.
- Kada predsjednik najveće svjetske supersile Tramp lično iznese tu ideju vrijedno je da je izraelska vlada primijeni - rekao je Ben-Gvir i dodao „promovišite emigraciju sada“.

Tramp predložio privremeno ili trajno raseljavanje stanovnike Gaze

Najmanje 22 osobe ubijene su u srijedu u izraelskim napadima širom Pojasa Gaze u sredu, dok su izraelske snage produbile upad u gradu Bejt Hanun na sjeveru priobalne palestinske teritorije, primoravajući većinu preostalih stanovnika da odu u druge delove enklave, prenio je Rojters.
Stanovnici su rekli da su izraelske snage opkolila skloništa u kojima su raseljene porodice i preostalo stanovništvo za koje se procjenjuje da ima nekoliko hiljada ljudi, naređujući im da krenu na jug Pojasa Gaze kroz kontrolni punkt.
Muškarci su zadržani na ispitivanju, dok je ženama i djeci dozvoljeno da nastave da idu ka gradu Gaze, rekli su stanovnici i palestinski ljekari.
Izraelska ofanziva na sjeveru Pojasa Gaze i evakuacija desetina hiljada Palestinaca iz tog područja podstakli su tvrdnje Palestinaca da Izrael čisti to područje da bi ga koristio kao tampon zona i potencijalno za povratak jevrejskih doseljenika.
Izraelska vojska je negirala takve namjere, dok je premijer Benjamin Netanjahu rekao da ne želi da poništi povlačenje doseljenika iz Pojasa Gaze 2005. godine. Ipak, predstavnici tvrde linije u njegovoj vladi otvoreno su govorili o povratku na tu teritoriju.
Izraelska vojska je navela da su njene snage u Džabaliji, Bejt Lahiji i Bejt Hanunu tokom nove vojne ofanzive, koja je počela prije više od mjesec, ubile stotine militanata Hamasa, kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom.
Hamas i naoružano krilo Islamskog džihada tvrdili su da su ubili nekoliko izraelskih vojnika tokom zasjeda i protivtenkovske raketne vatre.
Napori arapskih posrednika, Katara i Egipta, uz podršku SAD, dosad nisu uspjeli da okončaju rat u Pojasu Gazi, dok se Hamas i Izrael međusobno optužuju zbog odsustva napretka.
Američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je u srijedu da je Izrael "postigao ciljeve koje je sebi postavio" uklanjanjem vođstva Hamasa i obezbjeđivanjem da ta organizacija ne može da pokrene još jedan masivan napad. 
- To bi trebalo da bude vrijeme za okončanje rata. Takođe moramo da budemo sigurni da imamo plan za ono što slijedi. Tako da ako Izrael odluči da okonča rat i nađemo način da izvučemo taoce, takođe imamo jasan plan kako bi Izrael mogao izađi iz Gaze i postaramo se da se Hamas ne vrati - rekao je Blinken,
Visoki zvaničnik Hamasa Sami Abu Zuhri rekao je povodom Blinkenove izjave: "Suočavamo se sa jednim neprijateljem i neprijateljstvo SAD prema palestinskom narodu je ništa manje nego od okupacije".
Rat u Pojasu Gaze izbio ej 7. oktobra prošle godine kada su ekstremisti predvođeni Hamasom upali u Izrael gdje su, prema izraelskim podacima ubili 1.200 ljudi i oteli više od 250 talaca.
Više od 43.500 Palestinaca je ubijeno u Pojasu Gaze tokom rata, navode zdravstvene vlasti te teritorije pod kontrolom Hamasa.

U izraelskim napadima u Gazi ubijene 22 osobe, nova raseljavanja na sjeveru

- Svaka gradnja bez dozvole naše Opštine predstavlja nezakonito i nasilno uzurpiranje teritorije, a takvi objekti će biti uklonjeni odmah. Nezakoniti radovi na teritoriji Opštine Tuzi neće biti tolerisani. Svaka takva aktivnost biće spriječena i sankcionisana. Zakon će se sprovoditi do kraja, bez kompromisa i bez izuzetaka. Nikome neće biti dozvoljeno da nameće rješenja silom, niti da ugrožava zdravlje i dostojanstvo naših građana. Nasilje nad Malesijom neće proći - ističe Đeljaj.
On podsjeća na član sedam iz Odluke o privremenom uređenju odnosa između Glavnog grada i Opštine Tuzi do konačne podjele imovine, radi stvaranja uslova za funkcionisanje Opštine Tuzi.
- Ovu odluku SO Tuzi je usvojila u decembru 2021. godine. U članu 7 jasno i nedvosmisleno piše - Nepokretna imovina obuhvaćena urbanističkim projektom „Sanitarna deponija sa reciklažnim centrom“ nalazi se na teritoriji Opštine Tuzi. Tom imovinom, do konačne podjele, privremeno upravlja Deponija Podgorica. Ovo privremeno upravljanje ni na koji način ne daje pravo bilo kome da gradi ili djeluje bez saglasnosti i dozvole Opštine Tuzi. Dakle, Deponija je samo privremeni korisnik – što je i sama potpisala - i to jasno znači da je imovina u vlasništvu Opšine Tuzi. Takođe, usluge deponovanja otpada za Opštinu Tuzi vrše se bez naknade, sve dok imovina ne pređe u posjed naše Opštine. Ovo je zakonska obaveza i ne može se zaobići - kaže Đeljaj.
Ističe da Opština Tuzi nije poklonili niti prodala nijedan pedalj zemelje.
- Zbog toga želim naglasiti da Opština Tuzi nije poklonila, niti prodala nijedan pedalj zemlje, kako se pokušava manipulisati od strane onih koji su deponiju doveli u Malesiju. Podsjećam i da je Skupština opštine Tuzi ukinula urbanistički projekat za lokaciju Deponije „Livade“, što jasno znači da je isključivo Opština Tuzi nadležna za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova i građevinskih dozvola na ovoj teritoriji - rekao je Đeljaj.

Đeljaj: Deponija od Tuzi neće dobiti dozvolu za gradnju pete sanitarne kade

Opština Bar realizovala je anketu povodom izrade strateškog plana razvoja za period od 2026. do 2030. godine na koju je odgovorio 581 građanin, odnosno stiglo je 1.726 odgovora, što pokazuje da su građani ove primorske opštine žele da uzmu aktivno učešće u oblikovanju budućih pravaca razvoja grada - kazala je potpredsjednica Opštine Bar Tanja Spičanović.
Rezultati ankete, kako je istakla ona juče za Bar Info, a koja koordinira radom Radne i Konsultativne grupe za izradu Strateškog plana, pokazuju da su građani Bara kao najznačajnije oblasti za budući razvoj prepoznali saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu, socijalnu zaštitu i zdravstvo, turizam i ugostiteljstvo, zapošljavanje i privredu, te obrazovanje i mlade.&nbsp;
- U fokusu interesovanja građana našla su se i pitanja zaštite životne sredine, kulture, sporta, poljoprivrede i ruralnog razvoja, a istaknuta je i važnost digitalizacije i inovacija - navela je Spicanović.
Upravo odgovori građana, kako dodaje, ukazuju na manjkavosti postojećeg centralizovanog sistema, koji lokalnim upravama ostavlja minimalne mogućnosti da utiču na odlučivanje o strateškim potrebama, &nbsp;kao što su regionalna putna mreža ili izgradnja nove bolnice, novih školskih objekata i slično.&nbsp;
- Većina onog što su građani sugerisali, a u domenu je naših nadležnosti i može se finansirati iz lokalnog budžeta, biće obuhvaćeno ovim dokumentom - najavila je Spicanović.
Lokalna uprava će, kako ističe, sa posebnom pažnjom razmotriti pristigle prijedloge i sugestije, čime će se osigurati da razvojni plan ne bude samo administrativni dokument, već strategija koja će doprinijeti ravnomjernom, održivom i dugoročnom razvoju Bara.
- Opština Bar zahvaljuje svim učesnicima ankete na uloženom vremenu i doprinosu, uz podsjećanje da je do 20. septembra otvorena i onlajn anketa u vezi sa izradom lokalnog plana socijalne i dječje zaštite i unapređenja socijalne inkluzije za period od 2026. do 2030. godine - saopšteno je iz Opštine Bar.

Spičanović: Barani žele da uzmu aktivno učešće u oblikovanju budućih pravaca razvoja grada

Danku Femiću iz Podgorice, koji se sumnjiči da je natjerao fotoreportere „Pobjede“ Steva Vasiljevića i „Vijesti“ Borisa Pejovića da izbrišu fotografije kada je u Gornjem Zaostru kod Berana uklanjan spomenik četničkom ratnom zločincu Pavlu Đurišiću - pritvor je 20. avgusta produžen do dalje odluke suda.
Ta odluka je, kako je Portalu ETV saopštila portparolka Osnovnog suda u Beranama Ana Radunović, donijeta rješenjem Višeg suda u Bijelom Polju nakon što je beransko Osnovno državno tužilaštvo 15. avgusta podnijelo optužni prijedlog.
- Pritvor je produžen do dalje odluke suda zbog dva krivična djela prinuda &nbsp;po pritvorskom osnovu - opasnost od ponavljanja krivičnog djela ili činjenja krivičnog djela kojim se prijeti - dodala je Radunović.
Ona nam je saopštila i da je u toku žalbeni postupak pošto je na ovo rješenje žalbu izjavio Femićev advokat.
Femiću se, inače, pored dva krivična djela prinuda na teret stavlja i da je ugrozio sigurnost Borisu Pejoviću kojem je tog dana navodno više puta prijetio riječima da će ga „naći i ubiti ako bilo koja fotografije bude objavljena u Vijestima ili bilo gdje drugo“.
Pritvor mu je i 11. avgusta određen jer je ranije osuđivan, i bojazni da bi, ukoliko bi se našao na slobodi, mogao bi načiniti krivično djelo kojim prijeti.&nbsp;
- S obzirom da su krivična djela učinjena na naročito drzak i bezobziran način, na javnom mjestu i u prisustvu više lica, kao i na opasnost od ometanja postupka uticanjem na za sada nepoznate saučesnike, čiji identitet i uloga u dosadašnjem toku postupka još nisu utvrđeni, a po navodima Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama u toku je analiza foto i video snimaka događaja od strane Uprave policije koji rade na utvrđivanju identiteta, odosno identifikaciji svih lica koja su učestvovala u predmetnom događaju - navodi se u prvom obrazloženju za određivanje pritvora.
Podsjećamo, tokom napada razularene mase 8. avgusta Vasiljeviću je u Gornjem Zaostru uništen fotoaparat i oštećen značajan dio opreme.&nbsp;
Napad se dogodio oko 14:20 sati, u trenutku kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu. Nakon što su Vasiljeviću oduzeli, pa potom polomili dio opreme, nasilno su ga uveli u šator i više ljudi je počelo da ga udara i da mu prijeti.
Novinarske ekipe su tada napadnute, a zahvaljujući prisebnoj reakciji par mještana izbjegnuto je ozbiljnije nasilje, pa čak i mogući linč. Vasiljević i Pejović kao i novinar Balša Rudović, koji nije fizički napadnut, su, vidno potreseni, hitno evakuisani iz Gornjeg Zaostra. Ovaj skup su „obezbjeđivala“ svega dva policajca u civilu, a cijeli incident se dogodio pred njihovim očima.

Danku Femiću 20. avgusta pritvor produžen zbog bojazni da bi ponovo mogao da nasrne na Vasiljevića i Pejovića ili prijetnje sprovede u djelo

Oni tvrde da je Petnjica u minulom periodu bila saobraćajno izolovana ida je to bio jedan od glavnih razloga za njenu sveukupnu razvojnu stagnaciju. Kazli su da se rekonstrukcijom postojećih puteva i izgradnjom novih saobraćajnica sveukupna životna situacija na ovom području znatno poboljšala.
- Od ponovnog uspostavljanja statusa opštine Petnjica naše aktivnosti su bile usmjerene ka stvaranju boljih uslova za život lokalnog stanovništva. Razumjeli smo da je glavni zadatak da uspostavimo bolju saobraćajnu povezanost sa susjednim gradovima i da modernizujemo puteve na seoskom području. U tom cilju kod državnih organa kandidovali smo više projekata koji se tiču rekonstrukcije starih i izgradnje novih puteva. Na opšte zadovoljstvo naši zahtjevi su dobrim dijelom uvaženi tako da smo dobili konkretna rješenja za prioritetne dionice. Takođe, sopstvenim sredstvima, i uz značajnu pomoć naše cijenjene dijaspore, modernizovano je na desetine kilometara lokalnih i seoskih puteva što je od neprocjenjivog značaja za čitavi Bihor - kazao je u izjavi za "Dan" predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović.
Da se na području Bihora radi dosta na unapređenju pitne infrastrukture potvrdila je i ministarka saobraćaja Maja Vukićević koja je protekle sedmice sa sardnicima posjetila opštinu Petnjica.
- Nedavno je završena sanacija klizišta na magistralnom putu Berane - Petnjica. Takođe, prije nekoliko dana otpočela je rekonstrukcija puta Petnjica - Bioča, u dužini od devet kilometara, koji ima strateški značaj za povezivanje Petnjice sa ostatkom Crne Gore. Ova saobraćajnica će, po završetku radova, skratiti udaljenost i omogućiti bržu i sigurniju komunikaciju građana Petnjice sa Bijelim Poljem i drugim opštinama sjevera - kazala je Vukićević.
Dodala je da je Ministarstvo saobraćaja posvećeno daljem ulaganju u razvoj putne infrastrukture u Petnjici i na sjeveru Crne Gore, kako bi se, kako je navela,poboljšao kvalitet života građana, podstakao ekonomski razvoj i stvorili uslovi za ostanak mladih u ovom kraju.
Kao najvažniji realizovani projekat koji se tiče modernizacije putne mreže u Bihoru izdvaja se rekonstriukcija puta Petnjica – Berane do mjesta Budimlja, u dužini od 15 kilometra, zašta je izdvojeno preko 11 miliona eura. Preduzeti su i konkretni koraci za rekonstrukciju puta koji preko Lješnice, Petnjicu povezuje sa magistralnim putem Berane - Bijelo Polje,a izvođači radova su na terenu. Takođe, u toku je izrada projekta za rekonstrukciju dionica regionalnog puta Trpezi - Kalače – Rožaje, a očekuje se i modernizacija saobraćajnice Petnjica – Savin Bor.
Iz lokalne uprave ističu da je u minulih dest godina asfaltirano i preko sto kilometara lokalnih puteva, da je izvršena popravka i nasipanje brojnih saobraćajnica na seoskom području i izgrađeno dosta puteva koji vode do planinskih katuna.
<h2>U planu otvaranja graničnog prelaza preko Pešterske visoravni</h2>
Rukovodeće strukture u opštini Petnjica intenzivirale su aktivnosti i oko izgradnje puta Petnjica – Tutin i otvaranja graničnog prelaza na Pešterskoj visoravni. Oni podsjećaju da udaljenost Petnjice od Tutuna ovim putem iznosi pedesetak kilometara.
- Otvaranje graničnog prelaza preko Pešterske visoravni i izgradnja puta ka Tutinu je od izuzetnog značaja za čitavi kraj koji gravitira prema republici Srbiji. Na ovaj način stvorila bi se bolja regionalna povezanost, što daje mogućnost da se kvalitetnije valorizuju svi raspoliživi potencijali na ovom području. Uspostavljanje ovog prelaza pozitivno bi uticalo na protok ljudi, roba i kapitala iz pograničnog pojasa, ali i iz čitavog regiona. Zato očekujemo da će se ova priča, na zadovoljstvo svih, dalje odvijati u pozitivnom pravcu - naglasili su iz lokalne uprave.

Novim saobraćajnicama do bržeg prosperiteta Bihora

&nbsp;Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su gradnju dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja kroz selo Đurđevića Tara tako što su trasu izmjestili u odnosu na prvovitni plan i ona sada prolazi kroz imanja mještana koji su prihvatili da im prodaju parcele. - CGES uništava Taru. Uništili su život u Đurđevića Tari i budućim naraštajima koji je trebalo da ostanu ovdje i razvijaju ovaj kraj, prije svega kroz turističku ponudu. Mi smo rodoljubi ove države i želimo da je sačuvao i unaprijedimo u bolje mjesto za život. Ali, od naše mukotrpne borbe, sastanaka, blokade mosta, obećanja bivšeg ministra Janka Odovića da će ići podzemni kabal i bivšeg ministra Saše Mujovića da dalekovod neće ugroziti nikoga, ostala je prazna priča i uništavanje naljepšeg i najpoznatijeg sela sa velelepnim mostom na Tari – ogorčen je predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić. On podsjeća da je most na Đurđevića Tari drugo najposjećenije mjesto u Crnoj Gori, te da će uskoro, nakon okončanja rekonstrukcije, „zasijati novom ruhu, sa uređenim pristupnim putevima, parkingom, osvetljenjem, ali će dalekovod trajno uništiti ambijent“. - Dalekovod će vizuelno uništiti Taru. Posječen je veliki broj stabala, probijeni su novi putevi u srcu Nacionalnog parka „Durmitor“, urađena je velika devastacija. Nama - mještanima ne daju da napravimo ni pomoćni objekat, ne daju doznaku za ogrijevno drvo. Pa, pitamo se kakve koristi mi to imamo od uprave ovog nesrećnog nacionalnog parka, kad nijesu „mrdnuli prstom“ da zaštite selo i Park od ovih metalnih strašila – kaže za Portal ETV Ostojić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_ce655b81b0fa6c89734792f8830f74c5973814bd2fca5ce703528a25b9c116b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250908230956_ce655b81b0fa6c89734792f8830f74c5973814bd2fca5ce703528a25b9c116b7" data-rendition-name="original" width="1080" height="1128" loading="lazy" alt="Ošegana stabla na trasi dalekovoda u Đurđevića Tari"> <figcaption>Ošegana stabla na trasi dalekovoda u Đurđevića Tari</figcaption> </figure>  Smatra da je trebalo „striktno da daju dozvolu da može da prođe samo podzemni kabal kroz Nacionalni park“. - Ali nije njih briga bilo za mještane i prirodu. I pitamo se zašto su ovo dozvolili Nacionalni parkovi znajući da je Tara pod zaštitom Uneska. Mi nijesmo branili selo da bi zaustavili projekat od velike važnosti za Crnu Goru, samo smo tražili da se ono zaobiđe ono ili da postave podzemni kabal. A, moglo je – dodaje Ostojić.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F-gSGl7UACzw%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sagovornik Portala ETV podsjeća da je „bivši ministar Odović bio obećo, ali je onda rečeno da nije izvodljivo zbog nedostatka para“. - Pitamo, kako je mogao kabal kroz čitavu Italiju, preko mora da prođe podzemno, kroz Tivat i Lastvu 6,7 kilometara, a kroz Taru nije moglo 2,5 kilometara. I da se sačuva predivno selo, Nacionalni park i stanovništvo koje tu živi. Ovaj dalekovod će stopirati život u selu kuda je prošao. Tu života više nema. Ogromna zračenja, magnetna polja koja utiču na biljni i životinjski svijet. Dobijaće se leukemije i kanceri, uticaće na raspoloženje ljudi. Pogođeno je direktno oko 15 domaćinstava – objašnjava Ostojić. Neki mještani, kako kaže, podlegli su „ogromnom pritisku mešetara CGES-a, koji su nudili ogromne pare i išli od kuće do kuće“.&nbsp; - Imali su informacija dosta, koga mogu kupiti i nijesu žalili novac. Nažalost, pojedini su poklekli kad su im ponudili ogromne cifre. Ipak, te proklete pare su uništile selo. Ništa više neće biti isto. Uništili su međuljudske odnose, slogu među mještanima. I to će imati trajne posljedice. Poremećeni su zanavijek komšijski, rođački i kumovski odnosi. Selo je bilo složno, jedni drugima smo pomagali kad je trebalo. Toga nikad više neće biti. Ti koji su prodali Italijanima zemlju, trebalo je prvo da je ponude komšijama i rođacima, ako su im pare bile potrebne. Naši su se borili za ovu zemlju i živote davali, a mi je prodajemo „Terni“ italijanskoj – ogorčen je Ostojić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250908230956_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>NEKI MJEŠTANI PODLEGLI OGROMNOM PRITISKU: Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Njegov i život njegove porodice, ističe on, ugrozio je CGS, jer „žice prolaze oko 40 metara od mjesta“, đe on i familija borave po 15-20 sati dnevno.&nbsp; - I biznis koji sam stvarao godinama i zapošljavao veliki broj radnika je ugrožen. I druge porodice uz liniju prokletog dalekovoda su ugrožene. Tuda će utihnuti sve. Bio sam optimista i nadao sam se da će podzemni kabal proći ili da će dalekovod zaobići selo. Bile su neke informacije da nemaju drugog izbora, ali pare i „Brankovići“ su učinili svoje! Više Tara neće biti ista – zaključio je Ostojić. Biolog Vuk Iković kazao je u maju za Portal ETV da dalekovode treba planirati tako da zaobilaze turistički značajna područja, te da u proces planiranja treba da budu uključene sve zainteresovane strane - mještani i lokalni preduzetnici. - Možemo imati i elektro-mrežu i očuvanu prirodu – bio je decidiran Iković. Gradnja dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja nekoliko godina je u fokusu, jer su se mještani Đurđevića Tare usprotivili da trasa prođe kroz njihovo selo, u znak protesta u više navrata blokirali su i most na Tari, ali, sudeći prema informacijama da su neki od njih, ipak, prodali zemlju, otpora više neće biti.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FvMVpoZQy2F0%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Posljednji put proteste su organizovali u martu ove godine, nakon čega su ekipe CGES-a obustavile radove u zoni sela. Iković je u razgovoru za Portal ETV kazao da dalekovodi mogu da uzrokuju „gubitak vizuelnog identiteta jednog prostora, da nepovratno podijele jedan prostor na dva dijela i da tako razdvoje mjesto zimovališta od mjesta hranilišta raznih vrsta“. Bio je kategoričan da ukoliko se ne mogu zaobići najvrjedniji pejzaži i ekosistemi, onda treba postaviti podzemni kabal. Jedan od najglasnijih protivnika gradnje dalekovoda u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ bio je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, a Skupština grada u decembru 2023. godine čak je, na njegovu inicijativu, usvojila zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp; Vraneš je tada u lokalnom parlamentu tvrdio da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko ne odustane od zaključaka koje je inicirao.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_f87f0f75bbab9f8348c27ace8c6da98367e04934cecb6b64766880956ac3973f.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250908230956_f87f0f75bbab9f8348c27ace8c6da98367e04934cecb6b64766880956ac3973f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="Trasa dalekovoda kroz Đurđevića Taru znatno izmijenjena, označeno crvenom bojom "> <figcaption>Trasa dalekovoda kroz Đurđevića Taru znatno izmijenjena, označeno crvenom bojom </figcaption> </figure>  Od zaključaka te 2023. nije odustao, ali 2025. kada je CGES nastavio radove, ne pominje ni zaključke SO, niti se glaska na ovu temu.&nbsp; Na pitanje odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića na sjednici 27. marta što se desilo u međuvremenu, kratko je odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, ali da on i njegovi saradnici nijesu.&nbsp; Koliko je 2023. Vraneš ozbiljno doživio pritiske kojima je, kako je govorio u lokalnom paralemntu, bio izložen, svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).

Ostojić: Tu života više nema

-Veli mi Abazović da će sad Katnića da miču isto kad je izmijenjen zakon o tužilaštvu – obavijestio je Jovica Vukotić svoje kompanjone Stefana Đukića-Mandića i Emila Tuzovića. &nbsp; -Da, Abaz je brat naš – odgovara Đukić-Mandić, radostan što će se njihovi tužuilački progonitelji ukloniti sa pozicija. &nbsp; Ovo je dio prepiske od 1. marta 2021. godine u kojoj sada pokojni šef škaljarskog klana Jovica Vukotić obavještava svoje podređene da je definitivno spremna smjena tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200936_36f9812120ae3832a4a70c0c40a92f0433f51daf3a318eca1fe8d0e564fabc31.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250909200936_36f9812120ae3832a4a70c0c40a92f0433f51daf3a318eca1fe8d0e564fabc31" data-rendition-name="original" width="521" height="283" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE PRIKRIVENIH VEZA: Skaj prepiska Vukotića i članova škaljarskog klana"> <figcaption>RAZOTKRIVANJE PRIKRIVENIH VEZA: Skaj prepiska Vukotića i članova škaljarskog klana(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Iz prepiske se može zaključiti da Vukotiću direktno informacije javlja – Dritan Abazović, u to vrijeme potpredsjednik Vlade Zdravka Krivokapića, čovjek zadužen za kontrolu svih službi bezbjednosti. &nbsp; Ove traskripte objavio je M portal još prije dvije godine i komunikacija sa nekad zaštićene aplikacije pruža uvid u neke veze kriminala sa crnogorskim političarima. Vijeće Višeg suda u Podgorici tek treba da odluči da li će u dokaze uvrstiti Skaj komunikacije koje je na ročištu u julu predložio bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Do transkripata je došla odbrana optuženih, a na osnovu ovih novih informacija ispada je sepecijalni tužilac Miloš Šoškić te potencijalne dokaze - svjesno izostavio. &nbsp; Da sve bude interesantnije, upravo iz transkripata koje je tužilac Šoškić izostavio proizilazi da su oba mafijaška klana – kavački i škaljarski - planirali likvidaciju Milivoja Katnića, ali i Zorana Lazovića i Saše Čađenovića. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200940_7d95c0fbdf89887bb318d81ea6218bc28b1aaa0fb23c58babe37c9ce4df07111.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250909200940_7d95c0fbdf89887bb318d81ea6218bc28b1aaa0fb23c58babe37c9ce4df07111" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="KAD ŠKALJARCI POHVALE: Dritan Abazović i kompromitujuće Skaj prepiske "> <figcaption>KAD ŠKALJARCI POHVALE: Dritan Abazović i kompromitujuće Skaj prepiske(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Odluka Višeg suda se očekuje prije septembarskog zakazanog ročišta na suđenju Lazoviću, Katniću i Čađenoviću za zloupotrebu službenog položaja i stvaranje kriminalne organizacije. Odluka Višeg suda mogla bi značajno da utiče na dalji tok sudskog procesa. &nbsp; Jer, očito je: prije Katnića, Lazovića i Čađenovića o kraju profesionalne karijere ali i o njihovim sudbinama imali su informacije - vodeći ljudi škaljarskog klana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200940_5653f5e9801a820c0cc418dd61e822ced9df54e2dfaac9891b1c654a9099f69d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250909200940_5653f5e9801a820c0cc418dd61e822ced9df54e2dfaac9891b1c654a9099f69d" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ČEKAJUĆI ODLUKU: Zgrada Višeg suda u Podgorici "> <figcaption>ČEKAJUĆI ODLUKU: Zgrada Višeg suda u Podgorici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI VIŠI SUD &nbsp; U slučaju da Viši sud prihvati – kako se očekuje – sve Skaj komunikacije, da se kao dokaz razmatarju takozvane ,,nefiltrirane kriptovane komunikacije, značajno će se promijeniti situacija optuženih jer se lako uočava da su trojica okrivljenih bili na meti kavačkog klana iako se optužnicom terete da su bili dio tog istog kriminalnog klana. &nbsp; Osim toga, neselektovane Skaj komunikacije mogli bi otvoriti &nbsp;prostor za nova procesuiranja, ovoga puta političara koji su do nedavno obavljali ključne funkcije u državi, ili ih obavljaju i danas. &nbsp; Među prvima je svakako Dritan Abazović koji je, prema prepiskama između samog vrha škaljarskog klana, znao da će Katnić i ostali biti smijenjeni već je o tome obavještavao pojedine škaljarce. &nbsp; ,,GAME CHANGER” SRPSKOG SVETA Od avgustovskih izbora 2020. godine Dritan Abazoviće je postao neka vrsta zvijezde ,,srpskog sveta” jer je presudno uticao na prevlast litijaškog pokreta u crnogorskom parlamentu. No, objelodanjenim transkriptima komunikacije kriminalaca i njihovih saradnika pokazuju osnnovi sumnje da su postojale jasne veze između pojedinih istaknutih političara postavgustovske vlasti i pripadnika kriminalnih klanova. &nbsp; O tome svjedoči i prepiska od 30. avgusta 2020. godime koju je M portal objavio, a u kojoj je glavna zvijezda upravo Dritan Abazović. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Tako već pominjani Stefan Đukić-Mandić obavještava druga Bojana Lopičića da mu je Abazović javio da ,,deru DPS noćas”, na što Lopičić odgovara. ,,Brat! Najveći do svih. Svega mi!”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200944_a04adbf74e5b67baf31c72722804886fe9c656db2cf0161fd7f0b9098b9a776d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250909200944_a04adbf74e5b67baf31c72722804886fe9c656db2cf0161fd7f0b9098b9a776d" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt='KO SKRIVA ,,SKAJ DOKAZE ": Milivoje Katnić, Miloš Šoškić i Zoran Lazović '> <figcaption>KO SKRIVA ,,SKAJ DOKAZE ": Milivoje Katnić, Miloš Šoškić i Zoran Lazović(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  PRIJETNJE KATNIĆU I OSTALIMA... Nije tu kraj planova škaljarskog klana o obračunu sa onima koji su ih u ime države progonili. Tako Đukić-Mandić saopštava prijetnje da će, ,,kada &nbsp;prođe neki period kad ostanu bez službe pobiti ta go**a”. &nbsp;&nbsp; Iako je po optužnici Miloša Šoškića, trojka Katnić, Čađenović i Lazović zloupotrijebila službeni položaj podredivši ga kavačkom klanu koji predvodi Radoje Zvicer - skaj komunikacije koje Katnić nudi Višem sudu u Podgorici ruše i tu, glavnu tezu specijalnog tužilaštva. Ispostavlja se da su visokorangirani članovi kavačke mafijaške organizacije planirali da Katnića ubiju, a dijete mu poliju kisjelinom, a da tužioca Čađenovića naprave invalidom jer su smatrali da su naklonjeni škaljarskom kriminalnom klanu i da im „pakuju“ optužbe. Upotreba skaj prepiski u montiranim procesima polagano otvara pandorinu kutiju grijehova vodećih ličnosti postavgustovske Crne Gore. &nbsp; ABAZOVIĆ I PRIČA O ŠVERCU Dritan Abazović, koji je bio vlasnik kriptovanog telefona, pominje se i u prepisci u kojoj se dogovara preuzimanje šverca cigareta preko Luke Bar, kada se otkrivaju konekcije sa srpskim špijunom Stevanom Simijanovićem, načelnikom policije u Baru Ilijom Vasovićem, ali i kontroverznim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem. &nbsp; Kriptovani telefoni bilježili su i aktivnosti mafijaških organizacija u protežiranju Demokrata Alekse Bečića kupovinom i obezbjeđivanjem glasova na izborima 2020, na Cetinju, u biudvi, Kotoru. &nbsp; Na Skaj nijesu bili imuni ni neki visoki funkcioneri bivšeg Demokratskog fronta, kao na primjer nekadašnji prvi čovjek Budve Milo Božović, ali ni najjača politička organizacija u Crnoj Gori – Crkva Srbije koja je pripadnike klanova angažovala za kupovinu naoružanja u susret avgustovskoj promjeni vlasti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200944_e1cfef8a38759ddafa9d92b9130fceffeb147e27a6c117cf98025202d0831e30.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250909200944_e1cfef8a38759ddafa9d92b9130fceffeb147e27a6c117cf98025202d0831e30" data-rendition-name="original" width="1920" height="1282" loading="lazy" alt="KAKO DO ISTINE O POSTUPANJU SDT-A: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac sa saradnicima"> <figcaption>KAKO DO ISTINE O POSTUPANJU SDT-A: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac sa saradnicim(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ĐE JE ,,MANDA” I ŠTO RADI NOVOVIĆ Više izvora Televizije E iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, ali i Hrvatske ukazuju da postoje Skaj komunikacije u kojima se pominje ime i najuticajnijeg političara u Crnoj Gori – Andrije Mandića. &nbsp; No, za sada nema ni traga od kriptovanih poruka u kojima se pominje Mandićevo ime zajedno sa imenom Mila Božovića, osumnjičenog za krijumčarenje narkotika. &nbsp; Za rasplet priče o Skaj prepiskama veoma je bitno i postupanje Specijalnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Vladimir Novović. Dosadašnje iskustvo pokazuje da je Specijalno tužilaštvo bilo vrlo selektivno u čitanju Skaj komunikacija. &nbsp; Od milion i dvjesta hiljada komunikaciaj dobijenih posredstvom Europola, Novović i ekipa specijalnih tužilaca nijesu procesuirali, pa ni pozvali makar na saslušanje, ni jednog od političara koji se pominju u mafijaškim prepiskama. &nbsp;&nbsp; Tužilaštvo nije našlo dokaze ni u slučaju „Skaj“ komunikacija čije transkripte je M portal objavio u avgustu prošle godine, koje svjedoče o dogovoru pripadnika škaljarskog klana za nabavku kriptovanih telefona za Abazovića, koje je on naručio, ali su oni odlučili da mu ih poklone. Ukoliko Vijeće Višeg suda ne bude selektivno, kao što je do sada bilo Specijalno državno tužilaštvo, možda bi crnogorska javnost uskoro mogla da vidi punu i istinitu sliku o vezama organizovanog kriminala i visoke politike. &nbsp; Ta nova slika bi mogla da dovede u problem, ne samo neke političare, već i ljude iz tužilaštva koji niejsu obavljali svoj posao. &nbsp; &nbsp;

Ako se sud odluči za neselektivan pristup porukama - „Brat Abaz“ bi se mogao naći u problemu

Bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović, koji je prošle godine smijenjen nakon niza kontroverzi, biće imenovan za savjetnika u crnogorskoj misiji u Briselu, saznaje portal ETV iz izvora bliskih Vladi. 
 
Prema pouzdanim informacijama, inicijativu da Odović dobije ovu poziciju dao je šef kabineta premijera, Branko Krvavac. Imenovanje dolazi uprkos ozbiljnim sumnjama i aferama koje su obilježile Odovićev mandat. 
 
Odović je razriješen u julu prošle godine, nakon burnog perioda tokom kojeg su ga pratile brojne kontroverze. Po preuzimanju funkcije, u javnosti je izazvao podsmijeh izjavom da “nije imao pojma što je to prostorni plan”. 
 
U martu ove godine, Odović je saslušan zbog mogućih neregularnosti u vezi sa izdavanjem dozvola za gradnju luksuznih objekata – kula na prostoru Jadranskog sajma, solitera u Baru i još nekoliko kapitalnih projekata duž primorja. Tokom izjava datih medijima, naveo je da je pozvan kao svjedok u vezi sa gradnjom objekta u Budvi, za koji su postojali sporovi oko zakonitosti izdavanja građevinske saglasnosti. 
 
„Saglasnost je izdata posljednjeg ili pretposljednjeg dana mog mandata. Ja je nisam potpisao, niti bio nadležan za to. Mislim da je u interesu građana da se provjeri da li je procedura bila zakonski ispoštovana“, rekao je tada Odović. 
 
Njegov odnos prema javnosti i medijima takođe je bio predmet oštrih kritika. U julu prošle godine, novinari su ga čekali 50 minuta u zgradi Vlade, nakon čega se, bez ikakvog objašnjenja ili izjave, udaljio bez riječi. Pres-konferencija koja je bila najavljena nikada nije održana, a iz njegovog resora je kratko saopšteno da se odgađa za narednu sedmicu – što se nije desilo. 
 
Ovakvo ponašanje jasno je pokazalo nivo nepoštovanja prema novinarima, kao i ignorisanje osnovnih demokratskih standarda transparentnosti. 
 
Odović se pominjao i u kontekstu navoda o mobingu unutar sopstvenog resora, ali ti navodi nikada nijesu do kraja razjašnjeni, niti je iko iz Ministarstva preuzeo odgovornost. Bio je ministar za koga su preciznost, odgovornost i institucionalna ozbiljnost bili očigledno nepoznati pojmovi. 
 
I pored toga, sada će predstavljati državu Crnu Goru u njenoj misiji u Briselu – što postavlja ozbiljna pitanja o kriterijumima za izbor kadrova i političku odgovornost vlasti prema građanima.

Janko Odović postaje savjetnik u Briselu

„Treba mu kičmu slomiti pa neka ostane beznačajan posle“. „Valjalo bi zbilja znati ko je ovaj pametnjaković, a i podatke o njemu. Valjalo bi mu se zahvaliti“ - samo su neke od prijetnji koje već duže od godinu na društvenim mrežama dobija novinar Televizije E Žarko Krivokapić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_ffc5ff7dded0c6f95eeb92c15b36d7ca6222848a7b224ad415a82608df55ea9f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250910190956_ffc5ff7dded0c6f95eeb92c15b36d7ca6222848a7b224ad415a82608df55ea9f" data-rendition-name="original" width="739" height="1328" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  &nbsp;„Ima li ovo ustaško komunističko kopile ime i prezime“, „Okoreli bolesnoumni autošovinista ustaške provijencije, obični kanalizacioni otpad“, „a kako mu treba jeb mater smećar ustaški“ - još su neke od riječi koje se ređaju u komentarima ispod snimaka Krivokapićeve emisije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_e9f93ad8f8a81b27e38c29a12438d66a3faec0fd07765bb10539df1ef01df477.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250910190956_e9f93ad8f8a81b27e38c29a12438d66a3faec0fd07765bb10539df1ef01df477" data-rendition-name="original" width="738" height="1227" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  On je o tome govorio u prilogu koji je emitovan na Televiziji E ističući da mu nije jasno zašto neko prijeti zbog emisije koja je u potpunosti u skladu sa novinarskim kodeksom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_f1acb3e24547ee7c5071860ed14337a6ed1676cbff3e94f3f4d5a9cb1cf0c8ea.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250910190956_f1acb3e24547ee7c5071860ed14337a6ed1676cbff3e94f3f4d5a9cb1cf0c8ea" data-rendition-name="original" width="1080" height="982" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  - Već više od godinu odbijam prijetnje na društvenim mrežama. Ne znam zašto neko prijeti zbog emisije koja se radi skladu sa etičkim kodeksom - rekao je Krivokapić dodajući da ga dodatno brinu prijetnje koje su upućene članovima porodice - što im izaziva osjećaj ugroženosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_b9a86d0e2fcdaab07da9567cde38850fc1900d007af3afb1824c1f08999d7e0a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250910190956_b9a86d0e2fcdaab07da9567cde38850fc1900d007af3afb1824c1f08999d7e0a" data-rendition-name="original" width="1073" height="577" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  Takve prijetnje, podvlači on, imaju cilj da zapuše usta onima koji profesionalno obavljaju svoj posao.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091020090_fa54a7b263aeceab55cf840811869c8b84e4f35395aaf286fcdf6e195634b592.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025091020090_fa54a7b263aeceab55cf840811869c8b84e4f35395aaf286fcdf6e195634b592" data-rendition-name="original" width="1079" height="1512" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  <h2>Instrukcije iz Crne Gore</h2> Danas je, inače, tri godine od prve prijetnje koju je urednica M portala Danica Nikolić dobila od osobe koja se potpisuje kao "Bane LA", a ujedno i dan kad je zaprimila najnoviji uznemirujući mejl u kojem joj se prijeti smrću. - Znaj da te jurim dok te ne smaknem sa liste", "Blizu sam da ti odsviram kraj", "Pa druga ti ubiše onomad na Cetinju iz snajpera a ja da ne naručim i jedan za tebe"... - piše u mejlu koji je danas dobila Nikolić. Nakon više podnijetih prijava i svih policiji i tužilaštvu proslijeđenih mejlova koji sadrže prijetnje, ona je poslije posljednjeg davanja izjave u Osnovnom državnom tužilaštvu kazala da neće podnijeti više ni jednu prijavu jer nadležni imaju dovoljno materijala i znaju ko šalje prijetnje sa mejla slatkislatka@hotmail.com, te da su sva buduća dešavanja u vezi sa ovim slučajem odgovornost policije i tužilaštva.&nbsp; Prvu prijetnju je dobila 10. septembra 2022. godine, a od tada su se nizali mejlovi i nove prijetnje ne samo urednici M portala već i kolegama iz drugih medija. Sektor policije koji se bori protiv sajber kriminala je brzo otkrio identitet "Baneta LA" i mjesto odakle šalje prijetnje, ali bez obzira na uspostavljenu međunarodnu komunikaciju u ovom slučaju, do danas nema nikakvih konkretnih rezultata.&nbsp; U seriji mejlova koje je danas poslao "Bane LA" očigledno najavljuje i svoj dolazak u Crnu Goru. Nikolić je u izjavi za TV E ocijenila da osoba koja joj prijeti dobija instrukcije iz naše države, - Mislim da je čovjek instutiran iz Crne Gore jer u prvim prijetnjama se pominju ljudi za koje on ne može znati preko društvenih mreža i medijskih nastupa.. Dakle, pominjanje imena tih ljudi jednostavno govori u prilog tome da dobija insutrkcije od nekoga u Crnoj Gori. Ko je taj neko - to je stvar nadležnih - istakla je Nikolić.&nbsp; <h2>Kad zakaže država - ohrabre se svi koji napadaju novinare</h2> Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović podvukao je da je krajnje vrijeme da se nešto preduzme - prije nego li se desi nešto katastrofalno. - Ovo je kap koja je prelila čašu. Insittucije, pogotovo policija, moraju da zaštite novianre jer postaje nemoguće da obavljaju osnovne funkcije - istakao je on. Ustvrdio je da država ne reaguje efiksano. - Oni koji prijete se onda ohrabre. Država mora da garantuje siguran ambijent za rad novinara. Svaki put kad zakaže država ohrabre se svi koji napadju novinare - jasan je Vujović.

Novinar TV E duže od godinu dobija prijetnje na društvenim mrežama: „Treba mu kičmu slomiti“, „valjalo bi znati ko je ovaj pametnjaković, a i podatke o njemu“

Tag: raseljavanje